Poljoprivredni proizvođači čekali su prošle godine više od šest mjeseci usvajanje Agrobudžeta, koje je kasnilo zbog kasnog usvajanja Budžeta Crne Gore. Posljedice su trpjeli gotovo svi poljoprivredni proizvođači, a zbog nestabilne političke situacije poljoprivrednici ponovo imaju strah od novih problema.

Bjelopoljski poljoprivrednik Salun Hasković tvrdi da se prošlogodišnje kašnjenje usvajanja agrobudžeta negativno odrazilo na poslovanje svih poljoprivrednika, dok ove godine imaju probleme sa naglim skokom cijena.

„Prošle godine je kasnilo usvajanje agrobudžeta, pa mnogi nijesu uspjeli da posiju ili kupe mehanizaciju. S obzirom na kompletnu krizu i poskupljenje hrane, kako u okruženju, tako i kod nas, poljoprivrednici, a naročito stočari, su u nezavidnoj situaciji ove godine. Stočna hrana je poskupila 100 odsto, dok je cijena jagnjadi, teladi, mlijeka i mliječnih proizvoda ista kao i posljednjih desetak godina. Imamo veliki rast cijena stočne hrane, pa je jedino logično da bude povećan agrobudžet, jer u suprotnom bi poljoprivrednici sigurno imali velikih problema. Rastu sve cijene i sigurno će to odraziti i na naše poslovanje“, kaže Hasković, koji u selu Bistrica ima gazdinstvo sa oko 350 ovaca i 50 grla krupne stoke i jedan je od najvećih poljoprivrednih proizvođača.

Za potrebe stočarske proizvodnje Haskovići obrađuju više hektara zemljišta gdje gaje žitarice, lucerku, različite travne smješe koje služe kao hrana za brojni stočni fond.

Sva manje poljoprivrednika

Sve ovo za posljedicu može rezultirati time da imamo sve manje onih koji se bave poljoprivredom zbog neisplativosti, kaže naš sagovornik.

„Imamo smanjenje poljoprivrednika u velikom procentu tokom posljednjih nekoliko godina. Svake godine je sve manje poljoprivrednika, a sigurno je da će ih biti još manje. Politička priča je da imamo sve veći broj poljoprivrednika, a realnost je potpuno drugačija. Samo treba da vidimo koliko građana ostaje na selu. Imamo u Bijelom Polju primjer sela sa oko 40 kuća, koje ima tri stanovnika. Svi su oni tu živjeli i bavili se poljoprivredom, a sada samo u tri kuće. Mladi su otišli, a stari su umrli, a poljoprivreda skoro više i da ne postoji u pojedinim krajevima“, upozorava Hasković.

Štetu trpi i država

Na ovakav način, kako kaže Hasković, nanosi se velika šteta i državi.

„Ukoliko ne budemo imali svoje proizvode, moraćemo da uvozimo neke koji su mnogo lošijeg kvaliteta i po ko zna kojim cijenama. Sve su to dodatni troškovi za državu, ali i za građane, odnosno potrošače“, kaže Hasković.

Nakon predloga i inicijative Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pored projekta Evropa sad, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja u saradnji sa parlamentarnom većinom odobrilo je sredstva za posebnu komponentu „Selo sad“, kroz koju će u Budžetu za poljoprivredu biti opredijeljeno dodatnih deset miliona eura.

Vlada će, kako je ranije rečeno, dodatno podržati poljoprivredu kao jedan od strateških razvojnih sektora, ojačati selo kroz povećanje stočnog fonda i jačanje ruralne infrastrukture sa posebnim fokusom na obezbjeđivanje vode u crnogorskim selima u narednim godinama.
Projekat će se realizovati kroz implementaciju Agrobudžeta za 2022. godinu.

Povećati subvencije

Hasković smatra da i subvencije moraju biti znatno veće kako bi poljoprivrednici uspjeli da „prežive“.

„Subvencije koje mi dobijamo su znatno niže nego što dobijaju poljoprivrednici u okruženju. Takođe, mnogo je i teže doći do njih. Procedura i cjelokupna dokumentacija koja se traži od poljoprivrednika, kao i uslovi koji se postavljaju, u početku mu otežava da pokrene biznis. Osim toga, mnogi bi se bavili poljoprivredom, ali nemaju preduslova – zemlju i objekte, a za to im trebaju velika sredstva. Posebno je rigorozna procedura kod izgradnje štalskih objekata, gdje do 'prvog eksera' treba da se uloži 2.000 eura samo za papire, a tek onda treba da se razmišlja o gradnji“, priča Hasković.

Prema njegovim riječima, svi poljoprivrednici se nalaze u veoma nezavidnoj situaciji, pa je i teško reći da li je teže malim ili velikim proizvođačima. 

„Veliki poljoprivredni proizvođači će, što je i logično, više i da izgube zbog svega ovoga, ali su oni više i zaradili, dok mali proizvođači većinom primarno proizvode za sebe, a višak prodaju. Svejedno, svakome je svoj gubitak najteži. Veliki proizvođači će sigurno imati tešku godinu, pa ko ove godine bude poslovao makar na pozitivnoj nuli, taj može smatrati da je i pozitivno poslovao, s obzirom kakva je godina bila“, poručuje Hasković.

Korona pokazala važnost domaćih proizvoda

Ističe da očekuje veću podršku države, odnosno resornog ministarstva, navodeći da je to u zajedničkom interesu svih.

„Svakoj zemlji je potrebna i domaća hrana, a da bi to imali država mora i da pomogne poljoprivrednike. Samo se treba prisjetiti početka korone, kada su za tri dana ispražnjeni brojni rafovi u marketima. Da je takvo stanje, bez uvoza, potrajalo nekoliko mjeseci, vidjeli bi koliko su vrijedni domaći proizvodi, odnosno proizvođači. Ako treba opet da doživimo takvo vrijeme, ali da traje duže, onda moramo da vodimo računa o domaćim proizvodima. Izlazak iz krize je jedino moguć proizvodnjom hrane. 
Država mora da se posveti ulaganju u poljoprivredu i davanju subvencija, makar približno sličnim kao u okruženju. Crna Gora uvozi iz Srbije, ali njihovi proizvođači imaju od pet do sedam puta veće subvencije u stočarstvu nego mi u Crnoj Gori. Slično je i u ratarstvu, a tu su i neke druge olakšice koje oni imaju, a mi nemamo. Imaju mnogo bolje uslove za proizvodnju, kao i ravničarske predjele, velike parcele i olakšice kod akciza za gorivo. Kod nas nema ništa od toga, a nemamo ni Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Mnoge stvari moraju da se poprave i da se stvore pristojni uslovi za rad“, kaže Hasković.

Niko se ne vraća na selo

On je naveo da su i priče o povratku na selo velika zabluda, te da takvih slučajeva u njihovim krajevima nema.

„Povratnika u naše krajeve nema. Desi se da se neko od starih vrati preko ljeta na dva mjeseca, ali ne i da bi se bavio poljoprivredom. Sve je to politička priča“, ističe Hasković.

Kako je nedavno najavljeno, Agrobudžet u ovoj godini biće oko 50,9 miliona eura, od čega su izdvajanja iz nacionalnog budžeta 35,9 miliona eura, što je za 33 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 47 odsto više u odnosu na 2020. godinu.
Za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji opredijeljeno je 5,5 miliona eura, što je omogućilo da se, kako su kazali iz Vlade, ove godine povećaju premije.