Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je na jučerašnjem kontrolnom saslušanju pred skupštinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet u vezi sa efektima inflacije na standard građana poručio da je inflacija u Crnoj Gori dominantno uvozna, dodajući da se odazvao pozivu iako se ne smatra nadležnim za ovo pitanje, već tvrdi da je za to nadležno Ministarstvo finansija.

Ocijenio je da je ćemo, ukoliko se ne povećaju izdvajanja za agrobužet i podršku konkurentnosti, ponovo pričati istu priču svake godine. Đeljošaj smatra da bi za to, kao i za kapitalne projekte, bilo prihvatljivo i zaduženje jer će se to višestruko vratiti.

- Mi jesmo za to da podržimo domaću proizvodnju, a to možemo uraditi kroz program podrške konkurentnosti i agrobudžet. Što prije to uradimo, biće bolje – naveo je Đeljošaj.

Podrška

Dodao je i da su ove godine sredstva za podršku konkurentnosti preusmjerili za prehrambenu industriju, oko 3,5 miliona eura, navodeći da su prijedlogom budžeta za iduću godinu predvidjeli da ova sredstva iznose 30 miliona eura. Sa Privrednom komorom i trgovcima su, kako je naveo, radili na povećanju vidljivosti domaćih proizvoda odnosno njihovom označavanju, dodajući da je saglasan sa prijedlogom da se smanji PDV-a na voće i povrće.

Tonći Janović (PES) je ocijenio da imamo tzv. stručnu javnost koja uz pomoć medija širi negativne poruke koje ne doprinose evropskom putu Crne Gore.

- Opozicija želi da ubijedi građane da je 222 eura bolje nego 600 ili 800, a sada treba dokazati da se u Crnoj Gori živi lošije, da siva ekonomija nije satjerana u ćošak i da to što je nezaposlenost pala na devet odsto nije dobar rezultat – kazao je Janović dodajući da se teško može u medijima vidjeti informacija da će projekat SEPA građanima i privredi godišnje uštedjeti 13 miliona eura, a do momenta ulaska u EU i 50 miliona.

Miloš Konatar (URA) je problematizovao što ministar finansija Novica Vuković nije bio na sjednici, ukazujući da su mjere koje njegov resor sprovodi zaslužne za ovu situaciju.

„Glava u pijesku“

Smatra da je trenutna vladina strategija da sa glavom u pijesku čekaju da se desi nešto što će zaustaviti rast cijena koje su obesmislile rast zarada.

Dražen Petrić (PES) ima drugačija iskustva iz razgovora sa građanima, ne spori da su cijene porasle, ali navodi da je njihova percepcija da se u Crnoj Gori živi bolje nego ranije te da se lakše usuđuju da podignu kredite za stan. Kazao je da će ministar Vuković biti do kraja godine stalno u parlamentu te da će, koja god tema bila, odgovarati na pitanja o kojima se razgovaralo i juče.

Nikola Milović (DPS) je kazao da parlamentarna većina sada najzad priznaje da postoji inflacija, imajući u vidu da se to ranije dovodilo u pitanje. Uzrok inflaciji vidi i u slaboj konkurentnosti privrede, na šta ukazuje i podatak pokrivenosti uvoza izvozom koja je u prvih osam mjeseci iznosila 12 odsto.

- Praksa i teorija su pokazale da administrativne mjere ne daju pozitivne efekte, kratkoročne su i negativno utiče na tržišnu utakmicu, a kasnije utiču i na rast cijena. Čim je došlo do povećanog rasta plata koje nije pratio rast produktivnosti povećala se inflacija, to je osnovna lekcija koju učimo studente na prvoj godini Ekonomskog fakulteta - kazao je Milović dodajući i da je MMF ocijenio da je crnogorska ekonomija pregrijana.

Naglašava da inflacija neće sama od sebe nestati, da rente neće padati, već će kad se krene sa pristupnim pregovorima porasti za 20 do 30 odsto, što se desilo u Hrvatskoj.

Boris Mugoša (SD) je kazao da 74 odsto zaposlenih u Crnoj Gori prima plate ispod prosjeka te da njih najviše pogađa podatak o inflaciji. Smatra da visoka inflacija ne može stalno pravdati time da je ona uvozna.

Unikatni na planeti

Jučerašnjem kontrolnom saslušanju prisustvovali su i Miloš Vuković iz Fideliti konsaltinga i predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore Gordana Radojević.

Vuković je kazao da smo unikatni na planeti, imajući u vidu da su u istoj godini porasle plate i penzije, ali istovremeno i nejednakost u društvu.

- To znači da je jaz između bogatih i siromašnih sve veći. Tako nešto se nigdje nije desilo otkada se mjere podaci u posljednjih 70 godina, jer se to može desiti samo kada reforma promaši suštinu, kada se umjesto pravednijeg društva stvori društvo u kom bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji – kazao je Vuković dodajući da srednji sloj nestaje, a da tada društvo gubi ravnotežu.

Problematizovao je rast cijena nekretnina, navodeći da je prosječna cijena kvadrata 2.200 eura, što je znatno više nego 2020. godine kada je iznosila 951 euro.

- Ako ste 2020. godine mogli kupiti stan od 100 kvadrata, danas za iste pare kupujete stan od 43 kvadrata - naveo je Vuković.

Smatra da država neće da ograničava cijene, jer neće da se odrekne PDV-a. Naglašava da jedino struja nije poskupila, ali da postoje najave da će do toga doći.

- Ako pojede neko dva ručka, a vi nijedan, to znači da ste u prosjeku obojica siti, u stvarnosti ostajete gladni. U realnom životu inflacija pogađa one koji troše najviše na hranu, stanarinu i komunalije, a to su oni sa najnižim primanjima - navodi Vuković.

Ocjenjuje da je potrebno radikalno smanjiti neproduktivnu potrošnju, pažljivo sprovesti optimizaciju u javnom sektoru, povećati budžet za poljoprivredu, smanjiti PDV u turizmu barem na deset odsto, povećati iznose za podsticanje konkurentnosti privrede, smanjiti ugovore o djelu, te oporezovati luksuz.

Radojević je saglasna da je inflacija uvozna kada je riječ o hrani, ali ukazuje da to nije jedino što čini našu potrošnju. Navodi da je analiza Društva statističara i demografa pokazala da inflacija jeste jednim djelom uvezena zbog globalnih poremećaja, ali da su na rast cijena znatno uticale odluke Vlade.

- Hrana je za posljednjih pet i po godina poskupila za 50 odsto, a u euro zoni za 33 odsto, slatkiši za 70 osto, u eurozoni za 29 odsto. Stope inflacije za hljeb, meso, voće povrće su iznad evropskih za 2,5 do tri puta. Jedino je rast cijena krompira i tjestenine bila ispod evropskog prosjeka. Ljekovi su poskupili za 36 odsto, dok je u eurozoni taj rast 11 odsto – kazala je Radojević dodajući da su medicinske usluge skuplje od 35 do 52,6 odsto.

Navela je da je među izuzecima struja koja je rasla samo 4,1 odsto u poređenju sa evropskim prosjekom rasta od 41 odsto.

- To znači da je struja kao čuvar inflacije odigrala veoma značajnu ulogu i u budućnosti ako bude promijenjena, a vjerovatno hoće, može se očekivati novi inflatorni udar – kazala je Radojević, koja je bivša direktorica Monstata.

Analiza je, kako je navela, pokazala da je program „Evropa sad 1“ uzrok povećanja inflacije.

- Ona možda nije djelovala preko tražnje, jer smo malo tržište, ali jeste preko troškova poslodavaca koji su 2019. godine za bruto zarade u prosjeku izdvajali 773 eura, a danas 1.200 eura. Kada poslodavcu povećate troškove rada, bez sagledavanja produktivnosti i proizvodnje, dolazite do rizika inflacije – kazala je Radojević.

Đeljošaj tvrdi da je njegov resor pripremio zakon o robnim rezervama

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja Nik Đeljošaj je saopštio da je njegov resor završio analizu i pripremio prijedlog zakona o robnim rezervama.

- Sada je na drugim ministarstvima da li će se to prepoznati kroz program rada Vlade za narednu godinu i da li će biti u budžetu. Mi ne djelujemo individualno nego kolektivno. Sve što je bilo u programu Vlade što se tiče MER-a, u potpunosti smo ispunili za ova tri kvartala, neki dio i iz četvrtog. Ako bude u programu i pitanje robnih rezervi, mi smo to spremili za procesuiranje - kazao je Đeljošaj.