Ekonomija

Premijer Milojko Spajić kazao je da danas počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića, te da je tom kako je istakao veliki korak ka rje&scaron;avanju jednog od najkritičnijih saobraćajnih problema Podgorice, ali i &scaron;ire.
Za 18 mjeseci, kako tvrdi, imaćemo moderni bulevar sa četiri trake, koji će olak&scaron;ati život građanima.
"Po&scaron;to se model saradnje Vlade i Glavnog grada pokazao kao jako uspje&scaron;an, nastavljamo sa drugim kapitalnim projektima po istom modelu &ndash; sljedeći je most", pi&scaron;e u objavi premijera na mreži X.

Spajić: Počinje izgradnja Bulevara Vojislavljevića, za 18 mjeseci imaćemo modernu saobraćajnicu sa četiri trake

"KORAK KA RJEŠAVANJU JEDNOG OD NAJKRITIČNIJIH SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA PODGORICE"

Prosječan aprilski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 32,15 EUR.
&ldquo;Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potro&scaron;nju u vrijednosti od 20,38 EUR, dok je najveća prosječna potro&scaron;nja prethodnog mjeseca očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potro&scaron;ila električne energije u vrijednosti od 39,44 EUR&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Elektroprivrede (EPCG), a prenosi Mina business.
Iz kompanije su rekli da će 63,17 odsto domaćinstava dobiti račun u vrijednosti do 30 EUR, od 30 do 50 EUR 17,31 odsto potro&scaron;ača, od 50 do 100 EUR 15,51 odsto kupaca, dok je potro&scaron;nja preko 100 EUR očitana kod 4,02 odsto kupaca.
&ldquo;Broj potro&scaron;ača koji su dobili popust je 191,69 hiljada odnosno 47,79 odsto domaćinstava u Crnoj Gori&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Dodatni popust od 6,4 odsto na mrežne usluge odobrava se i svim domaćinstvima priključenim na elektrodistributivni sistem EPCG, bez obzira na visinu duga, radi neutralisanja rasta cijena mrežnih usluga&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Domaćinstva su u aprilu potro&scaron;ila 117,58 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, &scaron;to je 16,02 odsto manje u u odnosu na potro&scaron;nju ostvarenu u martu, a u odnosu na april pro&scaron;le godine potro&scaron;nja je veća 14,94 odsto.

Prosječan aprilski račun za struju 32,15 euraProsječan aprilski račun za struju 32,15 eura

NAJVEĆA PROSJEČNA POTROŠNJA PRETHODNOG MJESECA BILA JE U TIVTU

Ministar pomorstva Filip Radulović istakao je da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba lo&scaron;e. Duguju državi vi&scaron;e od 37 miliona eura, uz to, imaju i dug ka banci, ali su uspjeli da nađu rje&scaron;enje u saradnji sa Barskom plovidbom, te da niko neće ostati bez posla, a sačuvaće i dva broda.
Kako je Radulović naveo na konferenciji za novinare uspjeli su da sa bankom dogovore novi kredit i tako odblokirali račun ove kompanije.
"Do&scaron;li smo do dobrog rje&scaron;enja da se potpi&scaron;e ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe i na ovaj način spa&scaron;avamo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Niko neće ostati bez posla i spasavamo dva broda", poručio je ministar.
Vladimir Tadić, direktor Crnogorske plovidbe je kazao da je plan je da se brodovi te kompanije izdaju preko Barske plovidbe i tako obezbijede sredstva za vraćanje dugova.
"Razlog za ovakvo stanje sa finansijama kompanije leži u činjenici da smo imali problem i morali smo da pokrenemo arbitražni postupak, a u vezi duga od 700.000 hiljada eura, na&scaron;i advokati čine sve da naplate dug. Ministarstvo je na&scaron;lo jedini mogući model da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom", naglasio je Tadić.
Direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović je istakao da je u prethodnom periodu ta kompanije zaključivala aranžmane po 11.000 eura po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.
"Mi smo podržali plan i prihvatili da budemo dio rje&scaron;enja i da u saradnji sa Crnogorskom plovidbom zajedničkim naporima nađemo način da bolje upotrijebimo četiri broda. Očekujemo da ćemo taj namet pokriti boljim ugovaranjem brodova", kazao je Mihajlović.
Kako je dodao, njihov aranžman traje do kraja godine, za tri-četiri godine očekuje da će imati bolje rezultate. Barska plovidbna ima rate do kraja 2032. godine.
"Prema mojim informacijama brod mora da bude izdat minimim za 8.000 dolara da bi imali i za plate i sve &scaron;to nas čeka. Za pomorce se ni&scaron;ta ne mijenja", kazao je Mihajlović.
Radulović je napomenuo da je ovo privremeno rje&scaron;enje da ove kompanije ne odu u stečaj, te da nema jo&scaron; &scaron;irenja.
"&Scaron;ta će biti sjutra ne znamo ovo je hitno rje&scaron;avanje problema. Ne možemo da spojimo ove dvije kompanije, obje imaju negativan kapital, tako da to nije opcija nikako", kazao je Radulović.
Dodaje da je važno da Barska plovidbna trenutno funkcinoni&scaron;e tako da može da obezbijedi najam za dodatne brodove Crnogorske plovidbe kako bi ta kompanija namirila dug.

Radulović: Našli  smo privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu, niko neće ostati bez posla

KAKO BI SE IZBJEGAO STEČAJ

Na tender za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore stigle su dvije ponude &ndash; kompanije Incheon International Airport Corporation i ponuđača Corporacion America Airports S.A., saop&scaron;teno je iz Vlade.
Kako je navedeno, Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat danas je, uz prisustvo ovla&scaron;ćenih predstavnika dva ponuđača, sprovela javno otvaranje ponuda za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore.
&ldquo;Komisija je konstatovala da su u roku naznačenom u javnom pozivu blagovremeno pristigle dvije ponude od ponuđača Incheon International Airport Corporation i Corporacion America Airports S.A&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Komisija će u roku od 30 dana od otvaranja ponuda nadležnom ministarstvu dostaviti izvje&scaron;taj o evaluaciji pristiglih ponuda na dalju nadležnost, saop&scaron;tili su iz Vlade.

Pristigle dvije ponude za aerodrome

SAOPŠTENO IZ VLADE

Poreski inspektori su za prva četiri mjeseca realizovali 622 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika, utvrdili nepravilnosti kod njih 92 i izrekli 494,8 hiljada EUR kazni po tom osnovu, saop&scaron;teno je iz Poreske uprave (PU).
&bdquo;Najveći broj utvrđenih nepravilnosti se odnosi na član 10 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, odnosno neizdavanje fiskalnih računa&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Realizovan je inspekcijski nadzor kod 45 samouslužnih perionica, tokom kojeg su utvrđene neregularnosti kod njih 21, 104 frizerska salona od kojih je kod 17 utvrđeno neregularno poslovanje i 19 auto-servisa od kojih je utvrđena nepravilnost kod njih pet.
Po tom osnovu, uručeno je 78 prekr&scaron;ajnih naloga i izrečeno 494,8 hiljada EUR novčanih kazni.
PU će, kako su kazali, u narednom periodu sprovoditi pojačane kontrole i inspekcijski nadzor kod poreskih obveznika &scaron;irom Crne Gore.
&bdquo;Ove aktivnosti predstavljaju dio kontinuiranih napora usmjerenih na obezbjeđivanje zakonitog rada, suzbijanja sive ekonomije i podizanja nivoa poreske dicipline pred početak ljetnje turističke sezone&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poseban fokus biće, kako je saop&scaron;teno, stavljen na izdavaoce privatnog smje&scaron;taja, ugostiteljske objekte, plažne barove i druge uslužne djelatnosti sa povećanim prometom tokom ljetnje turističke sezone u cilju kontrole izdavanja fiskalnih računa, prijave prometa i radnika. Prioritet će imati sektori i subjekti identifikovani kao visokorizični po osnovu prethodnih analiza i dojava građana.
U sklopu redovnih inspekcijskih kontrola planom su obuhvaćene djelatnosti kao &scaron;to su građevinarstvo, kozmetički i frizerski saloni i druge uslužne djelatnosti.
&bdquo;Od 1. januara do 30. aprila kod 24 poreska obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti od čega su četiri frizerska salona i osam samouslužnih perionica&ldquo;, precizirali su iz PU.
Iz PU su pozvali sve obveznike da usklade svoje poslovanje sa važećim zakonskim propisima, kako bi izbjegli zakonom predviđene mjere, uključujući novčane kazne, zabrane rada i druge sankcije.
&bdquo;Takođe, pozivaju se svi građani da prijave uočene nepravilnosti putem poziva na broj kol centra 19707 i platforme Budi odgovoran&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Inspektori obavili 622 kontrole i izrekli 494,8 hiljada eura kazni

PODACI PORESKE UPRAVE

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) nije za skraćenje radne nedjelje jer smatra da to nije efikasan način za povećanje produktivnosti radne snage, naprotiv &ndash; takva mjera bi, prema njihovoj ocjeni, mogla dovesti do smanjenja ukupne produktivnosti, rekli su oni za Portal RTCG.
&Scaron;panija bi uskoro mogla skratiti radnu nedjelju na 37,5 sati, prema zakonskom predlogu koji je Vlada te zemlje nedavno usvojila, a koji sada ide pred parlament na usvajanje. Ova mjera obuhvatiće vi&scaron;e od 12 miliona zaposlenih u privatnom sektoru i ima za cilj da pobolj&scaron;a produktivnost i smanji odsustva s posla, navodi Ministarstvo rada.
Postavlja se pitanje, da li bi i Crna Gora mogla razmisliti o tome.
Kako su naveli iz UPCG, skraćenje radne nedjelje nije rje&scaron;enje jer to nije efikasan način za povećanje produktivnosti radne snage, a to se posebno odnosi na sektore gdje je prisustvo radnika ključno za pružanje usluga ili proizvodnju, kao &scaron;to su trgovina, ugostiteljstvo, turizam, zdravstvena za&scaron;tita i druge uslužne djelatnosti.
&ldquo;U takvim granama, kraći radni raspored ne znači automatski bolju efikasnost, već često dovodi do padanja proizvodnih kapaciteta, ka&scaron;njenja u izvr&scaron;avanju usluga i povećanja tro&scaron;kova rada po satu za poslodavce. Takođe, postoji zabrinutost da bi skraćeno radno vrijeme moglo podstaći radnike da traže dodatne poslove u neformalnom sektoru kako bi nadoknadili izgubljeni prihod, &scaron;to bi povećalo udio sive ekonomije i predstavljalo ozbiljan budžetski problem za Crnu Goru&rdquo;, poručuju iz UPCG.
Podsjećaju da povećanje aktivnosti u sivoj ekonomiji ima vi&scaron;estruke negativne efekte i to smanjenje poreskih prihoda države, nelojalnu konkurencija registrovanim privrednim subjektima, dodatna opterećenja na sistem socijalnog osiguranja.
&ldquo;Crna Gora je zemlja sa visokom zavisno&scaron;ću od turizma i sezonskog rada, gdje je intenzitet angažovanja zaposlenih ključan za ostvarenje prihoda. Uvođenje skraćene radne nedjelje moglo bi imati disproporcionalno negativne efekte na privatni sektor, posebno na mala i srednja preduzeća, koja su već suočena sa visokim tro&scaron;kovima poslovanja i izazovima u zapo&scaron;ljavanju kvalifikovane radne snage. Stoga, UPCG smatra da je fleksibilno radno vrijeme, u dogovoru između poslodavaca i zaposlenih, mnogo prikladniji model u savremenom radnom okruženju&rdquo;, predlažu iz te organizacije.
UPCG ne vidi skraćenje radne nedjelje kao mjeru koja bi u crnogorskom ekonomskom kontekstu donijela neto korist.
&ldquo;Umjesto toga, prioritet bi trebalo da bude pobolj&scaron;anje efikasnosti i efektivnosti u svim segmentima &ndash; u javnoj upravi i privredi i borba protiv sive ekonomije kroz inspekcijski i fiskalni nadzor&rdquo;, ističu za Portal RTCG.
Skraćenje radne nedjelje bi, prema njihovom sudu bilo naročito izazovno u sekorima poput maloprodaje, ugostiteljstva i građevinarstva.
&ldquo;Na primjer, u maloprodaji, zabrana rada nedjeljom dovela je do smanjenja broja malih trgovina, &scaron;to ukazuje na pote&scaron;koće u održavanju nivoa usluga bez fleksibilnog radnog vremena. U maloprodaji, građevinarstvu i ugostiteljstvu koji predstavljaju kičmu realne ekonomije i zapo&scaron;ljavaju, gdje su rokovi i prisustvo radnika ključni, skraćenje radnog vremena moglo bi negativno uticati na efikasnost i kvalitet usluga, a samim tim uslovilo bi i rast cijena usluga i proizvoda, posebno imajući u vidu hronični nedostatak radne snage u tim sektorima. Iskustvo nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom u maloprodaji jasno pokazuje da rigidne restrikcije radnog vremena mogu imati konkretne negativne posljedice&rdquo;, kategorični su iz UPCG.
Kažu da je već od uvođenja zabrane rada nedjeljom do&scaron;lo do smanjenja broja malih i porodičnih prodavnica koje nijesu bile u mogućnosti da kompenzuju izgubljeni promet.
&ldquo;Kupovna moć građana nije redistribuirana na druge dane, već je dio potro&scaron;nje preusmjeren u neformalni sektor ili van granica zemlje (prekogranična kupovina) posebno na online kupovinu. Veći lanci su se prilagodili, dok su mala preduzeća ostala najvi&scaron;e pogođena, &scaron;to doprinosi naru&scaron;avanju konkurencije i trži&scaron;ne ravnoteže&rdquo;, ističu u odgovorima.
U sektoru turizma, gdje je kontinuirano prisustvo radne snage presudno za svakodnevno funkcionisanje, smatraju da bi skraćenje radne nedjelje dovelo do smanjenja broja dostupnog osoblja po smjeni, uticalo bi na kvalitet usluge i vrijeme čekanja za goste, naročito u sezoni kada je promet najintenzivniji, ali bi i povećalo operativne tro&scaron;kove poslodavaca zbog potrebe za dodatnim angažovanjem kadra, ili dodatnim opterećenjem postojećih zaposlenih.
&ldquo;Naravno, ugrozio bi se kvalitet usluga, a samim tim i konkurentnost na&scaron;e zemlje uz sve ostale prateće izazove koji stoje pred na&scaron;om ekonomijom. U građevinskom sektoru, koji funkcioni&scaron;e po strogo definisanim rokovima i dinamikama izvođenja radova, skraćeno radno vrijeme može imati direktne ekonomske posljedice, poput produženja rokova &scaron;to dovodi do ka&scaron;njenja u isporuci projekata, i ugrožava ugovorene obaveze te povlači ugovorne penale. Osim toga do&scaron;lo bi do poskupljenja usluga zbog potrebe za intenzivnijim radom u kraćem vremenskom okviru (npr. prekovremeni rad, smjenski rad), kao i do povećanja logističkih i infrastrukturnih tro&scaron;kova, jer većina aktivnosti mora ostati sinhronizovana u vremenu&rdquo;, kazali su iz UPCG.
Smatraju da bi, ako se u ovim sektorima radno vrijeme skraćuje na ovaj način to neizbježno dovelo do rasta cijena proizvoda i usluga.
&ldquo;Jer se fiksni tro&scaron;kovi &scaron;ire na manji broj radnih sati, doći će do pada konkurentnosti crnogorskih firmi, naročito u odnosu na region gdje se ovakve mjere ne primjenjuju kao i do slabljenja kapaciteta sektora za otvaranje novih radnih mjesta, jer poslovna neizvjesnost obeshrabruje zapo&scaron;ljavanje. UPCG ocjenjuje da bi skraćenje radne nedjelje u ovim sektorima bilo ekonomski rizično, logistički neodrživo i socijalno nepravedno, posebno prema malim privrednicima i zaposlenima sa nižim primanjima. Umjesto toga potrebno je preduzeti prvi korak koji se odnosi na povećanje produktivnosti rada i kvalifikovanost prevashodno domaće radne snage. Nakon toga, prioritet mora biti uvođenje fleksibilnih modela radnog vremena, uz očuvanje stabilnosti trži&scaron;ta rada i za&scaron;titu uslova poslovanja&rdquo;, istakli su iz UPCG.
Smatraju da bi bilo kakve izmjene zakona koje se tiču radnog vremena zahtijevale temeljnu analizu i konsultacije sa svim socijalnim partnerima.
&ldquo;Odluka bi morala da bude zasnovana na kvalifikovanim podacima i uporednim praksama, naročito iz zemalja sa sličnim ekonomskim kapacitetima kao &scaron;to je Crna Gora.Procea izmjene Zakona morao bi da bude predmet razgovora na Socijalnom savjetu. Takođe morale bi se ozbiljno razmotriti i uvažiti prije dono&scaron;enja ovakve odluke specifičnosti različitih sektora privrede, gdje jedinstveni model radnog vremena nije realan ni održiv. Bez inkluzivnog pristupa postoji opasnost od dono&scaron;enja rje&scaron;enja koja su neprimjenjiva u praksi i koja bi mogla izazvati pravnu i operativnu nesigurnost&rdquo;, upozoravaju iz UPCG.
Predlažu mjere poput testnih perioda kroz pilot-projekte u odabranim sektorima ili javnim institucijama, praćenje i evaluaciju uticaja skraćenja radnog vremena na produktivnost, zadovoljstvo zaposlenih, tro&scaron;kove poslovanja, trži&scaron;te rada i privredu u cjelini.
&ldquo;Izmjena zakona treba da bude koordinisana sa važećim granskim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima, koji u mnogim slučajevima sadrže precizne odredbe o radnom vremenu, rasporedu smjena i naknadama&rdquo;, navode iz UPCG.
Sve ovo bi, kažu, moglo imati negativne posljedice i na fiskalnu politiku.
&ldquo;Zalažemo se za pristup koji uključuje testne periode i evaluaciju efekata na privredu prije dono&scaron;enja konačnih odluka. Ovakve mjere mogle bi destimulisati privredu i sve njene sektore ponaosob. Izostanak konsultacija sa poslodavcima predstavlja kr&scaron;enje principa partnerstva u dono&scaron;enju ekonomskih i radno-pravnih politika ali i signal pravne i regulatorne nestabilnosti, koja direktno utiče na investicionu klimu i konkurentnost privrede&rdquo;, ponavljau oni.
Skraćenje radne nedjelje, kažu, može imati lančane efekte na javne finansije, jer smanjenje produktivnosti i radnih sati potencijalno vodi do smanjenja doprinosa i poreza na dohodak, povećava se rizik od jačanja neformalne ekonomije i rada &bdquo;na crno&ldquo;, &scaron;to dodatno uru&scaron;ava poresku osnovicu, otvaraju se zahtjevi za kompenzatornim mjerama (npr. subvencije, poreske olak&scaron;ice), koje budžet možda ne može podržati.
Prema njihovim saznanjima trenutno ne postoje studije ili pilot-projekti koje je država sprovela u vezi sa sprovođenjem ideje o skraćenju radne sedmice i efektima koje bi ta odluka imala na različite sektore privrede, ali smatrju da to treba da učini.
Zabrinuti su, kako kažu iz UPCG da bi skraćenje radne nedjelje u javnom sektoru moglo povećati fiskalni pritisak na budžet, posebno ako bi bilo potrebno zapo&scaron;ljavanje dodatnog osoblja ili isplata većih nadoknada za prekovremeni rad.
Upozoravamo da bi povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru dodatno opteretilo budžet i efekte produktivnosti privrede. Smanjenje radnih sati bez proporcionalnog smanjenja radnih obaveza u javnom sektoru bi značilo potrebu za zapo&scaron;ljavanjem dodatnog osoblja kako bi se održao nivo pružanja usluga građanima, ili, u alternativi, isplatu prekovremenog rada za postojeće zaposlene, čime se direktno povećavaju izdaci iz budžeta&rdquo;, navode u odgovorima za Portal Javnog medijskog servisa Crne Gore.
Oba scenarija bi, procijenili su, rezultirala značajnim fiskalnim pritiskom, posebno u kontekstu ograničenog fiskalnog prostora i rastućih obaveza države po drugim osnovama (penzije, zdravstvo, servisiranje duga).
&ldquo;Uvođenje skraćene radne nedjelje u državnim organima i javnim ustanovama može podstaći inflaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, &scaron;to je već prepoznato kao strukturni problem crnogorske ekonomije, kao i pad efikasnosti javne uprave ukoliko se kvantitativno &scaron;irenje ne prati kvalitetnim upravljanjem i digitalizacijom procesa. Takav rast bi dodatno destimulisao privatni sektor, jer bi se pojačao disbalans između produktivnog i neproduktivnog dijela ekonomije&rdquo;, navode oni.
Bez analiza, dono&scaron;enje zakona može, kako kažu,imati nepredvidive i dugoročno nepovoljne posljedice po fiskalnu stabilnost države.
&ldquo;Uvećanje fiskalnog pritiska na javni sektor, naročito ako nije praćeno reformama, u konačnici se reflektuje na privatni sektor kroz veće poresko opterećenje, smanjenje fiskalnog prostora za razvojne politike i gubitak povjerenja investitora i međunarodnih finansijskih institucija.Crna Gora ne može sebi priu&scaron;titi mjeru koja vodi ka nekontrolisanom &scaron;irenju administracije i dodatnom opterećenju budžeta bez jasnih i održivih izvora finansiranja. Fiskalna disciplina, racionalizacija javnog sektora i povećanje njegove efikasnosti moraju ostati prioriteti državne politike&rdquo;, zaključuju iz UPCG.

UPCG: Nijesmo za skraćeno radno vrijeme, to bi bio ozbiljan budžetski problem

" TO NIJE EFIKASAN NAČIN ZA POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI RADNE SNAGE"

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović kazao je za Gradsku TV da neće biti povećanja cijene struje, te da u resornom ministarstvu preduzimaju sve mjere kako bi se osigurala stabilnost snabdijevanja električnom energijom. On je saop&scaron;tio i da su već počeli pregovori sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti energetike.
&Scaron;ahmanović je kazao, da uprkos izazovima, u Vladi ne planiraju povećanje cijena struje od prvog jula, te da u resornom ministarstvu preduzimaju sve mjere kako bi se osigurala stabilnost snabdijevanja.
&ldquo;Cijene struje u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene iako izlazak termoelektrane iz sistema, predstavlja veliki izazov. Cijena struje definitivno neće rasti, daćemo sve od sebe. Izazovna je godina za energetiku, ali ova ekolo&scaron;ka rekontrukcija kao i izmje&scaron;tanje korita rijeke Ćehotine je ne&scaron;to &scaron;to smo morali da uradimo ove godine. Ako mene pitate to se moralo desiti i mnogo prije&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Ministar podsjeća da građani Crne Gore trenutno, i pored izazova u pro&scaron;loj godini, plaćaju najnižu cijenu struje u Evropi.
&ldquo;Tu negativnu razliku ćemo uspjeti da nadomjestimo kroz nove projekte. Vjetroelektrana Grozd je fantastičan projekat, bice pu&scaron;tena u pogon već sljedeće godine. Projekat Solara će ove godine proizvesti 80 gWh eletrične energije-poređenja radi Možura će proizvesti oko 120&ldquo;, pojasnio je ministar.
&Scaron;ahmanović ističe da je rekonstrukcija termoelektrane u Pljevljima bila nužna i strate&scaron;ki važna investicija.
&ldquo;Ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom ovog postrojenja mi ćemo i produžiti rok ovog postrojenja i na najbolji način za&scaron;titi zdravlje građana. Kada pitate je li isplativo-isplativost nije uvijek nužno odlučujući faktor, u ovom slučaju to je za&scaron;tita zdravlja građana&ldquo;, istakao je &Scaron;ahmanović.
On je kazao i da su započeli pregovori o arapskim investicijama u energetski sektor Crne Gore.
&ldquo;Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pokazao je interesovanje za ulaganje u energetiku. Mi smo započeli pregovore. Sada je to u ranoj fazi. U planu je i potpisivanje sporazuma u oblasti energetike&ldquo;, najavio je &Scaron;ahmanović.
On je pojasnio da će biti formirane zajedničke komisije koje će činiti predstavnici EPCG i državnog preduzeća koje sa svoje strane delegirati Emirati.
&ldquo;Te da na pravi način defini&scaron;u koji bi to bili prioritetni projekti iz domena obnovljivih izvora energije, iz domena pravljenja skladi&scaron;nih kapaciteta i unapređenja infrastrukture. Prerano je govoriti o konkretnim projektima ali recimo da će to najvjerovatnije biti projekti iz oblasti solarnih i vjetroelektrana, a razmotrićemo i mogućnosti kada je riječ o hidrolektranama&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Ministar je kazao da datum potpisivanja sporazuma nije utvrđen, ali da očekuje da se to desi u drugom dijelu godine.
&ldquo;Jo&scaron; smo u ranoj fazi. Gledaćemo da se ispo&scaron;tuju procedure i dobiju sve saglasnosti od relevantnih institucija. Do realizacije će, vjerujem, trebati malo vremena&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Ministar je pojasnio da se sporazum u formatu G2G (džitudži) nije stran u Evropskoj uniji. te da je dozvoljen do kraja 2026. godine. Dodaje da se dopis koji je stigao od komesarke Marte Kos, interpretirao na razne načine.
&ldquo;Ključan je sporazum koji slijedi kao finalni korak. Imamo dakle -Okvirni sporazum pa G2G sporazum i na kraju finalni sporazum za koji će vjerujem biti potrebna saglasnost Evropske komisije prije nego se kandiduje na razmatranje kroz skup&scaron;tinsku proceduru. Tako da ja nemam brigu da mi radimo ne&scaron;to kako ne treba, jer sve radimo u saglasnosti sa partnerima&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da će G2G sporazum vjerovatno sadržati klauzulu kojom će se skratiti neke procedure po pitanju javnih koncesija ali je i pojasnio zbog čega to ne bi trebalo biti problematizovano.
&ldquo;Elektroprivreda je već pokrenula investicioni ciklus koji obuhvata veliki broj projekata u iznosu od preko pola milijarde. Radi se o državnim projektima koji su planirani da se grade na državnoj zemlji. Elektroprivreda kao preduzeće u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu spada u kategoriju subjekata kojima se može dodijeliti koncesija bez javnog poziva. Tako da tu G2G sporazum ne mijenja previ&scaron;e stvari, pored toga &scaron;to ubrzava proceduru u pronalaženju investitora&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Sporazum G2G će, kako dodaje, biti potpisan između dva ministarstva.
&ldquo;Ministarstva energetike Crne Gore i ministarstva energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata. Onda je odgovornost na ministarstvima da delegiraju svoje kompanije. U na&scaron;em slučaju to je EPCG, a ko će biti iz Emirata je njihovo da odluče. Ali to ne mijenja previ&scaron;e u kontekstu davanja koncesija. Potpisivanjem G2G sporazuma sa Emiratima mi ćemo EPCG obezbijedili strate&scaron;kog partnera, koji je spreman da uloži u projekte. Svi projekti će biti subjekat revizije Agencije za za&scaron;titu životne sredine i Agencije za za&scaron;titu konkurencije. Mi samo malo ubrzavamo proceduru&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.

Šahmanović: Poskupljenja struje neće biti, počeli pregovori sa Emiratima u oblasti energetike

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA

Inspekcija rada je, tokom prethodnih vjerskih i državnih praznika, utvrdila vi&scaron;e od 30 nepravilnosti, a izdate su novčane kazne u vrijednosti od 17,5 hiljada eura.
Podnijeto je i 14 zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka.
Glavni inspektor Inspekcije rada Srđan Simović za Radio Crne Gore kazao je da su tokom proteklih vjerskih praznika Vaskrsa/ Uskrsa, oavuli 19 kontrola, tokom kojih je utvrđeno sedam nepravilnosti.
Izdate su novčane kazne u vrijednosti od 3,5 hiljade eura, a podnijeto je i pet zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka, prenosi portal RTCG.
Tokom Prvomajskog praznika utvrđeno je 26 nepravilnosti, izdate su kazne u vrijednosti od 14 hiljada eura i podnijeto devet zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka.
"Ono &scaron;to je negdje karakteristično i na&scaron;a se inspekcija fokusirala, to su oblasti ugostiteljstva, građevine, zanatstva. Tu je najveći broj nepravilnosti utvrđen. Nepravilnosti su se odnosile na to da poslodavci nijesu donijeli odluku o radu za vrijeme praznika, ali smo zaticali i neprijavljene radnike", rekao je Simović.
Unija slobodnih sindikata (USSCG), prema riječima generalnog sekretara, Srđe Kekovića, nije imala prijava radnika na kr&scaron;enje njihovih prava, ali to, kako navode, ne znači da nepravilnosti nije bilo.
"Vrlo je važno da kažem da se radi o dva zakona i da su različiti pristupi. Kad je u pitanju Zakon o državnim praznicima, on se striktno mora po&scaron;tovati, a kad je u pitanju Zakon o svetkovanju vjerskih praznika, u tom slučaju zaposleni koji praktikuju tu vjeru dužni su tri dana prije da se obrate svom poslodavcu i traže slobodan dan", objasnio je Keković.
Kako je naveo, do dono&scaron;enja Zakona u unutra&scaron;njoj trgovini, taj sektor je imao najvi&scaron;e problema.
"Mi i dalje imamo taj jedan problem u Zakonu o državnim praznicima, zato &scaron;to taj Zakon kaže da na dan državnog praznika može da radi samo onaj poslodavac koji dobije dozvolu za rad. Da bi poslodavac dobio tu dozvolu, Vlada je morala da donese podzakonski akt, kojim aktom utvrđuje kriterijume na osnovu kojih resorno ministarstvo izdaje tu dozvolu, to je Ministarstvo ekonomije, ali do dana dana&scaron;njeg taj podzakonski akt nije donijet", dodao je Keković.
On je pozvao zaposlene da se sindikalno organizuju, jer su najveći problemi tamo gdje su prepu&scaron;teni sami sebi.

Tokom praznika inspekcija evidentirala više od 30 nepravilnosti

IZDATE  NOVČANE KAZNE U VRIJEDNOSTI OD 17,5 HILJADA EURA

&Scaron;vajcarska kompanija 8B Capital prekr&scaron;ila je ugovor o zakupu nik&scaron;ićke Željezare jer pola godine ne plaća zakupninu od 31 hiljadu eura mjesečno.
Uz to, u istom periodu nije preuzela ni 150 radnika, &scaron;to je bila u obavezi, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Željezara je kćerka državne Elektroprivrede koja je jula pro&scaron;le godine sklopila ugovor o zakupu sa ruskim biznismenom, sa izraelskim paso&scaron;em, Igorom &Scaron;amisom, vlasnikom 8B Capital.
Ugovor o zakupu na 50 godina odnosi se na dva Željezarina pogona, za proizvodnju i preradu čelika.
&Scaron;amis se obavezao da u prvoj godini pokrene proizvodnju i investira oko sedam miliona EU, odnosno 37 u prvih pet godina.
Predsjednik Sindikata Željezare Ivan Vujović kazao je za RSE da od toga ni&scaron;ta nije urađeno
"Mi njega vi&scaron;e ne smatramo zakupcem, od novembra ne plaća zakup", kazao je Vujović.
On je rekao da &Scaron;amis povremeno dolazi u fabriku, ali da nije u kontaktu sa radnicima.
"Iako i dalje nije raskinut ugovor o zakupu, &Scaron;amis apsolutno nijednim svojim gestom nije pokazao da je sposoban da pokrene proizvodnju", naveo je Vujović.
On smatra da je pitanje za Elektroprivredu zbog čega nije raskinut ugovor sa njim.
Da li će pokrenuti raskid ugovora zbog neplaćanja zakupnine, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz Elektroprivrede.
"Ako on nije u stanju da plati mjesečni zakup 31 hiljadu EUR za ogromnu imovinu kojem raspolaže Željezara, kako je onda u stanju da realizuje investicije", pitao je Vujović.
Vujović je kazao da fabrički sindikat interesuje samo status radnika i dodaje da su svi uposleni preko Elektroprivrede.
"Ako se zakupac pojavi radnici mogu ostati u matičnoj kompaniji (Elektroprivredi) jer je potrebana njihova pisana saglasnost da bi pre&scaron;li kod zakupca", naveo je Vujović.
On je kazao da se nada da će država, to jest Elektroprivreda, stati na kraj ovom zakupcu i početi raskidanje ugovora jer radnici smatraju da nije sposoban da pokrene proizvodnju.
Da &Scaron;amis od starta ne po&scaron;tuje ugovor potvrdio je crnogorski premijer Milojko Spajić prilikom posjete nik&scaron;ićkoj fabrici, 9. aprila.
"To je zabrinjavajuće. Ali postoji ugovor koji tačno određuje &scaron;ta može da se desi u takvim slučajevima", kazao je Spajić.
Istovremeno je poručio da će država iskoristiti sva pravna sredstva da osigura da se obaveze ispunjavaju.
A da li su i koja pravna sredstva do sada upotrijebili, RSE nije dobio odgovor iz Spajićevog kabineta.
&Scaron;amis takođe, nije odgovarao na upit RSE za&scaron;to ne po&scaron;tuje ugovor o zakupu.

Ruski biznismen ne plaća zakupninu Željezare u Nikšiću

PREKRŠEN UGOVOR

U narednih 15 dana cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati.
Tako će litar BMB 98 ko&scaron;tati 1,43 eura, BMB 95 1,39 eura, eurodizela 1,28 eura i lož ulja 1,22 eura, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Naredni obračun biće 19. maja, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 20. maja.

U narednih 15 dana cijene goriva bez promjena

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Od ponoći je litar eurodizela jeftiniji &scaron;est, a benzina jedan cent, saop&scaron;teno je iz Ministarstva kapitalnih investija MKI.
Litar BMB 98 ko&scaron;ta 1,60 eura, a BMB 95 1,56 &nbsp;eura.
Za litar eurodizela vozači će plaćati 1,44 eura.
Litar lož ulja od danas ko&scaron;ta 1,40 eura, &scaron;to je sedam centi manje nego sad.
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 10. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 11. aprila&rdquo;, zaključuju u MKI.
<blockquote class="twitter-tweet">
Nove cijene goriva <a href="https://t.co/olucboJ3wy">pic.twitter.com/olucboJ3wy</a>
&mdash; Ministarstvo kapitalnih investicija (@minkicg) <a href="https://twitter.com/minkicg/status/1640318173399449600?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2023</a></blockquote>

Od danas niže cijene goriva