Ekonomija

Predloženi budžet za narednu godinu nije održiv ni realan bez enormnog zaduženja koje je i predviđeno. Ovakav budžet prikriva su&scaron;tinske probleme prekomjerne državne potro&scaron;nje i zaduživanja, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu, istraživač u Institutu za strate&scaron;ke studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović.
"Planirani rashodi od preko četiri milijarde eura daleko nadma&scaron;uju izvorne prihode, &scaron;to rezultira visokim deficitom koji će se pokrivati novim zaduženjem. Ovo je klasičan primjer populističkog budžeta koji se oslanja na iluziju &bdquo;rasta i reformi&ldquo;, dok zapravo dodatno opterećuje poreske obveznike i buduće generacije", kazao je Golubović.
Rast duga&nbsp;
Vlada planiranim budžetom za narednu godinu planira 2,88 milijardi izvornih prihoda, dok bi ukupni izdaci trebalo da budu 4,03 milijarde eura, &scaron;to je 505 miliona vi&scaron;e nego ove godine. Na plate će otići 718 miliona eura, za socijalna davanja, uključujući 777 miliona za penzije, ukupno 1,06 milijardi eura. Za sektor saobraćaja je predviđeno 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, a za obrazovanje i nauku 362 miliona eura.
"Vlada se hvali povećanjem plata i socijalnih davanja, dok zanemaruje činjenicu da to čini na račun enormnog rasta javnog duga. Opravdanje da će deficit biti isključivo za kapitalne projekte ne drži vodu kada znamo da kapitalni budžet iznosi 280 miliona eura, a prethodno iskustvo nam govori ni da skromno planirani kapitalni budžeti nijesu realizovani. Najveći dio zaduženja ide na servisiranje starih dugova, ali ne bi čudilo i da se znatan dio toga prelije na tekuću potro&scaron;nju. Umjesto da smanji potro&scaron;nju, Vlada se oslanja na previ&scaron;e optimistične prognoze rasta prihoda, &scaron;to može biti opasno", upozorio je Golubović.
On je naveo da je tvrdnja Vlade da se tekuća potro&scaron;nja može finansirati iz izvornih prihoda upitna.
"Budžetski prihodi mogu rasti i na bazi eventualne inflacije koja može biti kreirana populističkim mjerama. Ali, da li je to dobro za građane? Isto tako, rast prihoda se planira kroz opterećenje privrede i građana povećanjem poreza i akciza, ali se time direktno smanjuje potro&scaron;nja građana i investiciona aktivnost privatnog sektora. Održivost se postiže smanjenjem rashoda i odgovornim upravljanjem rashodima, a ne pukim manipulisanjem prihodima", poručio je Golubović.
On navodi da su iz Vlade naveli da je dio starih dugova ove godine plaćen iz tekućih prihoda, a ti dugovi u ukupnom iznosu su iznosili oko 500 miliona eura.
"Pitanje je za&scaron;to se vlada u ovoj godini zadužila skoro milijardu eura? Za kapitalni budžet nije, jer je on vi&scaron;estruko manji. Pravi problem leži u tome &scaron;to se nastavljaju nekontrolisano tro&scaron;enje, visoki tro&scaron;kovi administracije i neefikasnost", tvrdi Golubović.
Fiskalna neodgovornost&nbsp;
Iz Vlade je rečeno se novo zaduživanje isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka. Kažu da očekuju da će se naredne godine zadužiti do 900 miliona eura.
Golubović smatra da je odluka o zaduživanju do 900 miliona eura odraz fiskalne neodgovornosti.
"Upitno je da li će se zaduženje koristiti isključivo za kapitalne projekte i servisiranje dugova kao &scaron;to je rečeno, jer do sada to nije bio slučaj uprkos ranijim istim tvrdnjama. Ovo zaduženje nije ni&scaron;ta drugo nego kratkoročno rje&scaron;enje koje dodatno opterećuje poreske obveznike, dok se problemi sistematski gomilaju", istakao je Golubović.
On dodaje da zabrinjava i &scaron;to Vlada ostavlja prostor za dodatno zaduživanje od 500 miliona eura, &scaron;to, kako kaže, jasno ukazuje na to da su budžetske projekcije nerealne i da se baziraju na scenarijima koji ne odražavaju stvarno stanje ekonomije.
- Umjesto &scaron;to ulaže u populističke mjere koje nemaju pokriće, Vlada bi trebalo da sprovede strukturne reforme, smanji veličinu javnog sektora i stimuli&scaron;e privatni sektor. Ova politika &bdquo;kupovine vremena&ldquo; kroz zaduživanje vodi Crnu Goru u fiskalnu nestabilnost, dok se građani suočavaju s inflacijom i smanjenjem standarda. Ovoliko zaduživanje nije odraz odgovornog budžetiranja i upravljanja javnim finansijama, već kratkoročnog političkog oportunizma &ndash; zaključio je Golubović.

Golubović: Populistički budžet koji se oslanja na iluziju „rasta i reformi“

ISTRAŽIVAČ ISSP TVRDI DA PREDLOŽENA ,,DRŽAVNA KASA“ ZA NAREDNU GODINU NIJE ODRŽIVA

Jedan od najprijatnijih osjećaja je kada se ujutro budite gladni. &Scaron;ta slijedi? Moguće su različite reakcije. Možda juri&scaron;ate prema kuhinji u potrazi za brzim obrokom koji će odmah zadovoljiti va&scaron;u glad. Ili, pak, nastavljate s jutarnjim ritualima, odlažući fokus na doručak.
A zatim dolazi trenutak odabira: gdje otići na obrok koji će vam pružiti zadovoljstvo i umiriti stomak.Ako je treća opcija va&scaron; izbor, pozivamo vas da nastavite s čitanjem. Zamislite mjesto koje ne samo da vas očarava svojim ambijentom, već i nudi obrok koji je prava uživancija za oči i nepce. Mjesto koje nije samo restoran, već pravo iskustvo za sva čula.
Za one s razvijenim estetskim čulom, koji cijene ugodan ambijent i savr&scaron;eno prezentovane obroke, Brigitte bar hotela Ramada Podgorica je upravo ono &scaron;to tražite. Ovdje se brinemo da svaka porcija bude pravo malo umjetničko djelo.
Frutarijanci će uživati u tanjiru sezonskog voća, pripremljenom s pažnjom, a vegani će biti odu&scaron;evljeni pažljivo izbalansiranim namirnicama koje pružaju savr&scaron;en početak dana. Na&scaron;a zdrava ovsena ka&scaron;a, pripremljena na biljnom mlijeku i obogaćena ora&scaron;astim plodovima, suvim i svježim voćem, lagana je, ali dovoljna da vas zasiti i napuni energijom.
Za poslovne ljude i sve one koji vode aktivan život, tu je savr&scaron;en proteinski doručak &ndash; bjelanca, tikvica, čia sjemenke i guacamole, uz domaći hljeb. Ovaj obrok neće samo zadovoljiti va&scaron;u glad, već će vam pružiti energiju za cijeli dan, čineći vas budnim i sitim mnogo duže. Za ljubitelje tradicionalnih ukusa, tu je i ham and eggs, poznati engleski doručak, savr&scaron;en za početak dana jer pruža obilje energije i čini sitim.
Iako su sastojci ključni, priprema i prezentacija doručka su ono &scaron;to čini razliku. Jutro je vrijeme za lagani ulazak u dan, a svaki detalj je važan. Na&scaron; tim kuvara, uz vrhunski kreativni pristup, od jednostavnih sastojaka stvara prava mala čuda. Kada se boje, ukusi, arome i oblici povežu u jednu harmoniju, va&scaron; doručak postaje pravo umjetničko djelo, kojem ćete se radovati prvo očima, a zatim uživati u svakom zalogaju. Taj poznati "mmmm" zvuk zadovoljstva neizostavan je dio svakog obroka.
Sve to, uz uslugu koja je uvijek na najvi&scaron;em nivou &ndash; profesionalnu, ljubaznu, uz osmijeh. Možete li zamisliti bolji početak dana? Brigitte bar hotela Ramada Podgorica &ndash; pravo mjesto za početak dana. Posjetite nas i osjetite razliku!
&nbsp;

Brigitte bar hotela Ramada Podgorica – pravo mjesto za početak dana

"BRINEMO DA SVAKA PORCIJA BUDE PRAVO MALO UMJETNIČKO DJELO"

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na dana&scaron;njem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sa&scaron;om Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
"Nakon &scaron;to je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada po&scaron;tuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je prona&scaron;la način da za&scaron;titi građane, koji, nakon &scaron;to EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za na&scaron;e građane, od januara 2025", saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić za RTCG.&nbsp;
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rje&scaron;enje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
"Prona&scaron;li smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uop&scaron;te ne osjete povećanje na svojim računima", kazao je Spajić.

Spajić: Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku od januara 2025.

SAOPŠTIO PREMIJER

Isplata penzija za oktobar počela je danas, saop&scaron;tili su iz Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Prosječna penzija za oktobar bez obračunate razlike, iznosi 502,91 euro, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama je 521,11 eura.
"Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za prethodni mjesec su 62,90 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju Fonda PIO.

Počela isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Vlada je odlučila da iz budžetske rezerve subvencioni&scaron;e potro&scaron;ače do 500kw električne energije, tako da oni od 1. januara pa u narednih &scaron;est mjeseci neće osjetiti bilo kakvo povećanje, odnosno cijene računa električne energije će ostati iste za oko 80 odsto crnogorskih domaćinstava, kazao je za CdM ministar energetike Sa&scaron;a Mujović.
Rekao da je određen period oed &scaron;est mjeseci jer žele da izbjegnu inflamatorni udar, da inflaciju stave pod kontrolu, a da sve bude u pravcu da se ne ugrozi standard stanovni&scaron;tva.

Mujović: Subvencije za 80 odsto potrošača na račune za struju

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE

Predlog zakona o budžetu za narednu godinu ne nudi odgovore na mnoga pitanja, saop&scaron;tio je ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković i dodao da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.
Prema Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu čini se da će se Crna Gora zadužiti do 900 miliona eura, na zarade u javnom sektoru otići će oko 717 miliona, za ugovore o djelu 16, a za konsultatske usluge oko 46 milona eura - kazao je Mule&scaron;ković u informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
On je kazao da zaduženost od 65 odsto BDP jeste dobar podatak.
"Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori o dobroj ekonomskoj aktivnosti. S druge strane, to ne mora da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost. Često se pominje Japan, koji ima oko 268 odsto zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167 odsto. Saglasićemo se da to nisu neke lo&scaron;e ekonomije, naprotiv", dodao je Mule&scaron;ković
Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se, kako je kazao, taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi.
"Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potro&scaron;nju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potro&scaron;nju, benefite ne možete da imate", rekao je Mule&scaron;ković.
Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra on, vi&scaron;e novca za to iskoristiti.
Nasuprot tome, tekuća potro&scaron;nja se povećavala &scaron;to se, dodaje Mule&scaron;ković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, &scaron;to govori da se ni&scaron;ta ne proizvodi.
"Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje &scaron;to fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam ne&scaron;to &scaron;to će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori.
Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono &scaron;to stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije Covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strate&scaron;ka grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi ne&scaron;to slično ili vremenske prilike budu lo&scaron;e, sljedeće godine možemo da imamo lo&scaron;u sezonu", obja&scaron;njava Mule&scaron;ković.
Budžetom za 2025. godinu, oko 50 odsto tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a &scaron;to, dodaje Mule&scaron;ković, znači forsiranje potro&scaron;nje domaćinstava.
"Međutim, nemamo odgovor na pitanje &ndash; &scaron;to ukoliko se desi da dođe do pada te potro&scaron;nje, ukoliko na&scaron;i građani odluče da &scaron;tede? Nismo dobili odgovor na pitanje &ndash; &scaron;to će se desiti ukoliko nam bude lo&scaron;ija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao &scaron;to je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona", istakao je.
On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno tro&scaron;e. Zato je, dodaje Mule&scaron;ković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.
"Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje - &scaron;to će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji tro&scaron;e, podižu potro&scaron;nju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na trži&scaron;tu do&scaron;lo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na trži&scaron;te, a sa druge strane, država najvi&scaron;e &ldquo;profitirala&rdquo; upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV",&nbsp; rekao je Mule&scaron;ković.
Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim &scaron;to se, ističe Mule&scaron;ković, Vlada može zadužiti jo&scaron; za određene projekte.
"Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara vi&scaron;e novca, da bi sve moglo da se servisira", kaže Mule&scaron;ković.
Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.
"Nije se radilo na smanjenju tekućih tro&scaron;kova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 717 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost", zaključio je Mule&scaron;ković.

Mulešković: Predlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

"NIJE UČINJENO DOVOLJNO NI KADA JE RIJEČ O RASHODNOJ STRANI BUDŽETA"

<article class="bg-bg">
<div id="st-cont" class="container-fluid ui-article-body ui-article__body--regular p-rel z-10">
<div id="article-body" class="merriweather word-break has-drop-cap">
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saop&scaron;teno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem pro&scaron;le godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu - aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani tro&scaron;kovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
U dana&scaron;njem saop&scaron;tenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
"Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori&scaron;ćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina ('Službeni list CG', broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za kori&scaron;ćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za kori&scaron;ćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori&scaron;ćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu (&bdquo;Službeni list CG&ldquo;, broj 107/23)", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:
<ul>
<li>1,08%za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;</li>
<li>4,52%za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;</li>
<li>7,60%za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;</li>
<li>4,84%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);</li>
<li>5,73%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).</li>
</ul>
"Međutim, do gore navedenog procentualnog uvećanja neće doći, jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za kori&scaron;ćenje sistema u toku regulatornog perioda.
Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja 'Crnogorskog elektroprenosnog sistema' AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i tro&scaron;kova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici.
Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za kori&scaron;ćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje tro&scaron;kova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
"U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je uče&scaron;će zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za kori&scaron;ćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:
-iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem,
-a iznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
"Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za kori&scaron;ćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu (&bdquo;Službeni list CG&ldquo;, broj 107/23).
Ipak, kako nije do&scaron;lo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za kori&scaron;ćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini", poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
<ul>
<li>0,62%za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;</li>
<li>2,46%za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;</li>
<li>4,51%za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;</li>
<li>2,93%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);</li>
<li>3,41%za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).</li>
</ul>
"Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potro&scaron;njom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini", zaključuje se u saop&scaron;tenju REGAGEN.
</div>
</div>
</article>

Od januara skuplja struja

SAOPŠTENO IZ REGULATORNE AGENCIJE ZA ENERGETIKU

Kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka, osnovne su odlike budžeta za narednu godinu, saop&scaron;tio je ministar finansija Novica Vuković.
&ldquo;Glavni pokretači ekonomskog rasta su lična potro&scaron;nja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unapređenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenje sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu i sprovođenje strukturnih reformi&rdquo;, kazao je Vuković na konferenciji za novinare povodom predstavljanja budžeta za narednu godinu.
Vuković je precizirao da su izvorni prihodi budžeta u narednoj godinu planirani u iznosu 2,88 milijardi eura.
&ldquo;I pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), na dohodak, na dobit, akciza, igara na sreću, kao i donacija&rdquo;, naveo je Vuković.
Ukupni izdaci planirani su u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505 miliona su veći od ovogodi&scaron;njih.
&ldquo;Najznačajnija izdvajanja odnose se na mandatornu potro&scaron;nju i infrastrukturne projekte&rdquo;, rekao je Vuković.
Za potrebe prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osigruranja opredijeljeno je 777 miliona eura, za sektor saobraćaja 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, a za obrazovanje i nauku 362 miliona.
Kapitalni budžet projektovan je na oko 280 miliona i u okviru njega biće finansiran 341 projekat.
&ldquo;Novo zaduživanje se isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka&rdquo;, rekao je Vuković.
On je, komentari&scaron;ući Odluku o zaduženju, kazao da Crnoj Gori u narednoj godini dospijeva 820 miliona eura glavnice, a da je kapitalni budžet na nivou 280 miliona.
&ldquo;To je ne&scaron;to &scaron;to je definisano na 1,14 milijardi eura, ali zbog rezerve koju smo uspjeli da napravimo u ovoj godini, smatramo da ćemo se za finansiranje obaveza iz prethodnog perioda zadužiti do 900 miliona&rdquo;, rekao je Vuković.
Premijer Milojko Spajić je naveo da u Predlogu zakona o budžetu nema prihoda od koncesija Aerodroma.
&bdquo;Njih nijesmo računali. To je pravi pristup stvarima&ldquo;, smatra Spajić.
On je dodao i da nastoje da minimalno opterete budžet za projekat Velje brdo, kao i da se on nalazi u kapitalnom budžetu.
On je naveo da je značajan koncept tekućeg deficita, &scaron;to predstavlja onaj deficit kada se od svih prihoda oduzmu tekući rashodi, koji ne uključuju kapitalne investicije.
&bdquo;Taj tekući balans je najbitnija stvar koju treba pratiti. Posljednje četiri godine imamo tekući suficit, a kada imate suficit državi ni&scaron;ta ne fali. To je zlatno pravilo javnih finansija&ldquo;, objasnio je Spajić.
On je naveo da Crna Gora sada ispunjava Mastri&scaron;ke kriterijume zbog nove filozofije razmi&scaron;ljanja koja se desila decembra 2020. godine.
&bdquo;Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, ostale uslove ispunjavamo. Zbog fiskalne discipline i svega &scaron;to sprovodimo držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore&ldquo;, kazao je Spajić.
On je naveo da se ta linija zove tekući suficit.
&bdquo;Bruto domaći proizvod (BDP) u januaru 2021. godine bio je četiri milijarde EUR, a naredne godine će se skoro pa duplirati. Realan rast bio 6,5 odsto u posljednje četiri godine&ldquo;, rekao je Spajić.
On je naveo da ove godine budžet ima povećanje od 100 miliona eura prihoda, iako su smanjili doprinose.
&bdquo;Imaćemo tekući suficit i jedan dio kapitalnog budžeta se plaća iz prihoda&ldquo;, dodao je Spajić.
On je naveo da je čak 250 miliona starih dugova vraćeno iz prihoda.
&bdquo;Nije vi&scaron;e saldo nula, nama to ne treba. Nama treba agresivni rast, bolja budućnost, veće plate i penzije, kao i veće kapitalne investicije&ldquo;, smatra Spajić.
Spajić je rekao da nijesu zadovoljni cijenama u Crnoj Gori i da će raditi jo&scaron; jače na tome da ih smanje.
&bdquo;Prvo smo ih zaustavili, a polako su počele da se vraćaju. Ovo je blagi pad, ali je pad. U septembru je bila deflacija, a u oktobru nula odsto inflacija&ldquo;, dodao je Spajić.

Spajić: Nema više saldo je nula, BDP će biti dupliran na skoro osam milijardi eura

PREDSTAVLJEN PRIJEDLOG BUDŽETA ZA NAREDNU GODINU

Od sjutra važe nove cijene naftnih derivata.
I to:
BMB 98&nbsp;-&nbsp;&nbsp;1.46&nbsp;&nbsp;eur/l&nbsp;(-0,01), &nbsp; BMB 95-&nbsp; &nbsp;1.42&nbsp;&nbsp;eur/l (-0,01),
Eurodizel -&nbsp;1.34&nbsp;&nbsp;eur/l&nbsp;(+0,02),
Lož ulje&nbsp;-&nbsp;&nbsp;1.31&nbsp;&nbsp;&nbsp;eur/l&nbsp;(+0,01).
Naredni obračun biće 2. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 3. decembra, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Od ponoći: Benzin jeftiniji, eurodizel skuplji

NOVE CIJENE GORIVA

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a osam lak&scaron;e.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su se u Podgorici dogodile deset nezgoda i Nik&scaron;iću jedna.
Izdato je 318 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekr&scaron;ajne prijave.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

DEVET OSOBA POVRIJEĐENO

Privredni sud odbio je predlog Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad kompanijom Vektra Boka iz Herceg Novog, prenosi Mina business.
&ldquo;Privredni sud je odlučujući o predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom Vektra Boka, nakon sprovedenog prethodnog stečajnog postupka, donio danas odluku kojom je odbio predlog povjerioca odnosno Uprave prihoda za otvaranje stečajnog postupka nad Vektra Bokom, kao i dopunu predloga istog povjerioca&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Navedena odluka, kako je saop&scaron;teno iz Privrednog suda, nije pravosnažna.

Odbijen predlog za uvođenje stečaja u Vektra Boku