Ekonomija

U pivskom selu Zaborje porodica Blagojević tradicionalno se bavi zemljoradnjom i stočarstvom.
Jefto uz pomoć supruge i djece drži desetak krava ukr&scaron;tene rase.
Blagojevići su uglavnom orijentisani na proizvodnju bijelog mrsa, a u njihovom domaćinstvu se na mjesečnom nivou proizvede oko 300 kilograma mladog sira koji ova vrijedna porodica, bez problema distribuira stalnim mu&scaron;terijama.
Sir prave po tradicionalnoj recepturi.
&ldquo;Ovaj dio op&scaron;tine Plužine je bezvodan pa je veliki problem mje&scaron;tana, posebno tokom ljetnjeg perioda, vodosnabdijevanje&rdquo;, priča sagovornik RTNK.
Omladine u selu gotovo da nema pa mahom iz godine u godinu ostaju samo staračka domaćinstva.
U Zaborju, inače, zimuje svega &scaron;est porodica.
&ldquo;Ljeti je življe, posla ima, vi&scaron;e se radi ali zahvaljujući mehanizaciji sve se brzo i zavr&scaron;i. Subvencije i podr&scaron;ka resornog ministarstva i lokalne uprave dobro dođu&rdquo; kaže Jefto i poručuje da se od poljoprivrede može živjeti.

U domaćinstvu Blagojević mjesečno proizvedu oko 300 kilograma sira

PIVSKO SELO ZABORJE

Limitiranje cijena osnovnih životnih namirnica nije zaustavilo inflaciju u martu koja je iznosila 0,5%, dok ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković kaže da na inflaciju ne utiču samo cijene hrane i&nbsp; pića, te da je u Crnoj Gori izostalo dono&scaron;enje odluka u cilju borbe protiv rasta cijena.
&ldquo;Moramo da znamo da na stopu inflacije ne utiče samo cijene hrane i pića, već utiče sve ono &scaron;to plaćamo, utiče sve ono &scaron;to kupujemo, tako da ne možemo da posmatramo inflaciju isključivo shodno cijenama hrane i pića u marketima&rdquo;, navodi Mule&scaron;ković.
Podaci Monstata pokazuju da su cijene proizvoda i usluga lične potro&scaron;nje u martu u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, u prosjeku bile vi&scaron;e 5,5 odsto. Najvi&scaron;e su poskupjele komunalije, rekreacija i kultura.
Na godi&scaron;nju stopu inflacije, kako navodi Monstat, najvi&scaron;e su uticale cijene hrane 1,53.
&ldquo;Ono &scaron;to jeste direktna posljedica ovakve stope inflacije jeste nedono&scaron;enje nikakvih odluka u cilju borbe protiv inflacije, jer od kad je počeo problem inflacije u Crnoj Gori mi se sa inflacijom borimo isključivo s akciznim mjerama, to je s mjerama prvo kroz akciju &ldquo;Stop inflaciji&rdquo;, sad limitirana cijena i te akcije ne daju rezultate, to je jasno iz prve dvije akcije, iz ove će biti jasno da te akcije daju rezultate isključivo u trenutku dok traju i isključivo na proizvode na koje se odnose&rdquo;, kazao je Mule&scaron;ković za TVCG.
Inflacija u Evropskoj uniji je znatno niža nego u Crnoj Gori i spu&scaron;ta se ispod tri odsto.

Mulešković: Na inflaciju ne utiču samo cijene hrane i pića - nego sve što plaćamo

"KRATKOROČNE MJERE NE MOGU ZAUSTAVITI INFLACIJU"

Na drugi javni poziv za zakup Željezarinih pogona Čeličane i Kovačnice, stigla je samo ponuda &scaron;vajcarske kompanija &bdquo;8B capital&ldquo;, koja je na prethodnom oglasu eliminisana u drugom krugu zbog neobezbijeđenih bankarskih garancija.
Kako saznaje Radio Crne Gore detalji ponude biće saop&scaron;teni na javnom otvaranju ponuda u srijedu u 10 sati.
Do tada eventualno po&scaron;tom može prispjeti jo&scaron; neka ponuda.
&Scaron;vajcarska kompanija na prethodnom pozivu jedina je do&scaron;la do drugog kruga, ali je pregovaranje zavr&scaron;eno zbog neobezbijeđenih bankarskih garancija, &scaron;to novim pozivom nije bio jedini uslov.
&Scaron;vajcarska kompanija ranije je ponudila fazni razvoj Kovačnice i Čeličane tokom pet godina od početne proizvodnje od dvije i po hiljade tona, do 60.000 tona kovanog čelika.
Na početku bi angažovali 25 radnika, a već u &scaron;estom mjesecu taj broj bi se povećao na 150.

Za zakup Željezare samo ponuda švajcarske kompanija

JAVNO OTVARANJE PONUDA U SRIJEDU

Crnogorski elektodistributivni sistem (CEDIS) je kompanija koja je stvorena da uspije, a umjesto toga predmet je interesovanja Državne revizorske institucije i Specijalnog državnog turžila&scaron;tva, saop&scaron;tio je ministar energetike i rudarstva, Sa&scaron;a Mujović i dodao da je to nedopustivo.
&ldquo;To je monopolista u oblasti kojom se bavi. Imaju visokokvalitetan kadar sposoban da rje&scaron;ava najsloženije probleme distributivnih mreža i umjesto da pažnju javnosti privlače rezultatima, za &scaron;ta imaju sve potrebno, oni su predmet interesovanja DRI i SDT-a, &scaron;to je nedopustivo&rdquo;, rekao je Mujović u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Nikole Rakočevića.
Mujović je kazao da nije do&scaron;ao na tu poziciju da ćuti i klima glavom ili je zabija u pijesak.
&bdquo;Dobro ću se baviti CEDIS-om i Rudnikom uglja i svim ostalim kompanijama u ingerenciji mog Ministarstva. Neću im se skloniti i neću raditi ni&scaron;ta nečasno&ldquo;, naveo je Mujović.
On je dodao da neće nikoga poku&scaron;ati da uvjeri da u CEDIS-u cvjetaju ruže. Prema njegovim riječima, dosada&scaron;nji izvr&scaron;ni direktor kompanije, Vladimir Čađenović, nije kraj i početak CEDIS-a.
&ldquo;Da je to tako, lako bi iza&scaron;li na kraj ma koliko bila individua jaka ili ne izborili bi se sa tim. Problemi CEDIS-a sežu daleko dublje, kontroverze prate to preduzeće od njegovog osnivanja, partijsko zapo&scaron;ljavanje, sumnjivi tenderi su ne&scaron;to &scaron;to datira od postanka preduzeća", rekao je Mujović.
On je saop&scaron;tio i da su imali problem sa prethodnim menadžmentom, a da Čađenoviću, onaj koji ga je postavio za izvr&scaron;nog direktora, nije dobro mislio, već mu je napravio medveđu uslugu.
&ldquo;Poznavanje rada elektrodistributivnih sistema je esencija elektroenergetike i ako na tu poziciju postavite pravnika od njega pravite glinenog goluba ili laku metu za odstrijel&rdquo;, objasnio je Mujović.
On je naveo da je gre&scaron;ka biv&scaron;eg menadžmenta nedopustivo veliki broj zaposlenih.
&ldquo;Prema koalicionom sporazumu nastalom pri formiranju 44. Vlade politički konstituenti većine su dogovorili podjelu mjesta u odborima direktora po partijskom ključu.
Dakle, bez ikakvog mog uticaja i bez ikakve ostavljene mogućnosti meni kao ministru da djelujem. Dogovor je napravljen. Korist ill &scaron;teta su već počinjeni&rdquo;, poručio je Mujović.
On je podsjetio da je u slučaju kompanije CEDIS mjesto predsjednika Odbora direktora u partijskoj raspodjeli pripalo Demokratskoj Crnoj Gori, a samim tim njihovo ekskluzivno pravo je da nominuju kandidata za kojeg smatraju da je adekvatno rje&scaron;enje.
Mujović smatra da je sada na poziciji izvr&scaron;nog direkora čovjek koji ima iskustva u struci.
Rakočević je pitao da li mogu da se propi&scaron;u uslovi da menadžment ne može biti neko sa partijskom knjižicom.
Mujović je kazao da smatra da je to spasonosno rje&scaron;enje i da vapi da dru&scaron;tvo sazri u tom pogledu.
&bdquo;To je put kojim treba ići&ldquo;, poručio je Mujović.

Mujović: Ko je postavio Čađenovića za izvršnog direktora, napravio mu je medveđu uslugu

MINISTAR KAŽE I DA NEĆE NIKOGA POKUŠATI DA UVJERI DA U CEDIS-U CVJETAJU RUŽE

Grčke turističke organizacije i operatori vi&scaron;e uključuju Crnu Goru u svoje destinacije za putovanja, sa izborom da uđu u zemlju bilo avionom, bilo autobusom ili privatnim automobilom. To je relativno nova destinacija, s velikim potencijalom zbog svoje lokacije, prirodnih ljepota, poznatog načina života i direktnog pristupa avionom, kazao je u intervjuu za Bankar Vassilis Themelidis, vi&scaron;i regionalni direktor za Južnu i Istočnu Evropu u Wyndham Hotels &amp; Resorts.
"Mnoge grčke kompanije su već investirale u zemlju i svjedoci smo sve vi&scaron;e poslovnih partnerstava. Osim toga, Crna Gora je mala zemlja i laka za istraživanje. I naravno, nije skupa destinacija, posebno u poređenju sa ostatkom Evrope", ističe Themelidis.
<a style="color: #e03e2d;" href="https://bankar.me/2024/04/15/bankar-me-intervju-vassilis-themelidis-visi-regionalni-direktor-za-juznu-i-istocnu-evropu-u-wyndham-hotels-resorts/">On je za Bankar</a> govorio o planovima kompanije za budućnost, trendovima u indistriji te saradnji između Crne Gore i Grčke kada je u pitanju turizam.
Gospodine Themelidis, Vi ste regionalni direktor za Jugoistočnu Evropu globalno poznate Wyndham Hotel Group, koja ima hotele na svim kontinentima. Ramada by Wyndham Podgorica je prvi brendirani fran&scaron;izni hotel. &Scaron;ta je to posebno i drugačije u članstvu u Wyndham Hotels &amp; Resorts, kako lokalno tako i globalno?
- Wyndham Hotels &amp; Resorts je najveća kompanija za fran&scaron;izing hotela na svijetu, koja se može pohvaliti s približno 9.200 hotela s ukupnim kapacitetom od 872.000 soba u vi&scaron;e od 95 zemalja na &scaron;est kontinenata. Raznovrsni portfolio kompanije uključuje 25 hotelskih brendova kao &scaron;to su Super 8&reg;, Days Inn&reg;, Ramada&reg;, Dolce, Tryp, Vienna House, Registry Collection, Trademark Collection&reg; i Wyndham&reg;. &Scaron;tavi&scaron;e, hvaljeni program vjernosti Wyndham Rewards&reg;, sa preko 106 miliona članova, omogućava gostima da zarade i iskoriste bodove u velikom broju hotela, odmarali&scaron;ta, klubova za odmor i rezidencija &scaron;irom svijeta. Sa svojim OwnerFirstTM pristupom fran&scaron;izingu, rast nagla&scaron;ava jaku reputaciju Wyndhama u cijeloj regiji i njegovu dugoročnu posvećenost pomaganju u postizanju uspjeha za vlasnike fran&scaron;ize. Važno je pomenuti da korisnici fran&scaron;ize Wyndham imaju koristi od Wyndham Advantage-a, kombinacije marketinga svjetske klase, distribucije i drugih resursa dizajniranih kako bi se vlasnici na&scaron;li na putu uspjeha.
Svjedoci smo promjena u turizmu i ugostiteljstvu nakon COVID-a. Koja su va&scaron;a zapažanja? Konkretno, koji su dominantni trendovi? Putuju li ljudi manje ili vi&scaron;e? Ima li Jugoistočna Evropa potencijal rasta u hotelskom segmentu?
- Nakon pandemije i vraćanja u normalu, uočavamo nastavak kao i jačanje novih trendova koji su se razvili tokom pandemije, a koji se tiču izbora destinacije, preferencija putovanja i prioriteta pri planiranju odmora, kao &scaron;to su možda, zahtjev za povećanjem nivoa higijene i sigurnosti. Zbog toga su individualna putovanja sve traženija, jer putnici izbjegavaju prometne turističke destinacije i čini se da preferiraju putovanja u malim grupama.
Razvoj digitalnih alata je jednako važan, omogućavajući kompanijama u industriji putovanja da kombinuju tehnologiju sa svojom sposobno&scaron;ću da planiraju cijelo putovanje i ponude individualizovane usluge svojim klijentima.
&Scaron;to se izbora destinacija tiče, sve vi&scaron;e putnika traži alternative odlazeći na mjesta koja se razvijaju uz po&scaron;tovanje prirodnog okruženja i nude jedinstvena i autentična iskustva. Posebna karakteristika u odabiru destinacija je očuvanje i isticanje lokalne kulture, koliko se po&scaron;tuju vrijednosti stanovni&scaron;tva tih destinacija koje se razmatraju, stimulacija lokalne ekonomije i za&scaron;tita životne sredine. Jo&scaron; jedan dominantni trend putovanja u 2024. odnosi se na parove. Moguće je da je ovaj trend rezultat želje za individualiziranijim i intimnijim iskustvima putovanja.
Zbog toga je moguće da će putničke agencije i operatori morati da radikalno prilagode svoj operativni model i redefini&scaron;u svoj proizvod, uključujući nove destinacije s manje masovnog turizma, s visokokvalitetnom turističkom infrastrukturom i alternativnim iskustvenim aktivnostima, osim uobičajenih vođenih tura.
Među ostalim trendovima, očekuje se da će postati sve popularnije i nove kategorije turističkih putovanja, poput wellness turizma, zbog intenzivne potrebe za ti&scaron;inom i opu&scaron;tanjem, kao i zbog nagla&scaron;avanja trendova vezanih uz zdravu prehranu, zdravlje i op&scaron;te blagostanje. Uz to, očekuje se da ćemo svjedočiti povećanju potražnje za medicinskim turizmom, uz poskupljenje medicinskih procedura i cjelokupne zdravstvene za&scaron;tite u zapadnom svijetu zbog visokih tro&scaron;kova.
Pratimo i putnike koji su spremni da potro&scaron;e vi&scaron;e. &Scaron;to se tiče finansijskog potencijala trži&scaron;ta, primećujemo intenzivnu želju za putovanjima &scaron;irom svijeta u sprezi sa traženjem potpunijih iskustava.
Uostalom, činjenica je da putnici rekreativci planiraju svoja putovanja mnogo ranije nego prethodnih godina, a to je najmanje tri mjeseca ranije. &Scaron;to se tiče profesionalnih putovanja, većina rezervacija se obavlja dvije do četiri sedmice prije putovanja. Činjenica je da su putovanja zbog posla bila segment trži&scaron;ta pod najvećim pritiskom tokom pandemije. Ali sada, rad na daljinu kojem smo morali da se prilagodimo, pripada pro&scaron;losti i putovanja na stručne sastanke i konferencije u stalnom je porastu. Vrlo je važno da je održivost sada postala prioritet, jer ljudi postaju sve svjesniji ekolo&scaron;kih posljedica putovanja i turizma.
&Scaron;to se Jugoistočne Evrope tiče, rastuća turistička potražnja podstiče interesovanje investitora za razvoj novih hotelskih kompleksa.
Kakav potencijal za saradnju vidite između Atine i Podgorice, Grčke i Crne Gore, u domenu turizma? Vidite li dodirne tačke?
- Moram istaći da je Crna Gora turistička destinacija koja se brzo razvija, sa sektorom putovanja i turizma koji trenutno ostvaruju oko 25% BDP-a zemlje. Crna Gora je poznata po svojim nevjerovatnim planinama, jezerima i prekrasnim primorskim odmarali&scaron;tima duž Budvanske rivijere, najvećeg i najpopularnijeg turističkog područja u zemlji. Grčke turističke agencije i operatori vi&scaron;e uključuju Crnu Goru u svoje destinacije za putovanja i svoje planove, sa izborom da uđu u zemlju bilo avionom, autobusom ili privatnim automobilom.
To je relativno nova destinacija, s velikim potencijalom zbog svoje lokacije, prirodnih ljepota, načina života i direktnog pristupa avionom. Mnoge grčke kompanije su već investirale u zemlju i svjedoci smo sve vi&scaron;e poslovnih partnerstava. Osim toga, Crna Gora je mala zemlja i laka je za istraživanje. I naravno, nije skupa destinacija, posebno u poređenju sa ostatkom Evrope.
Kako gledate na aktivnosti tima Ramada by Wyndham Podgorica?
-To je prekrasan hotel s prekrasnim prostorima, velikim, renoviranim sobama i modernim sadržajima za sastanke, restoranima i barovima. Iskusno osoblje, posebno menadžerski tim, uvijek je spreman da pruži najbolje svojim gostima. Uvijek spremni da prihvate nove ideje i prijedloge, svojom su prisutno&scaron;ću i profesionalizmom unaprijedili grad i državu, čineći posjetu i boravak u hotelu zaista ugodnim.
Da li ste imali priliku da razgovarate sa donosiocima odluka iz Crne Gore i da li postoje za buduće poslovanje?
-Kao Wyndham Hotels &amp; Resorts, istražujemo trži&scaron;te već dugi niz godina, vjerujemo da je sada vrijeme da fokusiramo svoje napore na talasu domaćih i međunarodnih turističkih investicija.
Dolazite iz zemlje koja je kolijevka filosofije i evropskog kulturnog nasljeđa: Možete li dati brz odgovor i obja&scaron;njenje: Aristotel ili Platon?
-Koji vam filozof vi&scaron;e odgovara zavisi od va&scaron;ih vlastitih filosofskih sklonosti i područja interesovanja. Lično, u različitim fazama svog života povezivao sam se sa oba ova velika uma. U ovom trenutku vi&scaron;e sam naklonjen Platonovoj apstraktnijoj filosofiji i istakao bih svoj omiljeni citat: &ldquo;Mudri ljudi govore zato &scaron;to imaju ne&scaron;to da kažu; budale govore zato &scaron;to moraju ne&scaron;to da kažu&rdquo;.

Vassilis Themelidis: Agencije i turoperatori moraće da redefinišu svoj proizvod, uključujući nove destinacije s manje masovnog turizma

VIŠI REGIONALNI DIREKTOR ZA JUŽNU I ISTOČNU EVROPU U WYNDHAM HOTELS & RESORTS

Radnici nekada&scaron;nje &rdquo;Ko&scaron;ute&rdquo; ponovo će danas blokirati put Cetinje &ndash; Podgorica, a saobraćaj će biti zaustavljen od &nbsp;11 do 17 sati u mjestu Kru&scaron;evo ždrijelo.
Radnici nekada&scaron;nje Ko&scaron;ute protestuju vi&scaron;e od mjesec, blokirajući svakog ponedjeljka put prema Podgorici.
Broj radnika koji traže da im se isplati devet zaostalih zarada je 693 sa ukupnim iznosom od 2.806.650 eura. Istovremeno, 81 radnik traži povezivanje radnog staža.
&nbsp;

Bivši radnici "Košute" i danas će blokirati put Cetinje-Podgorica

OD 11 DO 17 SATI

Iz državne kase se pro&scaron;le godine po osnovu izgubljenih sporova odlilo vi&scaron;e od 14 miliona eura, dok je naplatila skoro 112 hiljada eura, pokazuje Izvje&scaron;taj o radu Za&scaron;titnika imovinsko - pravnih interesa Crne Gore za 2023.
"Izmjena Zakona o parničnom postupku je dala pravo Za&scaron;titniku-Državi za naplatu tro&scaron;kova postupka u sporovima u kojima je spor rije&scaron;en u korist države, pa je institucija Za&scaron;titnika prihodovala budžetu Države u 2023. iznos od 111.750 eura", pi&scaron;e u Izvje&scaron;taju.
Podsjećaju da je Za&scaron;titnik u 2023. podnio kvartalne izvje&scaron;taje Vladi Crne Gore koji se odnose na broj primljenih tužbi, vrstu i strukturu, te o novčanim sredstvima koja su sa državnog trezora kvartalno isplaćivana po osnovu izgubljenih sporova po svim osnovima, sa iznosima sudskih tro&scaron;kova, tro&scaron;kovima prinudnog izvr&scaron;enja kamatama zbog neblagovremenog postupanja po pravosnažnim odlukama sudova (presudama, rje&scaron;enjima).
"Prema ovim izvje&scaron;tajima, koji su usvojeni od Vlade Crne Gore, ukupan iznos koji je u 2023. odliven sa računa budžeta je 14.143.973 eura", navodi se u Izvje&scaron;taju.
U pitanju su, kako se navodi, pravosnažno dosuđene naknade &scaron;tete po raznim osnovima, kao i tro&scaron;kovi nastali po donijetim rje&scaron;enjima nadležnih sudova i tužila&scaron;tava, a tiču se tro&scaron;kova službenih odbrana advokata, tro&scaron;kova vje&scaron;tačenja, tumačenja, uz dodatno uvećanje kroz prinudnu naplatu zatim, neplaćanja po ispostavljenim fakturama za izvr&scaron;ene usluge, isporučenu robu i izvedene radove po kojima nije postupljeno od strane nadležnih državih organa uz, takođe, uvećanje za tro&scaron;kove prinudne naplate.
"Ovome treba dodati odliv sredstava na ime tro&scaron;kova upravnog postupka i spora po donijetim presudama uz uvećanje za tro&scaron;kove prinudne naplate, a u pitanju su postupci u kojima ne zastupa Za&scaron;titnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore", zaključeno je u Izvje&scaron;taju.
Podsjetimo, prema vladinim podacima, država je zbog izgubljenih sporova 2022. morala da plati 17 i po miliona eura, dok je za 2021. iznos bio ne&scaron;to manji, skoro 17 miliona.
&nbsp;

Izgubljeni sporovi državu koštali više od 14 miliona eura

IZVJEŠTAJ O RADU ZAŠTITNIKA IMOVINSKO - PRAVNIH INTERESA

Hotel Ramada by Wyndham Podgorica uz podr&scaron;ku Wyndham hotelske grupacije, Aegean Airlinesa, crnogorskih turoperatora (DMCs): Explorer Montenegro, Monte Mare Travel, Montenegro Travel Club, Travel 2 Montenegro, te Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Turističke organizacije Podgorica, Privredne komore Crne Gore organizuje studijsku posjetu (FAM trip) sa deset najznačajnih turoperatora iz Grčke.
Studijska posjeta, kako je saop&scaron;teno, ima za cilj upoznavanje grčkih turoperatora sa turističkom ponudom i proizvodom Crne Gore, kao i promocije i otvaranja novog, moćnog trži&scaron;ta.&nbsp;
&bdquo;Gosti će obići centar, jug i sjever Crne Gore, te steći utisak o mogućnostima koje Crna Gora može da ponudi jednoj od snažnih mediteranskih, turističkih zemalja. Ovo je posebno važno, jer direktna avio linija koju realizuje Aegean airlines postoji već dvije godine, te postoje mogućnosti za osnaživanje poslovne saradnje&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna 12022024.jpg" alt="" width="557" height="372" />
Wyndham hotelska grupacija podržava hotel Ramada by Wyndham Podgorica, kao prvi brendirani, fran&scaron;izni hotel u povezivanju, otvaranju, poslovnih mogućnosti.
Uz podr&scaron;ku regionalnog direktora prodaje u Wyndham hotelskoj grupaciji Tassosa Zafiriou, koji će biti aktivni učesnik studijskog putovanja, hotel, turoperatori iz obje zemlje, Crna Gora će biti značajno promovisana u okviru ove globalne hotelske grupacije koja posluje na svim kontinentima, i ima prepoznatljiv brend.
Podr&scaron;ka za realizaciju značajnog projekta dobijena je od Nacionale turističke organizacije Crne Gore, Turističke organizacije Podgorica i Privredne komore Crne Gore. Osim toga, crnogorski turoperatori: Explorer Montenegro, Monte Mare Travel, Montenegro Travel Club, Travel 2 Montenegro, koji uspje&scaron;no posluju prepoznali su značaj ove poslovne inicijative i dali su podr&scaron;ku realizaciji projekta, kroz serijal usluga od posebnog značaja, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Studijska posjeta simboličnog naziva "Crna Gora vi&scaron;e od očekivanog" biće organizovana od 13. do 16.aprila.
<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/ekonomija/-/durovic-za-dnevno-nekada-je-znacajniji-proces-nego-rezultat-zene-preduzetnice-krupnim-koracima-mijenjaju-crnogorski-poslovni-ambijent-26-12-2023-14-44-55">Đurović za Dnevno: Nekada je značajniji proces nego rezultat, preduzetnice u Crnoj Gori krupnim koracima mijenjaju poslovni ambijent</a>
<a href="https://dnevno.me/dru%C5%A1tvo/-/gajovic-za-dnevno-vazno-je-izadi-iz-okvira-serdara-i-vojvode-i-ne-zaboraviti-da-su-lideri-delfini-prijeko-potrebni-u-svim-a-posebno-slozenim-vremenima-23-12-2022-14-44-41">Gajović za Dnevno: Važno je izaći iz okvira &ldquo;serdara i vojvode&rdquo; i ne zaboraviti da su nam prijeko potrebni "lideri delfini"</a>
&nbsp;

"Crna Gora više od očekivanog": Hotel Ramada by Wyndham Podgorica organizuje posjetu za najznačajnije turoperatore iz Grčke

UZ PODRŠKU WYNDHAM HOTELSKE GRUPACIJE, AEGEAN AIRLINESA, CRNOGORSKIH TUROPERATERA, NTO, TO PODGORICA I PKCG

Premijer Milojko Spajić saop&scaron;tio je da je zadovoljan dinamikom realizacije strate&scaron;kog partnerstva sa Francuskom, čije Ministarstvo zdravlja je najavilo da želi da finansira feasibility studiju za izgradnju bolnice u Podgorici.
On je na konferenciji za novinare, povodom saradnje Crne Gore i Francuske, podsjetio da ona počiva na četiri stuba, navodeći da će skoro svake sedmice imati update &scaron;to se tiče strate&scaron;kog partnerstva.
Spajić je podsjetio da se prvi stub odnosi na odbranu i da je već potpisan međudržavni sporazum.
&bdquo;On se realizuje u vrlo dobroj dinamici &scaron;to se tiče edukacije na&scaron;eg kadra i nabavke patrolnih brodova. Očekujemo da ćemo u 2026. godini, kada francuski predsjednik, Emmanuel Macron, bude posjetio Crnu Goru, imati makar jedan od dva patrolna broda&ldquo;, kazao je Spajić.
Drugi stub saradnje dvije države je zdravstvo.
&bdquo;Francusko Ministarstvo zdravlja je objavilo da je spremnno da finansira feasibility studiju za izgradnju bolnice u Podgorici, bez obzira na to da li će francuski izvođači na kraju biti izabrani da je grade&ldquo;, rekao je Spajić.
U sklopu ovog stuba saradnje biće i sporazum između dva ministarstva zdravlja, a očekuje se da se bolnica u Podgorici realizuje kao dio tog sporazuma.
&bdquo;Treći stub se tiče ekologije. Tu imamo vi&scaron;e francuskih kompanija koje su jako zaintereosvane za mogućnosti u tom sektoru, a četvrti stub je infrastruktura. I tu smo već uspostavili strate&scaron;ko partnerstvo sa EDF Energy, koja trenutno sa crnogorskom Elektroprivredom (EPCG) razmjenjuje podatke&ldquo;, kazao je Spajić.
Privatno javno partnerstvo je jedno od modela finansiranja infrastrukture.
&ldquo;Država je spremna da finansira sve projekte, ali ako bude mogućnosti, iskoristićemo i druge mogućnosti, kao &scaron;to je ovo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropskom komisijom (EK) za auto-put. Nastavićemo da lobiramo kod EBRD i EK za izgradnju i svih drugih dionica auto-puta. Velika je &scaron;ansa i za finansiranje željezničkog saobraćaja kroz evropske fondove&rdquo;, zaključio je Spajić.

Spajić: Francusko ministarstvo zdravlja želi da finansira studiju izvodljivosti za izgradnju bolnice u Podgorici

NAJAVIO DOLAZAK MAKRONA 2026. U CRNU GORU

Crnogorska ekonomija će ove godine rasti 3,4 odsto, ocijenili su iz Svjetske banke (SB) i poručili da je neophodan osnažujući rast kako bi se postigla brža konvergencija sa Evropskom unijom.
Ekonomista SB za Crnu Goru Milan Lakićević kazao je da je u Crnoj Gori ekonomski učinak bio najjači u regionu.
&bdquo;Nakon pandenije koja je izazvala istorijsku recesiju, vidjeli smo pobolj&scaron;anje ekonomske aktivnosti koja je iznosila u prosjeku 8,5 odsto od 2021. do pro&scaron;le godine. To je stopa realnog rasta&ldquo;, rekao je Lakićević prilikom prezentacije redovnog ekonomskog izvje&scaron;taja za Zapadni Balkan.
On je naveo da je najveća stopa ekonomskog rasta u Crnoj Gori u pro&scaron;loj godini bila &scaron;est odsto, a da je rast vođen rastom privatne potro&scaron;nje, jačanjem turizma i potpomognut prilivom stranaca.
&bdquo;Jaka ekonomska aktivnost odražava se na trži&scaron;te rada, pri čemu je zaposlenost do&scaron;la do istorijskog maksimuma. Od 2021. do pro&scaron;le godine vidi se kontinutiran i jak napredak. Stopa aktivnosti od 64 odsto građana starijih od 15 godina je najvi&scaron;a stopa aktivnosti na Zapadnom Balkanu&ldquo;, precizirao je Lakićević.
On je naveo da se taj trend nastavio i u prvom kvartalu ove godine i da se vidi snažno povećanje zaposlenosti u svim sektorima.
&bdquo;Inflacija je značajno usporila zbog visoke bazne osnove iz 2022. godine i sada je smanjena na 4,3 odsto na godi&scaron;njem nivou. Međutim, i dalje primjećujemo značajnu mjesečnu inflaciju, koja nije vođena cijenama hrane i energetike već ostalim cijenama&ldquo;, objasnio je Lakićević.
On je naveo da su zarade porasle u pro&scaron;loj godini 2,3 odsto, ali su bile vođene povećanjem plata u javnom sektoru. Razlika između neto zarade i realne minimalne potro&scaron;ačke korpe se približila krajem pro&scaron;le godine.
&bdquo;Snažan izvoz usluga smanjio je deficit tekućeg računa, ali su smanjene strane direktne investicije (SDI). Finansijski sektor je snažan, rast kredita pozitivan, a kreditna aktivnost pojačana tokom cijele godine. Međutim, nekvalitetni krediti ostaju na najvi&scaron;em nivou u zemljama Zapadnog Balkana iako su smanjeni na 5,9 odsto&ldquo;, rekao je Lakićević.
Prema njegovim riječima, ostvareni fiskalni suficit u pro&scaron;loj godini bio je bolji od planiranog i očekivanog.
&bdquo;Imamo 26,7 odsto rast prihoda, naročito poreza na dodatu vrijednost (PDV) i neporeskih prihoda, gdje su značajni jednokratni prihodi i donacije EU&ldquo;, naveo je Lakićević.
Na rashodnoj strani, povećanje rashoda od 12,7 odsto bilo je obja&scaron;njeno većim socijalnim davanjima.
&bdquo;Imamo dobar trend u prva dva mjeseca ove godine ali rast potro&scaron;nje nadma&scaron;io je skok prihoda zbog povećanje minimalne penzije&ldquo;, dodao je Lakićević.
Javni dug je, kako je rekao, opao, ali ostaje ranjivost jer se približavaju otplate u narednoj i 2027. godini.
&bdquo;Nakon emisije obveznica u martu, primjećen je rast cijena svih obveznica. Kao posljedica toga, opali su i prinosi koji su bili na značajnom nivou&ldquo;, kazao je Lakićević.
On je naveo da ostaju domaći rizici u &scaron;ta spadaju politička de&scaron;avanja i fiskalne potrebe za ublažavanjem tro&scaron;kova života, kao i spoljni koji obuhvataju geopolitičke tenzije, povećanje tro&scaron;kova finansiranja i usporavanje globalnog rasta.
Službenik za operacije SB, Denis Mesihović, rekao je da se u ovoj godini očekuje povećanje ekonomske aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana od 3,2 odsto, &scaron;to je rast od 0,2 procentna poena u odnosu na prethodni izvje&scaron;taj. U narednoj se očekuje dalje povećanje na 3,5 odsto.
&bdquo;Taj blagi rast odražava oprezni optimizam, jer je Zapadni Balkan pro&scaron;ao niz &scaron;okova tokom posljednjih godina&ldquo;, saop&scaron;tio je Mesihović.
Prema njegovim riječima, optimizam je baziran i na Planu rasta EU za Zapadni Balkan, koji pruža priliku zemljama da jačaju svoj rast, naročito u zelenoj ekonomiji.
&bdquo;Unapređenje poput skraćenja vremena za obavljanje procedura na granici kao i modernizaciji platnog sistema u regiji mogu donijeti značajne ekonomske koristi u zemljama Zapadnog Balkana&ldquo;, naveo je Mesihović.
SB, kako je dodao, već pruža određenu vrstu ekspertske pomoći u vezi sa implementacijom ovih aktivnosti.
On je objasnio da su prisutni i neki unutra&scaron;nji faktori rizika, kao &scaron;to su emigracija, izborna neizvjesnost i dugotrajna inflacija.
Konsultant za SB, Mustafa Čopelj, je govoreći o ozelenjavanju gradova i povećanju rasta, kazao da su gradovi u zemljama Zapadnog Balkana pokretači rasta i najasnažniji uticaj protiv klimatskih promjena.
&ldquo;Gradovi Zapadnog Balkana su mali, rijetki i sve manji. Glavni gradovi čine veći dio BDP-a, pa su centri stanovanja i zaposlenosti&rdquo;, dodao je Čopelj.

SB: Ove godine ekonomski rast Crne Gore 3,4 odsto

IZVJEŠTAJ SVJETSKE BANKE ZA ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA

Kampanja Poreski karavan, koju u susret ljetnjoj turističkoj sezoni organizuje Uprava prihoda i carina (UPC) u saradnji sa Unijom poslodavaca (UPCG) i Privrednom komorom (PKCG), počeće u utorak.
Tribine će se organizovati po određenom rasporedu i to za obveznike iz Bara i Ulcinja u utorak u sali Skup&scaron;tine Op&scaron;tine (SO) Bar, a za obveznike iz Budve, Kotora i Tivta u četvrtak u Akademiji znanja Budva.
Tribina će se za obveznike iz Herceg Novog održati 6. juna u velikoj sali SO Herceg Novi, a za obveznike sa sjevera 8. juna u sali Kulturnog centra Kola&scaron;in.
Sve tribine će se održati u 12 sati.
&bdquo;Cilj organizovanja tribina je ostvarivanje direktne komunikacije sa poreskim obveznicima na teme koje se odnose na primjene zakonskih propisa koji reguli&scaron;u djelatnosti koje se obavljaju tokom trajanja turističke sezone&ldquo;, saop&scaron;tili su iz UPC.
Poreski obveznici biće u prilici da dobiju dodatna poja&scaron;njenja i tumačenja vezana za navedenu oblast, a na postavljena pitanja, ukoliko su kompleksnija, mogu očekivati pisane odgovore u veoma kratkom roku.

Naredne sedmice početak kampanje Poreski karavan