Ekonomija

Izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice biće konzorcijum Powerchina &ndash; Stecol &ndash; Pccd, saop&scaron;teno je iz Monteputa.
Iz te kompanije je saop&scaron;teno da su izabrali izvođača radova nakon otvaranja finansijskih ponuda u okviru tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar&ndash;Boljare, dionica Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica, prenosi Mina business.
&ldquo;U skladu s tim, slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem &ndash; konzorcijumom Powerchina&ndash;Stecol&ndash;Pccd, u vrijednosti od 693,97 miliona eura, nakon čega će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Monteputa je saoipt&scaron;eno da su otvorene tri od četiri pristigle ponude koje su se kvalifikovale za otvaranje finansijskog dijela ponuda, a koje su dostavili konzorcijum Cengiz-Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum Powerchina-Stecol &ndash; Pccd.&nbsp;
&ldquo;Finansijska ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group nije otvarana jer nije ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponude&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Dionica Mate&scaron;evo-Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 150 miliona eura, te je postupku otvaranja finansijskih ponuda prethodila tenderska procedura u skladu sa standardima EBRD-a, koja je obuhvatila evaluaciju tehničkog dijela ponuda otvorenih 31. oktobra pro&scaron;le godine.&nbsp;
&ldquo;Inicijalno vrednovanje je rezultiralo kvalifikovanjem kompanija za naredno podno&scaron;enje dokumentacije koje je bilo sadržano od tehničkog i finansijskog dijela&rdquo;, precizirali su iz Monteputa.
Finansijska ponuda konzorcijuma Cengiz-Azvirt iznosila je 735,01 milion eura, ponuda kompanije China Communications Construction Company Limited 724,64 miliona EUR, dok je ponuda konzorcijuma Powerchina&ndash; Stecol&ndash; Pccd iznosila 693,97 miliona eura.

Izabran izvođač radova za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta

SAOPŠTENO IZ MONTEPUTA

Uprava za ugljovodonike je poni&scaron;tila tender vrijedan 11 miliona eura koji se odnosio na nabavku 16.500 metričkih tona dizel goriva namijenjenog za obavezne rezerve naftnih derivata, jer je tenderska komisija utvrdila da je ponuda Jugopetrola, koja je bila i jedina, neispravna.
Tender koji je raspisan početkom decembra pro&scaron;le godine sa namjerom nabavke dizela označen je kao hitan zbog obaveza iz evropske agende u vezi sa formiranjem obaveznih naftnih rezervi. Iz Uprave su ukazali da nijesu mogli ranije sprovesti tender, jer je tek početkom decembra zaključen ugovor o skladi&scaron;tenju goriva, &scaron;to je bio preduslov za pokretanje njegove nabavke.
Osim obaveze da gorivo bude proizvedeno nakon 21. januara, uslov je bio i da nema nikakve veze sa Ruskom Federacijom ili drugim zemljama ili licima prema kojima su uvedene bilo kakve međunarodne sankcije, te da isporuka dizela bude realizovana najkasnije do kraja aprila ove godine.
Propusti
Komisija je utvrdila da je Jugopetrol postupio suprotno tenderskom zahtjevu da se izjasni o izboru pariteta isporuke DPU Naftni terminal u Luci Bar ili IN-Tank Naftni terminal u Luci Bar, čime je faktički podnijeta ponuda sa varijantama, &scaron;to ovim tenderom nije dozvoljeno. Jugopetrol je ponudio da dizel isporuči po cijeni od 679 eura po metričkoj toni, ali je, kako se navodi u odluci, propustio da navede način obračuna ponuđene cijene.
- Zahtjev da ponuđač jasno navede način formiranja ponuđene cijene od su&scaron;tinskog je značaja radi obezbjeđivanja načela ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti kori&scaron;ćenja javnih sredstava, kao i transparentnosti postupka. Nenavođenjem načina formiranja cijene, ponuđač je onemogućio naručioca da provjeri da li je cijena formirana u skladu sa tenderskom dokumentacijom, kao i da li postoji eventualna računska gre&scaron;ka prilikom njenog obračuna &ndash; stoji u odluci Uprave za ugljovodonike.
Planom formiranja održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata koji je Vlada usvojila krajem pro&scaron;le godine predviđeno je da Uprava za ugljovodonike potro&scaron;i od devet do 12 miliona eura za kupovinu dizela 2026. godine. Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknade za obavezne rezerve koju građani od pro&scaron;log februara plaćaju u okviru cijene goriva. Planom je predviđeno i da se gorivo skladi&scaron;ti u rezervoarima Jugopetrola u periodu od tri godine počev&scaron;i od aprila te da, u zavisnosti od mogućnosti, ove godine nabavi dodatne količine.
- Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura &ndash; stoji u dokumentu.
Raspoloživa skladi&scaron;ta
Navodi se i da bi se ove dodatne količine skladi&scaron;tile u državnim rezervoarima u Luci Bar čija bi adaptacija, kako stoji, trebalo da bude zavr&scaron;ena do kraja ove godine. Ipak ukazuju da će, u slučaju da rezervoari ne budu spremni, biti potrebno ugovoriti kratkoročno skladi&scaron;tenje u kapacitetima Jugopetrola ili raspoloživim skladi&scaron;tima u Hrvatskoj ili Italiji. To bi, kako se navodi, trebalo da ko&scaron;ta pet eura po toni mjesečno.
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore. Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine.
Uprava je dužna da formira i održava 50 odsto obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo da formiraju uvoznici naftnih derivata koji uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladi&scaron;ni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće i kupovinu većih količina Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, imajući u vidu da se namjeravaju skladi&scaron;titi u carinskom terminalu. Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku skladi&scaron;ti u Crnoj Gori, u &scaron;to je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom pu&scaron;tanja rezervi. Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladi&scaron;ni kapaciteti u državnom vlasni&scaron;tvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladi&scaron;tenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.
- Međutim, ovi skladi&scaron;ni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnolo&scaron;ko stanje &ndash; pi&scaron;e u planu.
Za slučaj potrebe da se rezerve skladi&scaron;te u inostranstvu, potrebno je odobrenje zemlje domaćina zbog čega će, kako se navodi u planu, Uprava podsticati Ministarstvo energetike i rudarstva da intenzivira saradnju sa resornim ministarstvima u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Grčkoj na uspostavljanju formalnog pravnog i operativnog okvira za formiranje obaveznih rezervi Uprave u tim zemljama, kako bi se stvorile alternativne opcije skladi&scaron;tenja i ojačala pregovaračka pozicija u odnosu na operatora Terminala Bar.

Jugopetrol jedini ponuđač, ali ponuda neispravna

PONIŠTEN TENDER ZA NABAVKU DIZELA NAMIJENJENOG ZA OBAVEZNE REZERVE NAFTNIH DERIVATA

Prema izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nastalom na osnovu veleprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda u privrednim subjektima u periodu od 16. do 31. decembra 2025. godine, hrana je znatno poskupjela u odnosu na decembar 2024.&nbsp;
U objavi na dru&scaron;tvenoj mreži Fejsbuk, Fideliti konsalting je iznio podatke o rastu cijena poljoprivrednih proizvoda, koji pokazuju drastične promjene, pi&scaron;e Dan.
Kako se navodi u izvje&scaron;taju, koji je izradilo Odjeljenje za ekonomske analize i trži&scaron;te u Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V), veleprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda ne sadrže PDV, pa su cijene na rafovima i veće.
Izvje&scaron;taj je sačinjen na osnovu podataka koje dostavljaju privredni subjekti i preduzetnici o cijenama i količinama poljoprivrednih proizvoda koje u toku godine proizvode, otkupljuju i uvoze.
Riječ je o podacima za mlijeko i mliječne proizvode (vi&scaron;e od 300 tona sirovog mlijeka, 50 tona sira, 30 tona maslaca, 10 tona mlijeka u prahu), živinsko meso i proizvode (vi&scaron;e od 100 hiljada tovnih pilića ili uvoze vi&scaron;e od 200 tona), jaja (vi&scaron;e od milion komada), žitarice i proizvodi od žitarica (vi&scaron;e od 50 tona), svježe voće i povrće (vi&scaron;e od 100 tona), maslinovo ulje (vi&scaron;e od hiljadu litara) i pripremljena stočna hrana (vi&scaron;e od hiljadu tona).
Najveći udar na džepove građana sigurno je povećanje cijena jaja. Naime, kako se navodi u izvje&scaron;taju, sva jaja iz S klase poskupjela su za skoro trećinu, odnosno 30 odsto. Cijena jaja iz klase L povećala se za 6,67 odsto.
Manji skok cijena zabilježen je kod svih vrsta mesa. No, s obzirom na to da je meso namirnica koja je obavezna u ishrani, to povećanje je znatno za građane.
Pileće meso iz uvoza poskupjelo je 3,65 odsto, tele iz otkupa sada se može kupiti po 20 odsto većoj cijeni, a june je poskupjelo 22,22 procenta.
Cijena sirovog mlijeka veća je za 3,13 odsto, kao i svježeg polumasnog sira.
Uvozno biljno ulje je poskupjelo 6,67 odsto.
Prema izvje&scaron;taju o veleprodajnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, najvi&scaron;e su poskupjeli zelena salata puterica i limun iz uvoza.
Uvozna puterica je poskupjela čak 121,43 odsto, a oni koji su navikli na domaću zelenu salatu mogu se počastiti po znatno nižoj, ali ipak većoj cijeni i to većoj za 55,64 odsto, &scaron;to nije zanemarljivo s obzirom na to da je riječ o proizvodu iz domaće proizvodnje.
Cijena uvoznog limuna takođe je znatno vi&scaron;a, i sada se ovaj poljoprivredni proizvod prodaje po čak 85,95 procenata većoj cijeni nego 2024. godine. Dakle, nakon puterice i limuna, jagode su poskupjele 80,75 odsto, paradajz 75,66 procenata, a krastavac salatni 73,72 odsto.
Kako se navodi u objavi Fidelitija, cijene iz izvje&scaron;taja demantuju tvrdnje izvr&scaron;ne vlasti o jednocifrenoj inflaciji hrane.
Kako je navedeno u izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, privredni subjekti i preduzetnici koji proizvode, otkupljuju i uvoze poljoprivredne proizvode, u obavezi su da Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede dostavljaju svakih 15 dana podatke o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih proizvoda u skladu sa članom 67 zakona.

Paprena poskupljenja hrane ugrozila standard

POKAZUJE IZVJEŠTAJ O CIJENAMA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Inspektori Direkcije za trži&scaron;nu inspekciju Ministarstva ekonomskog razvoja tokom decembra 2025. obavili su ukupno 1.188 inspekcijskih pregleda, tokom kojih su utvrđene stotine nepravilnosti i izrečene brojne mjere, uključujući novčane kazne, zabrane prometa robe i privremeno zatvaranje objekata. To proističe iz njihovog izvje&scaron;taja o radu.
Kako se navodi u tom dokumentu, inspektori su u mjesecu za nama, sproveli 663 redovna pregleda, 148 pregleda po inicijativama i 377 kontrolnih inspekcijskih pregleda.
Tokom nadzora kod subjekata kontrole utvrđeno je ukupno 375 nepravilnosti koje su se odnosile na kr&scaron;enje propisa iz oblasti unutra&scaron;nje trgovine.
Takođe, i za&scaron;tite potro&scaron;ača i pružanja zanatskih usluga.
Inspektori donijeli 342 rje&scaron;enja
Radi otklanjanja nepravilnosti, trži&scaron;ni inspektori donijeli su 342 rje&scaron;enja.
Među izrečenim mjerama je i privremeno zatvaranje dva objekta, kao i stavljanje van prometa proizvoda u 85 slučajeva, u ukupnoj vrijednosti od 46.138,48 eura. U 23 slučaja oduzeta je roba vrijedna 4.979,79 eura, dok je u sedam slučajeva donijeto rje&scaron;enje o povlačenju proizvoda u vrijednosti od 1.169,64 eura.
&bdquo;U 199 slučajeva naloženo je otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, dok je u 18 slučajeva donijeto rje&scaron;enje o dostavi poslovne dokumentacije&ldquo;, navedeno je u izvje&scaron;taju.
Tokom decembra, inspektori su rje&scaron;enjima odbili &scaron;est zahtjeva potro&scaron;ača i pokrenuli dva postupka vje&scaron;tačenja.
Zbog učinjenih prekr&scaron;aja izdato je 586 prekr&scaron;ajnih naloga, u ukupnom novčanom iznosu od 168.280 eura.
U 37 slučajeva djelovali preventivno
U izvje&scaron;taju se navodi i da su trži&scaron;ni inspektori u 37 slučajeva djelovali preventivno, ukazujući subjektima nadzora na uočene nepravilnosti i ostavljajući im rok za njihovo otklanjanje.
&bdquo;Direkcija za trži&scaron;nu inspekciju nastaviće sa inspekcijskim nadzorima nad primjenom zakona i drugih propisa iz oblasti unutra&scaron;nje trgovine, za&scaron;tite potro&scaron;ača, za&scaron;tite prava intelektualne svojine i pružanja zanatskih usluga, kako bi se osigurala njihova dosljedna primjena&ldquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Ministarstva ekonomskog razvoja.

Tržišna inspekcija izrekla kazne od 168.280 eura

U 37 SLUČAJEVA DJELOVALI PREVENTIVNO

Paklice cigareta od ponedjeljka će biti skuplje od 20 do 50 centi, potvrđeno je "Danu" nezvanično iz duvanskih kompanija.
 To je reakcija duvanskih kompanija na izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je specifična akciza na cigarete na hiljadu komada sa 53,5 eura podignuta na 58,85 eura. Proporcionalna akciza je ostala ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Odluka o novim cijenama cigareta od 19. januara treba da bude objavljena u Službenom listu u narednim danima. Do sinoć u Službenom listu nije objavljena odluka o poskupljenju nijednog od proizvođača.
Kako je Danu potvrdilo vi&scaron;e izvora iz duvanske industrije, JTI je donio odluku da se cijene povećaju od 19. januara. Istu odluku treba da donese i Filip Moris, dok će Briti&scaron; amerikan tobako (BAT) povećati cijene od 19. ili od 26. januara.
Prema informacijama koje je Dan dobio, minimalno povećanje paklice cigareta biće 20 centi, većina paklica će poskupjeti 30 centi, dok će paklice koje sada ko&scaron;taju 5,5 eura od 19. januara ko&scaron;tati &scaron;est eura, odnosno 50 centi vi&scaron;e.

Cigarete poskupljuju od 20 do 50 centi

OD 19.JANUARA

Cijene goriva neće se mijenjati naredne dvije sedmice, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,35 eura, odnosno 1,39 eura.
Cijena eurodizela iznosiće 1,27 eura.
Poskupiće od ponoći samo lož ulje, jedan cent na 1,21 eura
Posljednje promjene cijena goriva bile su 29. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile četiri do &scaron;est centi.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 26. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 27. januara, prenosi Mina business.

Cijene goriva nepromijenjene

U NAREDNE DVIJE SEDMICE

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, &scaron;to znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saop&scaron;ti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rje&scaron;enjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, &scaron;to znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, &scaron;to će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godi&scaron;njem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da vi&scaron;e od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

SAOPŠTIO V.D. DIREKTORA FONDA PIO

Ministarstvo saobraćaja je u proteklom periodu vi&scaron;e puta, kako je saop&scaron;teno, podnosilo inicijative nadležnom tužila&scaron;tvu u vezi sa izgradnjom puta Berane &ndash; Kola&scaron;in, na dionici Lubnice &ndash; Jezerine.
"De&scaron;avanja na ovom putnom pravcu potvrđuju stav Ministarstva da svaki infrastrukturni projekat kod kojeg postoje indicije nepravilnosti mora biti detaljno i do kraja ispitan, kako bi se utvrdilo da li je bilo propusta u planiranju, ugovaranju i realizaciji radova, kao i ko snosi odgovornost za eventualne nepravilnosti.
Istovremeno, jasno je da institucionalna odgovornost mora da postoji i da se svaki slučaj mora rasvijetliti do kraja, ali se ne može prihvatiti odgovornost za projekte koji su planirani, ugovoreni i realizovani u ranijim periodima, bez utvrđivanja stvarne i individualne odgovornosti onih koji su u njima učestvovali", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je ugovor o izgradnji te dionice zaključen 2016. sa kompanijom Euroasfalt, te da je konačna cijena zavr&scaron;enih radova značajno prema&scaron;ila iznos predviđen osnovnim ugovorom, &scaron;to, kako ističu, dodatno nameće potrebu za potpunim rasvjetljavanjem svih okolnosti ovog projekta.
"Obilne padavine dodatno otežavaju odvijanje saobraćaja na vi&scaron;e putnih pravaca &scaron;irom zemlje, zbog čega su nadležne službe u stanju pojačane pripravnosti i kontinuirano prate stanje na terenu.
Upravo nakon početka obilnih padavina, juče je, prije odronjavanja zemlje, bez odlaganja zatvoren putni pravac preko Sokolovine. Iako su velike količine padavina pojava koja izaziva ozbiljne probleme i u mnogo razvijenijim državama, blagovremenom reakcijom nadležnih službi spriječene su teže posljedice, a bezbjednost građana i učesnika u saobraćaju stavljena je na prvo mjesto", poručuju iz Ministarstva.
&nbsp;

Ministarstvo saobraćaja: Više puta podnijete inicijative Tužilaštvu zbog projekta Berane – Kolašin zaključenog 2016.

"KONAČNA CIJENA ZAVRŠENIH RADOVA ZNAČAJNO PREMAŠILA IZNOS PREDVIĐEN OSNOVNIM UGOVOROM"

Obje ponude za koncesiju za crnogorske aerodrome, koje su bile vrednovane, ponižavajuće su i uvreda su za državu, ocijenila je predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Jelena Mara&scaron;.&nbsp;
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da nakon takvih ponuda, država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima, te dodala bi konačnu odluku o ponudama za koncesiju trebalo da donese Skup&scaron;tina.
&bdquo;Ako država nije uspje&scaron;no upravljala bilo kojom kompanijom, treba razmi&scaron;ljati o koncesiji ili privatizaciji. Dobra koncesija, koja podrazumijeva kredibilnog i uspje&scaron;nog partnera, sa jasnim i dobrim razvojnim planom, pozitivnim iskustvom u koncesijama u toj oblasti, uvijek je dobrodo&scaron;la. Međutim, obje ponude za koncesiju ACG uvreda su za državu&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.&nbsp;
Ona smatra da, ukoliko je istinito ono o čemu se moglo čitati u medijima, onda najbolje ocijenjena ponuda ne podrazumijeva razvoj aerodroma.&nbsp;
&bdquo;Nažalost, bojim se da je suprotno&ldquo;, kazala je Mara&scaron; i dodala da prve dvije faze ne predviđaju ni&scaron;ta novo i razvojno, ne pominju se low-costeri, iako je u njihov dolazak uloženo mnogo truda.
Ona je saop&scaron;tila da je nejasno da ponuđač predviđa dva ili tri puta veći prostor za free shop-ove i restorane, nego za putnike.&nbsp;
&bdquo;Budući da nas članstvo u EU očekuje u 2028. godini, ne vidim da ova ponuda to uzima u obzir, pa je tako izostalo u prvim dvjema fazama i ono &scaron;to svaki međunarodni aerodrom u Evropi ima, poseban tretman državljana članica EU. Treća faza, koja počinje tek 2033. godine, predviđa veoma ograničen razvoj, te se postavlja pitanje za&scaron;to postoje prve dvije faze, jer treća treba da bude početna. Ne razumijem &scaron;to će da se radi do 2033. godine. Vjerovatno ni&scaron;ta&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ona je saop&scaron;tila da u ponudi za koncesiju njie predviđeno produženje piste, &scaron;to je, prema njenim riječima, neshvatljivo, jer nije moguće slijetanje &scaron;irokotrupnih i većih kargo aviona.
&bdquo;Budućnost transporta, od kojeg država ima najveće prihode, je kargo saobraćaj, ali u ovoj ponudi ne postoji kargo terminal. Takođe, nema tranzita, pa će putnici morati da izađu sa aerodroma i ponovo da prolaze cijelu proceduru da bi nastavili putovanje. Ne predviđa se izgradnja garaža, taksi stanica, rent-a-car će i dalje biti na otvorenom parkingu, a do 2056. godine, kad ističe eventualna koncesija, neće postojati mogućnost ulaska putnika iz aerodromske zgrade direktno u avione, &scaron;to je sve prosto nespojivo sa destinacijom visokog turizma&ldquo;, precizirala je Mara&scaron;.
Ona je navela da se ne planira pro&scaron;irenje parking pozicija za generalnu avijaciju ni u Tivtu, ni u Zeti, &scaron;to opet ne ide uz elitni turizam.
&bdquo;Zaista, ponižavajuće. Pored takvih prijedloga, naravno da smatram da država treba da nastavi upravljanje. S obzirom na činjenicu da postupak traje od 2018. godine, 100 miliona EUR danas nikako nema istu vrijednost kao tada. Crna Gora je kupila dva patrolna broda za 120 miliona EUR, a planiramo da izdamo aerodrome na 30 godina za 100 miliona, kompaniju koja je ove godine ostvarila prihod od 49 miliona EUR&ldquo;, kazala je Mara&scaron;.
Ona smatra da bi bilo interesantno uporediti biografije direktora eventualnog koncesionara sa biografijom aktuelnog izvr&scaron;nog direktora ACG, Roka Tolića.
&bdquo;Jo&scaron; jedan je važan momenat. Vlada može razmotriti predlog rang liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skup&scaron;tina. Smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skup&scaron;tini. &nbsp;Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju. Ipak je nacionalni interes najbitniji&ldquo;, saop&scaron;tila je Mara&scaron;.
Ona je podsjetila da odluku o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju donosi Vlada, jer je vlasnik i osnivač ACG država, te da Odbor direktora i uop&scaron;te menadžment kompanije nema nikakvu nadležnost u tom postupku.
&bdquo;Međutim, naravno, da imam svoj stav&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je uradila Tenderska komisija. Ta rang lista ista je kao i prvobitna, koja je bila objavljena 17. jula.&nbsp;
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon &scaron;to dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije je krajem pro&scaron;le sedmice donijela rje&scaron;enje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, protiv rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.&nbsp;
Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
CAAP je krajem novembra podnio prigovor Komisiji za koncesije jer nijesu bili zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon ponovo progla&scaron;ena prvorangiranim ponuđačem.

Maraš: Ponude za koncesiju ponižavajuće

OCIJENILA PREDSJEDNICA ODBORA DIREKTORA AERODROMA CRNE GORE

Ekolo&scaron;ki inspektor produžio je rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice u Pljevljima za 60 dana, uz obavezu da se u tom roku pronađe tehničko rje&scaron;enje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija, saop&scaron;teno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je ekolo&scaron;ki inspetor tu odluku donio postupajući po zahtjevu preduzeća Grijanje, podnijetom danas, da im se ponovo produži rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice.
Kako su kazali iz MERS-a, ekolo&scaron;ki inspektor je sagledao sve okolnosti slučaja, a posebno konstatacij Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da ne postoji uzročno-posljedična veza između zdravstvenog stanja stanovnika Pljevalja sa zagađenjem vazduha.
&bdquo;Rje&scaron;enjem &nbsp;o prodžetku roka za izvr&scaron;enje, naloženo je pravnom licu Grijanje da u navedenom roku preduzme tehničke mjere na postrojenju kotlarnice u Skerlićevoj ulici, u cilju smanjenja emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.

Produžen rok za zatvaranje kotlarnice u Pljevljima

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA EKOLOGIJE, ODRŽIVOG RAZVOJA I RAZVOJA SJEVERA

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić saop&scaron;tio je Portalu RTCG da očekuje da izgradnja druge dionice auto-puta krenu ove godine, a da je rok za izgradnju pet godina, te da očekuje da radovi budu zavr&scaron;eni do kraja 2030.
"Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemlji&scaron;ta i već je zavr&scaron;eno preko 80 odsto posla" rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
"To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta", rekao je Zogović.
Monteput je izabrao izvođača radova, odnosno kompaniju koja će izraditi glavni projekat i izvesti radove na drugoj dionici auto-puta, pa slijedi potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem &ndash; konzorcijumom POWERCHINA Ltd.&ndash;STECOL&ndash;PCCD, u vrijednosti od 693.969.668,88 eura. Kako je saop&scaron;tio Monteput, nakon toga će izvođač započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima za realizaciju ovog infrastrukturnog projekta od izuzetnog značaja za Crnu Goru.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.