Zadržavanjem prakse 'neradne nedjelje' u Crnoj Gori, zadržava se kompleksna ekonomska realnost koja nosi sa sobom duboke implikacije za poslovanje, potrošače i društvo u cjelini. Takođe, politički populizam kao motivacija iza ove politike dodatno komplikuje sliku.

Ograničenje rada nedjeljom može biti dio političke strategije koja pokušava neracionalno i kratkoročno zadovoljiti šire društvene mase radi očuvanja političke podrške, ali na na štetu ekonomske i političke dugoročne racionalnosti.

Skrivanje iza političkog populizma sa prizvukom koruptivnosti može biti pokušaj političkih elita da omoguće postojećim trgovinama zadržavanje oligopola i onemoguće ulazak stranih lanaca.

Gubitak prihoda i konkurencije, uz politički licimjerizam i prizvuk korupcije

Uzročno-posljedični ekonomski efekti 'neradne nedjelje' duboko prožimaju ekonomsku strukturu Crne Gore.

Ograničenje rada nedjeljom ne samo da dovodi do gubitka prihoda i smanjene konkurentnosti, već izaziva i šire društveno -ekonomske promjene.

Smanjenje prometa tokom nedjelje dovodi do smanjenja potražnje za radnom snagom u određenim sektorima, što rezultira smanjenjem zaposlenosti ili čak otpuštanjem radnika.

Ovo ima negativne efekte na potrošnju domaćinstava, smanjujući ukupnu potrošnju i ekonomsku aktivnost. Osim toga, manje zaposlenih ili manje radnih sati dovode do smanjenja prihoda domaćinstava, što dodatno smanjuje potrošnju i negativno utiče na ekonomski rast. Ovaj ciklus dovodi do smanjenja investicija i inovacija, što može dugoročno smanjiti konkurentnost crnogorske ekonomije na globalnom tržištu i slabiji rast nacionalnog BDP-a.

Ograničenje ulaska velikih investitora i lanaca u Crnu Goru dodatno ukazuje na političke interese koji stoje iza 'neradne nedjelje'. Ova politika je podstaknuta željom da se zadrži kontrola nad tržištem, omogućavajući postojećim trgovinama da zadrže oligopolnu poziciju i ograničavajući ulazak stranih lanaca.

To je način za političke elite da zadrže svoju moć i kontrolu nad ekonomskim resursima. Zabrana rada nedjeljom direktno rezultira gubitkom prihoda za mnoge poslovne subjekte. Nedjelja, kao dan odmora i slobodnog vremena za većinu građana, često je povezana s većom potrošnjom i prometom.

Međutim, kada firme ograniče rad nedjeljom, one gube priliku za generisanjem dodatnih prihoda tokom vikenda. Ovo posebno pogađa maloprodajne sektore, ugostiteljstvo i zabavne industrije, čiji se promet često značajno povećava vikendom.

Osim navedenog, politički populizam se koristi kao maska za koruptivne prakse. Skrivanje iza političkih parola koje odražavaju brigu o radnicima i socijalnoj pravdi može služiti kao alat za ostvarivanje privatnih interesa, umjesto za stvarnu dobrobit društva.

Pored direktnog gubitka prihoda, 'neradna nedjelja' stvara i neravnotežu u konkurenciji. Dok su neke vrste poslovanja oslobođene restrikcija (poput benzinskih pumpi itd), druge su prisiljene poštovati zabranu.

Ova disproporcija stvara nelojalne uslove za poslovanje i dovodi do smanjenja konkurentnosti za one koji su ograničeni zakonom.

Turizam i ekonomski efekti: Ograničenje rada nedjeljom ima politički negativan uticaj i na turizam, najvažniji sektor u Crnoj Gori. Političari, stavljajući vlastite interese i profit iznad interesa turizma i ekonomije, favorizuju politike koje podržavaju neradnu nedjelju kako bi zadovoljili određene lobije ili grupacije, čak i ako to šteti turističkoj industriji.

Ovo dovodi do smanjenja prihoda od turizma i smanjenja privlačnosti Crne Gore kao destinacije za posjetioce, što dugoročno može imati štetne posljedice za ekonomiju zemlje.

Stoga, političke odluke koje favorizuju ograničenje rada nedjeljom treba raskrinkati i u kontekstu njihovog uticaja na turizam i ekonomiju, kako bi se osiguralo da se promovišu politike koje podržavaju sveukupni ekonomski razvoj zemlje.

Crna Gora, kao zemlja sa značajnom turističkom industrijom (da ne kažemo krucijalnom za ekonomiju), osjeća posebne ekonomske efekte 'neradne nedjelje'.

Turističke destinacije često doživljavaju najveći promet vikendom, uključujući i nedjelju. Ograničenje rada tokom ovog ključnog perioda može negativno utiče na turističke prihode i ukupnu ekonomsku aktivnost. Osim toga, gubitak nedjeljnog prometa ima kaskadne efekte na povezane industrije poput ugostiteljstva, trgovine suvenirima i transporta.

Smanjenje turističke potrošnje dovodi do smanjenja potražnje za uslugama i proizvodima, što utiče na opštu ekonomsku aktivnost. Ukratko, 'neradna nedjelja' u Crnoj Gori ne samo da rezultira direktnim gubitkom prihoda za kompanije i radnike zapošljene u njima, već stvara i šire ekonomske probleme u obliku smanjene konkurentnosti, disbalansa u turizmu i mogućih kaskadnih efekata na povezane sektore.

Dok se namjera politike može temeljiti na socijalnim i moralnim vrijednostima (iako su poslednje političke najave na ekonomskim vrijednostima), važno je prepoznati kompleksne ekonomske implikacije i razmotriti alternative koje mogu uravnotežiti potrebe radnika, kompanija i društva u cjelini.

U konačnom zaključku, negativni politički efekti 'neradne nedjelje' u Crnoj Gori ukazuju na kompleksnost političkog pejzaža i interakciju političkih, ekonomskih i društvenih faktora. Ograničenje rada nedjeljom je proizvod političkog populizma i koruptivnih praksi koje favorizuju određene interese na štetu opšteg dobra, uključujući turizam, trgovinu i ekonomski rast.

Politike koje ograničavaju ulazak stranih investitora i lanaca ugrožavaju konkurentnost ekonomije i otežavaju stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Stoga je od vitalne važnosti da političke odluke budu usmjerene ka održavanju ekonomske slobode, podsticanju investicija i podržavanju sveukupnog razvoja zemlje, umjesto da budu vođene kratkoročnim političkim interesima ili koruptivnim motivima.

Održivi razvoj Crne Gore zahtijeva uravnotežen pristup koji uzima u obzir interese svih njenih građana i čuva integritet društva i ekonomije u cjelini, a ne ličnih interesa male grupe ljudi. Ograničavanje rada 'neradnom nedjeljom', ili bilo kojim drugim danima, predstavlja negativan teret za kompanije, industrije i sve druge individualne i grupne entitete u Crnoj Gori.

Politika ne smije da diktira radno vrijeme, već bi trebalo da podržava slobodno tržište i inicijativu privatnih subjekata. Ograničavanje rada nedjeljom nije samo ekonomski kontraproduktivno, već je i suprotno duhu slobode i individualnih prava. Svaka industrija i grana ekonomije treba da ima slobodu da prilagodi svoje radno vrijeme u skladu sa zahtjevima tržišta i potrebama potrošača.

Ograničavanje rada nedjeljom predstavlja nazadovanje ekonomije i političko omogućavanje pojedincima da se bogate na račun nekoliko kompanija kojima odgovara neradna nedjelja.

Sloboda poslovanja podstiče inovacije, konkurentnost i ekonomski rast, stvarajući povoljnije okruženje za sve uključene strane. Stoga je ključno da političke odluke podržavaju slobodu izbora i poslovanja. Omogućavanje kompanijama da autonomno upravljaju svojim radnim vremenom u skladu sa tržišnim zahtjevima nije samo ekonomski ispravno, već i moralno prema kompanija i prema zapošljenima koji žele da rade i da privređuju za sebe i familiju. Ovo je temelj održivog ekonomskog razvoja i izgradnje prosperitetne budućnosti za Crnu Goru i njene građane.