Ekonomija

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj je na jučera&scaron;njem kontrolnom saslu&scaron;anju pred skup&scaron;tinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet u vezi sa efektima inflacije na standard građana poručio da je inflacija u Crnoj Gori dominantno uvozna, dodajući da se odazvao pozivu iako se ne smatra nadležnim za ovo pitanje, već tvrdi da je za to nadležno Ministarstvo finansija.
Ocijenio je da je ćemo, ukoliko se ne povećaju izdvajanja za agrobužet i podr&scaron;ku konkurentnosti, ponovo pričati istu priču svake godine. Đeljo&scaron;aj smatra da bi za to, kao i za kapitalne projekte, bilo prihvatljivo i zaduženje jer će se to vi&scaron;estruko vratiti.
- Mi jesmo za to da podržimo domaću proizvodnju, a to možemo uraditi kroz program podr&scaron;ke konkurentnosti i agrobudžet. &Scaron;to prije to uradimo, biće bolje &ndash; naveo je Đeljo&scaron;aj.
Podr&scaron;ka
Dodao je i da su ove godine sredstva za podr&scaron;ku konkurentnosti preusmjerili za prehrambenu industriju, oko 3,5 miliona eura, navodeći da su prijedlogom budžeta za iduću godinu predvidjeli da ova sredstva iznose 30 miliona eura. Sa Privrednom komorom i trgovcima su, kako je naveo, radili na povećanju vidljivosti domaćih proizvoda odnosno njihovom označavanju, dodajući da je saglasan sa prijedlogom da se smanji PDV-a na voće i povrće.
Tonći Janović (PES) je ocijenio da imamo tzv. stručnu javnost koja uz pomoć medija &scaron;iri negativne poruke koje ne doprinose evropskom putu Crne Gore.
- Opozicija želi da ubijedi građane da je 222 eura bolje nego 600 ili 800, a sada treba dokazati da se u Crnoj Gori živi lo&scaron;ije, da siva ekonomija nije satjerana u ćo&scaron;ak i da to &scaron;to je nezaposlenost pala na devet odsto nije dobar rezultat &ndash; kazao je Janović dodajući da se te&scaron;ko može u medijima vidjeti informacija da će projekat SEPA građanima i privredi godi&scaron;nje u&scaron;tedjeti 13 miliona eura, a do momenta ulaska u EU i 50 miliona.
Milo&scaron; Konatar (URA) je problematizovao &scaron;to ministar finansija Novica Vuković nije bio na sjednici, ukazujući da su mjere koje njegov resor sprovodi zaslužne za ovu situaciju.
&bdquo;Glava u pijesku&ldquo;
Smatra da je trenutna vladina strategija da sa glavom u pijesku čekaju da se desi ne&scaron;to &scaron;to će zaustaviti rast cijena koje su obesmislile rast zarada.
Dražen Petrić (PES) ima drugačija iskustva iz razgovora sa građanima, ne spori da su cijene porasle, ali navodi da je njihova percepcija da se u Crnoj Gori živi bolje nego ranije te da se lak&scaron;e usuđuju da podignu kredite za stan. Kazao je da će ministar Vuković biti do kraja godine stalno u parlamentu te da će, koja god tema bila, odgovarati na pitanja o kojima se razgovaralo i juče.
Nikola Milović (DPS) je kazao da parlamentarna većina sada najzad priznaje da postoji inflacija, imajući u vidu da se to ranije dovodilo u pitanje. Uzrok inflaciji vidi i u slaboj konkurentnosti privrede, na &scaron;ta ukazuje i podatak pokrivenosti uvoza izvozom koja je u prvih osam mjeseci iznosila 12 odsto.
- Praksa i teorija su pokazale da administrativne mjere ne daju pozitivne efekte, kratkoročne su i negativno utiče na trži&scaron;nu utakmicu, a kasnije utiču i na rast cijena. Čim je do&scaron;lo do povećanog rasta plata koje nije pratio rast produktivnosti povećala se inflacija, to je osnovna lekcija koju učimo studente na prvoj godini Ekonomskog fakulteta - kazao je Milović dodajući i da je MMF ocijenio da je crnogorska ekonomija pregrijana.
Nagla&scaron;ava da inflacija neće sama od sebe nestati, da rente neće padati, već će kad se krene sa pristupnim pregovorima porasti za 20 do 30 odsto, &scaron;to se desilo u Hrvatskoj.
Boris Mugo&scaron;a (SD) je kazao da 74 odsto zaposlenih u Crnoj Gori prima plate ispod prosjeka te da njih najvi&scaron;e pogađa podatak o inflaciji. Smatra da visoka inflacija ne može stalno pravdati time da je ona uvozna.
Unikatni na planeti
Jučera&scaron;njem kontrolnom saslu&scaron;anju prisustvovali su i Milo&scaron; Vuković iz Fideliti konsaltinga i predsjednica Dru&scaron;tva statističara i demografa Crne Gore Gordana Radojević.
Vuković je kazao da smo unikatni na planeti, imajući u vidu da su u istoj godini porasle plate i penzije, ali istovremeno i nejednakost u dru&scaron;tvu.
- To znači da je jaz između bogatih i siroma&scaron;nih sve veći. Tako ne&scaron;to se nigdje nije desilo otkada se mjere podaci u posljednjih 70 godina, jer se to može desiti samo kada reforma proma&scaron;i su&scaron;tinu, kada se umjesto pravednijeg dru&scaron;tva stvori dru&scaron;tvo u kom bogati postaju jo&scaron; bogatiji, a siroma&scaron;ni jo&scaron; siroma&scaron;niji &ndash; kazao je Vuković dodajući da srednji sloj nestaje, a da tada dru&scaron;tvo gubi ravnotežu.
Problematizovao je rast cijena nekretnina, navodeći da je prosječna cijena kvadrata 2.200 eura, &scaron;to je znatno vi&scaron;e nego 2020. godine kada je iznosila 951 euro.
- Ako ste 2020. godine mogli kupiti stan od 100 kvadrata, danas za iste pare kupujete stan od 43 kvadrata - naveo je Vuković.
Smatra da država neće da ograničava cijene, jer neće da se odrekne PDV-a. Nagla&scaron;ava da jedino struja nije poskupila, ali da postoje najave da će do toga doći.
- Ako pojede neko dva ručka, a vi nijedan, to znači da ste u prosjeku obojica siti, u stvarnosti ostajete gladni. U realnom životu inflacija pogađa one koji tro&scaron;e najvi&scaron;e na hranu, stanarinu i komunalije, a to su oni sa najnižim primanjima - navodi Vuković.
Ocjenjuje da je potrebno radikalno smanjiti neproduktivnu potro&scaron;nju, pažljivo sprovesti optimizaciju u javnom sektoru, povećati budžet za poljoprivredu, smanjiti PDV u turizmu barem na deset odsto, povećati iznose za podsticanje konkurentnosti privrede, smanjiti ugovore o djelu, te oporezovati luksuz.
Radojević je saglasna da je inflacija uvozna kada je riječ o hrani, ali ukazuje da to nije jedino &scaron;to čini na&scaron;u potro&scaron;nju. Navodi da je analiza Dru&scaron;tva statističara i demografa pokazala da inflacija jeste jednim djelom uvezena zbog globalnih poremećaja, ali da su na rast cijena znatno uticale odluke Vlade.
- Hrana je za posljednjih pet i po godina poskupila za 50 odsto, a u euro zoni za 33 odsto, slatki&scaron;i za 70 osto, u eurozoni za 29 odsto. Stope inflacije za hljeb, meso, voće povrće su iznad evropskih za 2,5 do tri puta. Jedino je rast cijena krompira i tjestenine bila ispod evropskog prosjeka. Ljekovi su poskupili za 36 odsto, dok je u eurozoni taj rast 11 odsto &ndash; kazala je Radojević dodajući da su medicinske usluge skuplje od 35 do 52,6 odsto.
Navela je da je među izuzecima struja koja je rasla samo 4,1 odsto u poređenju sa evropskim prosjekom rasta od 41 odsto.
- To znači da je struja kao čuvar inflacije odigrala veoma značajnu ulogu i u budućnosti ako bude promijenjena, a vjerovatno hoće, može se očekivati novi inflatorni udar &ndash; kazala je Radojević, koja je biv&scaron;a direktorica Monstata.
Analiza je, kako je navela, pokazala da je program &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; uzrok povećanja inflacije.
- Ona možda nije djelovala preko tražnje, jer smo malo trži&scaron;te, ali jeste preko tro&scaron;kova poslodavaca koji su 2019. godine za bruto zarade u prosjeku izdvajali 773 eura, a danas 1.200 eura. Kada poslodavcu povećate tro&scaron;kove rada, bez sagledavanja produktivnosti i proizvodnje, dolazite do rizika inflacije &ndash; kazala je Radojević.
Đeljo&scaron;aj tvrdi da je njegov resor pripremio zakon o robnim rezervama
Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja Nik Đeljo&scaron;aj je saop&scaron;tio da je njegov resor zavr&scaron;io analizu i pripremio prijedlog zakona o robnim rezervama.
- Sada je na drugim ministarstvima da li će se to prepoznati kroz program rada Vlade za narednu godinu i da li će biti u budžetu. Mi ne djelujemo individualno nego kolektivno. Sve &scaron;to je bilo u programu Vlade &scaron;to se tiče MER-a, u potpunosti smo ispunili za ova tri kvartala, neki dio i iz četvrtog. Ako bude u programu i pitanje robnih rezervi, mi smo to spremili za procesuiranje - kazao je Đeljo&scaron;aj.
&nbsp;
&nbsp;

Đeljošaj: Inflacija u CG dominantno uvozna; Vuković:  Država neće da ograničava cijene, jer neće da se odrekne PDV-a

ODRŽANO KONTROLNO SASLUŠANJE POTPREDSJEDNIKA VLADE ZA EKONOMSKA PITANJA

Građani i privreda će od danas moći da &scaron;alju i primaju novac unutar SEPA zone značajno brže, jeftinije i sigurnije, ravnopravno sa 40 evropskih država, uključujući sve članice Evropske unije (EU).
Iz Centralne banke (CBCG) je saop&scaron;teno da je Crna Gora u ponedjeljak i operativno postala dio Jedinstvenog područja plaćanjima u eurima (SEPA).
&bdquo;Pokretanje prvih inotransakcija u eurima u okviru evropskog platnog prostora, manje od godinu nakon &scaron;to je Crna Gora kao prva država Zapadnog Balkana postala članica SEPA, predstavlja istorijsku prekretnicu i integraciju u evropski finansijski prostor prije punopravnog članstva države u EU&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Od danas, prvi dnevni transfer fizičkih lica do 200 eura ka državama SEPA platne zone biće besplatan. Za elektronske transfere do 20 hiljada eura maksimalna naknada iznosiće 1,99 eura, a za transfere preko 20 hiljada eura je 25 eura.
&bdquo;Manje naknade i brže transakcije donijeće direktne koristi i građanima i privredi, od u&scaron;tede novca do većih mogućnosti za poslovanje na evropskom trži&scaron;tu&ldquo;, naglasili su iz CBCG, a prenosi Mina business.
Istorijski iskorak, punopravno formalno i operativno članstvo u SEPA, rezultat je zajedničkog rada Vlade, Skup&scaron;tine i CBCG na usklađivanju propisa sa evropskim standardima.
Rezultat je i sinergije vrhovne monetarne institucije i 11 crnogorskih komercijalnih banaka na modernizaciji platne infrastrukture i ispunjavanja standarda Evropskog platnog savjeta za cijeli finansijski sektor Crne Gore u rekordnom roku, uz podr&scaron;ku Evropske komisije (EK) i Svjetske banke(SB).
&bdquo;Članstvo u SEPA potvrđuje da reforme i integracije donose opipljive i konkretne koristi građanima i privredi već sada, prije pristupanja EU&ldquo;, poručili su iz CBCG.
&nbsp;

Počinje primjena SEPA sistema

OSIM NIŽIH BANKARSKIH PROVIZIJA, GRAĐANIMA OMOGUĆENO BRŽE I SIGURNIJE PLAĆANJE

Od sjutra u Crnoj Gori zvanično počinje primjena SEPA (Single Euro Payments Area) standarda u platnom prometu, &scaron;to će građanima i privredi omogućiti povoljniji, brži i sigurniji pristup evropskom trži&scaron;tu plaćanja. Centralna banka Crne Gore donijela je odluku o ograničenju naknada za SEPA transfere, čime se pravi veliki iskorak ka modernizaciji finansijskog sistema i približavanju evropskim pravilima.
Ulazak u SEPA označava kraj visokih bankarskih naknada i početak nove ere digitalnih, brzih i povoljnih plaćanja. U zemlji koja je već dvije decenije u monetarnoj uniji s eurom, ali izvan evropske infrastrukture plaćanja, ovaj potez ima i simboličku težinu - pokazatelj da Crna Gora vi&scaron;e nije samo korisnik evropske valute, već i ravnopravan učesnik evropskog platnog prostora.
Povoljnosti za privredu
Prema ocjenama ekonomskih stručnjaka i Svjetske banke, SEPA reforme mogu povećati povjerenje kompanija, privući investicije i otvoriti nova radna mjesta u regionu. Crna Gora je, uz Albaniju i Srbiju, dio SEPA geografske oblasti, ali je prva zemlja Zapadnog Balkana koja je sistem učinila funkcionalnim - &scaron;to znači da će se od oktobra svaka uplata prema EU obrađivati po evropskim cijenama i standardima.
Kako su istakli iz CBCG do sada su tro&scaron;kovi transfera novca iz Crne Gore bili među najvi&scaron;ima u regionu.
- Prosječna naknada za odlazni transfer preko SWIFT-a iznosila je 73 eura, dok je u zemljama EU prosjek svega 0,00 do 0,06 odsto &ndash; i do 20 puta niže cijene nego kod nas. Prema analizi Svjetske banke, Crna Gora je imala najskuplje B2B koridore u regionu Zapadnog Balkana, gdje je, na primjer, transfer od 5.000 eura ko&scaron;tao prosječno 0,90 odsto vrijednosti transakcije, dok je isti iznos iz Kosova ko&scaron;tao tek 0,38 odsto - objasnili su iz CBCG.
Nova pravila CBCG donose fiksne naknade koje su značajno povoljnije. Tako će prvi dnevni transfer do 200 eura za fizička lica iznositi svega 0,02 eura. Elektronski nalozi do 20.000 eura naplaćivaće se 1,99 eura, dok će za veće iznose elektronski transferi ko&scaron;tati 25 eura. Transakcije izvr&scaron;ene na &scaron;alteru biće skuplje, pa će za iznose do 20.000 eura naknada iznositi 3,99 eura, a za iznose preko 20.000 eura &ndash; 50 eura.
Procjenjuje se da će građani i privreda godi&scaron;nje u&scaron;tedjeti oko 13,9 miliona eura, od čega čak 10,8 miliona otpada na privredu. Dugoročno, do članstva u EU, očekuju se u&scaron;tede od preko 50 miliona eura. Istovremeno, banke će izgubiti oko 23,5 odsto prihoda od naknada u platnom prometu.
Sve banke u Crnoj Gori uskladile su tarife sa novim pravilima, a većina njih nudi i besplatnu prvu transakciju fizičkih lica do 200 eura. Privredna komora Crne Gore i Centralna banka poručuju da će ukidanje dodatnih naknada za prilive iz inostranstva poslati signal povjerenja domaćoj privredi i ojačati konkurentnost sistema.
Nagla&scaron;ava se i važnost digitalnih kanala &ndash; internet i m-bankarstvo. Plaćanja obavljena ovim putem u prosjeku su dvostruko jeftinija od naloga na &scaron;alteru, a istovremeno brža i sigurnija.
- Ako plaćate kroz &scaron;alter - plaćate vi&scaron;e. Ako plaćate digitalno &ndash; plaćate po evropskim cijenama - jasna je poruka CBCG.
U istraživanju Svjetske banke iz 2023. bilo je čak 12 puta skuplje poslati 5.000 eura između zemalja Zapadnog Balkana nego unutar SEPA zone.
Albanija je uvr&scaron;tena u SEPA geografsku oblast u novembru 2024, a Srbija u maju 2025, ali se u tim državama sistem jo&scaron; ne primjenjuje u praksi &ndash; njihove banke su u fazi tehničkog i regulatornog prilagođavanja.
Zbog toga je Crna Gora prva zemlja regiona u kojoj SEPA postaje funkcionalna, odnosno u kojoj građani i privreda mogu obavljati transakcije po SEPA pravilima, sa jednakim naknadama kao i u zemljama EU.
Za Crnu Goru, koja već koristi euro kao zvaničnu valutu, ulazak u SEPA ima vi&scaron;estruki značaj. Osim &scaron;to omogućava građanima i privredi da plaćaju i primaju uplate iz EU po istim pravilima kao i unutar Unije, ovo članstvo ima i snažan simbolički značaj - potvrdu da se domaći finansijski sistem usklađuje sa evropskim standardima.
Prilagođavanje sistema
Implementacija SEPA standarda zahtijevala je prilagođavanje bankarskih sistema, IT infrastrukture i regulatornih procedura, ali istovremeno otvara vrata daljoj digitalizaciji plaćanja &ndash; uključujući instant transfere i QR plaćanja koji su planirani kroz sistem TIPS Clone od 2026. godine.
Time Crna Gora ne samo da smanjuje tro&scaron;kove poslovanja i podstiče konkurentnost privrede, već postaje i primjer uspje&scaron;ne integracije sa evropskim trži&scaron;tem plaćanja. Ulazak u SEPA zonu, uz najavljene u&scaron;tede i veću sigurnost, predstavlja jednu od najkonkretnijih reformi na putu zemlje ka Evropskoj uniji.
U izvje&scaron;taju ,,Western Balkans Regular Economic Report&ldquo; kaže se da reforme poput ulaska u SEPA i uvođenja &bdquo;green lanes&ldquo; za prekograničnu trgovinu ,,mogu pobolj&scaron;ati povjerenje kompanija, investicije i otvaranje radnih mjesta&ldquo; u regionu.
Izvje&scaron;taj implicira da će reforme u finansijskom sektoru i bolja povezanost (kroz SEPA, digitalizaciju, interoperabilnost) povećati povjerenje investitora. To može otvoriti nove prilike za strane investicije u zemljama Zapadnog Balkana, jer investitori cijene transparentnost, pouzdane mehanizme plaćanja i niže transakcione tro&scaron;kove.
Izvje&scaron;taj napominje da učesničke zemlje regiona moraju koordinisati reforme, posebno unutar područja infrastrukture, carinske politike, digitalizacije i platnih sistema. Različiti tempo primjene reformi može stvoriti neusklađenosti i prelazne tro&scaron;kove u međudržavnim transakcijama i komunikaciji sistema.

Od sjutra niže naknade za sve transfere

ŠTO ZNAČI ZA GRAĐANE PRIMJENA SEPA STANDARDA U CRNOJ GORI

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za treći kvartal ove godine iznosi 2,08 hiljada eura pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
U poređenju sa prethodnim kvartalom, sindikalna potro&scaron;ačka korpa bilježi rast u iznosu od 65 eura, odnosno 3,23 odsto.&nbsp;
Od ukupno deset kategorija tro&scaron;kova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u trećem kvartalu zabilježen je rast u četiri kategorija, i to tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda 2,38 odsto, stanovanja i komunalija 4,08 odsto, obrazovanja i kulture 28,57 odsto i ljetovanja osam odsto.
Na osnovu prikupljenih cijena za 132 prehrambene namirnice iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori, utvrđeno je da tro&scaron;ak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 645 eura.
&ldquo;U poređenju sa drugim kvartalom, kada je ova kategorija tro&scaron;kova iznosila 630 eura, zabilježen je rast od 15 eura, odnosno 2,38 odsto&rdquo;, rekli sui z USSCG.
Ovo predstavlja treći uzastopni kvartal u kojem se bilježi rast tro&scaron;kova u kategoriji prehrambenih proizvoda.
&ldquo;Nakon &scaron;to su u četvrtom kvartalu pro&scaron;le godine iznosili 585 eura, tro&scaron;kovi su u prvom ovogodi&scaron;njem kvartalu porasli na 615 eura, u drugom na 630 eura, da bi u trećem tromjesečju dostigli 645 eura. Takvo kretanje može imati značajan uticaj na životni standard građana, posebno onih sa nižim primanjima&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 255 eura čime se bilježi rast od 4,08 odsto, odnosno deset eura u nominalnom iznosu.
&bdquo;Na rast ove kategorije tro&scaron;kova prevashodno je uticao iznos prosječnog računa električne energije, koji je u ovom kvartalu uvećan zbog sezone hlađenja tokom ljetnjih mjeseci. Osim toga, do&scaron;lo je i do rasta cijene usluga vodosnabdijevanja, &scaron;to se takođe odrazilo na ukupan iznos ove kategorije tro&scaron;kova&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture bilježe rast u trećem kvartalu, gdje SPK evidentira povećanje koje obuhvata prosječan iznos kompleta udžbenika za srednju &scaron;kolu, kao i dodatne tro&scaron;kove za sveske i &scaron;kolski pribor.
Ukupan iznos u ovoj kategoriji iznosi 135 eura, &scaron;to predstavlja rast od 28,57 odsto u odnosu na prethodni kvartal kada su iznosili 105 eura.
&ldquo;Važno je napomenuti da tro&scaron;ak nabavke udžbenika za osnovnu &scaron;kolu nije uključen u ovu kategoriju, budući da su isti obezbijeđeni besplatno, a da djeca posmatrane četvoročlane porodice pripadaju uzrastu osnovne i srednje &scaron;kole&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U poređenju sa istim periodom prethodne godine, cijene udžbenika i &scaron;kolskog pribora ostale su na približno istom nivou.
Poseban rast ove kategorije u tekućem kvartalu rezultat je intenzivirane potro&scaron;nje uslovljene početkom &scaron;kolske godine.
Ipak, kako se navodi, tro&scaron;ak obrazovanja i kulture prisutan je tokom cijele kalendarske godine, ali u znatno manjem obimu van perioda pripreme za novu &scaron;kolsku godinu.
Treći kvartal ove godine, kao i prethodne, obilježen je periodom godi&scaron;njih odmora.
Usljed rasta cijena ugostiteljskih usluga u prethodnom periodu, zabilježen je rast tro&scaron;kova ljetovanja od osam odsto, odnosno sa 125 eura na 135 eura mjesečno.
&nbsp;
&bdquo;U godi&scaron;njem obračunu, to znači da je četvoročlana porodica za sedmodnevni boravak na moru, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije (dvije i tri zvjezdice), morala da izdvoji ukupno 1,62 hiljade EUR. Kada se taj iznos rasporedi na 12 mjeseci, dolazi se do nominalnog povećanja tro&scaron;ka od deset EUR mjesečno&ldquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
USSCG KORPA
&nbsp;
Ukoliko se SPK za treći kvartal ove godine uporedi sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, može se konstatovati da je u periodu od godinu do&scaron;lo do rasta SPK-a za 75 EUR, ili 3,75 odsto.

Sindikalna potrošačka korpa za treći kvartal 2080 eura

U POREĐENJU SA PRETHODNIM KVARTALOM RAST U IZNOSU OD 3,23 ODSTO

Vrhovna monetarna institucija tražila je od banaka da klijentima ne predstavljaju zahtjev za dostavljanje nove lične karte kao mjeru Centralne banke (CBCG), već kao zakonsku obavezu.
CBCG je uputila preventivno upozorenje komercijalnim bankama, u kome ih je pozvala da klijentima ne saop&scaron;tavaju da će im onemogućiti pristup novcu ako ne dostave novu ličnu kartu nagla&scaron;avajući da je riječ o zakonskoj obavezi, a ne o mjeri vrhovne monetarne institucije, pi&scaron;u Vijesti.
Ovo upozorenje uslijedilo je nakon &scaron;to je CBCG zaprimila veći broj prigovora klijenata u vezi sa obavje&scaron;tenjima banaka o mogućoj blokadi računa, koja su im predstavljena, kako se navodi u upozorenju, kao mjera CBCG.
Vijesti imaju uvid u ovaj dopis koji je potpisala direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i za&scaron;titu potro&scaron;ača u CBCG, Gordana Kalezić.
Zakonski rok u kome su građani morali da zamijene lične karte je istekao u utorak, a od danas su banke u obavezi da prilikom identifikacije klijenta koji je do&scaron;ao da podigne novac, rade tu provjeru na osnovu novog ličnog dokumenta. Ako klijent ima staru ličnu, onda to znači da ne može da podigne novac ili zavr&scaron;i neku drugu uslugu.
&ldquo;Dakle, ne radi se o blokadi računa u formalnom smislu, nego &scaron;alterski službenik ne može da izvr&scaron;i kvalitetnu identifikaciju na osnovu starog dokumenta &scaron;to znači da ne može da omogući pristup novcu onome ko ne posjeduje odgovarajući dokument&rdquo;, objasnio je izvor Vijesti.
CBCG je pozvala banke da postupaju po zakonu, a ako to ne budu radile, preduzeće najo&scaron;trije mjere u skladu sa zakonom.
Komercijalne banke su dužne da identifikaciju klijenata izvr&scaron;e shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Predlagač ovog zakona je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova, a sprovodi ga i CBCG koja bankama može izreći novčane kazne ako postupaju suprotno ovom zakonu.
&ldquo;U cilju obezbjeđivanja poslovanja kreditnih institucija u skladu s propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje, kao i propisima kojima se uređuje za&scaron;tita potro&scaron;ača koji su korisnici finansijskih usluga, upozoravaju se sve kreditne institucije pojedinačno da su dužne da potpuno, tačno i blagovremeno informi&scaron;u klijente o uslovima kori&scaron;ćenja usluga kreditnih institucija, kao i pravima i obavezama klijenata utvrđenih zakonom, da u komunikaciji s klijentima, obaveze klijenata i obaveze kreditnih institucija koje su utvrđene zakonom, ne predstavljaju kao mjere, naloge ili instrukcije CBCG, kao ni da se u tim prilikama pozivaju na CBCG koja će u okviru svojih ovla&scaron;ćenja pratiti način na koji kreditne institucije komuniciraju prema svojim klijentima, pa će u slučaju uočenih nepravilnosti preduzeti najstrože mjere u skladu sa zakonom&rdquo;, navodi se u dopisu.
Kako je obrazloženo, vrhovna monetarna institucija je u prethodnom periodu zaprimila veći broj prigovora klijenata u vezi sa obavje&scaron;tenjem kreditnih institucija o mogućoj blokadi računa, ako ti klijenti, radi ažuriranja podataka o klijentu, ne dostave novu ličnu kartu kao važeću ličnu ispravu, a navedeno predstavljajući kao mjeru koja se preduzima po nalogu CBCG.
&ldquo;lz komunikacije s klijentima, CBCG je informisana da su kreditne institucije i u ranijim periodima svoje zakonske obaveze predstavljale kao obaveze po nalogu CBCG, a ne kao zakonom utvrđene. CBCG ukazuje da obaveza kreditnih institucija da posjeduju važeće lične isprave svojih klijenata proizilazi iz zakona, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma&rdquo;, navodi se u dopisu vrhovne monetarne institucije kojom rukovodi guvernerka Irena Radović.
Takođe, odredbom člana 33b Zakona o ličnoj karti, propisano je da Iične karte izdate u skladu sa Zakonom o ličnoj karti mogu se upotrebljavati do isteka roka njihovog važenja, a najkasnije do 30. septembra ove godine.
&ldquo;Podsjećamo da su oba navedena zakona - i Zakon o ličnoj karti i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, iz nadležnosti MUP-a, a ne CBCG&rdquo;, dodaje se u dopisu.
CBCG je ukazala da nije izdavala instrukcije ni nalagala regulatorne mjere bankama zahtijevajući blokade transakcionih računa građana u slučaju neažurirane dokumentacije dostavljanjem nove lične karte.
&ldquo;CBCG će u okviru svojih ovla&scaron;ćenja pratiti način na koji kreditne institucije komuniciraju prema svojim klijentima, pa će u slučaju nastavka uočenih nepravilnosti preduzeti najstrože mjere u skladu sa zakonom&rdquo;, pi&scaron;e u dopisu.
U dopisu se navodi da je ovakvo postupanje banaka reputaciono neprihvatljivo za CBCG, jer se u javnosti stvara pogre&scaron;an utisak da CBCG nastupa kao nalogodavac, odnosno da preuzima ulogu zakonodavca.
Prema podacima MUP-a, na dan 29. septembar ukupno je izdato 493,65 hiljada hiljada karata, dok je oko 70 hiljada građana bez novog dokumenta. Građani su imali pet godina da zamijene lične karte.
Iz MUP-a je saop&scaron;teno da produženje roka za zamjenu ličnih karata nije u njihovoj nadležnosti i poručili su da nijednom građaninu, i nakon 30. septembra, neće biti onemogućen pristup ostvarivanju prava na ličnu kartu.

CBCG: Banke da poštuju zakon ili slijede najstrože mjere

IZDATO UPOZORENJE

Crna Gora je u prvih osam mjeseci ostvarila deficit budžeta od 73,3 miliona eura, &scaron;to je 0,9 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u avgustu zabilježen budžetski suficit, pokazali su podaci Ministarstva finansija.
Iz Ministarstva su rekli da je evidentno da se najveći dio sredstava usmjerava upravo na razvoj i kapitalne projekte, &scaron;to potvrđuje pozitivan fiskalni trend.
&ldquo;Uprkos povećanoj potro&scaron;nji, avgust je zaključen sa budžetskim suficitom od 23,2 miliona eura, odnosno 0,3 odsto BDP-a, dok je suficit tekuće potro&scaron;nje iznosio 47,8 miliona eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Iz Ministarstva su rekli da rast prihoda u ključnim poreskim kategorijama, održiva struktura potro&scaron;nje i visoka realizacija kapitalnih investicija, kao i ostvareni suficit u avgustu, potvrđuju da se fiskalna politika u ovoj godini vodi racionalno i u skladu sa planiranim ciljevima. &nbsp;
&ldquo;Podaci o izvr&scaron;enju budžeta za period od januara do avgusta ukazuju na stabilno upravljanje javnim finansijama, rast budžetskih prihoda i efikasnu realizaciju rashoda, &scaron;to je rezultiralo ostvarenjem suficita i u avgustu i snažnim pokazateljima fiskalne discipline&rdquo;, objasnili su iz Ministarstva.
Ukupni budžetski prihodi za osam mjeseci iznosili su 1,84 milijarde eura, &scaron;to predstavlja za posmatrani period rast od 0,6 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.&nbsp;
&ldquo;Glavni nosioci rasta bili su porez na dodatu vrijednost (PDV), porez na dobit preduzeća, akcize, kao i porez na dohodak fizičkih lica, &scaron;to potvrđuje stabilne tokove u privredi i efikasniju naplatu poreza&rdquo;, ocijenili su iz Ministarstva.&nbsp;
Naime, prihodi od PDV-a iznosili su 880,3 miliona eura, &scaron;to je 12,6 odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine i 0,5 odsto iznad plana. Od poreza na dobit preduzeća ostvaren je prihod od 218,8 miliona eura, &scaron;to je 8,9 odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine i 6,7 odsto iznad plana.&nbsp;
&ldquo;Kod poreza na dohodak fizičkih lica ostvaren je rast od 23,9 odsto, sa naplaćenih 66,1 miliona eura&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kada je riječ o akcizama ostvaren je prihod od 260,6 miliona eura, &scaron;to predstavlja rast od 9,4 odsto, pri čemu je značajan rast zabilježen kod akciza na duvan od 14,6 odsto i akciza na gorivo 6,6 odsto.
&ldquo;Samo u avgustu, prihodi budžeta iznosili su 258,5 miliona eura, &scaron;to je 1,4 odsto vi&scaron;e u odnosu na avgust pro&scaron;le godine. Najveći mjesečni rast ostvaren je kod poreza na dohodak građana i to 28,5 odsto, PDV-a 12,5 odsto i akciza sedam odsto&rdquo;, precizira se u saop&scaron;tenju.
U dijelu rashoda, budžetska potro&scaron;nja za osam mjeseci iznosila je 1,91 milijardu eura, uz visoku realizaciju planiranih transfera i investicija.&nbsp;
&ldquo;Posebno se izdvaja rast kapitalnih izdataka, koji su porasli 40,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Transferi za socijalnu za&scaron;titu veći su 11,3 odsto, čime je potvrđeno opredjeljenje za jačanje socijalne sigurnosti&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Deficit budžeta 73,3 miliona eura

PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA

U Crnoj Gori je u avgustu u kolektivnom smje&scaron;taju ostvareno 244,9 hiljada dolazaka i 1,06 miliona noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Kada se napravi poređenje sa avgustom 2024. godine, to predstavlja pad u kolektivnom smje&scaron;taju za preko 25 hiljada noćenja.
Ovi podaci naročito su obeshrabrujući kada se uzme u obzir da je u julu u svim vidovima smje&scaron;taja ostvareno 3,37 miliona noćenja &scaron;to je za 100 hiljada ili tri odsto manje nego u istom mjesecu pro&scaron;le godine.
Broj noćenja je osnovni podatak na osnovu kojeg je mjeri turistički promet jer se on množi sa prosječnom potro&scaron;njom turiste, koja ima svoju metodologiju, i tako se dobija vrijednost turističkog prometa koja je najznačajnija stavka crnogorskog bruto domaćeg proizvoda.
Najnoviji podaci ukazuju na nastavak negativnih trendova kada je u pitanju ovogodi&scaron;nja turistička sezona.
Podsjećanja radi, broj noćenja u svim vrstama smje&scaron;taja za period januar &ndash; jun ove godine manji je za 272 hiljade ili 5,4 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.
Brojke dodatno zabrinjavaju ako znamo da je turistički promet u 2024. godini prema zvaničnim podacima imao pad za 3,4 odsto u odnosu na 2023. godinu. Dakle, 2025. godina predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu koja je svakako bila lo&scaron;a.
Iz Monstata su objasnili da je, kada je avgust ove godine u pitanju, najvi&scaron;e noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,5 odsto, glavnom gradu 3,6 odsto, planinskim mjestima 2,5 odsto i ostalim mjestima 1,4 odsto.
Kolektivni smje&scaron;tajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarali&scaron;ta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smje&scaron;taj &ndash; smje&scaron;taj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Nastavak loše sezone: U avgustu 25 hiljada noćenja manje u kolektivnom smještaju

NAJNOVIJI PODACI UKAZUJU NA NASTAVAK NEGATIVNIH TRENDOVA

Brod Crnogorske plovidbe &ldquo;Kotor&rdquo; od juče je i zvanično pre&scaron;ao u vlasni&scaron;tvo danske kompanije Navision Group, za iznos od 5,7 miliona eura. Primopredaja je obavljena u britanskoj luci Tyne, u koju je Kotor posljednji put uplovio pod crnogorskom zastavom. To je u&nbsp; emisiji "Okvir" TVCG saop&scaron;tio državni sekretar u Ministarstvu pomorstva Jovan &Scaron;ćekić.
"Dobili smo informaciju od Odbora direktora da je ta priča zavr&scaron;ena, da je brod Kotor isporučen Dancima koji su kupci u ovom slučaju. Za "21. maj" očekujemo informaciju kroz nekih 20 dana, da je i ta priča zavr&scaron;ena", kazao je državnI sekretar u Ministarstvu pomorstva&nbsp;Jovan &Scaron;ćekić.
On je kazao da su sve ugovorene klauzule ispo&scaron;tovane.
"Povučen je novac, isplaćeni su svi povjerioci koji su osporavali postupak da brod Kotor bude oslobođen iz luke Tyne. Sve je to regulisano i brod je isporučen Dancima koji su kupci", kazao je on.

Brod “Kotor” od juče i zvanično u vlasništvu danske kompanije

PRODAT ZA 5, 7 MILIONA EURA

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast crnogorske ekonomije u ovoj godini 3,2 odsto, preporučujući nadležnima u državi da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode.
"Ako bi to uradili, to bi pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore. Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028", navodi se u zavr&scaron;noj izjavi Misije MMF-a, u okviru redovnih godi&scaron;njih konsultacija po članu IV Statuta Fonda.
Kako se dodaje, na osnovu projekcija iz osnovnog scenarija, ekonomski rast projektovan je na 3,2 odsto u ovoj godini i u velikoj mjeri je zasnovan na preliminarnim indikacijama umjerene ljetnje turističke sezone.
&ldquo;U ovom trenutku se predviđa da će rast u periodu od 2026-2030 ostati na sličnim nivoima, &scaron;to se poklapa sa trenutnom potencijalnom stopom rasta ekonomije. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povi&scaron;ena ove godine, sa mjesečnim prosjekom od četiri odsto, usporavajući prema dva odsto na srednji rok&rdquo;, navodi se u izjavi.
Ekonomski rast je do&scaron;ao na umjereni nivo na 3,2 odsto u pro&scaron;loj godini, a posljednji podaci ukazuju na to da se kreće oko istog nivoa u prvoj polovini ove godine.
&ldquo;Ovi trendovi upućuju na to da je ekonomija sada konvergirala ka svom produktivnom potencijalu&rdquo;, dodaje se u izjavi.
Zavr&scaron;na izjava Misije, predstavljena je danas na zajedničkoj konferenciji za medije Centralne banke (CBCG), Ministarstva finansija i MMF-a.
&Scaron;ef Misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri kazao je da se ekonomski uslovi mijenjaju.
&bdquo;Nakom pandemije, ekonomija se sada konvergira na trenutni produktivni kapacitet koji je negdje oko 3,5 odsto&ldquo;, rekao je Seshadri.
On je naveo da su kratkoročni prioriteti da fiskalnu politiku treba ponovo kalibrirati, kako bi se prilagodila ekonomskim okolnostima koje se mijenjaju
Dugoročni prioritet je da se otključa potencijal crnogorske ekonomije, da se ekonomija diverzifikuje mimo turizma, da se otvori talenat radne snage, posebno žena, i da se unaprijedi kvalitet javnih investicija.
&bdquo;Moraju se izbalansirati javne investicije i odgovoriti na rastuće pritiske na javnu potro&scaron;nju. Ohrabren sam koracima koje je Vlada preuzela da ispuni ove izazove&ldquo;, dodao je Seshadri.
Guvernerka CBCG Irena Radović kazala je da je ova Misija potvrdila da je crnogorski bankarski sistem snažan, otporan i stabilan.
&bdquo;Ono &scaron;to je evidentno u nalazima Misije je da crnogorske banke posluju sa visokim nivoom kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive&ldquo;, rekla je Radović.
Ona je konstatovala da je bankarski sistem Crne Gore, nesporno, najzdraviji sektor crnogorske ekonomije i jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta.
Radović je kazala da je posebno raduje &scaron;to je Misija MMF-a u svojim nalazima značajan naglasak stavila na modernizaciju platnog sistema i na dvije važne reforme koje implementira CBCG.
Ministar finansija Novica Vuković saop&scaron;tio je da je izvje&scaron;taj MMF-a važan dokument za Crnu Goru, jer dolazi od najznačajnijeg međunarodnog finansijskog partnera i sadrži i pohvale, preporuke i upozorenja.
&bdquo;Ono &scaron;to je najvažnije jeste činjenica da su nalazi Misije jasna potvrda stabilnosti na&scaron;eg sistema i pravca kojim idemo&ldquo;, rekao je Vuković.
On je kazao da su stope rasta ekonomije znak njenog sazrijevanja, jer rast vi&scaron;e ne počiva na kratkoročnim fiskalnim stimulansima, već na stabilnim osnovama trži&scaron;ta, investicija i održive potro&scaron;nje.
Vuković je poručio da Crna Gora ima stabilnu i rastuću ekonomiju, zdrav bankarski sektor, istorijski nisku nezaposlenost, snažnu fiskalnu disciplinu i jasnu posvećenost reformama.
MMF preporučuje ograničenje rasta zarada u javnom sektoru, eliminaciju neproduktivnih poreskih olak&scaron;ica i &scaron;tednju prihoda od koncesione naknade za aerodrome.
&bdquo;Preporuke MMF-a vidimo kao potvrdu da smo na pravom putu i kao partnerstvo koje nas vodi ka na&scaron;em najvažnijem cilju &ndash; održivim javnim finansijama i punopravnom članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine&ldquo;, rekao je Vuković.
Komentari&scaron;ući preporuku MMF-a oko ograničavanja zarada u javnom sektoru, Seshadri je objasnio da se ne misli na pojedinačne zarade, već na ograničavanje stope rasta ukupnog fonda zarada.
&bdquo;Recimo, ako država potro&scaron;i određeni procenat budžeta na zarade, da rast toga fonda zarada treba da bude ograničen&ldquo;, rekao je Seshadri.
Preporuka MMF-a Vladi je da se u naredne tri godine ne dozvoli da stopa rasta ukupnog fonda zarada u javnom sektoru pređe ukupnu stopu inflacije.
Vuković je na to pitanje dodao da je kroz sprovedene mjere pobolj&scaron;an standard građana i da se prepoznaje i pozitivan uticaj fiskalnih mjera koje su Vlada i Ministarstvo finansija sproveli u cilju očuvanja prihoda i povećanja efikasnosti poreskog sistema.
Na pitanje da li je MMF ocjenjivao posljedice reforme Evropa sad 2, odnosno značajnog smanjenja doprinosa za penzioni sistem, Seshadri je odgovorio da je ta reforma uticala na trendove u bankarskom sektoru, jer je primjetna veća voljnost banaka da pozjame novac ljudima kojima to ranije nijesu htjeli da urade.
MMF je projektovao pad prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje od usvajanja Evrope sad 2 na 1,6 procenata BDP-a.
Vlada, kako je podsjetio, sa druge strane poku&scaron;ava da uvede mjere na prihodnoj strani, koji bi trebalo da nadoknade te gubitke koji su bili predviđeni i projektovani.
On je kazao da MMF previđa deficit između 3,5 i 3,7 odsto BDP-a, dok Ministarstvo finansija predviđa 3,5 odsto.
Na pitanje da li se može govoriti o nezavisnosti CBCG ako se uzme u obzir da je parlamentarna većina odbila da imenuje dva viceguvernera koja je predložila Radović, Vuković je odgovorio da on lično i Vlada apeluju da se taj proces zavr&scaron;i u ovoj godini.
Seshadri je kazao da mora da bude očuvana operativna nezavisnost CBCG.
&bdquo;CBCG obavlja brojne funkcije koje zahtijevaju vrlo specijalizovane vje&scaron;tine. Naći i identifikovati prave aplikante koji će moći da rezultiraju korist CBCG i finansijsku stabilnost, je od apsolutnog značaja&ldquo;, rekao je Seshadri.
Radović je kazala da se, na njen zahtjev, sastala sa dijelom poslaničkih klubova, ali da je tražila od predsjedika Skup&scaron;tine da sa svim poslaničkim klubovima obezbijedi sastanak, na kojem će ona predstaviti kandidtate za viceguvernere.

MMF: Obuzdati rashode i povećati prihode

PREDSTAVLJENA ZAVRŠNA IZJAVA MISJE

Tenderska komisija za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome danas je održala sjednicu i dogovoreno je postupanje po rje&scaron;enju Komisije za koncesije, koja je naložila dopunu obrazloženja već utvrđene rang liste, prenosi RTCG.
Nakon &scaron;to TK dopuni obrazloženje, materijal će biti proslijeđen Ministarstvu saobraćaja, koje potom treba Vladi da dostavi Predlog odluke.
"Komisija je jednoglasno utvrdila dalje korake i obavezala se da će u najkraćem roku postupiti u skladu sa Rje&scaron;enjem Komisije za koncesije.Podsjećamo da je ovo rje&scaron;enje donijeto nakon prigovora jednog od ponuđača na rang listu koju je Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula 2025. godine", navodi se u saop&scaron;tenju.
Na sjednici je razmatrana aktuelna pravna i proceduralna pitanja u vezi sa nastavkom koncesionog procesa, uključujući prigovor koji je početkom avgusta podnio konzorcijum CAAP, kao i niz rje&scaron;enja i odluka nadležnih institucija koje su uslijedile nakon toga.
U fokusu rasprave bilo je i rje&scaron;enje Komisije za koncesije od 1. septembra, kao i zahtjev kompanije CAAP za odlaganje njegove primjene, koji je podnijet 12. septembra.&nbsp;
Nastavak sjednice planiran je za narednu sedmicu, o čemu će, kako je saop&scaron;teno, javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
Upravni sud je prije dva dana odbio prigovor luksembur&scaron;ko-američke kompanije "Corporacion Am&eacute;rica Airports S.A" (CAAP), koja je tražila da se to rje&scaron;enje poni&scaron;ti, navodeći da je nezakonito izmijenjen kriterijum bodovanja ponuda, po kome je prvorangirana južnkorejska kompanija "Incheon International Airport Corporation" (IIAC), a luksembur&scaron;ko - američki konzorcijum drugorangirani.

Tenderska komisija za aerodrome: Dogovoreno da se dopuni obrazloženje utvrđene rang liste

DANAS ODRŽANA SJEDNICA

Benzin će od ponoći pojeftiniti dva centa, dok će cijene eurodizela i lož ulja ostati nepromijenjene, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 će u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,42&nbsp; dok će cijana eurosupera 98 iznositi 1,45 .
Cijena eurodizela ostaće nepromijenjena na 1,34, a lož ulja 1,28.
Naredni obračun biće 20. oktobra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 21. oktobra.

Od ponoći benzin jeftiniji

Đeljošaj: Inflacija u CG dominantno uvozna; Vuković: Država neće da ograničava cijene, jer neće da se odrekne PDV-a