Ekonomija

Crnogorsko primorje bilježi rekordan rast cijena u 2025. godini i nadma&scaron;ilo je prosjeke u mnogim regijama &Scaron;panije i Italije.
Ana Đukić iz jedne od Agencija za nekretnine iz Budve kazala je portal Dan da se, ukoliko uzmemo u obzir Zakon o legalizaciji, koji direktno ograničava ponudu na nekrentnine sa ispravnom dokumentacijom, uz istovremeni rast cijena u novogradnji, svakako očekuje rastući trend cijena na trži&scaron;tu nekretnina, pi&scaron;e Portal Dan.
&ndash; Interesovanje klijenata je usmjereno na kupovinu manjih stambenih jedinica, uglavnom garsonjera i jednosobnih stanova &ndash; kaže Đukić.
&Scaron;to se tiče na&scaron;ih ljudi iz dijaspore, Đukić kaže da se sve če&scaron;će odlučuju za kupovinu u Crnoj Gori nego na drugim destinacijima koje su možda i cjenovno privlačnije, prije svega zbog kulturolo&scaron;ke i jezičke bliskosti.
Cijene nekretnina u Budvi početkom ove godine zadržale su nivo iz prethodne, kazao nam je Mirko Vujović iz agencije koja se bavi prodajom nekretnina na teritoriji Budve.
&ndash; Ne bilježimo pad cijena. U užem centru Budve cijene se kreću od 4.000 do 6.000 eura po metru kvadratnom, u drugoj zoni od 3.000 do 4.000 eura, dok se u trećoj zoni prosjek kreće oko 3.000 eura. Nekretnina ispod 3.000 eura po m&sup2; je veoma malo na trži&scaron;tu. Ovdje ne ubrajam luksuzne komplekse i kondo hotele na prvoj liniji mora, gdje su cijene značajno vi&scaron;e &ndash; kaže Vujović.
On kaže da je komparacija crnogorskog trži&scaron;ta sa stranim često pojednostavljena.
&ndash; &Scaron;panija ima oko 48 miliona stanovnika i teritorijalno je približno 37 puta veća od Crne Gore. Naravno da u pojedinim djelovima &scaron;panske obale postoje nekretnine po nižim cijenama nego kod nas &ndash; naročito u manje razvijenim ili udaljenijim regijama gdje se stanovi mogu naći već od 1.500 do 2.000 eura po metru kvadratnom. Međutim, u najpoznatijim ljetovali&scaron;tima poput Marbelje, Ibice ili djelova Barselone cijene dostižu 7.000 do 12.000 eura po metru kvadratnom, pa i vi&scaron;e u ekskluzivnim zonama &ndash; kaže on.
Ističe da je stoga važno praviti realna i kontekstualna poređenja.
&ndash; Smatram da u javnom prostoru ponekad postoji podcjenjivački narativ kada je Crna Gora u pitanju. Imao sam priliku da turistički i poslovno obiđem veliki broj evropskih i svjetskih destinacija i odgovorno tvrdim da je Crna Gora jedna od najljep&scaron;ih zemalja na svijetu. Kvalitet gradnje u Crnoj Gori nimalo ne zaostaje za &Scaron;panijom i mnogim drugim evropskim državama &ndash; ističe Vujović.
Takođe navodi da imamo određene sistemske izazove &ndash; prije svega infrastrukturne nedostatke i sporost administracije &ndash; ali da se sa sličnim problemima susrijeću i druge evropske zemlje.
&ndash; Činjenica da investitori i kupci iz regiona, Rusije, Ukrajine, Turske, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i drugih država kontinuirano biraju Crnu Goru za investiciju ili boravak govori sama za sebe. To nije slučajnost &ndash; kazao je on.
Vujović navodi da Crna Gora ima izuzetan potencijal i prirodne resurse.
&ndash; Na nama je da ih dodatno unapređujemo, ali i da sopstvenu zemlju realno cijenimo &ndash; zaključio je Vučinić.
Cijene nekretnina u Budvi su dosta različite, u zavisnosti od lokacije, kazao je portalu Dan Davor Dokić, ekonomski analitičar.
&ndash; Kvadrat stana u djelovima blizu Starog grada kreće se u rasponu od &scaron;est do osam hiljada eura. U unutra&scaron;njosti Budve se kreću u rasponu od dvije i po do četiri hiljade eura po kvadratu, u zavisnosti je li novogradnja ili su to stanovi u starijim zgradama &ndash; kaže Dokić.
On je kazao da su Bečići ne&scaron;to jeftiniji, ali opet i to zavisi od dosta faktora &ndash; pogled, blizina mora, saobraćajna povezanost, kvalitet gradnje i sl.
Kada su ruski državljani u pitanju, koji su značajni kupci nekretnina, ukidanje direktnih letova iz Moskve pravi ozbiljnu &scaron;tetu Crnoj Gori, a utiče i na cijene u ovoj oblasti.
&ndash; U vremenu koje je za nama, u Crnoj Gori je iz Rusije stigao ozbiljan kapital, u visini od nekoliko milijardi eura, koji nije upotrijebljen na pravi način. Osim kupovine nekretnina, ruski turisti su bili drugi po broju noćenja, odmah iza srpskih, s tim &scaron;to su Rusi bili platežno najbolji gosti &ndash; kaže Dokić.
Misli da je bilo ishitreno ukidanje letova iz Moskve, jer je Vlada Zdravka Krivokapića trebala da ispregovara da bar dobijemo adekvatnu kompenzaciju za tu odluku.
&ndash; Ali, sad je tako kako je, i moramo poku&scaron;ati da osvojimo nova trži&scaron;ta, i tako bar donekle kompenzujemo te gubitke &ndash; kaže ekonomski analitičar.
Dokić je kazao da kad se okonča sukob u Ukrajini treba poku&scaron;ati povratak na rusko trži&scaron;te, jer je ono najbolje za Crnu Goru.
Za uporedni primjer cijena nekretnina možemo uzeti dvije popularne turističke destinacije na Mediteranu &ndash; Budvu i &scaron;pansku Marsiju. Budva je trenutno značajno skuplja od Mursije.
Početkom 2026. godine prosječna cijena metra kvadratnog u Budvi je iznosila 2.900 eura, dok je u Mursiji između 1.700 i 1.800 eura. Cijena tipičnog stana (60m&sup2;) u Budvi je oko 175.000 eura dok je u Mursji oko 105.000. Kada pogledamo raspon trži&scaron;ta (80 odsto), cijene u crnogorskoj metropoli turizma se kreću od 100 do 400 hiljada eura, a u &scaron;panskom ljetovali&scaron;tu od 85 do 320 hiljada eura. Takođe, u Crnoj Gori imamo rast cijena za 12 odsto, dok je u &Scaron;paniji od 7,5 do 11 procenata. Luksuznu nekretninu u Budvi možete kupiti od 4.500 do 10.000 eura po metru kvadratnom, dok u Mursiji nekretninu možete kupiti za 2.500 do 3.000 u gradu.
I Albanija konkurencija
Ne treba zaobići ni susjednu Albaniju, gdje su cijene nekretnina u najpopularnijim ljetovali&scaron;tima realne, aktuelne i provjerene.
U Sarandi, jednoj od najtraženijih destinacija na albanskoj rivijeri, stanovi u centru grada se kreću oko 1.200 &ndash; 2.000 eura/m&sup2;. Stanovi uz more ili s pogledom na more su od 1.500 do 3.000. Vile ili luksuzne nekretnine s pogledom mogu dostići i 2.500 &ndash; 4.500 eura/m&sup2;. Prosječna cijena po kvadratnom metru u centru Sarande je oko 1.900 eura/m&sup2;, &scaron;to je gotovo na nivou nekih djelova Tirane, a van centra je ne&scaron;to malo jeftinija zbog velikog interesovanja investitora.
U Ksamilu, malom turističkom mjestu poznatom po plažama i blizini Butrinta stanovi se prodaju u rasponu od 2.000 do 3.000 eura/m&sup2; za stanove blizu plaže i u novim objektima. To znači da stan od 60 m&sup2; možete ko&scaron;tati od 120.000 do 180.000 eura.
Vlora, koja se nalazi na spoju Jadranskog i Jonskog mora, ima ne&scaron;to niže cijene od Sarande i Ksamila.
Prema aktuelnim ponudama: cijene stanova se često kreću od 85.000 eura do 230.000, &scaron;to implicira cijenu otprilike 1.200 &ndash; 1.800 eura/m&sup2; na povoljnijim lokacijama. U nekim slučajevima, posebno kvalitetni objekti uz obalu mogu dostići i vi&scaron;u cijenu.
Ako se odlučite za Drač, on ima &scaron;iru ponudu po nižim cijenama. Tipične cijene stanova uključuju i ponude u rasponu od 1.000 do 1.800 eura/m&sup2;, zavisno od lokacije i kvaliteta objekta.
Kada uporedimo ova dva luksuzna ljetovali&scaron;ta možemo reći da se Mursija smatra za jednu od najpovoljnijih regija u &Scaron;paniji, dok se Budva smatra premijum trži&scaron;tem u Crnoj Gori gdje na prvoj liniji mora cijene prelaze 4.500 eura po m&sup2;.
Kada je u pitanju investicioni potencijal, Budva nudi visoke prinose od zakupa (8&ndash;12% godi&scaron;nje), &scaron;to opravdava vi&scaron;u cijenu kvadrata. Mursija je stabilnije trži&scaron;te za stalni boravak ili penzionisanje uz niže tro&scaron;kove života.
&Scaron;to se tiče investicija, u Budvi dominiraju novogradnja i apartmanski kompleksi, dok Mursija nudi &scaron;iri spektar starijih stanova u gradu i prostranih vila na periferiji po znatno nižim cijenama.
&nbsp;

Cijene nekretnina 2026: Koliko košta kvadrat u Budvi, Mursiji i Sarandi – Crna Gora među najskupljima na Mediteranu

CRNOGORSKO PRIMORJE BILJEŽI REKORDAN RAST CIJENA

Ukoliko investitor iz Dubaija &ldquo;Faminas Investment Group&rdquo;, kako je predviđeno Memorandumom o razumijevanju koji je pripremilo Minisarstvo pomorstva, kupi 22 odsto akcija Barske plovidbe zajedno sa državom Crnom Gorom, imaće dvotrećinsko vlasni&scaron;tvo u na&scaron;oj brodarskoj kompaniji i mogućnost dono&scaron;anja state&scaron;kih odluka. Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović očekuje da će investitor iz Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) otkupiti akcije od manjinskih akcionara, koji inače tuže domaću brodarsku kompaniju, a nakon toga uložiti oko 60 miliona eura za nabavku novih brodova i rekonstrukciju gata 5 u barskoj luci, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Barska plovidba duguje državi pet miliona eura, sredstva koja su iz budžeta opredijeljena za plaćanje rata kredita uzetog od kineske EXIM banke za kupovinu teretnih brodova te kompanije.
Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović kaže da je trenutna situacija neodrživa, te da ona zavisi od volje države.
&ldquo;U kojem momentu će pokrenuti mehanizme naplate, trenutno potraživanje, po&scaron;to iz sada&scaron;njeg poslovanja kompanije te&scaron;ko se može očekivati da mi to možemo i vratiti&rdquo;, naveo je Mihajlović.
Investitor iz Dubaija &ldquo;Faminas Investment Group&rdquo;, sa kojim Ministarstvo pomorstva planira da potpi&scaron;e Memorandumom o razumijevanju, namjerava da otkupi 22 odsto akcija od manjinskih akcionara Barske plovidbe koji su u sudskom sporu sa brodarskom kompanijom iz Bara.
&ldquo;Samom kupovinom taj bi sudski spor pred Privrednim sudom bio uga&scaron;en ili ne bi se vi&scaron;e vodio. To je prvi benefit odmah za kompaniju. Drugi benefit za kompaniju je da dobijemo partnere koji bi bili partneri stvarno u smislu mogućnosti da pomognu kroz know-how i kroz finansiranje. Oni su predložili i izrazili spremnost da obezbijede finansijski paket koji bi omogućio kompaniji da isfinansira plan restrukturiranja i sve njegove stavke koje su neophodne da bi kompanija iza&scaron;la na zelenu granu&rdquo;, rekao je Mihajlović.
Investitor iz UAE imaće sa na&scaron;om državom dvotrećinsko vlasni&scaron;tvo u domaćoj brodarskoj kompaniji i mogućnost dono&scaron;anja state&scaron;kih odluka, među kojima je prioritet plan restrukturiranja i novih ulaganja.
On kaže da je taj investicioni program koji je planiran kroz kupovinu dva broda između 55 i 60 miliona eura.
Mihajlović je potvrdio da je Ministarstvo pomorstva od resora zaduženog za finansije dobilo mi&scaron;ljenje da sa arapskim investitorima možda daje vi&scaron;e prava nego &scaron;to isleduje po osnovu procenta vlasni&scaron;tva.
Direktor Barske plovidbe nagla&scaron;ava da memorandum o razumijevanju jo&scaron; nema finalnu verziju, kao i da su po zahtjevu resora zaduženog za finansije pribavili mi&scaron;ljenje od Fonda PIO, Razvojne banke i Ministarstva ekonomskog razvoja.
&ldquo;Bilo je sugestija, traže se mi&scaron;ljenja od pojedinih institucija, ta su mi&scaron;ljenja dobijena i ministarstvo i one su sve pozitivne. I na taj konačni dogovor koji bude, on će biti predmet i izja&scaron;njavanja svih ministarstava i Vlade i naravno biće pripremljen od strane konsultantskih kuća koje će pripremiti celu analizu&rdquo;, naveo je on.
Bez investiranja, kupovine novih brodova i pro&scaron;irenja gata 5, Barsku plovidbu u perspektivi očekuje sudbina Crnogorske plovidbe, izričit je Boris Mihajlović.

Barska plovidba: Investitor iz UAE najavljuje ulaganja od 60 miliona eura

OČEKUJU DA ĆE INVESTITOR OTKUPITI AKCIJE OD MANJINSKIH AKCIONARA, KOJI INAČE TUŽE DOMAĆU BRODARSKU KOMPANIJU

Rekonstrukcija puta Tivat-Jaz mora biti zavr&scaron;ena do početka ljetnje turističke sezone, poručio je ministar pomorstva i koordinator radom Ministarstva saobraćaja, Filip Radulović, nakon obilaska terena i razgovora sa izvođačem radova.
"Izgovora vi&scaron;e nema, dinamika radova se mora pojačati, a ja ću od danas svaki dan zahtijevati da mi se dostavlja dnevni izvje&scaron;taj o realizovanim radovima. Ovih dana asfaltiramo petu sekciju i imaćemo &scaron;est od devet dionica pod asfaltom. To znači da će pod asfaltom biti deset od ukupno 16 kilometara", kazao je Radulović, prenosi agencija Mina business.
On je poručio da je ovaj projekat trenutno prioritet, pa je pozvao izvođače radova na po&scaron;tovanje dogovorenog roka.
"U ljetnju turističku sezonu moramo ući sa zavr&scaron;ene sve četiri trake kako bismo infrastrukturno uspje&scaron;no dočekali turiste, a i lokalnom stanovni&scaron;tu omogućili jednostavnije funkcionisanje. Uvjeravam vas da ćemo, kada radovi budu zavr&scaron;eni, dobiti modernu saobraćajnicu i rasteretiti najfrekventniju dionicu puta u Crnoj Gori", kazao je Radulovċ.
Bulevar Tivat-Jaz sa Radulovićem obi&scaron;ao je i direktor Uprave za saobraćaj, Radomir Vuksanović, koji je poručio da je riječ o infrastrukturno zahtjevnom i kompleksnom projektu u čiju su realizaciju uključene brojne institucije i lokalne samouprave.
&nbsp;&bdquo;U konstantnoj smo komunikaciji sa svim akterima u ovom procesu i insistiramo na potpunoj odgovornosti svakog subjekta za realizaciju preuzetih obaveza, jer je to ključni preduslov da izvođač ubrza radove i da kompletna dionica bude pod asfaltom do ljeta. Svi moramo dati svoj maksimum, jer su zajednički trud i koordinacija ključni za zavr&scaron;etak ovog veoma važnog projekta", dodao je Vuksanović.
Pored radova na saobraćajnici, izvode se i dodatni radovi uključujući izmje&scaron;tanje elektroenergetske mreže Crnogrskog elektrdistributivnog sistema (CEDIS), cjevovoda Regionalnog vodovoda, kao i vodovodne i kanalizacione mreže.
U realizaciju radova uključeni su CEDIS, Regionalni vodovod, lokalne samouprave i izvođači radova, kao i Uprava za nekretnine, koja ima obavezu rje&scaron;avanja imovinsko-pravnih odnosa.&nbsp;
Rekonstrukcija puta Tivat-Jaz obuhvata dionicu magistralnog puta M-2 od Aerodroma Tivat do Jaza, ukupne dužine 16 kilometara.

Radulović: Radovi na putu Tivat-Jaz moraju biti završeni do početka sezone

"IZGOVORA NEMA"

Cijene goriva na pumpama u Crnoj Gori od utorka će sigurno biti skuplje. Koliko će tačno iznositi povećanje cijena goriva, znaće se u petak veče ili subotu, dok će Ministarstvo energetike u ponedjeljak obavijestiti javnost o korekcijama.
Prema trenutnom stanju i ukoliko ne dođe do promjena parametara, cijene eurodizela bi porasle pet do &scaron;est centi, a cijene benzina tri do četiri centa. Međutim, zbog napada SAD i Izraela na Iran, cijene na berzama svakodnevno rastu i, ukoliko se nastavi sada&scaron;nji trend rasta, izvjesno je da će od utorka cijene goriva u Crnoj Gori biti veće za preko deset centi po litru goriva, a moguće je i da rast ide do 15 centi po litru, potvrdilo je &ldquo;Danu&rdquo; vi&scaron;e izvora iz naftne industrije. Goriva, kako je &ldquo;Dan&rdquo; pisao u utorak, neće faliti.&nbsp;
Ekonomski analitičar Davor Dokić je kazao da će visina cijene nafte zavisiti od toga koliko će oružani napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran trajati. Kako je podsjetio, cijena barela nafte je, kad su se u ponedjeljak berze zatvorile, ko&scaron;tao skoro 80 dolara, &scaron;to je skok od 23 do 24 odsto u odnosu na cijenu prije početka rata. On tvrdi da bi gorivo moglo da poskupi 15 centi po litru.
Kako je dodao, u interesu svih je da ovaj rat traje &scaron;to kraće, jer su veće &scaron;anse da se cijena spusti na vrijednosti prije početka bombardovanja, odnosno na 62 do 63 dolara po barelu nafte.
A, ukoliko se najnovija ratna kampanja u Persijskom zalivu produži, kako je naveo, možemo očekivati automatski rast cijena ne samo naftnih derivata nego i druge robe, jer cijena nafte utiče na tro&scaron;kove proizvodnje.
-Ako se zavr&scaron;i brzo, za četiri sedmice, kako je američki predsjednik Donald Tramp najavio, to ne bi izazvalo značajniji poremećaj i trži&scaron;te bi se relativno brzo stabilizovalo i vratilo na nivo prije početka bombardovanja, možda i na 62 do 63 dolara koliko je bilo prije napada, &scaron;to je cijena prihvatljiva svima nama. Međutim, ako se rat produži, a postoji i ta mogućnost, naročito ako dođe do napada na saudijska naftna postrojenja, jer Saudijska Arabija je najveći proizvođač na svijetu, onda bi do&scaron;lo do novog značajnijeg skoka cijena &ndash; kazao je Dokić.
Navodi da blokada Ormu&scaron;kog moreuza može da izazove značajne posljedice i na trži&scaron;te gasa, jer je Katar, drugi najveći proizvođač na svijetu, trenutno spriječen da izvozi taj energent.
Kako je objasnio, oko 20 odsto svjetske nafte prolazi kroz Ormu&scaron;ki moreuz. Činjenica da se gađaju svi brodovi koji prolaze kroz taj moreuz, osim ruskih i kineskih, jer Iranci dozvoljavaju samo njima nesmetani prolaz, takođe dodatno komplikuje situaciju.
-Na nama je da ne zauzimamo ničiju stranu, nego da učinimo sve &scaron;to je na nama da se sukob &scaron;to prije stavi pod kontrolu i zaustavi &ndash; zaključio je Dokić, nagla&scaron;avajući da je u ekonomskom interesu da se situacija &scaron;to prije normalizuje.
Inače, američko-izraelsko bombardovanje Irana samo je ubrzalo skok cijena nafte, koje su i prije ove ratne kampanje u nekoliko mjeseci porasle čak do 15 odsto.
Ako sukob bude dugoročan, cijene će drastično rasti
Za analitičare skok cijena nafte bio je očekivan, a iznenađenje je &scaron;to one nisu skočile i vi&scaron;e, prokomentarisali su analitičari ING-a Eva Mantej i i Voren Paterson, prenijela je Mina biznis.
Do ublažavanja skoka cijena do&scaron;lo je jer je grupa od osam proizvođača iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika objavila da će od aprila povećati proizvodnju za 206 hiljada barela dnevno.
Kako je juče stručnjak za energetiku iz Saveza energetičara Srbije Željko Marković rekao za RTS, ukoliko sukob pređe u dugoročni, cijene nafte mogu drastično skočiti. On je podsjetio da je istorijski maksimum cijene nafte bio 2008. godine, gotovo 150 dolara za barel.
Juče je grupa osiguravača objavila je da će od 5. marta obustaviti pokriće za ratni rizik u Perskijskom moru.

Gorivo može poskupiti i do 15 centi

ZBOG NAPADA SAD I IZRAELA NA IRAN, CIJENE NA BERZAMA SVAKODNEVNO RASTU

Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusagla&scaron;enosti Zakona o privrednim dru&scaron;tvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.
Neusagla&scaron;enost Zakona o privrednim dru&scaron;tvima i Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata glavna je barijera kod primjene novog integracionog sistema u Poreskoj upravi, tvrdi direktor Sava Laketić.
"Problem je prepoznat, izmjene Zakona su poslate. Uop&scaron;te mi očekujemo zaista da ćemo u najkraćem roku i taj proces imati rije&scaron;en", kazao je on.
U međuvremenu od 12. januara kada je počela primjena novog sistema, korisnici su se suočili sa pote&scaron;koćama tehničke prirode.
"Imam pravo na bolovanje zbog trudnoće, ali nisam mogla da ga otvorim jer sistem Poreske uprave kasni sa slanjem tih rje&scaron;enja u Fondu. Ne znam koliko će to trajati", kaže jedna građanka.
"Nije radio sistem. Sad su opet fizički počeli da izdaju ta dokumenta i pokupili smo te izvode iz CRPS-a. Trebao mi je izvod za postojeću firmu, ali to nije radilo, poku&scaron;avali smo mjesec dana i sad smo opet fizički do&scaron;li da pokupimo", kaže drugi anketirani.
Laketić očekuje potpuno funkcionalan i pouzdan sistem koji ima brojne benefite.
"Najvidljiviji benefiti za poreskog obveznika su slanje zahtjeva za izdavanje bilo kog dokumenta iz Poreske uprave elektronskim putem, takođe prijava- odjava radnika i vjerujem da će se nakon stabilizacionog perioda svi benefiti novog sistema osjetiti kako u privredi, tako i u državnim organima", kazao je on.
Kroz IRMS sistem je predato preko 100.000 poreskih prijava. U posljednje dvije sedmice dnevno se obrađuje između 600 i 800 predmeta.

Više od 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje

NOVI INTEGRISANI INFORMACIONI SISTEM PORESKE UPRAVE VEĆ DVA MJESECA POKAZUJE PROBLEME U FUNKCIONISANJU

Snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo, niti se očekuju poremećaji u isporukama, saop&scaron;tili su Pobjedi iz Ministarstva energetike i rudarstva komentari&scaron;ući uticaj de&scaron;avanja i ratnih sukoba na Bliskom istoku na domaće trži&scaron;te.
Iz Ministarstva su kazali da je fizička dostupnost goriva na na&scaron;em trži&scaron;tu stabilna, te da uvozne rute na ovom dijelu Mediterana nijesu u velikoj mjeri zavisne od Ormuskog moreuza.
&ldquo;Ono &scaron;to je realno moguće, ukoliko globalne tenzije potraju ili se prodube, jeste rast cijena naftnih derivata usljed kretanja cijena sirove nafte na svjetskom trži&scaron;tu. Dakle, potencijalni efekti bi se mogli odraziti kroz cjenovne pritiske, ali ne kroz nesta&scaron;ice goriva&rdquo;, kazali su iz Ministarstva kojim rukovodi Admir &Scaron;ahmanović.
Oni su naglasili i da Ministarstvo ne razmatra niti donosi bilo kakve vanredne odluke o povećanju cijena, dodajući da cijena zavisi isključivo od kretanja na međunarodnom trži&scaron;tu naftnih derivata.
&ldquo;Cijene se ne koriguju proizvoljno, niti diskreciono. Obračun maksimalnih cijena vr&scaron;i se redovno, na svake dvije sedmice, u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih cijena naftnih derivata i Zakonom o energetici. Cijene se formiraju isključivo na osnovu berzanskih parametara - Platts kotacija za derivate, pariteta Genova Levera, uz konverziju dolara u eure prema kursu koji se preuzima sa sajta Centralne banke. Na tako utvrđenu osnovicu dodaju se priznati tro&scaron;kovi naftnim kompanijama i zakonom propisane državne dažbine, uključujući lučku taksu, carinu i PDV&rdquo;, objasnili su iz Ministarstva.
Dodatnu sigurnost, kako navode, obezbjeđuje sistem obaveznih rezervi naftnih derivata koji je uspostavljen i koji se kontinuirano jača.
&ldquo;Do sada je formirano 44,26 hiljada metričkih tona rezervi, &scaron;to omogućava stabilno snabdijevanje trži&scaron;ta u periodu od mjesec do mjesec i po u slučaju eventualnih poremećaja. Institucije pažljivo prate situaciju i, ukoliko bude potrebe, spremni smo da reagujemo u cilju očuvanja stabilnosti trži&scaron;ta&rdquo;, kazali su iz Ministarstva.
Pobjedi su iz Ministarstva potvrdili da je počela adaptacija naftnih rezervora u Luci Bar. Posao je dodijeljen konzorcijumu čiji je nosilac hrvatska kompanija S.A.K.Z. koja bi zajedno sa članicama, crnogorskim kompanijama Ivkon, Fatima-ing, Lars Fire, MM sistem, Montenegro lift i PINCel, do jeseni trebalo da zavr&scaron;i adaptaciju.
Nedavno je Uprava za ugljovodonike ponovo raspisala tedner za nabavku dizel goriva radi uspostavljanja naftnih rezervi, nakon &scaron;to je prvi propao jer je ponuda Jugopetrola, koji je bio jedini ponuđač, bila neispravna. Otvaranje ponuda za tender vrijedan 11 miliona EUR planiran je za 11. mart.

Nestašica goriva neće biti, ali cijena može porasti

I PORED SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU, U MINISTARSTVU ENERGETIKE NE OČEKUJU POREMEĆAJE U ISPORUCI NAFTNIH DERIVATA

Država je za godinu od uvođenja naknade od tri centa po litru goriva za finansiranje obaveznih rezervi naftnih derivata prikupila 12,5 miliona eura.
Ova naknada, koju plaćaju vozači, uvedena je 11. februara pro&scaron;le godine, a zaključno sa januarom prikupljeno je 12,5 miliona, pokazuju podaci iz izvje&scaron;taja o strukturi i količini obaveznih rezervi naftnih derivata za pro&scaron;lu godinu, prenosi Dan.
Novac od naknade uplaćen je na račun Uprave za ugljovodonike, a ta sredstva predstavljaju namjenske prihode i mogu se koristiti isključivo za potrebe formiranja i održavanja obaveznih rezervi, adaptacije i/ili rekonstrukcije skladi&scaron;ta za skladi&scaron;tenje obaveznih naftnih rezervi koja su Upravi data na kori&scaron;ćenje i upravljanje i za tro&scaron;kove u vezi sa obaveznim rezervama.
&ldquo;Crna Gora je u pro&scaron;loj godini ostvarila značajan napredak u uspostavljanju održivog sistema obaveznih rezervi naftnih derivata, prelaskom iz faze normativnog usklađivanja u operativnu implementaciju. Definisani su mehanizmi obračuna rezervi i finansiranja, obezbijeđeni skladi&scaron;ni kapaciteti, uspostavljen sistem izvje&scaron;tavanja i kontrole koji je doprinio fiskalnoj transparentnosti i jačanju nadzora, te institucionalna koordinacija kroz Savjet za obezbjeđenje sigurnosti snabdijevanja&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici.
Ministarstvo ekonomskog razvoja realizuje kapitalni projekat adaptacije i modernizacije državnih rezervoara R-11, R12 i R-18 na terminalu u Luci Bar, a u decembru je zaključen ugovor sa odabranim izvođačem radova.
&ldquo;Paralelno je zaključen ugovor o stručnom nadzoru nad izvođenjem radova, čiji početak se očekuje u februaru, dok je rok za zavr&scaron;etak radova devet mjeseci. Sredstva za realizaciju ovog projekta, u iznosu od 2,2 miliona eura, obezbijeđena su direktnom budžetskom podr&scaron;kom Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Takođe, u cilju obezbjeđenja dodatnih skladi&scaron;nih kapaciteta, Uprava je zaključila trogodi&scaron;nji ugovor o skladi&scaron;tenju dijela obaveznih rezervi nafnih derivata Uprave, na naftnom terminalu u Baru, u privatnoj svojini, čime su stvoreni uslovi za pokretanje Otvorenog postupka Javne nabavke 16,5 hiljada MT Eurodizela (EN 590) u vrijednosti od 11 miliona eura.
&ldquo;Međutim, postupak je poni&scaron;ten sredinom januara jer nije zaprimljena nijedna ispravna ponuda, a u toku je i raspisivanje novog tendera radi obezbjeđenja potrebnih količina goriva za formiranje obaveznih rezervi Uprave&rdquo;, precizirano je u dokumentu.
Osim toga, u decembru pro&scaron;le godine raspisana je jednostavna nabavka za procjenu postojećeg stanja rezervoara za skladi&scaron;tenje naftnih derivata, u državnom vlasni&scaron;tvu, u Lipcima i Bijelom Polju, radi planiranja daljih mjera modernizacije i usklađivanja sa EU standardima, a izvje&scaron;taji o procjeni stanja dostavljeni su početkom februara.
&ldquo;U skladu sa zakonom, Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 11. marta pro&scaron;le godine obrazovala Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja naftnim derivatima kao savjetodavno tijelo, sa mandatom od četiri godine. Tokom izvje&scaron;tajne godine održane su dvije sjednice na kojima je razmatrana sigurnost snabdijevanja, praćenje podataka o prometu naftnih derivata i uplatama naknada, planiranje javnih poziva za formiranje rezervi, definisanje prioriteta u radu Savjeta, uz dogovor o daljim aktivnostima, u cilju jačanja otpornosti sistema snabdijevanja i institucionalne koordinacije&rdquo;, zaključeno je u izvje&scaron;taju.

Od naknade za gorivo od vozača država uzela 12,5 miliona eura

ZA GODINU

Prva banka Crne Gore je najo&scaron;trije osudila neopravdanu akciju Uprave policije nad njenom imovinom i njenim klijentima.
&bdquo;Cjelokupna crnogorska javnost svjedočila je uznemirujućim scenama u kojima su zaposleni i klijenti Banke bili izloženi postupanju pod dugim cijevima PJP-a, bez ikakvog zvanično predočenog pravnog osnova ili obrazloženja. Takvo postupanje izazvalo je ozbiljnu uznemirenost i potencijalne posljedice po dostojanstvo i zdravlje zaposlenih Banke, angažovanog obezbjeđenja, kao i klijenata koji su se u tom trenutku zatekli u filijali&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Istilču i da, uprkos zvaničnom upitu Banke nadležnim organima, do ovog trenutka nijesu dobili zvanično obrazloženje o pravnom osnovu i razlozima preduzetih radnji.
Poručuju da jednako ne prihvataju kontinuirane kampanje pojedinih medija koji koriste svaku priliku da Prvu banku Crne Gore predstave u negativnom kontekstu.
&bdquo;Način na koji se aktuelni događaji interpretiraju ocjenjujemo kao tendenciozan i populistički, sa očiglednom namjerom da se Prva banka Crne Gore diskredituje kao relevantan i stabilan privredni subjekt. Uvjereni smo da upravo snažan trend, rekordni poslovni rezultati i sve izraženija trži&scaron;na pozicija predstavljaju kontekst u kojem se intenziviraju poku&scaron;aji reputacionog osporavanja Banke&ldquo;,&nbsp; navedeno je u saop&scaron;tenju.
Istiću i da su u prethodnoj godini ostvarili najbolji finansijski rezultat u istoriji Banke, uz značajan rast aktive, kreditnog portfolija i depozitne baze, kao i jačanje trži&scaron;nog uče&scaron;ća u vi&scaron;e segmenata poslovanja.
"Takvi rezultati nijesu slučajni, već su direktna posljedica strate&scaron;ke konsolidacije, unapređenja upravljačkih praksi i fokusa na održiv rast", zaključuju u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Prva banka: Neopravdana akcija Uprave policije nad našom imovinom i našim klijentima

"NEGATIVNE MEDIJSKE KAMPANJE POKUŠAJ SU PODRIVANJA NAŠEG REKORDNOG USPJEHA"

Radovi na drugoj dionici auto-puta Mate&scaron;evo-Andrijevica, za koju je danas sa kineskim konzorcijumom Power China-Stecol-PCCD potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji, trebalo bi da počnu krajem aprila, odnosno tokom maja ove godine, saop&scaron;tio je izvr&scaron;ni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.
On je nakon potpisivanja ugovora u Vili Gorica, kazao da veliki projekti zahtijevaju vrjeme, posvećenost i temeljnu pripremu.
&bdquo;Tako je bilo i ovom slučaju. Iza nas je dug i zahtjevan proces, ali danas sa ponosom možemo reći da smo stigli do dugoočekivanog koraka naprijed&ldquo;, rekao je Ljiljanić.
Nakon transparentnog međunarodnog tendera sprovedenog po standardima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za izgradnju druge dionice auto-puta Bar-Boljari izabran je konzorcijum Power China-Stecol-PCCD. Konzorcijum je ispunio sve tehničke kriterijume i dostavio najpovoljniju ponodu u iznosu ne&scaron;to manjem od 694 miliona EUR.
Ljiljanić je posebno istakao da je finansijska konstrukcija rezultat uspje&scaron;ne saradnje sa Evropskom unijom (EU) i EBRD.
&bdquo;Obezbijeđeno je 200 miliona EUR kreditnih sredstava, kao i 150 miliona EUR bespovratnih sredstava, dok će preostali dio biti obezbijeđen iz budžeta Crne Gore. Time pokazujemo odgovoran pristup finansijanju i snažno partnerstvo sa međunarodnim institucijama&ldquo;, dodao je Ljiljanić.
On je kazao da od izabranog projektanta izvođača očekuju profesionalnost, efikasnost i visok kvalitet radova.
&bdquo;Uvjereni smo da će po&scaron;tovanje ugovornih rokova i standarda doprinjeti realizaciji projekta koji će biti na ponos svima. Svjesni smo da je moderna infrastruktura temelj ekonomskog razvoja i regionalne povezanosti. Ova dioonca auto-puta nije samo saobraćajni pravac, ona je snažan podsticaj razvoju sjevera Crne Gore, boljoj povezanosti unutar države i sa regionom, kao i stvaranju novih razvojnih prilika&ldquo;, poručio je Ljiljanić.
Dana&scaron;nji ugovor, kako je istakao, simbolizuje povjerenje i zajedničku odgovornost da se ovaj projekat realizuje uspje&scaron;no, transparentno i u interesu svih građana.
&bdquo;Neka ovaj dan bude jo&scaron; jedan važan koraka modernoj, povezanoj i prosperitetnoj Crnoj Gore&ldquo;, rekao je Ljiljanić.
Izvr&scaron;ni potpredsjednik PowerChina International Liu Shaoguan saop&scaron;tio je da je uvjeren da će konzorcijum u saradnji sa lokalnim partnerima, u predviđenim rokovima, zavr&scaron;iti projekat.&nbsp;
&bdquo;Ovaj projekat treba da bude simbol saradnje i prijateljstva Crne Gore i Kine, ali i nacionalnog razvoja&ldquo;, rekao je Shaoguan.
On je dodao da je auto-put infrastrukturni projekat od strate&scaron;kog značaja, čijom realizacijom će se, između ostalog, podstaći regionalni razvoj.
Shaoguan je kazao da je realizacija druge dionice auto-puta Bar-Boljari za konzorcijum najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori, ali i prilika da pokažu kapacitete i globalno iskustvo.
On je podsjetio da nakon potpisivanja ugovora slijedi snimanje terena, kao i brojna geolo&scaron;ka ispitivanja.
&bdquo;Kada počnu radovi, uložićemo maksimalne napore da se uticaj na lokalnu zajednicu svede na najmanju moguću mjeru&ldquo;, naveo je Shaoguan.
Druga dionica auto-puta, duga oko 23 kilometra, predstavlja nastavak realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Auto-put Bar&ndash;Boljare planiran je u ukupnoj dužini od oko 165 kilometara, a podijeljen je u vi&scaron;e faza.

Potpisan ugovor s kineskim konzorcijumom za drugu dionicu auto-puta, radovi počinju krajem aprila ili u maju

POČINJE NOVA ETAPA REALIZACIJE

Vlada Crne Gore donijela je na dana&scaron;joj sjednici odluku o progla&scaron;enju avio-linija od javnog interesa za &scaron;est međunarodnih linija u periodu od 1. juna 2026. do 31. maja 2030.&nbsp;
<div class="w-full relative grid grid-cols-12 sm:grid-cols-24 gap-4 ui-a__grid">
<div class="col-span-12 sm:col-span-24 md:col-start-2 md:col-span-22 lg:col-start-3 lg:col-span-21 order-0">
<div>
<div class="relative group w-full sm:w-[740px] md:w-[944px] lg:w-[1118px] max-w-full aspect-[3/2] hover:cursor-pointer"><picture class="w-full block object-cover"><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2026/02/25/1772030921jgpptebyirj5zdm5-i_1118x745.jpeg?cacheControl=1772030933" media="(min-width: 960px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2026/02/25/1772030921jgpptebyirj5zdm5-i_758x506.jpeg?cacheControl=1772030933" media="(min-width: 756px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2026/02/25/1772030921jgpptebyirj5zdm5-i_344x230.jpeg?cacheControl=1772030933" media="(max-width: 756px)" /></picture></div>
</div>
</div>
</div>
Kako je navedeno, javnim interesom su progla&scaron;ene linije Podgorica - Brisel; Podgorica - Frankfurt; Podgorica - Pariz; Podgorica - Amsterdam;&nbsp; Podgorica - Zagreb; Podgorica - Bari.
Kako je precizirano, tokom cijele godine predviđeni su letovi na linijama Podgorica&ndash;Brisel, Podgorica&ndash;Amsterdam, Podgorica&ndash;Zagreb i Podgorica&ndash;Bari, dok će se linije Podgorica&ndash;Frankfurt i Podgorica&ndash;Pariz &Scaron;arl de Gol održavati tokom zimske sezone.
Linije od javnog interesa su, obja&scaron;njavaju, rute koje država progla&scaron;ava javnim interesom, te u skladu sa tim finansijski motivi&scaron;e avio-kompanije da uvedu linije koje su značajne za državu.
<div class="wdgRelated elRelated fixed rellist" data-wdg="relwidget">&nbsp;</div>
<div class="clear-fix">&nbsp;</div>
<div class="box-center box900">&nbsp;</div>

Vlada proglasila šest avio-linija javnim interesom

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković podnio je ostavku na sve funkcije u partiji i u Skup&scaron;tini.
Kako je i najavio, ostavku je podnio nakon usvajanja Zakona o unutra&scaron;njim poslovima, a mandat će zadržati i angažman nastaviti kao nezavisni poslanik.
Na dana&scaron;njoj sjednici, Skup&scaron;tina je Zakon o unutra&scaron;njim poslovima usvojila sa 47 glasova.&nbsp;

Laković podnio ostavku na funkcije u PES-u i u skupštinskim odborima