Ekonomija

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) nije za skraćenje radne nedjelje jer smatra da to nije efikasan način za povećanje produktivnosti radne snage, naprotiv &ndash; takva mjera bi, prema njihovoj ocjeni, mogla dovesti do smanjenja ukupne produktivnosti, rekli su oni za Portal RTCG.
&Scaron;panija bi uskoro mogla skratiti radnu nedjelju na 37,5 sati, prema zakonskom predlogu koji je Vlada te zemlje nedavno usvojila, a koji sada ide pred parlament na usvajanje. Ova mjera obuhvatiće vi&scaron;e od 12 miliona zaposlenih u privatnom sektoru i ima za cilj da pobolj&scaron;a produktivnost i smanji odsustva s posla, navodi Ministarstvo rada.
Postavlja se pitanje, da li bi i Crna Gora mogla razmisliti o tome.
Kako su naveli iz UPCG, skraćenje radne nedjelje nije rje&scaron;enje jer to nije efikasan način za povećanje produktivnosti radne snage, a to se posebno odnosi na sektore gdje je prisustvo radnika ključno za pružanje usluga ili proizvodnju, kao &scaron;to su trgovina, ugostiteljstvo, turizam, zdravstvena za&scaron;tita i druge uslužne djelatnosti.
&ldquo;U takvim granama, kraći radni raspored ne znači automatski bolju efikasnost, već često dovodi do padanja proizvodnih kapaciteta, ka&scaron;njenja u izvr&scaron;avanju usluga i povećanja tro&scaron;kova rada po satu za poslodavce. Takođe, postoji zabrinutost da bi skraćeno radno vrijeme moglo podstaći radnike da traže dodatne poslove u neformalnom sektoru kako bi nadoknadili izgubljeni prihod, &scaron;to bi povećalo udio sive ekonomije i predstavljalo ozbiljan budžetski problem za Crnu Goru&rdquo;, poručuju iz UPCG.
Podsjećaju da povećanje aktivnosti u sivoj ekonomiji ima vi&scaron;estruke negativne efekte i to smanjenje poreskih prihoda države, nelojalnu konkurencija registrovanim privrednim subjektima, dodatna opterećenja na sistem socijalnog osiguranja.
&ldquo;Crna Gora je zemlja sa visokom zavisno&scaron;ću od turizma i sezonskog rada, gdje je intenzitet angažovanja zaposlenih ključan za ostvarenje prihoda. Uvođenje skraćene radne nedjelje moglo bi imati disproporcionalno negativne efekte na privatni sektor, posebno na mala i srednja preduzeća, koja su već suočena sa visokim tro&scaron;kovima poslovanja i izazovima u zapo&scaron;ljavanju kvalifikovane radne snage. Stoga, UPCG smatra da je fleksibilno radno vrijeme, u dogovoru između poslodavaca i zaposlenih, mnogo prikladniji model u savremenom radnom okruženju&rdquo;, predlažu iz te organizacije.
UPCG ne vidi skraćenje radne nedjelje kao mjeru koja bi u crnogorskom ekonomskom kontekstu donijela neto korist.
&ldquo;Umjesto toga, prioritet bi trebalo da bude pobolj&scaron;anje efikasnosti i efektivnosti u svim segmentima &ndash; u javnoj upravi i privredi i borba protiv sive ekonomije kroz inspekcijski i fiskalni nadzor&rdquo;, ističu za Portal RTCG.
Skraćenje radne nedjelje bi, prema njihovom sudu bilo naročito izazovno u sekorima poput maloprodaje, ugostiteljstva i građevinarstva.
&ldquo;Na primjer, u maloprodaji, zabrana rada nedjeljom dovela je do smanjenja broja malih trgovina, &scaron;to ukazuje na pote&scaron;koće u održavanju nivoa usluga bez fleksibilnog radnog vremena. U maloprodaji, građevinarstvu i ugostiteljstvu koji predstavljaju kičmu realne ekonomije i zapo&scaron;ljavaju, gdje su rokovi i prisustvo radnika ključni, skraćenje radnog vremena moglo bi negativno uticati na efikasnost i kvalitet usluga, a samim tim uslovilo bi i rast cijena usluga i proizvoda, posebno imajući u vidu hronični nedostatak radne snage u tim sektorima. Iskustvo nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom u maloprodaji jasno pokazuje da rigidne restrikcije radnog vremena mogu imati konkretne negativne posljedice&rdquo;, kategorični su iz UPCG.
Kažu da je već od uvođenja zabrane rada nedjeljom do&scaron;lo do smanjenja broja malih i porodičnih prodavnica koje nijesu bile u mogućnosti da kompenzuju izgubljeni promet.
&ldquo;Kupovna moć građana nije redistribuirana na druge dane, već je dio potro&scaron;nje preusmjeren u neformalni sektor ili van granica zemlje (prekogranična kupovina) posebno na online kupovinu. Veći lanci su se prilagodili, dok su mala preduzeća ostala najvi&scaron;e pogođena, &scaron;to doprinosi naru&scaron;avanju konkurencije i trži&scaron;ne ravnoteže&rdquo;, ističu u odgovorima.
U sektoru turizma, gdje je kontinuirano prisustvo radne snage presudno za svakodnevno funkcionisanje, smatraju da bi skraćenje radne nedjelje dovelo do smanjenja broja dostupnog osoblja po smjeni, uticalo bi na kvalitet usluge i vrijeme čekanja za goste, naročito u sezoni kada je promet najintenzivniji, ali bi i povećalo operativne tro&scaron;kove poslodavaca zbog potrebe za dodatnim angažovanjem kadra, ili dodatnim opterećenjem postojećih zaposlenih.
&ldquo;Naravno, ugrozio bi se kvalitet usluga, a samim tim i konkurentnost na&scaron;e zemlje uz sve ostale prateće izazove koji stoje pred na&scaron;om ekonomijom. U građevinskom sektoru, koji funkcioni&scaron;e po strogo definisanim rokovima i dinamikama izvođenja radova, skraćeno radno vrijeme može imati direktne ekonomske posljedice, poput produženja rokova &scaron;to dovodi do ka&scaron;njenja u isporuci projekata, i ugrožava ugovorene obaveze te povlači ugovorne penale. Osim toga do&scaron;lo bi do poskupljenja usluga zbog potrebe za intenzivnijim radom u kraćem vremenskom okviru (npr. prekovremeni rad, smjenski rad), kao i do povećanja logističkih i infrastrukturnih tro&scaron;kova, jer većina aktivnosti mora ostati sinhronizovana u vremenu&rdquo;, kazali su iz UPCG.
Smatraju da bi, ako se u ovim sektorima radno vrijeme skraćuje na ovaj način to neizbježno dovelo do rasta cijena proizvoda i usluga.
&ldquo;Jer se fiksni tro&scaron;kovi &scaron;ire na manji broj radnih sati, doći će do pada konkurentnosti crnogorskih firmi, naročito u odnosu na region gdje se ovakve mjere ne primjenjuju kao i do slabljenja kapaciteta sektora za otvaranje novih radnih mjesta, jer poslovna neizvjesnost obeshrabruje zapo&scaron;ljavanje. UPCG ocjenjuje da bi skraćenje radne nedjelje u ovim sektorima bilo ekonomski rizično, logistički neodrživo i socijalno nepravedno, posebno prema malim privrednicima i zaposlenima sa nižim primanjima. Umjesto toga potrebno je preduzeti prvi korak koji se odnosi na povećanje produktivnosti rada i kvalifikovanost prevashodno domaće radne snage. Nakon toga, prioritet mora biti uvođenje fleksibilnih modela radnog vremena, uz očuvanje stabilnosti trži&scaron;ta rada i za&scaron;titu uslova poslovanja&rdquo;, istakli su iz UPCG.
Smatraju da bi bilo kakve izmjene zakona koje se tiču radnog vremena zahtijevale temeljnu analizu i konsultacije sa svim socijalnim partnerima.
&ldquo;Odluka bi morala da bude zasnovana na kvalifikovanim podacima i uporednim praksama, naročito iz zemalja sa sličnim ekonomskim kapacitetima kao &scaron;to je Crna Gora.Procea izmjene Zakona morao bi da bude predmet razgovora na Socijalnom savjetu. Takođe morale bi se ozbiljno razmotriti i uvažiti prije dono&scaron;enja ovakve odluke specifičnosti različitih sektora privrede, gdje jedinstveni model radnog vremena nije realan ni održiv. Bez inkluzivnog pristupa postoji opasnost od dono&scaron;enja rje&scaron;enja koja su neprimjenjiva u praksi i koja bi mogla izazvati pravnu i operativnu nesigurnost&rdquo;, upozoravaju iz UPCG.
Predlažu mjere poput testnih perioda kroz pilot-projekte u odabranim sektorima ili javnim institucijama, praćenje i evaluaciju uticaja skraćenja radnog vremena na produktivnost, zadovoljstvo zaposlenih, tro&scaron;kove poslovanja, trži&scaron;te rada i privredu u cjelini.
&ldquo;Izmjena zakona treba da bude koordinisana sa važećim granskim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima, koji u mnogim slučajevima sadrže precizne odredbe o radnom vremenu, rasporedu smjena i naknadama&rdquo;, navode iz UPCG.
Sve ovo bi, kažu, moglo imati negativne posljedice i na fiskalnu politiku.
&ldquo;Zalažemo se za pristup koji uključuje testne periode i evaluaciju efekata na privredu prije dono&scaron;enja konačnih odluka. Ovakve mjere mogle bi destimulisati privredu i sve njene sektore ponaosob. Izostanak konsultacija sa poslodavcima predstavlja kr&scaron;enje principa partnerstva u dono&scaron;enju ekonomskih i radno-pravnih politika ali i signal pravne i regulatorne nestabilnosti, koja direktno utiče na investicionu klimu i konkurentnost privrede&rdquo;, ponavljau oni.
Skraćenje radne nedjelje, kažu, može imati lančane efekte na javne finansije, jer smanjenje produktivnosti i radnih sati potencijalno vodi do smanjenja doprinosa i poreza na dohodak, povećava se rizik od jačanja neformalne ekonomije i rada &bdquo;na crno&ldquo;, &scaron;to dodatno uru&scaron;ava poresku osnovicu, otvaraju se zahtjevi za kompenzatornim mjerama (npr. subvencije, poreske olak&scaron;ice), koje budžet možda ne može podržati.
Prema njihovim saznanjima trenutno ne postoje studije ili pilot-projekti koje je država sprovela u vezi sa sprovođenjem ideje o skraćenju radne sedmice i efektima koje bi ta odluka imala na različite sektore privrede, ali smatrju da to treba da učini.
Zabrinuti su, kako kažu iz UPCG da bi skraćenje radne nedjelje u javnom sektoru moglo povećati fiskalni pritisak na budžet, posebno ako bi bilo potrebno zapo&scaron;ljavanje dodatnog osoblja ili isplata većih nadoknada za prekovremeni rad.
Upozoravamo da bi povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru dodatno opteretilo budžet i efekte produktivnosti privrede. Smanjenje radnih sati bez proporcionalnog smanjenja radnih obaveza u javnom sektoru bi značilo potrebu za zapo&scaron;ljavanjem dodatnog osoblja kako bi se održao nivo pružanja usluga građanima, ili, u alternativi, isplatu prekovremenog rada za postojeće zaposlene, čime se direktno povećavaju izdaci iz budžeta&rdquo;, navode u odgovorima za Portal Javnog medijskog servisa Crne Gore.
Oba scenarija bi, procijenili su, rezultirala značajnim fiskalnim pritiskom, posebno u kontekstu ograničenog fiskalnog prostora i rastućih obaveza države po drugim osnovama (penzije, zdravstvo, servisiranje duga).
&ldquo;Uvođenje skraćene radne nedjelje u državnim organima i javnim ustanovama može podstaći inflaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, &scaron;to je već prepoznato kao strukturni problem crnogorske ekonomije, kao i pad efikasnosti javne uprave ukoliko se kvantitativno &scaron;irenje ne prati kvalitetnim upravljanjem i digitalizacijom procesa. Takav rast bi dodatno destimulisao privatni sektor, jer bi se pojačao disbalans između produktivnog i neproduktivnog dijela ekonomije&rdquo;, navode oni.
Bez analiza, dono&scaron;enje zakona može, kako kažu,imati nepredvidive i dugoročno nepovoljne posljedice po fiskalnu stabilnost države.
&ldquo;Uvećanje fiskalnog pritiska na javni sektor, naročito ako nije praćeno reformama, u konačnici se reflektuje na privatni sektor kroz veće poresko opterećenje, smanjenje fiskalnog prostora za razvojne politike i gubitak povjerenja investitora i međunarodnih finansijskih institucija.Crna Gora ne može sebi priu&scaron;titi mjeru koja vodi ka nekontrolisanom &scaron;irenju administracije i dodatnom opterećenju budžeta bez jasnih i održivih izvora finansiranja. Fiskalna disciplina, racionalizacija javnog sektora i povećanje njegove efikasnosti moraju ostati prioriteti državne politike&rdquo;, zaključuju iz UPCG.

UPCG: Nijesmo za skraćeno radno vrijeme, to bi bio ozbiljan budžetski problem

" TO NIJE EFIKASAN NAČIN ZA POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI RADNE SNAGE"

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović kazao je za Gradsku TV da neće biti povećanja cijene struje, te da u resornom ministarstvu preduzimaju sve mjere kako bi se osigurala stabilnost snabdijevanja električnom energijom. On je saop&scaron;tio i da su već počeli pregovori sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti energetike.
&Scaron;ahmanović je kazao, da uprkos izazovima, u Vladi ne planiraju povećanje cijena struje od prvog jula, te da u resornom ministarstvu preduzimaju sve mjere kako bi se osigurala stabilnost snabdijevanja.
&ldquo;Cijene struje u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene iako izlazak termoelektrane iz sistema, predstavlja veliki izazov. Cijena struje definitivno neće rasti, daćemo sve od sebe. Izazovna je godina za energetiku, ali ova ekolo&scaron;ka rekontrukcija kao i izmje&scaron;tanje korita rijeke Ćehotine je ne&scaron;to &scaron;to smo morali da uradimo ove godine. Ako mene pitate to se moralo desiti i mnogo prije&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Ministar podsjeća da građani Crne Gore trenutno, i pored izazova u pro&scaron;loj godini, plaćaju najnižu cijenu struje u Evropi.
&ldquo;Tu negativnu razliku ćemo uspjeti da nadomjestimo kroz nove projekte. Vjetroelektrana Grozd je fantastičan projekat, bice pu&scaron;tena u pogon već sljedeće godine. Projekat Solara će ove godine proizvesti 80 gWh eletrične energije-poređenja radi Možura će proizvesti oko 120&ldquo;, pojasnio je ministar.
&Scaron;ahmanović ističe da je rekonstrukcija termoelektrane u Pljevljima bila nužna i strate&scaron;ki važna investicija.
&ldquo;Ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom ovog postrojenja mi ćemo i produžiti rok ovog postrojenja i na najbolji način za&scaron;titi zdravlje građana. Kada pitate je li isplativo-isplativost nije uvijek nužno odlučujući faktor, u ovom slučaju to je za&scaron;tita zdravlja građana&ldquo;, istakao je &Scaron;ahmanović.
On je kazao i da su započeli pregovori o arapskim investicijama u energetski sektor Crne Gore.
&ldquo;Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pokazao je interesovanje za ulaganje u energetiku. Mi smo započeli pregovore. Sada je to u ranoj fazi. U planu je i potpisivanje sporazuma u oblasti energetike&ldquo;, najavio je &Scaron;ahmanović.
On je pojasnio da će biti formirane zajedničke komisije koje će činiti predstavnici EPCG i državnog preduzeća koje sa svoje strane delegirati Emirati.
&ldquo;Te da na pravi način defini&scaron;u koji bi to bili prioritetni projekti iz domena obnovljivih izvora energije, iz domena pravljenja skladi&scaron;nih kapaciteta i unapređenja infrastrukture. Prerano je govoriti o konkretnim projektima ali recimo da će to najvjerovatnije biti projekti iz oblasti solarnih i vjetroelektrana, a razmotrićemo i mogućnosti kada je riječ o hidrolektranama&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Ministar je kazao da datum potpisivanja sporazuma nije utvrđen, ali da očekuje da se to desi u drugom dijelu godine.
&ldquo;Jo&scaron; smo u ranoj fazi. Gledaćemo da se ispo&scaron;tuju procedure i dobiju sve saglasnosti od relevantnih institucija. Do realizacije će, vjerujem, trebati malo vremena&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Ministar je pojasnio da se sporazum u formatu G2G (džitudži) nije stran u Evropskoj uniji. te da je dozvoljen do kraja 2026. godine. Dodaje da se dopis koji je stigao od komesarke Marte Kos, interpretirao na razne načine.
&ldquo;Ključan je sporazum koji slijedi kao finalni korak. Imamo dakle -Okvirni sporazum pa G2G sporazum i na kraju finalni sporazum za koji će vjerujem biti potrebna saglasnost Evropske komisije prije nego se kandiduje na razmatranje kroz skup&scaron;tinsku proceduru. Tako da ja nemam brigu da mi radimo ne&scaron;to kako ne treba, jer sve radimo u saglasnosti sa partnerima&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da će G2G sporazum vjerovatno sadržati klauzulu kojom će se skratiti neke procedure po pitanju javnih koncesija ali je i pojasnio zbog čega to ne bi trebalo biti problematizovano.
&ldquo;Elektroprivreda je već pokrenula investicioni ciklus koji obuhvata veliki broj projekata u iznosu od preko pola milijarde. Radi se o državnim projektima koji su planirani da se grade na državnoj zemlji. Elektroprivreda kao preduzeće u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu spada u kategoriju subjekata kojima se može dodijeliti koncesija bez javnog poziva. Tako da tu G2G sporazum ne mijenja previ&scaron;e stvari, pored toga &scaron;to ubrzava proceduru u pronalaženju investitora&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Sporazum G2G će, kako dodaje, biti potpisan između dva ministarstva.
&ldquo;Ministarstva energetike Crne Gore i ministarstva energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata. Onda je odgovornost na ministarstvima da delegiraju svoje kompanije. U na&scaron;em slučaju to je EPCG, a ko će biti iz Emirata je njihovo da odluče. Ali to ne mijenja previ&scaron;e u kontekstu davanja koncesija. Potpisivanjem G2G sporazuma sa Emiratima mi ćemo EPCG obezbijedili strate&scaron;kog partnera, koji je spreman da uloži u projekte. Svi projekti će biti subjekat revizije Agencije za za&scaron;titu životne sredine i Agencije za za&scaron;titu konkurencije. Mi samo malo ubrzavamo proceduru&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.

Šahmanović: Poskupljenja struje neće biti, počeli pregovori sa Emiratima u oblasti energetike

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA

Inspekcija rada je, tokom prethodnih vjerskih i državnih praznika, utvrdila vi&scaron;e od 30 nepravilnosti, a izdate su novčane kazne u vrijednosti od 17,5 hiljada eura.
Podnijeto je i 14 zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka.
Glavni inspektor Inspekcije rada Srđan Simović za Radio Crne Gore kazao je da su tokom proteklih vjerskih praznika Vaskrsa/ Uskrsa, oavuli 19 kontrola, tokom kojih je utvrđeno sedam nepravilnosti.
Izdate su novčane kazne u vrijednosti od 3,5 hiljade eura, a podnijeto je i pet zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka, prenosi portal RTCG.
Tokom Prvomajskog praznika utvrđeno je 26 nepravilnosti, izdate su kazne u vrijednosti od 14 hiljada eura i podnijeto devet zahtjeva za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka.
"Ono &scaron;to je negdje karakteristično i na&scaron;a se inspekcija fokusirala, to su oblasti ugostiteljstva, građevine, zanatstva. Tu je najveći broj nepravilnosti utvrđen. Nepravilnosti su se odnosile na to da poslodavci nijesu donijeli odluku o radu za vrijeme praznika, ali smo zaticali i neprijavljene radnike", rekao je Simović.
Unija slobodnih sindikata (USSCG), prema riječima generalnog sekretara, Srđe Kekovića, nije imala prijava radnika na kr&scaron;enje njihovih prava, ali to, kako navode, ne znači da nepravilnosti nije bilo.
"Vrlo je važno da kažem da se radi o dva zakona i da su različiti pristupi. Kad je u pitanju Zakon o državnim praznicima, on se striktno mora po&scaron;tovati, a kad je u pitanju Zakon o svetkovanju vjerskih praznika, u tom slučaju zaposleni koji praktikuju tu vjeru dužni su tri dana prije da se obrate svom poslodavcu i traže slobodan dan", objasnio je Keković.
Kako je naveo, do dono&scaron;enja Zakona u unutra&scaron;njoj trgovini, taj sektor je imao najvi&scaron;e problema.
"Mi i dalje imamo taj jedan problem u Zakonu o državnim praznicima, zato &scaron;to taj Zakon kaže da na dan državnog praznika može da radi samo onaj poslodavac koji dobije dozvolu za rad. Da bi poslodavac dobio tu dozvolu, Vlada je morala da donese podzakonski akt, kojim aktom utvrđuje kriterijume na osnovu kojih resorno ministarstvo izdaje tu dozvolu, to je Ministarstvo ekonomije, ali do dana dana&scaron;njeg taj podzakonski akt nije donijet", dodao je Keković.
On je pozvao zaposlene da se sindikalno organizuju, jer su najveći problemi tamo gdje su prepu&scaron;teni sami sebi.

Tokom praznika inspekcija evidentirala više od 30 nepravilnosti

IZDATE  NOVČANE KAZNE U VRIJEDNOSTI OD 17,5 HILJADA EURA

&Scaron;vajcarska kompanija 8B Capital prekr&scaron;ila je ugovor o zakupu nik&scaron;ićke Željezare jer pola godine ne plaća zakupninu od 31 hiljadu eura mjesečno.
Uz to, u istom periodu nije preuzela ni 150 radnika, &scaron;to je bila u obavezi, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Željezara je kćerka državne Elektroprivrede koja je jula pro&scaron;le godine sklopila ugovor o zakupu sa ruskim biznismenom, sa izraelskim paso&scaron;em, Igorom &Scaron;amisom, vlasnikom 8B Capital.
Ugovor o zakupu na 50 godina odnosi se na dva Željezarina pogona, za proizvodnju i preradu čelika.
&Scaron;amis se obavezao da u prvoj godini pokrene proizvodnju i investira oko sedam miliona EU, odnosno 37 u prvih pet godina.
Predsjednik Sindikata Željezare Ivan Vujović kazao je za RSE da od toga ni&scaron;ta nije urađeno
"Mi njega vi&scaron;e ne smatramo zakupcem, od novembra ne plaća zakup", kazao je Vujović.
On je rekao da &Scaron;amis povremeno dolazi u fabriku, ali da nije u kontaktu sa radnicima.
"Iako i dalje nije raskinut ugovor o zakupu, &Scaron;amis apsolutno nijednim svojim gestom nije pokazao da je sposoban da pokrene proizvodnju", naveo je Vujović.
On smatra da je pitanje za Elektroprivredu zbog čega nije raskinut ugovor sa njim.
Da li će pokrenuti raskid ugovora zbog neplaćanja zakupnine, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz Elektroprivrede.
"Ako on nije u stanju da plati mjesečni zakup 31 hiljadu EUR za ogromnu imovinu kojem raspolaže Željezara, kako je onda u stanju da realizuje investicije", pitao je Vujović.
Vujović je kazao da fabrički sindikat interesuje samo status radnika i dodaje da su svi uposleni preko Elektroprivrede.
"Ako se zakupac pojavi radnici mogu ostati u matičnoj kompaniji (Elektroprivredi) jer je potrebana njihova pisana saglasnost da bi pre&scaron;li kod zakupca", naveo je Vujović.
On je kazao da se nada da će država, to jest Elektroprivreda, stati na kraj ovom zakupcu i početi raskidanje ugovora jer radnici smatraju da nije sposoban da pokrene proizvodnju.
Da &Scaron;amis od starta ne po&scaron;tuje ugovor potvrdio je crnogorski premijer Milojko Spajić prilikom posjete nik&scaron;ićkoj fabrici, 9. aprila.
"To je zabrinjavajuće. Ali postoji ugovor koji tačno određuje &scaron;ta može da se desi u takvim slučajevima", kazao je Spajić.
Istovremeno je poručio da će država iskoristiti sva pravna sredstva da osigura da se obaveze ispunjavaju.
A da li su i koja pravna sredstva do sada upotrijebili, RSE nije dobio odgovor iz Spajićevog kabineta.
&Scaron;amis takođe, nije odgovarao na upit RSE za&scaron;to ne po&scaron;tuje ugovor o zakupu.

Ruski biznismen ne plaća zakupninu Željezare u Nikšiću

PREKRŠEN UGOVOR

U narednih 15 dana cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati.
Tako će litar BMB 98 ko&scaron;tati 1,43 eura, BMB 95 1,39 eura, eurodizela 1,28 eura i lož ulja 1,22 eura, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Naredni obračun biće 19. maja, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 20. maja.

U narednih 15 dana cijene goriva bez promjena

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Javnim funkcionerima i državnim službenicima, u 18 ministarstava, isplaćeno je vi&scaron;e od milion i 220 hiljada eura za rad u komisijama, odborima, savjetima, radnim grupama i ostalim tijelima za ne&scaron;to vi&scaron;e od pet mjeseci u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine.
To pokazuju podaci do kojih je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) do&scaron;ao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Zamjenica izvr&scaron;nog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović agenciji MINA rekla je da su ministarstava isplatila 875.139 eura iz budžetskih sredstava i/ili drugih izvora finansiranja javnim službenicima za rad u tim tijelima, dok su 225.084 eura primili javni funkcioneri.
&bdquo;Ministarstvo finansija nas je obavijestilo da su oni isplatili 129.584 eura neto naknada, ali nije preciziran ukupan broj službenika i/ili javnih funkcionera koji su ostvarili pravo na tu naknadu&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je navela da je CDT od ministarstava tražio podatke o ukupnom iznosu isplaćenih naknada službenicima i javnim funkcionerima za rad u komisijama, odborima, savjetima radnim grupama i ostalim tijelima u periodu od 24. jula zaključno sa 31. decembrom pro&scaron;le godine, iz budžetskih sredstava i drugih izvora finansiranja, kao i broj službenika i javnih funkcionera koji je ostvario pravo na isplatu.
&bdquo;Takođe, tražili smo i podatke o sredstvima koja su isplaćena za prekovremeni rad službenicima i javnim funkcionerima u istom periodu&ldquo;, dodala je Gvozdenović.
Ona je podsjetila da je prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioner koji je član vi&scaron;e radnih tijela, može tokom mjeseca ostvariti prihod samo iz jednog od tih tijela.
&bdquo;Međutim, uvidom u imovinske kartona pojedinih javnih funkcionera Vlade, dolazi se do zaključka da postoje oni koji su primali vi&scaron;e naknada&ldquo;, ukazala je Gvozdenović.
Ona je pozvala Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da sprovede kontrolu i saop&scaron;ti da li su ti funkcioneri primali vi&scaron;estruke naknade suprotno zakonu.
&bdquo;Takođe, očekujemo da ASK obavijesti javnost o tome i mjerama koje je preduzela&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da prema Odluci o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada, predsjednik komisije ili savjeta, koji obrazuje Vlada, može primiti do 70 odsto prosječne bruto zarade, a član savjeta ili komisije do 50 odsto prosječne bruto zarade za člana komisije.
Gvozdenović je navela da članu radnog tima koji obrazuje potpredsjednik Vlade, ministar odnosno starje&scaron;ina samostalnog organa uprave, može se utvrditi mjesečna naknada u visini do 50 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.
Milena Gvozdenović Ta naknada, kako je dodala, određuje se na period od &scaron;est mjeseci.
&bdquo;U Odluci se navodi da naknada, koja se ostvaruje u mjesečnim iznosima, može se ostvariti samo po jednom osnovu&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je rekla da je prem podacima koje su im dostavila ministarstva, kumulativno najvi&scaron;e sredstava isplatilo je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova i to 309.272 eura.
&bdquo;Za službenike po osnovu rada u radnim grupama, komisijama, savjetima i drugim tijelima (u julu je to 93 službenika, avgustu 96, septembru 89, oktobru 107, novembru 91 i decembru 104 službenika)&ldquo;, dodala je Gvozdenović.
Ona je rekla da je dodatnih 41.357 eura isplaćeno na račune javnih funkcionera (u julu i avgustu je to primilo po osam javnih funkcionera, septembru, oktobru, novembru i decembru po 11 javnih funkcionera).
U istom periodu, kako je kazala, 38 službenika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) primilo 131.356 eura, a 13 funkcionera MPNI je primilo 25.085 eura po osnovu rada u komisijama, radnim grupama i drugim tijelima.
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo finansija isplatilo 129.584 eura neto naknade, ali bez preciznijih informacija o ukupnom broju službenika kojima je taj iznos isplaćen.
&bdquo;U Ministarstvu pomorstva je 40 državnih službenika po osnovu članstva u radnim grupama i drugim tijelima primilo naknadu od ukupno 102.151 eura, a dvoje funkcionera 1.297 eura&ldquo;, navela je Gvozdenović.
Ona je rekla da je po istom osnovu, naknadu primilo 47 službenika u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u iznosu od 74.036 eura, dok je za 12 funkcionera tog Ministarstva utro&scaron;eno 42.775 eura.
Gvozdenović je rekla da je u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji 60 službenika ostvarilo pravo na naknadu u iznosu od 90.552 eura.
Ona je navela da su tri funkcionera primila naknadu u ukupnom iznosu od 6.066 eura za rad u radnim grupama, savjetima.
Gvozdenović je rekla da je po podacima koje im je dostavilo Ministarstvo pravde, 17 službenika je primilo ukupno 26.914 eura, a 11 funkcionera ukupno 30.541 eura.
&bdquo;Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede je isplatilo 23 službenika sa 38.356 eura za rad u komisijama i sličnim tijelima, odnosno osam funkcionera sa 24.434 eura&ldquo;, kazala je Gvozdenović.
Kako je dodala, Ministarstvo odbrane nas je obavijestilo da je naknada za rad u radnim grupama ukupno 12 lica u službi Vojske Crne Gore i državnih službenika iznosila 33.831 eura odnosno 12.074 eura za četiri funkcionera.
Kada je riječ o Ministarstvu evropskih poslova (MEP), Gvozdenović je rekla da je 18 službenika MEP-a je ukupno primilo 14.992 eura.
Kako je navela, pet funkcionera primilo je 13.951 eura za rad u komisijama, radnim grupama.
&bdquo;Po istom osnovu, 12 službenika Ministarstva vanjskih poslova je primilo ukupno 13.039 eura, odnosno osam funkcionera 8.871 eura&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je navela da je u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava 17 službenika isplaćeno sa 9.301 eura, dok je sedam funkcionera primilo 2.593 eura.
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) je sedmoro svojih službenika isplatilo sa 7.740 eura po navedenom osnovu.
&bdquo;A istovremeno je četiri funkcionera primilo 8.860 eura. U Ministarstvu saobraćaja je petoro službenika primilo naknadu od 6.138 eura, dok je za sedmoro funkcionera isplaćeno 6.481,62&ldquo;, dodala je Gvozdenović.
Ona je navela da su tri ministarstva isplatila samo službenike za rad u radnim grupama, komisijama, savjetima i sličnim tijelima.
Precizirala je da su četiri službenika Ministarstva turizma ukupno primilo 6.340,93, pet službenika Ministarstva energetike 5.015 eura &nbsp;a dva službenika Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizcaijama (NVO) 4.124 eura.
Gvozdenović je rekla da su ministarstva dijaspore i rudarstva, nafte i gasa obavijestili CDT da nijesu imali isplate naknada po navedenom osnovu.
Ona je, govoreći o isplaćenom novcu za prekovremeni rad, navela da je preko tri miliona i 200 hiljada eura osam ministarstava isplatilo zaposlenima i javnim funkcionerima na ime prekovremenog rada.
&bdquo;U istom periodu od oko pet mjeseci, odnosno od rekonstrukcije Vlade u julu 2024. do kraja te godine&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, kumulativno, najveći iznos, isplatio je MUP, 3.004.913 eura za prekovremeni rad državnih službenika.
&bdquo;A 3.306, eura za prekovremene sate javnih funkcionera, međutim nijesu nam naveli ukupan broj službenika, odnosno javnih funkcionera koji su prekovremeno radili&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je rekla da je CDT-u Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo da je isplaćeno 199.175 eura naknade za prekovremeni rad osoba u službi VCG i državnih službenika i namje&scaron;tenika tog Ministarstva.
&bdquo;Na osnovu dostavljenih podataka, može se zaključiti da su ovim iznosom isplaćene naknade za prekovremene sate ukupno 750 osoba&ldquo;, rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da je Ministarstvo pravde za prekovremeni rad isplatilo ukupno 10.984 eura.
Gvozdenović je precizirala da je u julu plaćeno sedam službenika, avgustu deset, septembru sedam, oktobru 20, novembru 20, i u decembru 21.
Prema njenim riječima, deset službenika MER-a primilo ukupno 3.048 eura.
U Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kako je rekla Gvozdenović, sedam službenika za prekovremeni rad primilo je ukupno 4.161 eura, a dva funkcionera 2.200 eura.
Gvozdenović je rekla da je MMPNI isplatilo 211,03 eura za prekovremeni rad jednom službeniku, a Ministarstvo pomorstva 772,25 eura za svojih 17 službenika.
Ministarstvo finansija, kako je dodala, isplatilo je jednog zaposlenog za prekovremeni rad nedjeljom u iznosu od 29,5 eura.
Gvozdenović je navela da, iako su isplaćivali naknade za prekovremene sate, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava i Ministarstvo pomorstva su kazali CDT-u da nijesu prijavljivali službenike inspektoru rada za obavljanje prekovremenog rada u posmatranom periodu.
&bdquo;Takođe, kod dijela ministarstava postoje nepoklapanja između broja prijavljenih službenika i broja onih koji su primili naknadu za prekovremeni rad&ldquo;, istakla je Gvozdenović.
Ona je rekla da prekovremene sate nijesu plaćali ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, saobraćaja, prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, turizma, energetike, rudarstva, nafte i gasa, evropskih poslova.
Gvozdenović je navela da prekovoremen sate nijesu plaćali ni ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, dijaspore, poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i vanjskih poslova.
Gvozdenović je poručila da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama prekr&scaron;ili Generalni sekretarijat Vlade, ministarstva zdravlja i rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga jer CDT-u nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana.
Ona je rekla da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih injavne uprave drugačije tumače Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) od svojih kolega u 20 ministarstava koja su CDT-u dostavila informacije.
&bdquo;Pa su za razliku od njih odlučili da odbiju na&scaron; zahtjev iz razloga &ldquo;sačinjavanja nove informacije&rdquo;&ldquo;, rekla ke Gvozdenović.
Prema njenim riječima, takav odnos svih navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI.
&bdquo;Principi transparentnosti nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava&ldquo;, istakla je Gvozdenović.
Ona je podsjetila državne organe da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave.
&bdquo;I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema tro&scaron;enju javnih sredstava&ldquo;, zaključila je Gvozdenović.

Javnim funkcionerima i državnim službenicima isplaćeno više od milion eura za učešće u radnim grupama

PODACI CDT-A

Usljed tehničkog problema na jednom od aviona, danas do kraja dana i sjutra moguća su manja ka&scaron;njenja u redovnom saobraćaju Air Montenegra, saop&scaron;teno je i nacionalne kompanije
Kako navode, mali broj putnika neće biti u mogućnosti da danas putuje planiranim letom zbog razlike u raspoloživim sjedi&scaron;tima.
"Bezbjednost putnika i posade je apsolutni prioritet Air Montenegra. Iz tog razloga, preduzeli smo sve neophodne mjere kako bismo situaciju rije&scaron;ili na odgovoran način, uz strogo po&scaron;tovanje svih sigurnosnih procedura", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kažu i da će svim putnicima koji danas ne budu prevezeni biti obezbijeđeno odgovarajuće obe&scaron;tećenje, uz punu podr&scaron;ku i asistenciju tima Air Montenegro.
"Air Montenegro se izvinjava zbog neprijatnosti i zahvaljuje svim putnicima na razumijevanju. Radimo na tome da saobraćaj vratimo u redovan tok u najkraćem mogućem roku", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Air Montenegro: Zbog kvara na jednom avionu moguća kašnjenja u redovnom saobraćaju

DANAS I SJUTRA

Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i op&scaron;tina Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija.
U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan.
Predsjednik sindikata Damjan Radulović, kazao je za Radio Crne Gore da se i pored obećanja dovodi u pitanje po&scaron;tovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima, nezakonit.
On smatra da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o za&scaron;titi privrednih subjekata u državnom vlasni&scaron;tvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.
Rok za dostavljanje ponuda tenderskoj komisiji za dodjelu koncesija za aerodrome u Golubovcima i Tivtu je 9. maj. U međuvremenu, najavljeno je dva dana prije, predstavnici vlade i op&scaron;tina Zeta i Tivat potpisaće sporazum o upotrebi novca u slučaju zakupa, koji prema Zakonu o koncesijama, defini&scaron;e da sredstva budu preusmjerena u op&scaron;tinske budžete i koriste se isključivo za kapitalne projekte.
Radulović je kazao da u tenderskoj komisiji nema predstavnika zaposlenih, a odlučuje se o ključnom resursu države.
"Igrom slučaja, namjerno ili ne, nemamo nijednog predstavnika zaposlenih. Smatramo da je krajnje neodgovorno da se o budućnosti radnika odlučuje bez radnika. Pitanje je kako se može donijeti legitimna odluka o koncesiji bez uče&scaron;ća onih koji decenijama održavaju operativnost aerodroma i obezbjeđuju profite koji se ostvaruju iz godine u godinu. Dakle, pro&scaron;le godine je preko deset miliona ostvareno u profitima", rekao je Radulović.
Predsjednik tenderske komisije Nik Gjeloshaj nedavno je u parlamentu saop&scaron;tio da će do 9. juna biti odlučeno hoće li država nastaviti ulaganja u aerodrome ili će se ići na model koncesije. On je poručio da će biti izabrano najbolje rje&scaron;enje te da će radnici biti apsolutno za&scaron;tićeni.
U sindikatu sumnjaju da će zaposleni biti sigurni jer je, tvrdi Radulović, važeći kolektivni ugovor nezakonit.
"Potpisan je od sindikalnih predstavnika kojima su istekli mandati, a koji nijesu sprovodili te izbore u skladu sa sopstvenim pravilima, i u tom kontekstu postoji realna opasnost da budući koncesionari ospore taj ugovor. Sad, ako gospodin Gjeloshaj misli da je odredba iz tog spornog kolektivnog ugovora koja propisuje da zaposleni ne mogu dobiti otkaz u roku od pet godina nakon preuzimanja dovoljna za&scaron;tita, ovdje postavljam jasno pitanje - &scaron;to se de&scaron;ava nakon tih pet godina. Ako koncesionar, recimo, zarad profita prepolovi broj zaposlenih&rdquo;, naveo je Radulović.
On je pitao da li postoji neki plan za te ljude i socijalni program.
&ldquo;Da li ćemo ponovno gledati jedan odliv stručnog, visoko&scaron;kolovanog kadra iz Crne Gore", pitao je Radulović.
On smatra da je pravi trenutak da poslanički klubovi podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata da se usvoji zakon o za&scaron;titi privrednih subjekata u državnom vlasni&scaron;tvu, &scaron;to bi značilo da se u slučaju koncesije ili prodaje tih preduzeća organizuje referendum.
"A ukoliko bi izrazili spremnost da se ovim pitanjima odlučuje na referendumu, vlada bi pokazala jedan nevjerovatan iskorak i dozu odgovornosti koju niko ranije nije pokazao, među kojima bi se zaslužilo povjerenje i na narednim izborima", zaključio je Radulović.&nbsp;

Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice

U SINDIKATU TOG PREDUZEĆA SMATRAJU DA JE CIJELI POSTUPAK NETRANSPARENTAN

Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) predložiće nove mjere u cilju očuvanja standarda građana, koje bi trebalo da stupe na snagu 15. maja, najavio je resorni ministar Nik Đeljo&scaron;aj.
On je, u izjavi dostavljenoj medijima, rekao da Vlada na čelu sa MER intenzivno radi na kreiranju mjera za očuvanje standarda građana.
U tom smislu, kako je dodao, Vlada je pokrenula i u vi&scaron;e iteracija produžila akciju &rdquo;Limitirane cijene&rdquo; koja obuhvata preko hiljadu artikala.
&ldquo;Nakon &scaron;to sjutra istekne akcija &ldquo;Limitirane cijene&rdquo; Ministarstvo će Vladi predložiti nove mjere koje bi prema planu trebalo da stupe na snagu 15. maja&rdquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj, prenosi Mina business.
On je, kako je saop&scaron;teno iz MER, kazao da će ta linija podr&scaron;ke obuhvatiti određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna prizvodnja uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu.

Đeljošaj: Ministarstvo će Vladi predložiti nove mjere koje bi trebalo da stupe na snagu 15. maja

SJUTRA ISTIČE AKCIJA “LIMITIRANE CIJENE”

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dok je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje vratio onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. "Kada je u pitanju Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada dvije zemlje, Milatović je vratio ovaj zakon na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini. Razlozi za ovakvu odluku predsjednika sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima koja se tiču predmetnog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade", navodi se u saop&scaron;tenju iz Službe predsjednika Crne Gore. Glavne primjedbe odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na trži&scaron;tu, kao i na suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma. "Glavne primjedbe su i nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija", navodi se u saop&scaron;tenju. Milatović je zakon vratio i zbog utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora. "Glavne primjedbe su i nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa", dodaje se u saop&scaron;tenju. Sporazum, kako su naveli, praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt, kojim se predviđa niz obaveza za državu Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane koja bi osigurala za&scaron;titu interesa Crne Gore u ovom pravnom poslu. "Ovakvim pristupom, crnogorska Vlada je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu", navodi se u obrazloženju. U aktu koji je dostavljen Skup&scaron;tini, Milatović je ukazao i na visok stepen netransparentnosti koji je pratio pripremu i potpisivanje predmetnog Sporazuma i opasnost da se odstupanjima od prihvaćenih pravila trži&scaron;ne ekonomije i pružanja državne pomoći dovede u pitanje nastavak EU puta. Takođe, postavlja se pitanje usagla&scaron;enosti Sporazuma sa sistemskim zakonima u oblasti za&scaron;tite konkurencije i kontrole državne pomoći, o čemu je bilo riječi i od rukovodstva Agencije za za&scaron;titu konkurencije. Milatović je posebno istakao i navode iz mi&scaron;ljenja Agencije za sprječavanje korupcije od 15. aprila, koje sadrži brojne primjedbe na sadržinu predmetnog Sporazuma, ali i stavove zvaničnika EU koji su iskazali zabrinutost zbog mogućih odstupanja od pravila EU u pojedinim segmentima Sporazuma. "Konačno, Milatović pozvao je poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, u vidu imaju sve primjedbe na Sporazum koje su, u proteklom periodu, iznijeli predstavnici državnih organa, lokalnih zajednica, NVO sektora i EU zvaničnika, kako bi se preduprijedile &scaron;tetne posljedice po ostvarivanje državnih interesa", navodi se u saop&scaron;tenju.

Milatović vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE

POTPISAO JEDAN SPORAZUM SA UAE

Kroz tunel Sozina je u periodu od 19. do 25. maja pro&scaron;lo 69,93 hiljade vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio skoro 1,07 miliona vozila.
U pro&scaron;loj godini kroz tunel je pro&scaron;lo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja ko&scaron;tala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Od početka godine kroz Sozinu prošlo 1,07 miliona vozila