Ekonomija

Predstavnici biv&scaron;ih radnika nekada&scaron;nje Ko&scaron;ute juče su se sastali sa ministarkom rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naidom Ni&scaron;ić i predstavnicima Fonda rada. Predstavnica biv&scaron;ih radnika Ko&scaron;ute Dijana Vujović očekuje da bi isplata zaostalih zarada mogla početi već naredne sedmice.
"Sastanak je bio korektan, do&scaron;li smo do rje&scaron;enja da isplata počne &scaron;to prije, vjerujem sljedeće sedmice, jer prikupljanjem dokumentacije radnika od sjutra na&scaron; advokat dostavlja dokumentaciju Fondu rada i kreće isplata kako budu pristizala dokumentacija radnika. Za povezivanje staža je ministarka preuzela odgovornost",&nbsp; kazala je Vujović Pobjedi i dodala da se očekuje da se poveže radni staž za biv&scaron;e radnike Ko&scaron;ute do kraja godine kao i za i jo&scaron; neke firme kojima treba da se poveže radni staž.
Biv&scaron;i radnici Ko&scaron;ute su već mjesecima svakog ponedjeljka blokirali saobraćaj na putu od Cetinja prema Podgorici, u znak protesta &scaron;to za 28 godina nijesu uspjeli da dobiju po devet zaostalih plata i povezivanje radnog staža.
Pojedini biv&scaron;i radnici jo&scaron; od zavr&scaron;etka stečaja u Ko&scaron;uti, koji je počeo 1996. godine i zavr&scaron;en 2001, ne mogu ostvariti pravo na penziju.
Biv&scaron;i radnici su i juče stajali sat pored magistralnog puta na Kru&scaron;evom Ždrijelu ne želeći da blokiraju saobraćaj između Cetinja i Podgorice.
Vujović je ranije istakla da tokom dugogodi&scaron;nje borbe za svoja prava biv&scaron;i radnici Ko&scaron;ute nikada nijesu nai&scaron;li na tako dobar prijem i razumijevanje kao tokom sastanaka sa ministarkom Naidom Ni&scaron;ić.
Podsjetimo da 693 radnika očekuju isplatu devet zaostalih zarada, &scaron;to iznosi oko 2,8 miliona eura.
Sredinom septembra je prvi put najavljeno da će Fond rada Crne Gore, kao garantna institucija za isplatu potraživanja nastalih usljed stečaja, preuzeti obavezu isplata po zahtjevu za 693 biv&scaron;a radnika Ko&scaron;ute.

Isplata zaostalih zarada moguća naredne sedmice

PREDSTAVNICI BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE SASTALI SE SA MINISTARKOM RADA I PREDSTAVNICIMA FONDA RADA

Od ponoći biće skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;tilo je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva važiće sljedeće cijene naftnih derivata:
"BMB 98 &ndash; 1.45 eur/l (+0,01),
BMB 95 -1.41 eur/l (+0,01),
Eurodizel -1.31 eur/l (+0,01),
Lož ulje &ndash; 1.28 eur/l (+0,02)".
Naredni obračun cijena biće 21. oktobra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 22. oktobra, saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
&nbsp;

Od sjutra skuplje sve vrste goriva

SAOPŠTILO MINISTARSTVO RUDARSTVA, NAFTE I GASA

Vlada planira uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa legalizacije i zaustavljanja bespravne gradnje. To se navodi u Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027. godine, koju je Vlada nedavno usvojila, a čije je sprovođenje uslov za dobijanje 383,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Prema navodima iz tog dokumenta, poseban izazov za Crnu Goru predstavlja bespravna gradnja.
Kako se napominje, rje&scaron;avanje neovla&scaron;ćenih objekata je složeno i zahtijeva jasne kriterijume za legalizaciju i jak sistem za usklađivanje sa bezbjednosnim i ekolo&scaron;kim standardima.
&bdquo;Bez pouzdanog e-katastra, praćenje i upravljanje ovim strukturama je skoro nemoguće. Rje&scaron;avanje bespravne gradnje u Crnoj Gori donosi nekoliko složenih izazova. Ove strukture često ometaju napore urbanističkog planiranja, jer se obično grade bez po&scaron;tovanja propisa o zoniranju ili građevinskih propisa. To može dovesti do nepravilnosti u uređenju gradova i razvoju infrastrukture, &scaron;to otežava efikasno kori&scaron;ćenje zemlji&scaron;ta i resursa. Zabrinutost za bezbjednost proizilazi iz nelegalne gradnje koja nije u skladu sa utvrđenim građevinskim propisima i bezbjednosnim standardima. Takve strukture predstavljaju rizik za stanare i susjedna imanja, potencijalno ugrožavajući bezbjednost zajednice&ldquo;, pi&scaron;e u dokumentu Vlade.
Razvijati jasne kriterijume za legalizaciju
Kako se ističe, osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim propisima je ključno za ublažavanje ovih rizika i očuvanje op&scaron;teg blagostanja.
&bdquo;Zakonska usklađenost je od su&scaron;tinskog značaja za vlasnike nelegalnih objekata. Legalizacija obezbjeđuje pravno priznanje i jasnoću imovinskih prava, omogućavajući vlasnicima pristup osnovnim uslugama kao &scaron;to su komunalne usluge i formalni finansijski instrumenti. Takođe, rje&scaron;ava neizvjesnosti u vezi sa vlasni&scaron;tvom nad imovinom, olak&scaron;ava transakcije imovine i pobolj&scaron;ava ekonomske mogućnosti. Implementacija strukturiranog pristupa legalizaciji objekata uključuje razvoj jasnih kriterijuma za legalizaciju, uspostavljanje posebne agencije za nadgledanje procesa, podizanje svijesti javnosti o prednostima i procedurama legalizacije i pojednostavljivanje procesa podno&scaron;enja zahtjeva&ldquo;, precizirali su iz Vlade.
Kako dodaju, ovi napori imaju za cilj da integri&scaron;u nedozvoljene gradnje u formalne okvire urbanističkog planiranja, pobolj&scaron;aju sigurnost i upravljanje životnom sredinom, razjasne imovinska prava i promovi&scaron;u inkluzivni i održivi urbani razvoj u Crnoj Gori.
&bdquo;Prvo, potrebno je definisati jasne i transparentne kriterijume za legalizaciju. Ovo uključuje saradnju između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, lokalnih samouprava, urbanista i stručnjaka za životnu sredinu. Kriterijume treba utvrditi i saop&scaron;titi. Javne rasprave su ključne za prikupljanje povratnih informacija i osiguravanje da su kriterijumi dobro shvaćeni i prihvaćeni. Nakon utvrđivanja kriterijuma izrađuje se novi zakon i usvaja ga Skup&scaron;tina. Drugo, posebna Agencija za legalizaciju mora biti uspostavljena kroz zakonodavnu akciju Vlade. Ova agencija će nadgledati proces legalizacije, obezbjeđujući usklađenost sa utvrđenim kriterijumima. Trebalo bi da ima strukturiranu organizacionu postavku, uključujući odjeljenja za inspekcije, usklađenost i odnose sa javno&scaron;ću. Osoblje treba da bude angažovano i obučeno vje&scaron;tinama u oblasti urbanog planiranja, građevinarstva, nauke o životnoj sredini i prava&ldquo;, ukazano je.&nbsp;
Kampanje za podizanje svijesti javnosti su od su&scaron;tinskog značaja za informisanje građana o procesu legalizacije, kriterijumima i pogodnostima.
&bdquo;Ove kampanje treba da koriste različite medijske platforme i da uključuju sastanke zajednice u oblastima sa izrazitom neovla&scaron;ćenom gradnjom. Trebalo bi razviti pojednostavljen i lak za kori&scaron;ćenje onlajn sistem prijavljivanja kako bi se olak&scaron;alo podno&scaron;enje zahtjeva za legalizaciju i praćenje njihovog napretka. Službe za pomoć ili centri za podr&scaron;ku mogu pomoći vlasnicima nekretnina kroz sam proces&ldquo;, navodi se u dokumentu Reformske agende.&nbsp;
Planiran detaljan pregled prijave
Proces legalizacije uključuje detaljan pregled prijave od strane Agencije za legalizaciju, uključujući početnu provjeru i inspekcije na licu mjesta kako bi se potvrdila usklađenost sa zdravstvenim, bezbjednosnim i ekolo&scaron;kim standardima.
&bdquo;Odobrene prijave treba da dobiju zvaničnu dokumentaciju o legalizaciji, dok neusklađenim strukturama treba dati uputstva o neophodnim modifikacijama. Kontinuirano praćenje i pobolj&scaron;anje su od ključne važnosti. Periodične revizije kriterijuma i procesa legalizacije treba da se sprovode na osnovu povratnih informacija i rezultata, uz usklađivanja po potrebi kako bi se pobolj&scaron;ala efikasnost i pravičnost&ldquo;, dodaje se.&nbsp;
Implementacija ovih koraka će omogućiti Crnoj Gori da efikasno upravlja neovla&scaron;ćenim strukturama, osiguravajući da one pozitivno doprinose urbanom razvoju, dok istovremeno ispunjavaju zakonske, sigurnosne i ekolo&scaron;ke zahtjeve.
Crna Gora dobija 383,5 miliona eura od EU
Vlada Crne Gore krajem septembra je usvojila Reformsku agendu, koja podrazumijeva niz reformi koje će država sprovoditi, i na kraju krajeva dobiti određeni iznos novca za te reforme.&nbsp;
Crna Gora je dobila 383,5 miliona eura od EU a tu je 110 miliona bespovratnih sredstava, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
&bdquo;Od ukupnog iznosa planirano je da 178,5 miliona eura bude dodijeljeno u vidu budžetske podr&scaron;ke, dok će preostalih 205 miliona eura biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira.&nbsp;
&nbsp;

Bespravna gradnja na meti posebne agencije

REFORMSKA AGENDA

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 9.jpg" alt="" width="450" height="212" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Vi&scaron;e od pet eura, negdje i &scaron;est, potrebno je izdvojiti za veliku čokoladu u Podgorici, Sarajevu ili Beogradu, nakon &scaron;to su posljednjih mjeseci cijene u maloprodaji drastično porasle.
U glavnim gradovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, cijene čokolada se kreću od 1,25 eura koliko je u Sarajevu potrebno izdvojiti za malu čokoladu poznatog stranog proizvođača, do skoro &scaron;est i po eura, koliko u Podgorici ko&scaron;ta uvozna čokolada od 270 grama iz Hrvatske.
Cijene čokolade u Crnoj Gori, BiH i Srbiji
Zbog porasta cijena kakao zrna na svjetskom trži&scaron;tu, koje u posljednjih godinu dana obaraju rekorde, čokolada je drastično poskupila i u prodavnicama Zapadnog Balkana.
Ključni uzrok skupih čokolada, ne samo na Zapadnom Balkanu nego u cijelom svijetu je cijena zrna kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade, koja je počela drastično da raste krajem pro&scaron;le godine.
Za nju su odgovorni lo&scaron;i vremenski uslovi kod najvećih proizvođača na zapadu Afrike, bolesti i ru&scaron;enje stabala.
Istorijski maksimum je dostignut sredinom aprila, kada je tona zrna kakaa ko&scaron;tala vi&scaron;e od 12.000 dolara, prema podacima Međunarodne organizacije za kakao (ICCO).
Trenutno, cijena je ne&scaron;to vi&scaron;a od &scaron;est hiljada dolara po toni, &scaron;to je duplo vi&scaron;e nego prije godinu&nbsp;
Čokolada je jedna od namirnica koja je prethodnih godina pogođena tzv. &ldquo;&scaron;rinkflacijom&rdquo;, odnosno praksom proizvođača da za istu cijenu prodaju manje proizvode.
Tako je uobičajena tabla čokolade prije nekoliko godina iznosila 100 grama, sada se ta količina smanjila na 90 ili čak 80 grama, a cijena je ostala ista.
Otkud tako visoke cijene?
Nekoliko karika u globalnom lancu proizvodnje ne opravdava ova poskupljenja, izjavio je za RSE ekonomski analitičar Igor Gavran.
&ldquo;Branje kakaovca u Africi, jedan je od primjera najzloglasnije eksploatacije radne snage, gdje djeca i skoro pa robovska radna snaga se bavi primarnom proizvodnjom, njihovi tro&scaron;kovi rada su skoro pa nepostojeći i s druge strane, tro&scaron;kovi koje su tada stvarani na izvori&scaron;tu se uop&scaron;te nisu odražavali na cijene čokolada na trži&scaron;tu&rdquo;, rekao je Gavran.
Ističe da su i ranije veliki vlasnici plantaža kakaa ostvarivali visoke profitne stope.
&ldquo;Kada je, eventualno, zbog nekoliko klimatskih nepogoda ili zbog, na nekim farmama ili u nekim afričkim državama, konačno malo pritiska i zakonske regulative koja je pobolj&scaron;ala tretman onih koji proizvode kakao, do&scaron;lo je do povećanja tro&scaron;kova&rdquo;, poja&scaron;njava on.
Prema njegovim riječima, oni koji su &ldquo;navikli na svoj ekstra profit&rdquo; su samo prebacili tro&scaron;kove na druge karike u lancu, iako &ldquo;za to nije bilo opravdanja&rdquo;, te da su građani prihvatili poskupljenja kao neminovna.
Obala Slonovače je krajem septembra povećala fiksnu otkupnu cijenu 20 odsto po kilogramu kakao zrna, na 3,09 dolara, prenosi Reuters.
Ranije u septembru, Gana je otkupnu cijenu po toni zrna povećala 45 odsto, na vi&scaron;e od tri hiljade dolara. Poskupljenja su izvjesna i ukoliko počne primjena uredbe o deforestaciji na nivou Evropske unije.
Radi se o uredbi o krčenju &scaron;uma, koju je Evropska komisija (EK) donijela 2023, i koja predviđa da se od kraja 2024. zabrani uvoz proizvoda u čijoj proizvodnji su se krčile &scaron;ume, u &scaron;ta je uključen i kakao.
Ipak, EK je navela da će predložiti odlaganje primjene ove uredbe na godinu dana.
Ko su najveći proizvođači kakaa?
Najvi&scaron;e kakao zrna se proizvede u Africi, vi&scaron;e od 70 odsto svjetske proizvodnje, i to uglavnom na zapadu kontinenta.
Obala Slonovače je najveći proizvođač, sa vi&scaron;e od 2,2 miliona tona u proizvodnoj sezoni 2022/23, daleko ispred drugoplasirane Gane sa 654 hiljade tona, prema podacima ICCO.
Najveći izvoznik zrna kakaa u Evropsku uniju je Obala Slonovače, sa ne&scaron;to manje od 500 hiljada tona u pro&scaron;loj godini. Daleko iza su Kamerun, Nigerija i Holandija, koji su ukupno u zemlje EU izvezli ne&scaron;to vi&scaron;e od 400 hiljada tona.
&nbsp;

Zašto čokolada postaje luksuz?

POSLJEDNJIH MJESECI CIJENE U MALOPRODAJI DRASTIČNO PORASLE

Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici donijela odluku o visini iznosa studentskog kredita i stipendije za najbolje studente.
&ldquo;U skladu sa Odlukom, minimalni studentski kredit iznosi 150 eura, prosječni 171 eura i maksimalni studentski kredit 215 eura, dok je visina stipendije za najbolje studente 300 eura&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Kako je navedeno, ta odluka donijeta je kako bi se podržali studenti u ostvarivanju svojih obrazovnih ciljeva, uzimajući u obzir dostupna finansijska sredstva i zakonske okvire.
Podsjećaju da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija svake godine dodjeljuje studentske kredite i stipendije studentima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, kao i crnogorskim državljanima koji studiraju u inostranstvu, pod uslovom da su upisali semestar odgovarajuće godine studija.
"Pravo na studentski kredit i stipendiju može se ostvariti jednom za određenu godinu studija i nivo obrazovanja. Iznosi se isplaćuju u deset mjesečnih rata. Prema aktuelnom zakonskom rje&scaron;enju, visinu studentskog kredita i stipendije za najbolje studente utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva, zavisno od raspoloživih sredstava.
Visina studentskog kredita ne može biti manja od 25 odsto minimalne zarade za zaposlene do petog nivoa kvalifikacije obrazovanja, dok visina stipendije za najbolje studente ne može biti manja od 50 odsto minimalne zarade za istu kategoriju zaposlenih&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade.

Minimalni studentski kredit 150, maksimalni 215, a stipendija za najbolje studente 300 eura

VLADA NA DANAŠNJOJ SJEDNICI DONIJELA ODLUKU

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Crna Gora će, prema očekivanjima, prva od zemalja Zapadnog Balkana pristupiti Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA) 1. januara naredne godine, saop&scaron;tio je generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o pro&scaron;irenju (DG NEAR) Gert Jan Koopman.
"Očekujem da će prva od zemalja Zapadnog Balkana pristupiti SEPA 1. januara naredne godine, a to je Crna Gora, dok će Albanija i Sjeverna Makedonija ubrzo slijediti&rdquo;, rekao je Koopman u govoru na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za budžet Evropskog parlamenta.
On je, kako se navodi na Facebook profilu Centralne banke (CBCG), saop&scaron;tio da Srbija takođe pokazuje veliki interes za to, kao i Kosovo, a nadaju se da će i Bosna i Hercegovina ubrzo krenuti tim putem.
Ovaj iskorak će, kako je saop&scaron;teno, značajno unaprijediti ekonomiju i poslovno okruženje Crne Gore, pružajući nove prilike za građane i kompanije.
Koopman je naveo da sve zemlje u regionu Zapadnog Balkana napreduju ka članstvu u SEPA i da su u posljednjih osam mjeseci tri od njih u velikoj mjeri izvr&scaron;ile zadatke.
CBCG je predala početkom jula, u ime države, formalni zahtjev za pridruživanje SEPA. Iz CBCG su ranije kazali da je time napravljen ključni iskorak ka daljem razvoju i integraciji crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski i trži&scaron;ni prostor.
Članstvo Crne Gore u SEPA, kako je saop&scaron;teno, donijeće brojne pogodnosti za crnogorske građane i privredu, uključujući vi&scaron;estruko smanjenje tro&scaron;kova, skraćenje vremena transakcija i pojednostavljenje prekograničnih plaćanja na evropskom trži&scaron;tu.
Koopman je kazao da EU očekuje da će u narednih nekoliko mjeseci biti zatvoreno onoliko poglavlja koliko ih je zatvoreno u protekloj deceniji.
&bdquo;Očekujemo da ćemo u narednih nekoliko mjeseci zatvoriti onoliko poglavlja koliko smo zatvorili u protekloj deceniji&ldquo;, rekao je Koopman, prenosi portal European Western Balkans.
Koopman je naveo da se svih &scaron;est lidera regiona sastaju na svaka tri mjeseca kako bi razgovarali o Planu rasta za Zapadni Balkan i da su reformske agende, koje su sastavni dio tog instrumenta, u fazi dobijanja odobrenja Evropske komisije (EK) za pet pet država regiona.
&ldquo;Optimista sam da će prve uplate predviđene Planom rasta biti izvr&scaron;ene u roku od godinu od usvajanja ovakvog prijedloga od strane EK&rdquo;, naveo je Koopman.
On je rekao da je Bosna i Hercegovina jedina država koja nije dostavila konačnu verziju Reformske agende, dodajući da za to jo&scaron; ima vremena.
Govoreći o reformskim agendama koje su podnijele Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, Koopman je istakao da je &bdquo;nivo ambicija visok&rdquo;, kao i da obuhvata sve glavne oblasti koje su važne za dru&scaron;tveno-ekonomsku divergenciju.
On je objasnio da je Generalni direktorat za susjedstvo i pregovore o pro&scaron;irenju nacrte reformskih agendi pet država Zapadnog Balkana dostavio na mi&scaron;ljenje savjetodavnom odboru država članica kako bi se usvojili u prvoj polovini oktobra, dodajući da bi nakon usvajanja prvih sedam odsto sredstava iz Plana rasta moglo biti pu&scaron;teno.
Koopman je naglasio strogu uslovljenost za dobijanje sredstava iz Plana rasta.
&bdquo;Cilj koji se odnosi na udvostručenje privrede ovih zemalja za jednu deceniju čini se mogućim&ldquo;, dodao je Koopman.
On je rekao da će pravilo da se prvo rje&scaron;avaju fundamentalna pitanja ostati su&scaron;tinski princip u daljem pro&scaron;irenju EU.
Prema njegovim riječima, nema i neće biti trgovine kada su u pitanju zasluge i brzina u pro&scaron;irenju, dodajući da to znači da svakoj državi treba pristupiti na osnovu zasluga.
Navodi se da su pojedini članovi Odbora za vanjske poslove i Odbora za budžet kazali da su zabrinuti za stanje vladavine prava u državama kandidatima za članstvo u EU, uključujući Srbiju, kao i činjenicom da Bosna i Hercegovina jo&scaron; nije dostavila važeću verziju Reformske agende.

Koopman: Očekujem da će Crna Gora 1. januara postati članica Jedinstvene zone plaćanja u eurima

PRVA OD ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za treći kvartal iznosi dvije hiljade EUR, &scaron;to je 130 eura ili 6,95 odsto vi&scaron;e u odnosu na prethodni, pokazalo je istraživanje Unije slobodnih sindikata (USSCG) i Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI).
Koordinatorka CEISI Jelena Mitrović, kazala je na konferenciji za novinare koju su organizovali USSCG i CEISI, da od ukupno deset kategorija tro&scaron;kova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu je zabilježen rast u čak pet.
Radi se o tro&scaron;ku prehrambenih proizvoda 3,42 odsto, imputirane rente 11,43 odsto, stanovanja i komunalija 6,67 odsto, obrazovanja i kulture 30 odsto, kao i ljetovanja 25 odsto.
Mitrović je navela da se u ovom kvartalu bilježi rast tro&scaron;kova prehrambenih proizvoda, koji su u prethodnom kvartalu bilježili pad.
&bdquo;Razlog tome je &scaron;to je tokom ljeta bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, gjde je uvrstila dio proizvoda koji im je CEISI predložio, te očekujemo da će se nivoi cijena, zbog nove državne mjere smanjivati&ldquo;, rekla je Mitrović.
Savjetnik za ekonomsku politiku USSCG Marko Subotić, je govoreći o imputiranoj renti kazao da su vi&scaron;e relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije-tri godine.
&bdquo;S obrizom na to da prosječna cijena rente na teritoriji Podgorice za stan od 60 kvadrata iznosi oko 470 eura, a da je ona jo&scaron; veća na jugu, kategorija tro&scaron;kova imputirane rente u okviru SPK-a zabilježila je povećanje u prosječnom iznosu od 40 eura, odnosno 11,43 odsto i sada iznosi 390 eura&ldquo;, naveo je Subotić.
Govoreći o tro&scaron;kovima stanovanja i komunalija, Subotić je rekao da oi iznose 240 EUR čime se bilježi rast od 6,67 odsto, odnosno 15 EUR u nominalnom iznosu.
&bdquo;Na rast ove kategorije tro&scaron;kova uticao je iznos prosječnog računa električne energije, koji je u ovom kvartalu uvećan zbog sezone hlađenja tokom ljetnjih mjeseci. Osim toga, do&scaron;lo je i do rasta cijene usluga vodosnabdijevanja&ldquo;, dodao je Subotić.
Tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture su takođe u porastu u ovom kvartalu, zbog opremanja đaka za novu &scaron;kolsku godinu. U ovoj kategoriji, SPK bilježi rast za prosječan iznos kompleta knjiga za srednju &scaron;kolu od 90 EUR, kao i kupovine svesaka i ostalog &scaron;kolskog pribora. Tako ova kategorija tro&scaron;kova bilježi rast od 30 odsto i iznosi 130 EUR.
U ovu kategoriju, kako je obja&scaron;njeno, ne ulazi tro&scaron;ak kupovine udžbenika za osnovnu &scaron;kolu s obzirom na to da su oni besplatni, a da su djeca posmatrane četvoročlane porodice uzrasta osnovne i srednje &scaron;kole.
Subotić je objasnio i da je treći kvartal obilježilo vrijeme godi&scaron;njih, odmora odnosno sedmodnevnih ljetovanja. S obzirom na rast ugostiteljskih usluga u prethodnom periodu, do&scaron;lo je i do porasta tro&scaron;kova ljetovanja 25 odsto, odnosno sa 100 EUR na 125 EUR mjesečno.
&bdquo;U ukupnom iznosu to bi značilo da je četvoročlana porodica za sedmodnevni boravak na moru na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije morala da izdvoji 1,5 hiljada EUR&ldquo;, zaključio je Subotić.

Sindikalna potrošačka korpa 2.000 eura, rast cijena skoro sedam odsto

ZA ČETVOROČLANU PORODICU

Skup&scaron;tina je danas ponovo usvojila izmjene i dopune zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), akcizama i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, koje je prethodno vratio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Te zakone prethodno je na ponovno glasanje vratio Milatović, uz obrazloženje da će njihovim usvajanjem doći do novog rasta cijena.
U pitanju je dio zakonskih rje&scaron;enja koje je Vlada predstavila kao neophodne kako bi do&scaron;lo do implementacije programa Evropa sad 2.

Ponovo usvojeni zakoni o akcizama i PDV-u

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI SKUPŠTINE

U Crnoj Gori su od ponoći skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar BMB 98 je poskupio četiri centa i ko&scaron;ta 1,57 eura. Isto toliko je skuplji litar BMB 95 i ko&scaron;ta 1,53 eura.
Pet centi je skuplji litar eurodizela i sada ko&scaron;ta 1,51 euro.
Lož ulje je poskupilo dva centa, na 1,45 eura.
&ldquo;Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata &nbsp;naredni obračun će se obaviti 26. februara, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. februara&rdquo;, naveli su su iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Od danas skuplje sve vrste goriva