Ekonomija

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za četvrti kvartal ove godine iznosi 2.045 eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
U poređenju sa prethodnim kvartalom,sindikalna potro&scaron;ačka korpa bilježi pad u iznosu od svega 30 eura, odnosno 1,45 odsto.&nbsp;
Od ukupno deset kategorija tro&scaron;kova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu zabilježen je pad u dvije kategorije tro&scaron;kova, i to tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda 2,33 odsto i tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture 22,22 odsto. Zabilježen je i rast u, takođe, dvije kategorije tro&scaron;kova, i to tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija 1,96 odsto i tro&scaron;kovi proizvoda za ličnu higijenu u njegu zdravlja 7,41 odsto.&nbsp;
Na osnovu prikupljenih cijena za 132 prehrambene namirnice iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori, utvrđeno je da tro&scaron;ak za prehrambene proizvode u četvrtom kvartalu iznosi 630 eura.&nbsp;
&ldquo;U poređenju sa trećim kvartalom, kada je ova kategorija tro&scaron;kova iznosila 645 EUR, zabilježen je pad od 15 eura odnosno 2,33 odsto. Ovo je prvi put da nakon tri uzastopna kvartala bilježimo pad ove kategorije tro&scaron;kova, pri čemu treba istaći da je popis cijena izvr&scaron;en prije nego je Vlada donijela odluku o ponovnom sprovođenju akcije Limitirane cijene&rdquo;, rekli su iz USSCG, prenosi Mina business.
Tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture su u posmatranom vremenskom intervalu, shodno očekivanju, zabilježili pad od 30 EUR ili 22,22 odsto iz razloga &scaron;to taj kvartal, osim redovnih, nije podrazumijevao dodatne tro&scaron;kove opremanja đaka poput onih koji se javljaju početkom nove &scaron;kolske godine.
&ldquo;Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 260 eura čime se bilježi rast od 1,96 odsto, odnosno pet eura u nominalnom iznosu. U prethodnom kvartalu iznosili su 255 eura. Na rast ove kategorije tro&scaron;kova prevashodno je uticao iznos prosječnog računa električne energije, koji je u ovom kvartalu uvećan zbog početka sezone grijanja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poskupljenje lijekova u ovom kvartalu glavni je generator povećanja kategorije Tro&scaron;kova proizvoda za ličnu higijenu u njegu zdravlja. Značaj ove promjene je veliki jer se odnosi na osnovne potrebe stanovni&scaron;tva &ndash; zdravlje i dostupnost terapije.&nbsp;
&ldquo;Rast od deset eura u ovoj kategoriji, odnosno 7,41 odsto, nije samo statistički podatak, već pokazuje kako promjene u cijenama lijekova mogu imati direktan i osjetan uticaj na budžet domaćinstava, posebno onih koja redovno izdvajaju sredstva za terapije i medicinske proizvode&rdquo;, kazali su iz USSCG.

Sindikalna potrošačka korpa 2.045 eura: U poređenju sa prethodnom, pad u iznosu od svega 30 eura

POKAZALO ISTRAŽIVANJE CENTRA ZA EDUKACIJU

Rezerva se normalno pravi iz vi&scaron;ka para, a ne iz zaduženja i novih kredita, ocijenio je poslanik DPS-a Nikola Milović ko<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/ekonomija/-/novo-zaduzenje-od-450-miliona-eura-01-12-2025-10-36-04">mentari&scaron;ući saop&scaron;tenje Ministarstva finansija o novom zaduženju od 450 miliona eura.</a>
- Zadužujemo se da bismo imali "rezervu" je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm. Vlada je pravi novim dugom, &scaron;to znači da nema novca u budžetu, ističe Milović
Napominje i da da kamata od oko 4,5% nije povoljna, već da je to skupa cijena rizika.
-Stabilne zemlje plaćaju 1,5&ndash;3%. Mi plaćamo skoro duplo vi&scaron;e jer smo rizični, pa nam banke naplaćuju skuplje. Sedam banaka u aranžmanu znači da niko ne želi sam taj rizik?! Da je situacija povoljna, jedna ili dvije banke bi dale kredit. Činjenica da ih je čak sedam znači samo jedno, svaka banka želi da podijeli rizik, jer je država finansijski nestabilna. Ovo zaduženje nije uspjeh ovo je znak da je država na ivici finansijskog pucanja, sa visokim rizikom, skupim kreditom i sistemom koji vi&scaron;e ne može da funkcioni&scaron;e bez novih zaduzenja- napisao je Milović u objavi na meži X.

Milović: Zadužujemo se da bismo imali "rezervu" je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

"REZERVA SE NORMALNO PRAVI IZ VIŠKA PARA"

Ministarstvo finansija uspje&scaron;no je obezbijedilo 450 miliona EUR isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za narednu i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu i ovogodi&scaron;njom Odlukom o zaduživanju.
&ldquo;Na ovaj način osigurana je stabilna i pravorevemena budžetska podr&scaron;ka za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Ukupne potrebe finansiranja države u narednoj i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde eura, od čega se oko 1,6 milijardi odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona eura, odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strate&scaron;kog značaja.
&ldquo;Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi eura. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodi&scaron;njem periodu&rdquo;, smatraju u Ministarstvu, prenosi Mina business.
Ugovor o kreditnom aranžmanu zaključen je sa renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama (Merrill Lynch International, MUFG Bank, Soci&eacute;t&eacute; G&eacute;n&eacute;rale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg) &scaron;to potvrđuje visok nivo kredibiliteta Crne Gore na međunarodnom finansijskom trži&scaron;tu.
Iz Ministarstva su kazali da je aranžman ugovoren pod izuzetno povoljnim trži&scaron;nim uslovima - &scaron;estomjesečni Euribor uvećan za marginu od 2,5 odsto, &scaron;to prema aktuelnim trži&scaron;nim kretanjima odgovara ukupnoj kamatnoj stopi od oko 4,5 odsto.
&ldquo;Kredit je ugovoren na rok od pet godina uz polugodi&scaron;nju dinamiku otplate. Ovakvi uslovi omogućavaju stabilno planiranje otplate duga, smanjenje rizika refinansiranja i jaču otpornost javnih finansija u godinama sa većim fiskalnim pritiscima&rdquo;, poručili su iz Ministarstva.
Zaključenju aranžmana prethodila je sveobuhvatna analiza međunarodnih finansijskih kretanja, koju Ministarstvo finansija kontinuirano sprovodi radi obezbjeđivanja najpovoljnijih uslova finansiranja.
Tokom oktobra ove godine sprovedene su konsultacije sa vi&scaron;e međunarodnih komercijalnih banaka, praćene detaljnim analizama pristiglih ponuda, &scaron;to je omogućilo izbor najpovoljnijeg i najstabilnijeg modela za obezbjeđenje fiskalne rezerve za naredne dvije godine.
&ldquo;Zaključivanjem ovog kreditnog aranžmana Ministarstvo finansija potvrđuje dosljedan, odgovoran i planski pristup upravljanju javnim sredstvima. Pravovremeno obezbijeđena sredstva za fiskalnu rezervu doprinose urednom servisiranju obaveza po osnovu duga, očuvanju fiskalne sigurnosti i ukupne ekonomske stabilnosti Crne Gore u periodu pojačanih obaveza i značajnih razvojnih ulaganja&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Novo zaduženje od 450 miliona eura

IZ MF-A KAŽU DA SU SREDSTVA OBEZBIJEĐENA ZA STVARANJE FISKALNE REZERVE ZA 2026. I 2027.

Litar eurodizela od ponoći biti jeftiniji dva centa, dok će cijene eurosupera 98 i 95 po litru ostati nepromijenjene, saop&scaron;teno iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 iznositi 1,47 eura, dok će eurosupera 95 biti 1,43 eura.
Litar eurodizela biće jeftiniji za dva centa i ko&scaron;taće 1,38 eura.
Cijena lož ulja biće niža tri centra i&nbsp; iznositi 1,27 eura.
Naredni obračun biće 15. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Jeftiniji eurodizel i lož ulje

OD PONOĆI

Iako Vlada budžet za 2026. predstavlja kao najambiciozniji do sada, iza zvaničnog optimizma stoje brojni rizici &ndash; od upitnih projekcija rasta i inflacije, preko velikog zaduženja, do kapitalnog budžeta koji je, iako najavljen kao rekordni, zapravo manji cijelih 15 miliona nego 2019.&nbsp;
U razgovoru za Portal Analitika, ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorske unije poslodavaca Vaslije Kostić upozorava da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim fiskalnim izazovima: ako projekcije rasta i inflacije ne budu ostvarene, slijedi &bdquo;dvostruki pritisak&ldquo; na prihodnu i rashodnu stranu budžeta, nagli rast duga i pad standarda građana. 
Manji ekonomski rast značio bi manjak budžetskih prihoda, rashodi bi rasli 
Analitika: Za narednu godinu planiran je budžet od 3,78 milijardi eura, uz projekciju rasta BDP-a od 3,2% i inflaciju ispod 3%. Koji su ključni rizici ovih projekcija i &scaron;ta bi u praksi značio njihov neuspjeh?
Kostić: Za projekcije za 2026. rast BDP-a od 3,2 % i inflacija ispod 3% može se reći da nijesu bez osnova, ali ipak uz značajan rizik ostvarenja. Razlog tome vidim, prvenstveno, u uticaju pogor&scaron;anja geopolitičkih uslova (zbog rata u Ukrajini), na ekonomije zapadnih zemalja: rast američkih carina, rast cijena energenata, s jedne strane, biće snažan faktor ograničavanja rasta ekonomija zapadno-evropskih zemalja i istovremeno pritisak na inflaciju. 
S druge strane, mijenjanje strate&scaron;kih opredjeljenja tih zemalja ka znatno većim ulaganjima u vojnu industriju (barem po najavama) može djelovati kao kontrateg &ndash; u pravcu dinamiziranja ekonomskog rasta ali i kao dalji podsticaj inflaciji zbog očekivanog rasta tražnje za kreditima (naravno, pod uslovom da se realizuje takvo opredjeljenje).
Izloženi scenario bi mogao činiti op&scaron;ti okvir uticaja na crnogorsku ekonomiju. S tim u vezi, projekcija rasta od 3,2% iako vrlo upitna, izgleda kao realnija aproksimacija od inflacije planirane ispod 3%. Vjerujem da inflacija ispod 3% neće biti moguće ostvariva, prije svega, radi intenziteta domaće tražnje koja sama, bez spoljnog uticaja, ima potencijal da inflaciju drži znatno iznad 3%. 
Podsjetiću da je prosječna inflacija za treći kvartal bila oko 4,6%. &Scaron;to se tiče stope rasta od 3,2%, kao &scaron;to sam rekao, ne djeluje nerealno, ali će biti te&scaron;ko da se ostvari iz razloga: pogor&scaron;anje geopolitičkih prilika, povećanja tro&scaron;kova poslovanja evropske ekonomije, novih carinskih i necarinskih barijera prema EU&ndash; &scaron;to sve može uticati na domaću ekonomiju u vidu smanjenja turističkog prometa, priliv stranih investicija, obim domaćeg investiranja, smanjenje uvoza.
Rizici su, kao &scaron;to možemo zaključiti, brojni no to su, ipak, rizici - eventualnosti, a ne nužni ishodi. 
Ukoliko se ne bi realizovale projekcije, te &bdquo;makaze&ldquo; smanjenog rasta i vi&scaron;e inflacije bi umnogome na&scaron;kodili ekonomiji i standardu građana naročito. Na koji način? Manji ekonomski rast značio bi manjak budžetskih prihoda a rashodi bi rasli kao posljedica inflacije veće od planirane. To bi značilo da su crnogorske javne finansije pod dvostrukim pritiskom čija bi rezultanta bila destabilizacija javnih finansija kao posljedica fiskalnih pritisaka i zao&scaron;travanje pitanja njihove održivosti. 
Fiskalni deficit i javni dug bi mogli brzo rasti &mdash; &scaron;to znači smanjene mogućnosti za investicije i moguće rezove u socijalnim programima. Novo zaduženje bi bilo neophodnost &ndash; ulaganje u potro&scaron;nju a ne u razvoj. Inflacija bi dodatno obezvređivala dohotke građana a smanjeni budžetski prihodi bi uticali na smanjenje potro&scaron;nje i kao &scaron;to sam rekao, smanjenje socijalnih izdataka. No ne samo njih. Posljedice bi bile brojne.
Deficit iznad Mastri&scaron;kih kriterija ukazuje na crvenu zonu održivosti
Analitika: Planirani deficit za 2026. u iznosu od 278 miliona eura gotovo je identičan ovogodi&scaron;njem. Koliko je održiv uz aktuelnu dinamiku duga? Kako će to uticati na fiskalnu politiku? Može li Crna Gora ovakvim tempom dugoročno finansirati svoje obaveze?
Kostić: Odnos deficita i BDP govori o kakvom se upravljanju javnim finansijama radi. Deficit od 278 miliona u odnosu na očekivani BDP u 2026. godini oko sedam milijardi iznosi skoro 4% &scaron;to je već daleko preko granice Mastri&scaron;kih kriterija od 3%, a to govori da se nalazimo u zoni visokorizične održivosti deficita. 
Naime, BDP je planiran da raste po stopi od 3,2% (za &scaron;ta sam rekao da je optimistično), a deficit čini 4% &scaron;to znači da i pri planiranoj stopi ostvarenja rasta od 3,2% - deficit brže raste nego BDP. 
To u konačnom znači: ukoliko se takav trend nastavi doći ćemo u situaciju neodrživosti deficita odnosno duga. Dovoljno je da zabilježimo nižu stopu rasta pa da deficit iziskuje korekcije. 
Dokle god ekonomija bilježi brži rast od rasta duga odnosno deficita problem održivosti duga ne bi trebalo da bude aktuelan. Naravno, tro&scaron;kovi finansiranja duga odnosno deficita, &scaron;to će reći postojanja duga, nikako nije prijatelj razvoja, ali bez njega se ne može. Međutim, naravno, manji tro&scaron;kovi finansiranja su ono čemu treba težiti bez obzira na sposobnost servisiranja duga.
Dru&scaron;tveno-politička stabilnost u zemlji uticaće na uslove zaduženja
Analitika: Za 2026. predviđena je mogućnost zaduženja do 710 miliona eura i to za refinansiranje postojećih dugova i ulaganje u kapitalne projekte dok, kako je najavljeno, neće biti zaduženja za plate i penzije. Po kojim uslovima se realno možemo zadužiti u 2026. i koliki rizik nosi dalji rast javnog duga?
Kostić: Mogli smo već nekoliko puta čuti od zvaničnika ministarstva da su trenutni uslovi finansiranja na trži&scaron;tu povoljni. Ne bih se u potpunosti složio sa tom konstatacijom, naročito ako kamatnu stopu na koju bi bili upućeni prilikom zaduženja uporedimo sa planiranom stopom rasta BDP-a. 
Izolovano posmatranje kamatne stope na trži&scaron;tu van na&scaron;ih projekcija dove&scaron;će nas do pogre&scaron;nih zaključaka. Ne znači da je kamata povoljna ukoliko je manja od one po kojom smo se zadužili ranije. Ona je povoljna za nas ukoliko, najmanje, ne doprinosi pogor&scaron;avanju na&scaron;ih makroekonomskih pokazatelja. 
Ovo nije akademsko cjepidlačenje već bitan dio procesa analiziranja trendova na finsijskom trži&scaron;tu i dono&scaron;enja odluka u skladu s tim. Razumije se, naravno, za ono &scaron;to trenutno jeste, nema garancija da će tako biti u narednom periodu, naročito ako uzmemo u obzir ukupne geopolitičke odnose, za koje sam već rekao da se pogor&scaron;avaju &scaron;to i te kako može imati svoju cijenu u vidu rasta kamatnih stopa na trži&scaron;tu novca odnosno na trži&scaron;tu kapitala. 
Pod kojim uslovima će se Crna Gora moći zadužiti je pitanje na koje u ovom momentu niko ne može pouzdano da odgovori. To će, naravno, zavisiti od niza unutra&scaron;njih faktora ali i od spolja&scaron;njih činilaca -presudno. Ono &scaron;to će sigurno uticati na cijenu zaduženja će biti realizacija na&scaron;ih projekcija rasta i stanje makroekonomskih pokazatelja u trenutku kad se bude javila potreba za tim. 
Uz to će biti od velikog uticaja dru&scaron;tveno-politička stabilnost u zemlji. Ukoliko se pokazatelji budu kretali u smjeru pogor&scaron;anja, &scaron;to će reći da deficit raste, a time i dug, a uz to tro&scaron;kovi, plata, penzija, socijalnih davanja, zdravstva&hellip; koji rastu sami od sebe, predstavljaće uvećanje rizika &scaron;to automatski povlači veću kamatnu stopu &ndash; veće tro&scaron;kove finansiranja. 
Ako uzmemo da je Vlada u ovoj godini emitovala obveznice po 4,875% kamate realno bi bilo očekivati da se uslovi u eventualnoj novoj tran&scaron;i ne promijene mnogo na gore. Međutim, to će biti slučaj samo ukoliko u narednim mjesecima kamate na finansijskim trži&scaron;tima ne budu rasle, a mi zadržimo pokazatelje kakvima jesu. Ipak, treba biti oprezan u procjeni imajući u vidu geopolitičke uslove koji se ne kreću u dobrom pravcu. 
Kako god bilo, stalno treba imati na umu kamatu po kojoj se zadužujemo i stopu ekonomskog rasta koju ostvarujemo &ndash; to je nezaobilazan reper. Trenutno, kao &scaron;to znamo, planiramo stopu rasta 3,2% a zadnje zaduženje je bilo po stopi 4,875%. Velika razlika, zar ne?
Analitika: Kapitalni budžet za 2026. iznosi 305 miliona eura, a prezentovan je kao &bdquo;nikad veći&ldquo;. Međutim, kapitalni budžet je 2019. iznosio 320 miliona eura. Kako tumačite tu razliku kada se uzme u obzir inflacija i realna kupovna moć ulaganja? Koliko je kapitalni budžet za 2026. zapravo manji nego &scaron;to izgleda nominalno?
Kostić: Da nije riječ o &bdquo;nikad većem&ldquo; kapitalnom budžetu dokaz je iznos kapitalnog budžeta za 2019. godinu. Naime, &bdquo;nikad veći&ldquo; budžet za 2026.godinu manji je nominalno (305 miliona u 2026. godini, a budžet za 2019. je 320 miliona). Manji je i po paritetu kupovne moći (kada se isključi efekat inflacije 305 miliona iz 2026.vrijedi oko 230 miliona iz 2019). 
Istina, izvr&scaron;enje kapitalnog budžeta te 2019. godine je iznosilo 272 miliona eura, ali pitanje je koliko će biti izvr&scaron;enje i ovoga budžeta u 2026. Može se lako pretpostaviti da će biti manje od planiranog jer su (kao &scaron;to objavili mediji) naspisku i projekti koji nemaju ni uslova da budu uzeti u realizaciju.
Crna Gora bez strategije razvoja
Analitika: Da li iznos do 305 miliona zadovoljava potrebe razvoja, s obzirom na ozbiljne infrastrukturne izazove Crne Gore? Gdje bi trebalo povećati ulaganja?
Kostić: Da li ovakav kapitalni budžet zadovoljava potrebe razvoja odgovor bi trebalo da da strategija razvoja Crne Gore, koje nažalost nema. Ipak, u načelu se može reći da izdvajanja za kapitalne projekte na nivou manjem od 5% BDP-a, kakav je kod nas slučaj nije dovoljno. 
Male zemlje kao &scaron;to je na&scaron;a, a koje su na putu bržeg razvoja izdvajaju između 5-7% BDP-a. Ovako, po sada&scaron;njim stopama rasta BDP, trebaće nam nekih 30-40 godina da dostignemo standard razvijenih zapadnih zemalja. 
Kada bi se kapitalni budžet povećao na nivou, na primjer 400-450 miliona, uz njegov pretpostavljeni doprinos rastu BDP-a od oko 3% mogli bismo očekivati stopu rasta BDP od vi&scaron;e od 6% &scaron;to bi bilo izuzetno. 
Pri toj stopi BDP Crne Gore bi se udvostručio za nepunih 12 godina, a pri stopi rasta od 3,2% koja je planirana za duplo duži period &ndash; za 23 godine. 
Gdje bi trebalo ulagati opet zavisi od strategije razvoja, ali jedno je sigurno - bez valjane putne, telekomunikacione, zdravstvene i obrazovne infrastrukture nema brzog napretka ili ga skoro uop&scaron;te nema.
Dobre odluke u pogre&scaron;nom vremenu su - pogre&scaron;ne odluke 
Analitika: Prema Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, koliko je budžetska struktura za 2026. usklađena sa fiskalnim pravilima i principima odgovornog planiranja? Ako planirani rast prihoda izostane, koje bi bile ekonomski najmanje bolne korekcije: rebalans, smanjenje investicionih rashoda, smanjenje tekuće potro&scaron;nje ili privremeno zatezanje fiskalne politike?
Kostić: U tehničkom smislu budžetu i njegovoj strukturi se ne mogu staviti značajniji prigovori. Kako je to i rekao jedan od njegovih kreatora, budžet je korektno sklopljen u skladu s datim mogućnostima i u skladu s fiskalnim pravilima i pravilima odgovornog planiranja. 
Sasvim je drugo pitanje poimanja strategije ekonomskog rasta i razvoja i u skladu s tim pitanje održivosti javnih finansija. Budžet mora inkorporirati anticipaciju pravaca razvoja. U stvari, on je izraz vizije razvoja &ndash; konkretizacija te vizije. On predstavlja finansijski odnosno fiskalni izraz pravaca razvoja.
Ukoliko se realizacija budžeta, na bilo kojoj strani, ne odvija predviđenom dinamikom, mjere korekcije odnosno prilagođavanja ne mogu biti, a ne bi ni trebale biti, unaprijed definisane. Ono &scaron;to može i treba biti unaprijed definisano odnosi se samo na okvir djelovanja, a mjere za korekciju su određene prirodom poremećaja. 
Glavno pitanje bi trebalo biti ne koje su mjere manje ili vi&scaron;e bolne, već kojim mjerama će se najefikasnije uspostaviti ravnoteža, a to može zavisiti od mnogo činilaca. 
Takođe, treba znati da je pri odabiru odnodno koncipiranju mjera, u tim slučajevima, od bitne važnosti tajming odnosno pravovremeno djelovanje jer dobre odluke u pogre&scaron;nom vremenu su pogre&scaron;ne odluke.

Kostić: Ako padnu budžetske projekcije pašće i standard građana,  tvrdnja da kapitalni budžet nije nikad veći – manipulacija

UPOZORAVA DA SE CRNA GORA SUOČAVA SA OZBILJNIM FISKALNIM IZAZOVIMA

&Scaron;vajcarska kompanija Stadler, jedan od najpoznatijih evropskih i svjetskih proizvođača željezničkih vozila, jedina je dostavila ponudu na međunarodni tender Željezničkog prevoza (ŽPCG), pi&scaron;e Dan.
List navodi da je zvanično zavr&scaron;ena prva faza tendera, sprovedenog u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja podrazumijeva otvaranje tehničkih ponuda.
Prema nezvaničnim informacijama, Stadler je jedini ponuđač na tenderu, &scaron;to je objavila i NVO Vozom kroz Crnu Goru.
Vlada je obezbijedila garancije za kredit od 30 miliona eura, čime je omogućen nastavak procesa nabavke novih elektromotornih vozova, koji će znatno unaprijediti kvalitet željezničkog saobraćaja u zemlji.
Model koji je već pokazao pouzdanost, efikasnost i komfor je elektromotorni voz FLIRT, kpaciteta 244 sjedi&scaron;ta, i treba očekivati da je Stadler, u okviru tehničke ponude, ponudio ŽPCG ba&scaron; takve vozove.
Zemlje regiona takođe se oslanjaju na Stadlerova rje&scaron;enja. Srbija trenutno posjeduje preko 40, a Slovenija preko 50 takvih vozova, koji su među najpouzdanijim u voznom parku.
Kompanija Stadler globalno važi za jednog od najkvalitetnijih proizvođača modernih vozova. Poznati su po naprednoj tehnologiji, energetskoj efikasnosti i visokim standardima bezbjednosti i udobnosti. Njihovi vozovi saobraćaju u preko 20 država i predstavljaju standard savremene evropske željeznice.
U narednoj fazi tendera očekuje se otvaranje finansijske ponude, nakon čega bi ŽPCG i EBRD mogli zvanično donijeti odluku o dodjeli ugovora.
Ukoliko proces bude uspje&scaron;no zavr&scaron;en, Crna Gora bi uskoro mogla dobiti novu generaciju modernih Stadler FLIRT vozova.
&nbsp;

Stadler dostavio jedinu ponudu na tender ŽPCG

KOMPANIJA KOJA GLOBALNO VAŽI ZA JEDNOG OD NAJKVALITETNIJIH PROIZVOĐAČA MODERNIH VOZOVA

Crna Gora je u prvih deset mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 118,8 miliona eura, &scaron;to je 1,5 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija (MF).
&bdquo;To je značajno bolje ostvarenje u odnosu na planirani deficit od 210,1 miliona EUR, &scaron;to pokazuje odličnu fiskalnu disciplinu. Takođe, ostvaren je suficit tekuće potro&scaron;nje od 95,7 miliona EUR, &scaron;to predstavlja dodatni indikator pozitivnog fiskalnog stanja&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju MF, prenosi agencija Mina.
Iz Ministarstva su kazali da su prihodi budžeta u prvih deset mjeseci ove godine iznosili 2,35 milijardi EUR, &scaron;to čini 28,9 odsto procijenjenog BDP-a. 
&bdquo;Taj iznos predstavlja povećanje od 28,5 miliona EUR u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, potvrđujući stabilnost i efikasno upravljanje javnim finansijama&ldquo;, rekli su iz MF.
Naplata budžetskih prihoda u periodu januar-oktobar ostvarena je na nivou od 98,5 odsto planiranih, &scaron;to odražava visok nivo fiskalne odgovornosti. Ključne kategorije prihoda budžeta bilježe značajan rast u odnosu na pro&scaron;lu godinu, pa je tako po osnovu poreza na dobit preduzeća ostvaren iznos od 226,7 miliona EUR, 10,1 odsto veći nego u uporednom periodu.
&bdquo;Taj rezultat nadma&scaron;uje plan za 7,2 odsto i pokazuje snažnu poslovnu aktivnost i rast privrede&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.
Porez na dohodak građana zabilježio je, kako su dodali, značajan rast od 22,1 odsto na 85,5 miliona EUR, čime je ostvareno povećanje u odnosu na pro&scaron;lu godinu i planirani iznos.
Porez na dodatu vrijednost (PDV) dostigao je 1,16 milijardi EUR, &scaron;to je 14,1 odsto vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine. 
&bdquo;Taj rast, zajedno sa povraćajem PDV-a koji je uvećan 22,9 odsto, ukazuje na snažnu potro&scaron;nju i efikasan sistem naplate&ldquo;, rekli su iz Ministarstva.
Prihodi od akciza porasli su 9,1 odsto na 338,3 miliona EUR, najvi&scaron;e kod onih na duvan i duvanske proizvode, 15,7 odsto, i na mineralna goriva, 5,9 odsto, &scaron;to ukazuje na stabilnost u tom sektoru.
Ukupni ostali prihodi ostvareni su u iznosu od 43,2 miliona EUR, &scaron;to je 5,1 odsto vi&scaron;e od planiranih, iako je zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu zbog dominantnog prisustva jednokratnih prihoda u pro&scaron;loj godini.
Iz Ministarstva su saop&scaron;tili da su u oktobru ukupni prihodi budžeta iznosili su 245,6 miliona EUR, &scaron;to je povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period. 
&bdquo;Sredstva iz Reformske agende u potpunosti su obezbijeđena i efikasno raspoređena, osiguravajući potpuni uspjeh reformskih procesa&ldquo;, naveli su iz MF.
Oni su dodali da je u oktobru Crna Gora nastavila sa stabilnim rastom prihoda i odgovornim upravljanjem budžetom, &scaron;to potvrđuje fiskalnu održivost i efikasnost sprovedenih mjera. 
&bdquo;Rast ključnih kategorija prihoda, uz smanjenje deficita, ukazuje na uspje&scaron;no ostvarenje ekonomskih ciljeva i pripremu za dalji razvoj&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Budžetski deficit za deset mjeseci 118,8 miliona eura

PODACI MINISTARTVA FINANSIJA

Vjerovali ili ne, od najavljene investicije od 300 miliona eura u administrativni i data centar u Podgorici, budžetom za 2026. godinu opredijeljeno je tačno 30.004 eura, navode iz Fidelity consulting.
"Ako volite procente: to je tačno 0,01%.
Da bi shvatili koliko je 0,01%, evo primjera: ako imate 10.000 zrna pirinča, 0,01% od tih 10.000 zrna je jedno zrno", pi&scaron;e u objavi Fidelity consulting na mreži X.
Kako dalje navode, ako imate kilo mesa, 0,01% je 0,1 gram.
"A jo&scaron; se ne libe da kažu: ozbiljna politika se vodi djelima, a ne praznim obećanjima", zaključuju u objavi.

Fidelity consulting: Vjerovali ili ne, od najavljene investiicije vrijedne 300 miliona eura u budžetu 30.000

"A JOŠ SE NE LIBE DA KAŽU: OZBILJNA POLITIKA SE VODI DJELIMA, A NE PRAZNIM OBEĆANJIMA"

Kompanija Bemax saop&scaron;tila je da je zabrinuta zbog rje&scaron;enja Komisije za za&scaron;titu prava u postupcima javnih nabavki kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana.
"Sa dubokom zabrinuto&scaron;ću i pravnom osudom primamo Rje&scaron;enje Komisije za za&scaron;titu prava u postupcima javnih nabavki od 27.11.2025. godine, kojim je na&scaron;a žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana. Ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu &scaron;tetu državnom budžetu, ignori&scaron;ući na&scaron;u ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude Konzorcijuma", kazali su iz Bemaxa.
Napominju da je komisija, držeći se isključivo "pretjeranog formalizma", potvrdila njihovu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u izjavi podugovarača, gdje je umjesto isključivo "izvođenje radova" stajala formulacija "projektovanje i građenje".
"Odbijanje na&scaron;e žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača", navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;Istakli su za njih, kako su naveli, &scaron;okantni dio obrazloženja Komisije:
"Komisija za za&scaron;titu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke..."
Takvo tumačenje Zakona, kojim se, kako su naveli, ekonomska isplativost u potpunosti ignori&scaron;e, &scaron;alje poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost.
"Kompanija Bemax ovim putem obavje&scaron;tava javnost da nećemo odustati od za&scaron;tite na&scaron;ih prava i da ćemo predmet uputiti pred Upravnim sudom Crne Gore.
Na&scaron; pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse koji jasno ukazuju da ovakav ekstreman formalizam neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je direktno protivan su&scaron;tini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak, argumentovano ćemo ukazati na sve nelogičnosti situacije u kojima su sudovi poni&scaron;tavali odluke naručilaca kada država svjesno nije uzela u obzir finansijski korist koji je ponuđač nudio.
Uvjereni smo da će Upravni sud prepoznati i ispraviti netačnost i finansijsku &scaron;tetnost odluke kojom se elimini&scaron;e ekonomski najpovoljnija ponuda i interes stvarne isplativnosti tendera", navodi se u saop&scaron;tenju.

Bemax: Država svjesno oštećena za 147.000 eura, cilj je naša eliminacija, idemo na Upravni sud

"PRIPREAMO TUŽBU"

Poljoprivredni klaster Crne Gore i vi&scaron;e farmera protestovali su ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, zahtijevajući da se za poljoprivredu izdvaja najmanje pet odsto državnog budžeta. Kako su poručili, trenutnih 1,65 odsto je nedovoljno i vodi ga&scaron;enju malih farmi, rastu uvoza i daljem slabljenju domaće proizvodnje, prenosi CdM.
<div class="code-block code-block-8">
Član Upravnog odbora klastera Amar Muratović naveo je da je državni budžet oko četiri milijarde eura, dok Agrobudžet iznosi 77 miliona, uključujući 11 miliona iz EU fondova. Prema njegovim riječima, kada se oduzmu sredstva za staračke naknade, &scaron;umarstvo, bezbjednost hrane i vode, za poljoprivredu ostaje tek oko 30 miliona.
&bdquo;Domaća proizvodnja ne prati potrebe trži&scaron;ta, a zaostajemo i za zemljama regiona. Kod njih su podsticaji veći, a mi svaki dan tonemo sve dublje&ldquo;, kazao je Muratović.
</div>
Reakcija Ministarstva
Protest poljoprivrednih proizvođača važan je signal da određena pitanja zahtijevaju dodatnu pažnju, kako od Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, tako i od Vlade, saop&scaron;teno je iz tog resora.
Iz Ministarstva su reagovali na dana&scaron;nji mirni protest predstavnika Poljoprivrednog klastera ispred tog resora, zbog nezadovoljstva trenutnim stanjem u poljoprivredi, neadekvatnom institucionalnom podr&scaron;kom i kontinuiranim padom domaće proizvodnje.
&ldquo;Uvažavamo pravo svakog pojedinca i organizacije da izrazi svoje stavove, zahtjeve i nezadovoljstvo. Ovaj protest predstavlja važan signal da određena pitanja zahtijevaju dodatnu pažnju, kako od Ministarstva, tako i od Vlade&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Obaveza resornog Ministarstva je, prema riječima njegovih predstavnika, da glas učesnika protesta saslu&scaron;aju i da ga, u dogovoru sa Vladom, razmotre na odgovoran način.&nbsp;
&ldquo;Nagla&scaron;avamo da nam je zajednički interes stabilna, održiva i rentabilna poljoprivredna proizvodnja, te je zbog toga neophodno sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve i sa institucionalnog nivoa pokazati razumijevanje i, u mjeri mogućeg, pozitivno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Protest poljoprivrednika: Traže veći Agrobudžet; Ministarstvo: Sa pažnjom razmotriti sve zahtjeve

"DOMAĆA PROIZVODNJA NE PRATI POTREBE TRŽIŠTA, ZAOSTAJEMO I ZA ZEMLJAMA REGIONA"

Rad Termoelektrane (TE) Pljevlja privremeno je obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport &scaron;ljake, dijela opreme ugrađene u okviru ekolo&scaron;ke rekonstrukcije i modernizacije postrojenja, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
&bdquo;Ovaj tehnolo&scaron;ki segment realizovala je kineska kompanija DEC (konzorcijum DEC/BEMAX/BBSOLAR), angažovana kao izvođač radova na projektu.
Na osnovu uočenih odstupanja u radu sistema, od kompanije DEC zatražena je hitna i sveobuhvatna provjera, kako bi se precizno utvrdio uzrok problema i preduzeli svi neophodni korektivni zahvati.&nbsp;Očekujemo da izvođač u najkraćem roku obezbijedi potpunu funkcionalnost i stabilnost opreme, u skladu sa preuzetim ugovornim obavezama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Nakon otklanjanja utvrđenih nedostataka i potvrde ispravnosti sistema, TE Pljevlja biće ponovo uključena u režim testnog rada, saop&scaron;teno je iz EPCG,
Podsjećamo, TE je u nedjelju pu&scaron;tena u pogon nakon, kako je saop&scaron;teno, kompleksnih, vi&scaron;emjesečnih radova u zavr&scaron;noj fazi ekolo&scaron;ke rekonstrukcije i modernizacije.

EPCG: Rad Termoelektrane Pljevlja privremeno obustavljen