Ljepota ličnog razvoja leži u stalnom preispitivanju, “bildovanju” znanja, kontinuiranom ulaganju u bolju verziju sebe, i to je, u konačnom, ono što nam niko ne može oduzeti, poručuje generalna menadžerka hotela Ramada Podgorica Ivana Đurović u intervjuu za portal Dnevno.me.

„Okruženje u kojem obrazovanje još nema mjesto koje mu pripada, na vrhu svih ciljeva pojedinca, zajednice, države ponekad djeluje nestimulativno. Ipak, duboko vjerujem da promjena kreće kroz 'ja', a preko ličnog iskustva se reflektuje u svim daljim zajednicama, okruženjima. 

Nakon prihvatanja da će žene i muškarci tokom cijelog života u skladu sa ličnim preferencijama kontinuirano raditi na usavršavanju znanja i vještina, od značaja je i promišljanje o cijeloj sistemskoj podršci zajednice i države. U tom kontekstu od značaja je naglasiti da se uz sistemsku podršku ženi podari dovoljno vremena da ne mora biti akrobatkinja da bi postigla svaku stavku iz dnevnog rasporeda koji sadrži privatne i poslovne obaveze“, poruka je naše sagovornice. 
                                                                               ***
Dnevno: Jedan od najvažnijih i najtežnih zadataka upravljačke strukture bilo koje kompanije je razvoj ljudskih resursa, komunikacija, ali i svakako lični razvoj. Najprije ćemo o Vašem usavršavanju, postignućima, jer je to u konačnom jedan od ključnih doprinosa za bolje funkcionisanje u lancu odgovornosti na čijem ste čelu.

Učesnica ste "Women on Boards" programa razvoja liderki za pozicije odlučivanja u Crnoj Gori, koji je pokrenuo Investiciono razvojni fond (IRF). Svakako, liderske sposobnosti zavise od lične sposobnosti i određenih osobina i nikako ih ne bi smjeli dovoditi u vezu sa polom, samim tim žene su kvalifikovane isto koliko i muškarci da rukovode i budu dio top menadžmenta kompanije. No, da li je baš tako i u praksi? Vaša ocjena - imamo li i dalje mali (nedovoljan) broj žena u Crnoj Gori na odlučujućim pozicijama? 

Đurović: Postoji hipoteza da ukoliko bude više žena na mjestima odlučivanja niz složenih pitanja bi mogao da bude riješen na efektan, participativan, dugoročan način. Naglašavam da je ovo hipoteza, ali postoje i neki dobri primjeri prakse koji hipotezu čine mogućom. Džasinda Arden, nekadašnja predsjednica Novog Zelanda, donijela je u složenom periodu korone niz odluka koje su bile značajne za ekonomiju i društvo te daleke zemlje. Tu je i Dragana Đermanović, izuzetna preduzetnica i intelektualka koja je nedavno nagrađena kao “Arhitekta sjutrašnjice” u Briselu, kao jedna od 28 lidera Evrope i Centralne Azije za doprinos u kreiranju bolje budućnosti regiona. 

Đurović i Đermanović; Foto: Privatna arhiva

Liderstvo je niz vještina, znanja, sposobnosti da se u dobrim i kriznim vremenima nađe, podstakne, komunicira, inspiriše i donese niz odluka koje će kratkoročno i dugoročno donijeti poboljšanje,rezultate, kvalitetan rad i okruženje. Crna Gora još uvijek ima latentno prisutnu crtu konflikta između tradicionalnog i modernog doživljaja života. Vrijednosti mediteranskog obrasca se ogledaju u bliskim kontaktima i podrška porodici i bliskom okruženju. Savremeni svijet ide ubrzanim koracima naprijed ka novim rješenjima koji dotiču svaki aspekt života. Potrebe za kontinuiranim usavršavanjem znanja, vještina, informacija je dio savremenog poslovnog života.

Ukratko, želim da vjerujem da će u vremenu koje dolazi biti sve veći broj žena i muškaraca koji će profesionalno, sa jako utemeljenim sistemom vrijednosti doprinositi osnaživanju čudesno lijepe zemlje, kakva Crna Gora jeste.  

Dnevno:  Program "Women on Boards" pokrenut je kako bi se crnogorski poslovni ambijent pripremio za predstojeće izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima, a kojima se predviđa najmanje 40 odsto mjesta u odborima direktora za žene, odnosno najmanje 33 odsto svih izvršnih i neizvršnih direktora do jula 2026, u skladu sa Direktivom EU. Iz Vašeg ugla da li su te brojke dostižne?

Đurović: “Women on Boards” program je kreirao obrazovni kurikulum koji je dotakao sva pitanja koja su značajna za poslovanje. Cilj programa jeste snažnije učešće žena u odborima direktora, a sve u skladu sa dopunjenim Zakonom o privrednim društvima. Dobar indikator koji daje optimizam jesu žene koje se prvi put u Crnoj Gori nalaze na mjestu predsjednica Privredne komore Crne Gore i Centralne banke Crne Gore.

Ovo su naše “pionirke” koje prvi put u poslovnoj istoriji Crne Gore probijaju led, to čine krupnim koracima, i donose novo liderstvo, ali i signal da postoji mogućnost da uspješne poslovne žene mogu biti na mjestima odlučivanja. Nekada je značajniji proces nego rezultat, stoga mislim da već svjedočimo promjenama koje su izvjesne. 

Dnevno: Osim lične ambicije, ko ili šta bi trebalo da bude pokretač promjena, a sve kako bi se izmijenila statistika u što veću korist pripadnica ljepšeg pola?

Đurović: Duboko vjerujem da promjena kreće kroz “ja”, a preko ličnog iskustva se reflektuje u svim daljim zajednicama, okruženjima. S tim u vezi važno je osnaživanje žena, kvalitetna, dobra edukacija, integrisanje modernog i tradicionalnog kroz lični razvoj žene do pronalska optimalnog modela koji će pokrenuti ličnu ambiciju.

Nakon prihvatanja da će žene i muškarci tokom cijelog života u skladu sa ličnim preferncijama kontinuirano raditi na usavršavanju znanja i vještina, od značaja je i promišljanje o cijeloj sistemskoj podršci zajednice i države.

U tom kontekstu od značaja je naglasiti da se uz sistemsku podršku ženi podari dovoljno vremena da ne mora biti akrobatkinja da bi postigla svaku stavku iz dnevnog rasporeda koji sadrži privatne i poslovne obaveze. 

Primjer dobre sistemske podrške može da se nađe u nordijskim zemljama gdje je učešće žena i muškaraca na mjestima odlučivanja gotovo ravnopravan, ali cijeli sistem (školstvo, saobraćaj, obrazovne institucije) su u potpunosti prilagođeni potrebama savremenog poslovnog čovjeka, ali i savremene porodice. Model ovog regiona može biti podsticajan za razmišljanje, a vjerujem da Crna Gora malim koracima ide ka ovom modelu. 

Dnevno: Koje je dosad najdragocjenije iskustvo programa “Women on Boards”? 

Đurović: Ženska poslovna mreža (WoB) predstavlja transformacijsko iskustvo za mene. Interakcija s inspirativnim liderkama i razmjena znanja su od izuzetne vrijednosti. Od značaja je umrežavanje sa koleginicama sa programa koje su uspješne, realizovane u svojim poslovnim okruženjima, ženska podrška koja ide kroz horizontalno povezivanje. Program je pažljivo osmišljen sa temama i predavačima koji su inspirativni i iskustveni. 

Tim Investiciono razvojnog fonda u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj je pokrenuo sjajan projekat.

Želim da ovaj program traje kako bi što veći broj žena imale priliku za lično usavršavanje, povezivanje. Nekoliko tema sa WoB programa mi je posebno zanimljivo: ESG (zaštita životne sredine, društvena odgovornost, savjesno korporativno upravljanje), lični brend i žensko liderstvo. 

Dnevno: Nerijetko u Crnoj Gori možemo steći utisak da obrazovanje nije jedan od najvrednijih resursa, i da se, nažalost, kao takvo ne cijeni. To nije Vaš rezon, naprotiv - ulažete konstatno u obrazovanje.

 A, ako pođemo od toga da bi jedna od definicija uspjeha mogla biti vrlo jednostavna ne stagnirati (koliko god bili uspješni), koliko je onda teško održati kontinuitet i pronalaziti motivaciju za napredak?

Đurović: Ljepota ličnog razvoja leži u stalnom kretanju, preispitivanju, “bildovanju” znanja, vještina, kontinuirano ulaganje u bolju verziju sebe. To je ono što ne može da se oduzme. Znanje se množi kada se širi, moto je koji me podstiče da i kada osjetim umor ili stagnaciju, momentalno me pokrene.

Okruženje u kojem obrazovanje još nema mjesto koje mu pripada, na vrhu svih ciljeva pojedinca, zajednice, države ponekad djeluje nestimulativno. Svjedočimo da mladi odlaze za boljim obrazovanjem u nove sredine. Kako bismo bili konkurentni na tržištu rada,ali i zadovoljili ličnu potrebu za usavršavanjem sugerišem svima koji se prepoznaju u stalnom traganju za inovacijama, novim vještinama, novim verzijama sebe da nastave, jer tako dugo ostaju mladi. 

Dnevno: Koje ste ciljevi postavili sebi kao genaralnoj menadžerki u 2024?

Đurović: Da zajedno sa porodicom i timom sa kojim radim budemo živi, zdravi, nasmijani te da zajedno idemo u nove poslovne i ostale pobjede. Poslovni cilj koji sam postavila jeste dobijanje “Zelenog ključa”, vodećeg standarda ekološke odgovornosti i održivog razvoja u okviru turističke industrije. 

Dnevno: Na koji rezultat ste naročito ponosni, a koji biste izdvojili u poslovanju hotela Ramada za 2023?

Đurović: Izuzetno me raduje otvaranje novih poslovnih tržišta poput zemalja Zaliva, Bliskog Istoka koje su obilježile ovu godinu. Raduje me činjenica da Podgorica kao glavni grad dobija sve snažniju pažnju, da gosti biraju naš grad za destinaciju za odmor ili poslovne aktivnosti. Poslovni kontekst u godini na izmaku obilježio je i niz izazova. Tu mislim na stanje na tržištu rada, velike fluktuacije, te manjak kvalifikovanog kadra. Poslodavcima ostaje ključni izazov kako motivisati i zadržati kvalifikovane zaposlene.  

Dnevno: S obzirom na to da imate dugogodišnje iskustvo u hotelijerstvu, kako se gostima nametnuti (nenametljivo), a sve kako bi se iznova vraćali u hotel?

Đurović: Ramada ima karakterističnu crvenu boju koja asocira na topli dom. Topla dobrodošlica, usluga pružena na profesionalan način s osmijehom je povod i razlog za povratak naših gostiju. 

Foto: Hotel Ramada Podgorica

Dnevno: Dio intervjua smo posvetili Vašem radu, a sada vodeći se glavnom parolom u hotelu Ramada Podgorica, a to je snaga timskog rada, govorićemo o zaposlenima. Osim kvalitetne komunikcije, bez koje teško da može biti produktivnog rada, pozitivne radne atmosfere i osjećaja zadovoljsta dolaska na posao, šta izdvajate kao krucijalno u odnosu sa zaposlenima? I, koliko je, zapravo, teško (iz)graditi tim neopterećen sujetom, već onim što je poželjno - zdravom ambicijom?

Đurović: Timski rad, dobra komunikacija - horizontalno i vertikalno, podsticajna korporativna kultura su elementi. Lojalnost je vrijednost do koje se dolazi kroz zajednički napor zaposlenog i poslodavca, kroz proces izgradnje uzajamnog povjerenja i razumijevanja. 

Dnevno: Osim odgovornosti, požrtvovanosti koje su još osobine preduslov da bi neko bio tima hotela Ramada?

Đurović: Profesionalnost, ljubaznost, odnos prema poslu, potreba za usavršavanjem, etika u poslovanju samo su neke od vrijednosti. To je ono što nas povezuje, što čini tim snažnim. 

Dnevno: Nažalost, godinama isto pitanje, a za koje, čini se, uporno nema valjanog rješenja. Nedostatak radne snage u skoro svim djelatnostima, što u pojedinim manjim kompanijama dovodi u pitanje i sam opstanak. Šta Vi vidite kao moguće rješenje, a koje bi doprinijelo da što manje kuburimo sa problemom kakav je nedostatak (ugostiteljskih) radnika?

Đurović: Stručno obrazovanje, poboljšanje poslovne klime i ambijenta, podsticajne mjere donosilaca odluka za poslovnu zajednicu. Tačnije, snažniji dijalog svih aktera uključenih u turizam u cilju boljih rezultata za sve. 

Brigitte bar; Foto: Hotel Ramada Podgorica

Dnevno: Hotel Ramada izgradio je autentičnu ponudu, a samo jedan od primjera je Brigitte bar. Logika u biznisu, pa i u turizmu je da bi danas opstali na tržištu, inovacije su imperativ. Koje su još novine u planu, a koje nije lako realizovati na crnogorskom tržištu?

Đurović: Žensko liderstvo znači stalne novine, inovacije sa akcentom na estetiku, lijepo, novo, neobično. Vjerujem da će “Savršen spoj kod Dive” što je moto Brigitte bara dobiti neke nove elemente, na radost naših gostiju, stalnih posjetilaca, i nas koji radimo u hotelu. 

Nedavno je ponovo otvorena teretana “Level up” koja je u potpunosti modernizovana, prilagođena potrebi savremenih vježbača obogaćena saunama, centrom za masažu i ponudom koja je savršena. 

Izazov u ovoj poslovnoj djelatnosti su nestabilnost, nepredvidljivost  i predstavljaju barijere u poslovnom planiranju.

Stoga, iako bi bilo poželjno da svake godine imamo poneki autentični sadržaj u hotelu, realnost nameće da se radi i djeluje u skladu sa prilikama i mogućnostima. 

Dnevno: Hotel Ramada Podgorica je, kao što je poznato, u vlasništvu društveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja. Posljedično hotel godinama podržava razne društveno korisne aktivnosti, koje bi izdvojili kao značajne?

Đurović: Djeci koja se okupljaju oko “Don Bosco” centra podijelili smo nedavno paketiće, u saradnji sa ambasadom Republike Poljske. Podržali smo RUTA festival tokom njihovog gostovanja u Podgorici. Sponzorisali smo vaterpoliste iz nacionalne reprezentacije. Podržali smo City Groove. To je samo nešto od aktivnosti koje smo imali tokom 2023. 

Dnevno: Savana sistem je godinama i član Asocijacije menadžera Crne Gore, Foruma stranih investitora u Crnoj Gori - MFIC, Odbora za turizam i Skupštine Privredne komore Crne Gore, kao i Crnogorske unije poslodavaca. Koji su, osim umreženosti, glavni benefiti članstva u takvim organizacijama?

Đurović: Poslovne asocijacije donose niz povoljnosti koje osnažuju poslovanje. Neke od njih su: horizontalno povezivanje koje donosi više mogućnosti za poslovnu saradnju. Informacija je u poslovnom svijetu ključ za uspjeh. Poslovne asocijacije ažurnom i pravovremenom podjelom informacija osnažuju djelovanje na tržištu.

Naglašavam da je od posebnog značaja podrška u zastupanju poslovnih interesa poput intermedijatora, kod donosilaca odluka u cilju smanjenja poslovnih barijera. Usavršavanje poslovnih vještina je dodatna vrijednost i značaj učešća u poslovnim asocijacijama. 

Foto: Hotel Ramada Podgorica

Dnevno: Kongresni turizam je postao nezaobilazan segment poslovanja svakog ozbiljnog hotela. Tako je i hotel Ramada prepoznajući značaj takve ponude, među prvima u Podgorici krenuo sa pružanjem usluga iz kongresnog turizma. Na koji način obogaćujete tu ponudu, te kakav možete izvesti zaključak: postoji li rastući trend kada govorimo o interesovanju klijenata za taj vid turizma?

Đurović: MICE je skraćenica koja označava sastanke, neplanirane događaje, konferencije, izložbe ili kongresni turizam. To je jedna od najsnažnije rastućih grana u turističkom segmentu. Podgorica kao evropski glavni grad, sa savršenom geografskom pozicijom, sa lakom dostupnošću ka sjeveru i jugu zemlje idealan je za snažniji razvoj kongresnog turizma.

Brendirani hoteli koji posluju u Podgorici imaju mogućnost snažnijeg učešća u segmentu kongresnog turizma.

Preduslov za ovo je intenzivnije povezivanje između hotela, podrška institucija i relevantnih intermedijatora koji bi snažnije zagovarali, prezentovali ponudu. Snažnija promocija, snažniji kongresni turistički proizvod koji bi se oglašavao prema ciljanim, emitivnim tržištima potencijalno bi donio smanjenje sezonalnosti u ovom poslovnom segmentu. 

Od izuzetnog značaja je i međusektorski rad svih aktera koji dolaze iz privatnog, javnog,regionalnog, međunarodnog okruženja, te sinergetsko djelovanje u cilju promocije i boljeg poslovnog rezultata. 

Napominjem da kongresni turizam donosi goste koji su izuzetno poželjni, koji, zapravo, donose novu kulturu, navike, s akcentom na snažno zagovaranje “zelene ekonomije”, a prije svega bolji poslovni rezultat. 

Hotel Ramada Podgorica, podsjetiću, franšizom pripada Wyndham hotelskoj grupaciji. Sa pet sala koje imaju kapacitete za smještaj od 10-300 gostiju je prepoznat kao ambijent pogodan kako za organizaciju privatnih događaja (rođendani, punoljetstvo, vjeridba, vjenčanje), tako i za organizaciju radionica, seminara, prezentacija, konferencija.

Pogodnost hotela Ramada Podgorica je da banketni tim u saradnji sa ostalim sektorima hotela, može da pripremi događaj koji se pamti, o kojem se priča, a to je najbolja preporuka za kvalitet i kontinuitet saradnje sa poslovnim partnerima.