Ekonomija

Prosječan februarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 41,03 eura.
&bdquo;Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potro&scaron;nju u vrijednosti od 20,56 eura, dok je najveća prosječna potro&scaron;nja prethodnog mjeseca očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potro&scaron;ila električne energije u vrijednosti od 54,07 eura&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Elektroprivrede (EPCG).
Iz kompanije su rekli da će račun u vrijednosti do 30 eura dobiti 58,23 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 14,2 odsto potro&scaron;ača, od 50 do 100 EUR 18,66 odsto kupaca, dok je potro&scaron;nja preko 100 eura očitana kod 8,91 odsto kupaca.
&bdquo;Broj kupaca koji su dobili popust je 155,34 hiljade, odnosno 38,8 odsto domaćinstava u Crnoj Gori&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Takođe, 15,43 hiljade domaćinstva u Pljevljima, odlukom Odbora direktora, ostvarilo je 30 odsto popusta, u cilju smanjenja aerozagađivača, a imajući u vidu značaj energetskih subjekata Rudnika uglja (RUP) i Termoelektrane (TE) Pljevlja za elektroenergetsku stabilnost u Crnoj Gori.
&bdquo;Dodatni popust od 6,4 odsto na mrežne usluge odobrava se i svim domaćinstvima priključenim na elektrodistributivni sistem EPCG, bez obzira na visinu duga, radi neutralisanja rasta cijena mrežnih usluga&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Domaćinstva su u februaru potro&scaron;ila 147,43 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, &scaron;to je 10,46 odsto manje u u odnosu na potro&scaron;nju ostvarenu u januaru, a u odnosu na februar pro&scaron;le godine potro&scaron;nja je veća 11,87 odsto.

Prosječan februarski račun 41 euro

NAJVEĆA PROSJEČNA POTROŠNJA PRETHODNOG MJESECA OČITANA JE U TIVTU

Biv&scaron;i vlasnik Bemaxa i sada&scaron;nji predsjednik Odbora direktora te firme Veselin Kovačević demantovao je navode potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, koji, kako tvrdi, imaju isključivo politički karakter.
&ldquo;O&scaron;tro demantujem neistine i insinuacije koje je iznio Koprivica, a koje imaju isključivo politički karakter i služe njegovoj ličnoj promociji uoči lokalnih izbora u Nik&scaron;iću&rdquo;, naveo je Kovačević u reagovanju.
Iz Kabineta Koprivice je danas saop&scaron;teno da je PU, po njegovoj prijavi, utvrdila neregularnosti kompanije Bemax.
Kovačević je kazao da tajming objave tog saop&scaron;tenja, koje je Kabinet Koprivice napisao 3. marta, a plasirao u medije tek danas, jasno pokazuje da je cijela priča pažljivo tempirana kako bi se politički poentiralo na njegovom imenu.
&bdquo;Simptomatično je i to da je PU donijela rje&scaron;enje u januaru ove godine, dok je Koprivica svoju inicijativu podnio jo&scaron; u junu pro&scaron;le godine. Dakle, sada se, osam mjeseci kasnije, poku&scaron;ava napraviti vje&scaron;tački skandal u cilju jeftinog političkog marketinga. Podsjećanja radi, ugovor o kupopradaji potpisan je 2022. godine. I laicima je sve jasno&ldquo;, tvrdi Kovačević.
On je dodao da su, &scaron;to se tiče spornog rje&scaron;enja PU, njegovi advokati već podnijeli žalbu, jer je na dan prodaje Bemaxa, kako je objasnio, sve bilo u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore.
&bdquo;Svakom iole upućenom u pravo i ekonomiju jasno je da je Koprivica ovim potezom pokazao elementarno nepoznavanje ekonomskih principa&ldquo;, dodao je Kovačević.
On je saop&scaron;tio da je, prije svega, u Evropskoj uniji (EU), kojoj Crna Gora teži, strogo zabranjena nacionalizacija i bilo kakva retroaktivna primjena poreskih pravila.
&bdquo;Drugo, ja kao biv&scaron;i vlasnik Bemaxa imao sam pravo da firmu prodam po bilo kojoj cijeni, pa čak i da je poklonim. Ne postoji pravni osnov po kojem bi država mogla da određuje privatnom preduzetniku po kojoj cijeni može da proda svoje vlasni&scaron;tvo&ldquo;, kazao je Kovačević.
Uostalom, kako je rekao, i država Crna Gora je u pro&scaron;losti prodavala preduzeća iz svog vlasni&scaron;tva ispod knjigovodstvene vrijednosti, pa se postavlja pitanje za&scaron;to tada nije bilo reakcije ovih "branitelja pravde".
&bdquo;Treće, u ekonomiji je jasno definisano da je prodaja isključivo dogovor između dva subjekta i da treća strana, u ovom slučaju potpredsjednik Vlade, nema nikakva prava da se mije&scaron;a u taj poslovni odnos, a kamoli da arbitrira o cijeni&ldquo;, poručio je Kovačević.
Prema njegovim riječima, Bemax posluje potpuno transparentno, na Bijeloj je listi poreskih obveznika, redovno izmiruje sve poreze i doprinose, po&scaron;tuje radnička prava i postao je jedan od simbola crnogorske građevinske industrije.
&bdquo;Kao takav, bio je i ostao ponos crnogorske ekonomije, i nikakvi poku&scaron;aji političke manipulacije to neće promijeniti&ldquo;, rekao je Kovačević.
On je kazao da je na kraju jasno da Koprivica poku&scaron;ava da plasira priču bez ikakvog pravnog i ekonomskog utemeljenja, samo kako bi sebi obezbijedio prostor u medijima.
&bdquo;Jo&scaron; jednom ističem &ndash; na dan prodaje firme, svi poreski propisi Crne Gore su bili striktno ispo&scaron;tovani. Bemax je prodat u skladu sa crnogorskim zakonima, a svako naknadno političko manipulisanje ovom temom predstavlja poku&scaron;aj retroaktivnog uvođenja pravila koja ne postoje u pravnoj državi&ldquo;, zaključio je Kovačević.

Kovačević: Koprivičin jeftini politički marketing, lažne optužbe protiv Bemax-a uoči izbora

BIVŠI VLASNIK BEMAXA I SADAŠNJI PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA TE FIRME

Vlada je na javnu raspravu stavila nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada, kojim je predviđeno pro&scaron;irenje djelatnosti rada Fonda koji će uplaćivati doprinose onim zaposlenima kojima je poslodavac prestao da postoji do uslova za sticanje prava na penziju. Najavljeno je da će o tekstu nacrta ovog zakona tokom trajanja javne rasprave biti održan okrugli sto. Rok za dostavljanje primjedbi, prijedloga i sugestija je 20 dana, pi&scaron;e Pobjeda.
Iz Vlade su u obrazloženju tog zakonskog rje&scaron;enja saop&scaron;tili da su predložene izmjene i dopune Zakona o Fondu rada uslovljene činjenicom da u tranzicionom periodu jednom broju zaposlenih nijesu uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.
&ldquo;Činjenica je da je tokom tog perioda, shodno zakonskim propisima, uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako na teret poslodavca tako na teret zaposlenog, bila isključivo u obavezi poslodavca. Ovo se posebno odnosi na zaposlene čiji poslodavac je prestao da postoji, na koji način su ti biv&scaron;i zaposleni bez svoje krivice, uskraćeni da ostvare njihovo zakonom garantovano pravo na penziju&rdquo;, kaže se u obrazloženju nacrta zakona.
Neuplaćeni doprinosi
Navedeno je da se predloženim izmjenama i dopunama uvodi nekoliko ključnih pravnih instituta pravo na uplatu neuplaćenih doprinosa.
&ldquo;Zaposleni kojima nedostaju doprinosi za ostvarivanje prava na penziju, a čiji je poslodavac prestao da postoji, mogu ostvariti pravo na uplatu tih doprinosa preko Fonda rada&rdquo;, pi&scaron;e u obrazloženju.
Predloženo je da osnovicu za uplatu doprinosa predstavlja minimalna zarada u Crnoj Gori na dan podno&scaron;enja zahtjeva.
&ldquo;Uvodi se odredba kojom se defini&scaron;e osnovica za uplatu doprinosa, pri čemu je određeno da ona iznosi minimalnu zaradu u Crnoj Gori na dan podno&scaron;enja zahtjeva. Na ovaj način sprečavaju se eventualne zloupotrebe i uspostavlja se transparentan mehanizam obračuna&rdquo;, navodi se u obrazloženju.
Nacrtom zakona predviđeni su izuzeci, pa tako direktor i članovi organa upravljanja poslodavca ne mogu ostvariti ovo pravo, bez obzira na period u kojem su obavljali te poslove.
Nacrtom zakona se utvrđuju rokovi i dokazi koji su potrebni za ostvarivanje prava, uključujući obavezu Fonda da po službenoj dužnosti pribavi određene podatke.
Fiskalni uticaj
Kod procjene fiskalnog uticaja za primjenu Zakona o Fondu rada, odnosno izmjena i dopuna trenutno važećeg zakona, koji će uključivati pored postojeće nadležnosti koja se tiče uplate nedostajućih doprinosa PIO za biv&scaron;e zaposlene kod poslodavca u stečaju i biv&scaron;e zaposlene čiji poslodavci su prestali da postoje, po&scaron;lo se od analize vi&scaron;e aspekata.
Navedeno je da je za prethodne tri godine Fondu rada (kada su Zakonom o Fondu rada bili obuhvaćeni samo biv&scaron;i zaposleni kod poslodavaca u stečaju) po osnovu neizmirenih doprinosa PIO podnijeto oko 100 zahtjeva, za čije rje&scaron;avanje je bilo potrebno oko 160.000 eura.
Dodaje se da je dinamika podno&scaron;enja zahtjeva koji ispunjavaju uslove za uplatu doprinosa PIO na godi&scaron;njem nivou bila od 30 do 40 zahtjeva (oko 50.000 eura utro&scaron;enih sredstava godi&scaron;nje).
&ldquo;S obzirom na to da se izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada pro&scaron;iruje nadležnost Fonda rada odnosno djelokrug lica koja bi potencijalno mogla podnijeti zahtjev i na ona lica čiji poslodavac je prestao da postoji, a da u ovom trenutku ne postoji precizan podatak koliko je takvih pravnih lica koja vi&scaron;e ne postoje (a uzrok prestanka postojanja nije stečaj), odnosno broj biv&scaron;ih zaposlenih koji su bili u radnom odnosu kod tih poslodavaca i kojima je neuplaćen doprinos PIO koji nedostaje za ostvarenja prava na penziju, analognom uporedbom ova dva osnova prestanka postojanja poslodavca, može se negdje predvidjeti da će taj broj biti otprilike jednak broju podnijetih zahtjeva biv&scaron;ih stečajaca&rdquo;, pi&scaron;e u obrazloženju nacrta zakona.
Navedeno je da je lani Privrednom sudu Crne Gore podnijet prijedlog za otvaranje stečajnog postupka za 525 pravnih lica. Od toga je skoro 370 poslodavaca sa jednim zaposlenim.
&ldquo;Ova lica, shodno izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada nemaju prava kod Fonda rada po osnovu doprinosa PIO. Takođe treba uzeti u obzir da je u pitanju pravo na uplatu doprinosa PIO koje neće steći veliki broj biv&scaron;ih zaposlenih u istom momentu, već da će se primjena zakona odvijati sukcesivno odnosno, kontinuirano će biv&scaron;i zaposleni sticati potrebne uslove za mogućnost uplate nedostajućih doprinosa PIO od strane Fonda rada&rdquo;, poja&scaron;njava se u obrazloženju.
Uplate Fondu rada
Dodaje se da je u pro&scaron;loj godini, po osnovu doprinosa, Fondu rada uplaćeno 5,3 miliona eura, te da je budžetom Fonda rada za 2025. godinu Fondu opredijeljeno 198.000 eura, na poziciji za uplatu nedostajućih doprinosa za povezivanje radnog staža.
&ldquo;Shodno izloženom, uzimajući u obzir dinamiku podno&scaron;enja zahtjeva za uplatu nedostajućeg doprinosa PIO prethodnih godina, utro&scaron;ena sredstva za te namjene i opredijeljena sredstva u tekućoj godini Fond rada u potpunosti pokriva sve navedene izdatke iz sopstvenih prihoda i nema potrebe za bilo kakvim dodatnim sredstvima, za uredno i ažurno izmirenje obaveza iz ove nadležnosti&rdquo;, tvrdi se u obrazloženju nacrta zakona.
U obrazloženju se podsjeća da je jedan od osnovnih instituta koji je uređen Zakonom o Fondu rada za&scaron;tita zaposlenih u slučaju stečajnog postupka.
&ldquo;Imajući u vidu ulogu Fonda rada koji se pojavljuje kao garantna institucija u cilju obe&scaron;tećenja onih zaposlenih kojima je radni odnos prestao usljed stečaja i koji nijesu ostvarili određena prava kod poslodavca nad kojim je otvoren stečajni postupak donijet je novi zakon o Fondu rada 2020. godine. Navedenimn zakonom unaprijeđen je način rada, kao i djelokrug i organizacija samog rada Fonda kao državnog fonda, i isti je usklađen sa Direktivom 2008/94/EZ Evropskog parlamenta i vijeća od 22. oktobra 2008. godine o za&scaron;titi zaposlenih u slučaju insolventnosti njihovog poslodavaca&rdquo;, pi&scaron;e u obrazloženju.
Javna rasprava se sprovodi dostavljanjem primjedbi, prijedloga i sugestija u pisanom i elektronskom obliku.
Primjedbe, prijedlozi i sugestije na nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada dostavljaju se Ministarstvu rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, u pisanoj formi na adresu Rimski trg 46, Podgorica ili u elektronskoj formi na sljedeću e-mail adresu: marko.cipovic@mrs.gov.me i to na Obrascu 4: &bdquo;Primjedbe, prijedlozi i sugestije&ldquo;, koji je sastavni dio Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija. Podsjećamo da je Unija slobodnih sindikata Crne Gore
(USSCG) ponovo pro&scaron;le inicirala izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, tražeći pro&scaron;irenje njegovih nadležnosti kako bi se omogućila uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenima kojima poslodavci to nijesu obezbijedili.

Država će uplaćivati doprinose umjesto ugašenih preduzeća

VLADA NA JAVNU RASPRAVU STAVILA NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FONDU RADA

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i &scaron;ef Kabineta Branko Krvavac učestvovuju na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u Crnoj Gori, koja se održava na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Na panel diskusiji koju je inicirao Kabinet predsjednika Vlade učestvovuje prof. dr Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta, kao i prof. dr Maja Backović, redovni profesor.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, &scaron;to su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je nakon toga poručio da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i Krvavac su pozvali Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Akcenti sa panela
Profesorica Maja Baćović predstavila je analizu Ekonomskog fakulteta.
"Ova studija bila je fokusirana na sektor prehrabrenih proizvoda i bezalkoholnih pića. Cilj ove studije bio je da prije svega pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne politike privrednih subjekata i sektora trgovine na rast robe cijena &scaron;iroke potro&scaron;nje, ali i sa druge strane da nakon sprovedene finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca analizira uticaj primjene marži, odnosno ograničavanja cijena prehranbenih proizvoda u maloprodajnim trgovinskim lancima i naravno uticaj svega toga na sve ostale ekonomske parametre u Crnoj Gori", kazala je Baćović.
Ona dodaje da je činjenica da su 2022. godine, koja je bila inflatorna godina u Crnoj Gori, najintezivnije rasle cijene prehrambenih proizvoda, tako da u iz tog razloga stavili trgovinu u poseban fokus i poku&scaron;ali da sagledaju da li je u trgovinskom sektoru, odnosno u prehrambenim proizvodima, postojala neka specifičnost koja je rezultirala tako visokim cijenama.
"Na&scaron;a analiza pokazala jeste da su uvozne cijene prehrambenih proizvoda u ovom periodu najintezivnije rasle u segmentu prehrambenih proizvoda. Takođe, analiza je pokazala i da su bruto zarade u trgovinskom sektoru takođe, rasle značajno brže od nacionalnog prosjeka", ističe Baćović.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da je danas do&scaron;ao u svojstvu nekog ko voli ekonomiju.
Spajić ističe da postoji dosta stvari koje ne spore u istraživanju ali postoji analize koji nije činjenično tačan.
"Ukoliko je inflacija inputa 29 ili skoro 30 odsto, a inflacija outputa 31 odsto, Spajić je upitao "zar nije logično tvrditi da su su&scaron;tinski inputi jedini dio inflacije", kazao je Spajić.
Ističe da su Evropa sad 1 i 2 dobra stvar koja se desila Crnoj Gori.
&nbsp;"Kada smo pričali sa trgovinskim lancima, oni su nam rekli da su imali u&scaron;tede zbog Evrope sad 1. Najveći trgovinski lanc ima milion i po u&scaron;tedu po osnovu Evrope sad 1. Za druge je bilo u rasponu od 400 i ne&scaron;to hiljada do milion i po. Znači oni su zbog Evrope sad 1, odnosno smanjenje doprinosa za poslodavce, imali velike u&scaron;tede", nagla&scaron;ava premijer.
Spajić dodaje da su imali podatke od Svjetske banke, da je siva ekonomija harala na trži&scaron;tu rada i da nije bilo nikoga koji je imao tačnu bruto zaradu, ono &scaron;to je primao na račun.
"210.000 je bio broj zaposlenih prije Evrope sad 1 i 2, 287.000 je danas. To je skoro 80.000 novih radnika. Vjerujete li vi da je 80.000 novih radnih mjesta napravljeno u Crnoj Gori za dvije ipo godine? Naravno da nije. Ogroman broj tih radnih mjesta je samo legalizovan. Oni nijesu ni&scaron;ta primali preko banaka, te ljude smo legalizovali", kazao je Spajić.
&Scaron;ef kabineta premijera Branko Krvavac kaže da Evrope sad nije bilo ni u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj Srbiji ali su, kako kaže, to sve zemlje koje su imale kumulativnu inflaciju mnogo veću nego nego Crna Gora.
"Iako te zemlje imaju proizvodnju prehranbenih proizvoda. Mi uvozimo sve. Osim &scaron;to uvozimo, imamo euro. Znamo koliko možemo da utičemo i na koji način možemo da utičemo na cijene", kazao je Krvavac.
Prof. dr Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta, poručio je Spajiću da ima kontradiktorne izjave.
"Prije dvije nedjelje ste kao predsjednik Vlade govorili da su profesorili Ekonomskog fakulteta radili sramnu studiju kao i da je puna neistina. Danas nam kao ekonomista kažete da je ta studija korektna", kazao je Jocović.
Panel možete pratiti uživo na linku ispod:
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/1-mEdrwTS4Y" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&nbsp;

Spajić: Ne sporimo analizu, postoje segmenti koji nijesu činjenično tačni; Jocović: Imate kontradiktorne izjave

AKCENTI SA PANEL DISKUSIJE NA EKONOMSKOG FAKULTETU

Vlada Crne Gore razmatraće na sjednici u četvrtak odluku o novom zadužeenju u iznosu od 500 miliona eura, potvrđeno je portalu Dana iz vi&scaron;e izvora u Vladi. Predlog zaduženja razmatrala je danas Komisija za ekonomsku politiku (KEP) koja će uputiti Vladi na konačnu odluku. &nbsp; Nova zaduženja najavio je ministar finansija Novica Vuković obrazlažući budžet za 2025. godinu navodeći da je najveći dio tog novca planiran za otplatu dugova.
-U 2025. godini projektuje se zaduženje od 900 miliona eura za potrebe otplate prispjelog duga u iznosu od 821 miliona - rekao je Vuković.
Planirano je Crna Gora će se od ove do kraja 2027. godine zadužiti 3,05 milijardi eura.

Zadužujemo se 500 miliona eura

VLADA ĆE RAZMATRATI NA SJEDNICI U ČETVRTAK ODLUKU O NOVOM ZADUŽEENJU

Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) građani su u 2024. godini od banaka pozajmili 831,4 miliona eura, &scaron;to je&nbsp; skoro 44 odsto vi&scaron;e nego 2023. godine. Kako su pojasnili iz CBCG riječ je o kreditima odobrenim rezidentima i nerezidentima u Crnoj Gori, pi&scaron;e portal RTCG.
Kako se navodi u Mjesečnom makroekonomskom izvje&scaron;taju Ministarstva finansija, neto profit crnogorskih banaka u decembru 2024. godine iznosio je 165,3 miliona eura, &scaron;to je 13,2 odsto vi&scaron;e u odnosu na decembar 2023.
&ldquo;Ukupni krediti su na kraju 2024, iznosili 4,6 milijardi i veći su 13,3 odsto međugodi&scaron;nje. Novoodobreni krediti su u 2024. godini iznosili oko 1,9 milijardi eura &scaron;to je 23,4 odsto vi&scaron;e nego lani&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Od toga su, kako se navodi, pozajmice privrede iznosile 974,3 miliona, &scaron;to je rast od 29,3 odsto, dok su građani pozajmili 831,4 miliona, &scaron;to je za 43,8 odsto vi&scaron;e nego 2023. godine.
&ldquo;U decembru 2024, zabilježen je rast ukupnih depozita (na 5,8 milijardi) od 6,7 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u decembru 2024. iznosila je 5,55 odsto i bilježi pad od 0,96 p.p u odnosu na decembar 2023. godine pozajmice privrede iznosile 974,3 miliona eura (rast od 29,3 odsto), dok su građani pozajmili 831,4 miliona (rast od 43,8 odsto)&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Zaposlenost i dohodak
Da bi građani mogli da pozajmljuju novac od građana, moraju biti u radnom odnosu. Trži&scaron;te rada, prema izvje&scaron;taju Ministarstva, nastavlja da bilježi povoljne trendove.
&ldquo;Prosječni broj zaposlenih u 2024. godini iznosio je 257,4 hiljada i veći je 5,3 odsto u odnosu na 2023. Prosječna neto zarada u decembru 2024. je, shodno implementaciji programa Evropa sad 2, iznosila 1012 eura i povećana je 24,3 odsto u odnosu na 2023&rdquo;, navodi se u dokumentu.
Posmatrajući u odnosu na kraj 2020, prosječna neto plata je uvećana 92 odsto, navodi se u izvje&scaron;taju. Prosječna penzija u decembru 2024. iznosila je 519 eura, &scaron;to je rast od 22,3 odsto &ndash; Upravni odbor Fonda PIO donio je odluku o usklađivanju penzija od 1. januara 2025, iznad minimalne u visini od 6,85 odsto. Skup&scaron;tina Crne Gore je usvojila izmjene Zakona kojima je minimalna penzija za korisnike srazmjernih penzija povećana na 450 eura.

Od početka godine građani od banaka pozajmili više od 830 miliona eura

PODACI CENTRALNE BANKE

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić očekuje da druga dionica auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice bude zavr&scaron;ena i pu&scaron;tena u saobraćaj 2030. godine. On je u Jutarnjem programu TVCG izjavio da se na vrijeme krenulo u proces eksproprijacije zemlji&scaron;ta i da ne očekuje ka&scaron;njenja.
Podsjetio je da je pro&scaron;le sedmice raspisan tender za izgradnnju druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice i dodao je da se ponude mogu dostavljati do kraja aprila.
&ldquo;Očekujemo da ti radovi krenu u 2025. godini, a da se zavr&scaron;e 2030. godine. Ukupno trajanje radova je pet godina, a ono obuhvata izradu glavnog projekta, pripremne radove, glavne radove, a nakon toga i pu&scaron;tanje dionice u saobraćaj 2030. godine&rdquo;, kazao je Miljanić.
Istakao je da su uslovi tendera za izvođača skoro nepromijenjeni u odnosu na prethodni poziv
Kazao je da je u op&scaron;tini Kola&scaron;in 70 odsto predmeta eksproprijacije zavr&scaron;eno.
&rdquo;&Scaron;to se tiče Andrijevice, od Tre&scaron;njevika do Andrijevice, tu smo imali promjenu trase, tako da intenziviranje postupka eksproprijacije na tom dijelu trase u narednom periodu&rdquo;, kazao je on.
Istakao je da se u taj proces u&scaron;lo na vrijeme, te da ne očekuje ka&scaron;njenja.
Kada je riječ o elektronskoj naplati putarine, kazao je da je cilj da se broj korisnika do kraja godine poveća na 50 odsto kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na naplatnim centrima. Istakao je da su planirane i olak&scaron;ane procedure poput video naplate. &nbsp;

Liljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta biće puštena u saobraćaj 2030.

SAOPŠTIO DIREKTOR MONTEPUTA

Pomoćno postrojenje nekada&scaron;nje nik&scaron;ićke Željezare, Stara krečana, sru&scaron;eno je isključivo po rje&scaron;enju nadležne inspekcije i ne ugrožava proizvodnju čelika, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Iz EPCG su kazali da su nakon preuzimanja imovine nekada&scaron;nje Željezare od turskog Tosčelika, pristupili odgovornom upravljanju imovinom u cilju njene valorizacije, po&scaron;tujući sve zakonske propise pa i one koji se odnose na oblast bezbjednosti i zdravlja na radu.
&bdquo;Iz perioda dok je fabrikom upravljao Tosčelik, u fabričkom krugu preostalo je nekoliko objekata i rezervoara na prostoru nekada&scaron;njeg centra tehničkih gasova i pomoćno postrojenje Stara krečana, koje su interne službe koje se bave poslovima bezbjednosti zaposlenih na radu ocijenile kao objekte visokog rizika&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju u vezi sa ru&scaron;enjem Stare krečane u krugu EPCG Željezara Nik&scaron;ić.
EPCG je, kako su kazali, kao odgovoran poslodavac, uzimajući u obzir nalaz i mi&scaron;ljenje službe za bezbjednost na radu, zatražila mi&scaron;ljenje nadležnih inspekcijskih organa. Nakon dobijanja mi&scaron;ljenja, kompanija je postupila u skladu sa nalazom nadležnih inspekcija.
Shodno tome, pristupilo se ru&scaron;enju pomoćnog postrojenja Stara krečana, isključivo postupajući po rje&scaron;enju nadležne inspekcija, a &scaron;to za cilj ima da se u krugu fabrike stvore svi uslovi za bezbjedan boravak i rad zaposlenih.
&bdquo;Stav nadležne inspekcije u potpunosti korespodnira sa mi&scaron;ljenjem internih službi za bezbjednost i za&scaron;titu na radu zaposlenih, a čija je su&scaron;tina da je stanje navedenih objekata, pa i pomoćnog postrojenja Stara krečana, takvo da predstavlja opasnost po bezbjednost zaposlenih koji se kreću i izvode radove na izgradnji solarnih elektrana i na povr&scaron;inama koje su u neposrenoj blizini navedenog objekta&ldquo;, rekli su iz EPCG.
Iz te kompanije su kazali da su netačni i tendenciozni navodi u pojedinim medijima da je pomoćno postrojenje Stara krečana simbol proizvodnje u Željezari.
&bdquo;Sru&scaron;eno pomoćno postrojenje Stara krečana kori&scaron;ćeno je posljednji put prije 17 godina za proizvodnju kreča, koji se koristi kao pomoćni materijal u tehnolo&scaron;kom postupku prilikom topljenja čeličnog otpada i dobijanja tečnog čelika u elektrolučnoj peći u Čeličani. Zbog lo&scaron;eg stanja postrojenja Stara krečana, prije 20-ak godina napravljeno je novo pomoćno postrojenje Nova krečana, koja je radila veoma kratko&ldquo;, objasnili su iz EPCG.
Iz kompanije su kazali da u posljednjih 15 godina nikada nijesu kori&scaron;ćeni ni Stara krečana ni Nova krečana za proizvodnju kreča za potrebe Čeličane, već je isti, zbog neisplativosti postupka dobijanja kreča u postupku koji postoji u Željezari, nabavljan iz uvoza.
U periodu dok je Željezara bila u vlasni&scaron;tvu Tosčelika, uglavnom se uvozio od kompanija iz Hrvatske.
&bdquo;Iz navedenih podataka, jasno je da u slučaju pokretanja proizvodnje u Čeličani zakupac ima mogućnost da kreč nabavlja od dobavljača iz regiona, ili da isti proizvodi u Željezari na postrojenju koje zadovoljava zahtjeve bezbjednosti i u naprednijem tehnolo&scaron;kom postupku, uz uslov da u Crnoj Gori dobije mogućnost eksploatacije kamena&ldquo;, dodali su iz EPCG.
Da li će proizvodnja u Željezari biti pokrenuta, kako tvrde u EPCG, isključivo zavisi od zakupca i investicija u proizvodna postrojenja, a ne nikako od Stare krečane koja nije kori&scaron;ćena osam godina prije dolaska Tosčelika i niti jednom u periodu dok je Željezarom upravljao Tosčelik, kako zbog starosti tehnologije dobijanja kreča i lo&scaron;eg stanja pomoćnog postrojenja Stare krečane, tako i zbog neisplativosti dobijanja kreča u takvom tehnolo&scaron;kom postupku.
&bdquo;Ono &scaron;to je sigurno jeste da nastavljamo da posvećeno radimo na razvoju industrijskih kapaciteta uz po&scaron;tovanje svih propisa i standarda&ldquo;, poručili su predstavnici EPCG.
Oni su podsjetili da u saradnji sa Op&scaron;tinom Nik&scaron;ić planiraju realizaciju projekta Sunčani grad, koji podrazumijeva izgradnju stotine stanova za zaposlene u EPCG grupi i lokalnoj upravi.
&bdquo;Osim toga, na tom prostoru uskoro bi trebalo da počne i izgradnja Big fashion, novog tržnog centra. Sve ovo govori da ćemo, uz sve ono &scaron;to do sad radimo, imovinu Željezare iskoristiti na najbolji način a na zadovoljstvo cjelokupne zajednice&ldquo;, zaključili su iz EPCG.

EPCG: Porušena krečana ne ugrožava proizvodnju čelika

"SRUŠENO ISKLJUČIVO PO RJEŠENJU NADLEŽNE INSPEKCIJE"

Ministarstvo finansija (MF) objavilo je listu hiljadu najvećih neto zarada isplaćenih u januaru iz budžeta Crne Gore.
Kako se navodi u&nbsp;<a href="https://www.gov.me/dokumenta/e0595086-cddd-4931-96d9-b7fa47bb4fcd"> dokumentu,</a> najveću platu, i to 4.962 eura, primio je ljekar subspecijalista u Op&scaron;toj bolnici Bar.
Slijedi vanredni profesor Filozofskog fakulteta koji je primio 4.882 eura.
Na trećem mjestu je direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović, čija je plata u januaru iznosila 4.646 eura.
Platu u iznosu od 4.585 eura primio je redovni profesor na Pomorskom fakultetu u Kotoru. Peti na listi je direktor Kliničkog &ndash; bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić, sa platom od 4.397 eura.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković se na tabeli nalazi na 16. mjestu, u januaru je primio 4.140 eura.
Zarada glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u januaru je bila 3.767 eura.
&ldquo;U cilju transparentnog izvje&scaron;tavanja o tro&scaron;enju budžetskih sredstava u dijelu izdvajanja za zarade u nastavku je dat tabelarni pregled 1000 najvećih neto zarada isplaćenih u januaru 2025. godine iz budžeta Crne Gore. U navedenoj tabeli nijesu uključene naknade koje primaju zaposleni u diplomatsko-konzularnim predstavni&scaron;tvima i zaposleni u međunarodnim misijama Ministarstva odbrane. Neto zarade zaposlenih Univerziteta Crne Gore, shodno aktima Univerziteta, obuhvataju dodatke na zarade po osnovu naučnih radova, recenzija, uredni&scaron;tva, mentorstva magistarskih i doktorskih teza&rdquo;, navode iz Ministarstva.
&nbsp;

Objavljena lista hiljadu najvećih plata, ljekar u barskoj bolnici u januaru primio skoro 5.000 eura

POGLEDAJTE OSTALE ZARADE

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori pro&scaron;le godine je iznosila je 1.844 eura, &scaron;to je skoro duplo vi&scaron;e u odnosu na cijene iz 2020, pokazuju juče objavljeni podaci Monstata. Iz Udruženja agencija za nekretnine je za Portal RTCG saop&scaron;teno da je potražnja pro&scaron;le godine bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina. Ipak, kako je saop&scaron;teno, u kraćem roku može doći samo do blagog pada cijena.
Kako je objavio Monstat pro&scaron;le godine prosječna cijena kvadrata stana u Podgorici je iznosila 1.810 eura, u primorskom regionu 2.028 eura, u sredi&scaron;njem regionu 945 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 1.306 eura.
Statistika kaže da je 2020. prosječna cijena kvadrata na nivou Crne Gore bila 951 euro, a u Podgorici 966 eura.
&ldquo;Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna dru&scaron;tva u 2024. godini iznosila je 1.846 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura&rdquo;, navodi se u objavi Monstata.
Ispod 2.000 eura se te&scaron;ko može kvadrat stana u Podgorici
Potpredsjednica Skup&scaron;tine Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Snežana Vlaović u izjavi za Portal RTCG podsjeća da se cijene nekretnina koje daje Monstat odnose na prosječne cijene stanova u novogradnji, odnosno, na stanove koji su prvi put prodati na trži&scaron;tu i za koje je potpisan kupoprodajni ugovor.
&ldquo;Kada je u pitanju trži&scaron;te, tu je stanje jo&scaron; gore. Cijene kvadrata stana u Podgorici, prema izjavama mnogih subjekata na trži&scaron;tu nekretnina, odavno su preko 2.000 eura. Tačnije, ispod dvije hiljade eura se te&scaron;ko može naći stan u Podgorici, za koju je prema Monstatu prosječna cijena kvadrata 1.824 eura. Cijene kvadrata u elitnijim djelovima Podgorice idu i preko dvije i po hiljade eura, pa sve do 5.000 eura u elitnim djelovima Podgorice&rdquo;, navodi Vlaović.
Podsjeća, da su cijene stanova počele da rastu od 2022. godine. Osim rasta materijala, tj. rasta cijene izgradnje, na drastično povećanje cijena stanova je, kako dodaje, uticala i potražnja, kojoj su najvi&scaron;e doprinijeli državljani Rusije i Ukrajine, koji su nakon rata u Ukrajini do&scaron;li u Crnu Goru.
Takođe, podsjeća Vlaović, posljednjih godina je primjetan dolazak velikog broja državljana Turske.
&ldquo;Potražnja nekretnina u 2024. godini je bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali, to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina, jer, kratkoročna de&scaron;avanja na trži&scaron;tu nekretnina ne utiču na trenutnu cijenu nekretnina, tako da je potrebno da prođe duži vremenski period da bi do&scaron;lo do oscilacije u cijenama&rdquo;, navodi Vlaović, za Portal RTCG.
Zbog svega toga na trži&scaron;tu nekretnina u Crnoj Gori je tokom 2024. do&scaron;lo do stabilizacije, nakon snažnog rasta koji je zabilježen u proteklom periodu, kaže Vlaović.
Ona podsjeća da podaci Centralne banke pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija lani zabilježio pad od devet odsto u odnosu na prethodnu godinu, &scaron;to, kako smatraju stručnjaci iz ove oblasti, nije zabrinjavajuće, s obzirom na to da su ulaganja u nepokretnosti i dalje na visokom nivou.
Približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali i razvoj novih projekata koji su u najavi, donijeće, kako navodi Vlaović, novu vrijednost trži&scaron;tu nekretnina u Crnoj Gori.
&ldquo;Kada je riječ o prognozama za naredni period u kraćem roku može doći do blagog pada cijena, dok je na duže staze nezahvalno predviđati cjenovna kretanja, jer mnogi faktori, uključujući i globalne ekonomske i političke događaje mogu uticati na trži&scaron;te i preokrenuti dosada&scaron;nje tendencije&rdquo;, kazala je Vlaović.
&nbsp;

Kvadrat stana u Podgorici i do 5.000 eura

MOGUĆ BLAGI PAD CIJENA

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti pet do &scaron;est centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana pojeftiniti po &scaron;est centi, pa će ko&scaron;tati 1,46 eura, odnosno 1,5 eura.
Cijena eurodizela će u naredne dvije sedmice smanjiti pet centi, pa će iznositi 1,39 eura.
Lož ulje će pojeftiniti takođe pet centi, pa će ko&scaron;tati 1,33 eura..
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će biti 24. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 25. marta, saop&scaron;teno je iz Ministarstva.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva