Ekonomija

Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon &scaron;to je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće tro&scaron;kove za prenos, pi&scaron;e RSE.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon &scaron;to je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemlji&scaron;te. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
&ldquo;Odluka se donosi radi za&scaron;tite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda&rdquo;, rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od bra&scaron;na, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
&Scaron;ta će Vlada preduzeti da za&scaron;titi standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
Građani o najavljenim poskupljenjima
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja:
&ldquo;Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni &scaron;irokom krugu potro&scaron;ača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiroma&scaron;iti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem.&rdquo;
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
&ldquo;U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima.&rdquo;
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
&ldquo;Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, &ldquo;oslobodioci&rdquo;, koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze biv&scaron;e vlasti&rdquo;, kaže Lidija za RSE.
Nagla&scaron;ava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
&ldquo;Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije&hellip;a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siroma&scaron;tvo, o kome država očigledno ne vodi računa.&rdquo;
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
&ldquo;Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ni&scaron;ta do&scaron;ao, bezvrijedan papir. Ne znam &scaron;ta prije da plaćam i gdje vi&scaron;e da u&scaron;tedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste&rdquo;, smatra Vera.
&Scaron;ta o poskupljenjima kaže struka
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je te&scaron;ko predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama &ldquo;vje&scaron;tački&rdquo; održava cijenu struje ispod trži&scaron;ne vrijednosti, u cilju za&scaron;tite standarda građana.
&ldquo;Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na u&scaron;trb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno,&rdquo; kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati &ldquo;puzajuća inflacija&rdquo; i pad standarda:
&ldquo;Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za de&scaron;avanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa &hellip; onda se, uz na&scaron;u uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu.&rdquo;
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa sad 1 i 2, kojima su povećane plate, &scaron;to je dovelo do pada standarda:
&ldquo;Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lo&scaron;ije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vje&scaron;tačkom podizanju potro&scaron;nje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka.&rdquo;
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer &ldquo;rast cijena na kraju određuje trži&scaron;te&rdquo;, zaključio je Kostić.
Nova godina donosi nova poskupljenja
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene tro&scaron;kova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća tro&scaron;kove za proizvodnju energije, &scaron;to prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su vi&scaron;e puta saop&scaron;tili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
Veći računi za komunalne usluge
Podgoričko preduzeće Čistoća saop&scaron;tilo je da je za njihovo uspje&scaron;no poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sada&scaron;njih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko devet eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
&ldquo;Cijene usluga deponovanja iznose za op&scaron;tine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura&rdquo;, navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih op&scaron;tina za sada nijesu saop&scaron;tila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim op&scaron;tinama upravljaju komunalnim preduzećima.
Skuplje usluge advokata
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosada&scaron;njih 125, advokatu platiti duplo vi&scaron;e. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosada&scaron;njih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
Vlada uvodi novi porez
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemlji&scaron;ta.
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.

Kostić: U 2026. možemo očekivati “puzajuću inflaciju” i pad standarda

CRNOGORSKE GRAĐANE ĆE U NOVOJ GODINI DOČEKATI NOVA POSKUPLJENJA

Sjednica skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj će se raspravljati o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu biće održana 17. i 18. decembra.
Na dnevnom redu sjednice je i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028.&nbsp;
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura.
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;

Odbor iduće sedmice razmatra Predlog zakona o budžetu za narednu godinu

NA DNEVNOM REDU SJEDNICE JE I PREDLOG ODLUKE O ZADUŽIVANJU CRNE GORE

Nakon &scaron;to je Unija slobodnih sindikata pro&scaron;le sedmice zatražila od Vlade da se svim zaposlenim u javnom sektoru uvećaju zarade za deset odsto, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić rekla je juče Pobjedi da je iznenađena njihovim načinom da se nađe modalitet u kom će se targetirati samo javna uprava, bez privatnog sektora, i da za to, za početak, neće dati zeleno svjetlo, ali da je otvorena da sjednu i da porazgovaraju o svemu.
Resorno ministarstvo danas će razgovarati sa sindikalcima o izmjenama Op&scaron;teg kolektivnog ugovora. Unija slobodnih sindikata pro&scaron;le sedmice na konferenciji za novinare saop&scaron;tila je da su uradili određenu analizu budžeta i da svima mogu da se uvećaju zarade za deset odsto, za &scaron;to će, kako su procijenili, biti potrebno da se izdvoji 90 miliona eura. Najavili su da će, ukoliko ne dođe do kompromisa, sa predsjednikom Vlade komunicirati &bdquo;putem ulice&ldquo;.
Kompromis
Ministarka Ni&scaron;ić rekla je juče Pobjedi da kada su u pitanju inicijative sindikata da ih nikada apriori ne odbacuje, već da ističe da nije za ponuđeni model, ali da treba da sjednu da vide &scaron;to mogu da urade kako bi do&scaron;li do određenih rje&scaron;enja. Ni&scaron;ić dodaje da je za socijalni dijalog, da nikada ne bude ultimatum nijedne strane, već da sve bude produkt dogovora.
- Mi ćemo im sigurno izlaziti u susret, da se dogovaramo i pregovaramo i zaista se nadam da ćemo naći zajedničko rje&scaron;enje &ndash; rekla je ministarka.
Ni&scaron;ić ističe da sami način sindikalnog djelovanja jeste takav da će sindikati uvijek ići u tom pravcu da određeni dio svojih zahtjeva ostvaruju, &scaron;to apsolutno smatra legitimnim.
- Moramo da znamo da se do tih rje&scaron;enja mora doći konsenzusom, ne može se ići jednostrano i u tom dijelu moramo da sjednemo i da pregovaramo, kao i za sve. Onaj model koji je za mene prihvatljiv jeste da sjednemo da odradimo određene analize iz prostog razloga &scaron;to svako povećanje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora kasnije dovodi do intencija da pojedini granski sindikati traže onda povećavanje zarada u određenim granama, &scaron;to moramo da ra&scaron;članimo &ndash; rekla je Ni&scaron;ić.
Kako dodaje, ono &scaron;to su od starta željeli jeste da se koeficijenti u Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru izmijene tako da se osnovna zarada približi minimalnoj i u tom dijelu će, poručuje ministarka, imati njihovu punu podr&scaron;ku.
- Sada imamo diskrapancu između osnovne zarade, kad se dobiju koeficijenti, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, i minimalne zarade &ndash; na koju se obračunavaju noćni, prekovremeni i svi ostali sati, koji bi trebalo, prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju, da se obračunavaju na osnovnu zaradu čiji bi koeficijenti doveli do minimalne zarade &ndash; rekla je ona. &Scaron;to se tiče zahtjeva sindikata da se povećaju obračunske vrijednosti koeficijenta kaže da treba da sjednu i porazgovaraju, da pređu svaki modalitet...
- Ostaćemo otvoreni za razgovore koliko god bude trebalo. Imaćemo prijedloge za sindikate i poslodavce. Treba nam malo vremena da izanaliziramo sve. Moramo se potruditi da kroz Op&scaron;ti kolektivni ugovor ne dovedemo kasnije do nezadovoljstva granskih sindikata, pa da ne dođemo u začarani krug kojem smo imali priliku da svjedočimo u prethodnom periodu &ndash; rekla je Ni&scaron;ić.
Privatni sektor isključen
Ona dodaje da kada je riječ o inicijativi da se uvećaju svima zarade u državnoj upravi, da nema odvajanja privatnog i javnog sektora.
Ni&scaron;ić podsjeća i da su sa vi&scaron;e međunarodnih instanci, među kojima je i Međunarodni monetarni fond, dobili pohvalu da trži&scaron;te rada apsolutno ide u pozitivnom smjeru, u smislu da se siva ekonomija iskorjenjuje i da treba da budu jako pažljivi kada su u pitanju povećanja...
- Zamoliću ih na sastanku, imamo jako dobru saradnju, jer je ovaj resor iznio dosta značajnih zakona sa sindikalcima i poslodavcima, da sjednemo i napravimo analize. Moramo uključiti i kolege koje nam direktno finansijski mogu pomoći u ovom dijelu. Bićemo otvoreni za saradnju &ndash; kazala je Ni&scaron;ić.
Na dana&scaron;njoj radnoj grupi koja radi na izmjenama Op&scaron;teg kolektivnog ugovora očekuje da razgovaraju o svemu ovome, a u četvrtak imaju i sjednicu Socijalnog savjeta, gdje će, pored ostalog, pričati o ponuđenom Prijedlogu zakona budžeta za 2026. godinu.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor je, obja&scaron;njava ministarka, akt op&scaron;te vrijednosti koji se odnosi na sve zaposlene, te da pored zakona ima najveću pravnu snagu u pravnom sistemu kada su radni odnosi u pitanju.
- Tu će se pregovaranje najvi&scaron;e zasnivati na koeficijentima i na obračunskoj vrijednosti koeficijenata &ndash; poručuje Ni&scaron;ić.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore pro&scaron;le sedmice je saop&scaron;tila da se osnovne zarade u javnom sektoru obračunavaju po formuli &scaron;to se koeficijent složenosti poslova množi sa obračunskom vrijedno&scaron;ću koeficijenta.
Kazali su da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana 14 godina i da iznosi 90 eura bruto. Njihov zahtjev sada je da se uveća na &ndash; sto eura bruto. Sindikalci su rekli novinarima da su prethodnih godina pokazali toleranciju i da je standard zaposlenih kroz određene projekte, poput &bdquo;Evrope sad&ldquo;, uvećan, te da nijesu reagovali i nijesu tražili da im se povećaju određeni koeficijenti.
Međutim, sada su stava da je inflacija anulirala protekla uvećanja i da moraju da se izbore za bolji status zaposlenih. Ispričali su da su slali dopise premijeru Milojku Spajiću, ali da nijesu dobili odgovore zbog čega su odlučili da organizuju konferenciju i da javno iznesu probleme i zahtjeve. Imajući u vidu da sa Spajićem sada komuniciraju preko medija rekli su da to jasno govori kakav je među njima socijalni dijalog i koliko ih premijer uvažava kao socijalne partnere.

Nišić: Nema zelenog svjetla za inicijativu sindikata, ali možemo da razgovaramo

UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA ZATRAŽILA DA SE SVIM ZAPOSLENIMA U JAVNOJ UPRAVI UVEĆAJU PLATE ZA DESET ODSTO

Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 78,7 miliona eura, &scaron;to je za čak 59,5 miliona eura veći gubitak nego lani u istom periodu kada je ova kompanija bila u minusu od 19,2 miliona eura, pokazuje zvanični finansijski izvje&scaron;taj ove državne elektroenergetske kompanije za prva tri kvartala, pi&scaron;e Pobjeda.
Na čelu borda EPCG je Milutin Đukanović, dok je izvr&scaron;ni direktor do 21. oktobra bio Ivan Bulatović, kad ga je Odbora direktora smijenio. Od pro&scaron;le sedmice izvr&scaron;ni direktor EPCG je Zdravko Draga&scaron;.
Ukupni prihodi
U kvartalnom izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG u prvih devet mjeseci, navodi se da ukupni prihodi EPCG iznose 302,2 miliona eura od čega poslovni prihodi 293,5 miliona eura, finansijski 2,98 miliona eura, a ostali prihodi 3,36 miliona eura. Pored toga, evidentirani su i prihodi od usklađivanja vrijednosti potraživanja u iznosu od 2,35 miliona eura.
&ldquo;Ukupni rashodi u prvih devet mjeseci ove godine iznose 383,6 miliona eura, od čega tro&scaron;kovi poslovanja u iznosu od 354,78 miliona, tro&scaron;kovi zarada 21,86 miliona eura, finansijski rashodi 1,99 miliona eura, ostali rashodi u iznosu od 2,01 miliona eura, dok rashodi po osnovu usklađivanja vrijednosti potraživanja iznose 2,94 miliona eura&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG u prvih devet mjeseci.
Navedeno je da je neto efekat tekućih i odloženih poreza za navedeni izvje&scaron;tajni period pozitivan i iznosi 2,66 miliona eura.
Prihodi od prodaje i ostali prihodi iz poslovanja ostvareni za devet mjeseci 2025. godine iznose 296,89 miliona eura dok tro&scaron;kovi poslovanja i ostali rashodi iz poslovanja za devet mjeseci 2025. godine iznose 378,67 miliona eura.
&ldquo;Prihodi od prodaje &ndash; neto prihodi na kraju septembra iznose 292,5 miliona eura &scaron;to je smanjenje od 1,49 miliona eura ili 0,51 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada su iznosili 294 miliona eura&rdquo;, precizira se u izvje&scaron;taju.
Tro&scaron;kovi poslovanja
Dodaje se da tro&scaron;kovi poslovanja, koji uključuju nabavnu vrijednost prodate robe, tro&scaron;kove materijala, amortizaciju i ostale tro&scaron;kove poslovanja, za prvih devet mjeseci ove godine iznose 354,78 miliona eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 61,97 miliona ili 21,16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada su iznosili 292,8 miliona eura.
&ldquo;Tro&scaron;kovi zarada na kraju septembra iznose 21,86 miliona eura, &scaron;to je za 3,34 miliona manje u odnosu na uporedni period pro&scaron;le godine, kada su iznosili 25,2 miliona eura ili 13,26 odsto&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Navedeno je i da ukupni finansijski prihodi iznose 2,98 miliona eura, dok ukupni finansijski rashodi u istom periodu iznose 1,99 miliona eura.
Dodaje se da se najveći dio finansijskih prihoda odnosi na kamate po osnovu plasmana domaćinstvima i ostaloj potro&scaron;nji, kao i na kamate na oročene depozite. Finansijski rashodi se, s druge strane, najvećim dijelom odnose na kamate po osnovu kreditnih obaveza.
Istaknuto je da je znatan uticaj na rezultat u poslovanju imala obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog zavr&scaron;nih radova na ekolo&scaron;koj rekostrukciji i redovnog godi&scaron;njeg remonta.
&ldquo;Ostvarene padavine tokom prvih devet mjeseci su bile na nivou od 1.246 litara po metru kvadratnom &scaron;to je 17 odsto vi&scaron;e od prosjeka za posmatrani period. Treći kvartal karakteri&scaron;u veće padavine za 68 odsto u odnosu na prosjek, &scaron;to je 94 odsto vi&scaron;e od očekivanih prosječnih količina. Iako su ostvarene padavine bile vi&scaron;e od očekivanih, sama proizvodnja iz dotoka je podbacila &scaron;to se vidi iz ostvarene proizvodnje iz dotoka Hidroelektrane (HE) Perućica, koja je na nivou 49,4 odsto (ostvarena proizvodnja 340,8 MWh)&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Proizvodnja
Ukupna ostvarena proizvodnja EPCG za devet mjeseci 2025. godine iznosi 1244,3 GWh, odnosno 77,9 odsto od plana. HE Perućica je proizvela 478,2 GWh &scaron;to je 74,9 odsto od plana, HE Piva 360,6 GWh, odnosno 66,7 odsto od plana, dok su male hidrolektrane na 70 odsto od plana.
Termoelektrana Pljevlja je za prvih devet mjeseci ostvarila proizvodnju od 399.914 MWh, &scaron;to je za 7.914 MWh ili 2,02 odsto vi&scaron;e u odnosu na planiranu proizvodnju i 502.332 MWh ili 44,32 odsto manje od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda pro&scaron;le godine.
&ldquo;Tokom prvih devet mjeseci na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou realizovana je sljedeća trgovina električnom energijom na veletrži&scaron;tu: realizovana je kupovina od 1.316 GWh vrijednosti od 140,5 miliona eura po prosječnoj cjeni od 106,71 eura po MWh, (poređenja radi za isti period 2024. godine na veletrži&scaron;tu kupljeno je 763,1 GWh električne energije u vrijednosti od 57,3 miliona eura), realizovana je prodaja od 510,2 GWh električne energije vrijednosti 66,2 miliona eura po prosječnoj vrijednosti od 129,83 eura po MWh (kada uporedimo sa istim periodom 2024. godine realizovana je prodaja električne energije od 683,7 GWh u vrijednosti 65,6 miliona eura)&rdquo;, navodi se.
Osim ovih količina, EPCG je za posmatrani period otkupila od COTEE (obnovljivi izvori na fidin tarifi) 304,3 GWh električne energije po cijeni od 93,73 eura po MWh, ukupne vrijednosti 28,5 miliona eura, dok je za isti period za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 232,3 GWh električne energije vrijednosti 24,2 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 104,18 eura po MWh.
Dodaje se da je u istom periodu pro&scaron;le godine EPCG od COTEE otkupila 261,8 GWh ukupne vrijednosti 22,2 miliona eura, dok je za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 226 GWh električne energije vrijednosti 22,5 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 99,75 eura po MWh.
&ldquo;Takođe prihod od prodaje električne energije zavisnim licima u zemlji na kraju septembra iznosi 24,14 miliona eura i veći je za 2,52 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 21,6 miliona&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Nabavna vrijednost električne energije iz obnovljivih izvora na kraju septembra iznosi 35,72 miliona eura i veća je za 6,73 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 28,99 miliona eura.

Elektroprivreda ostvarila gotovo 60 miliona veći gubitak nego lani

OBJAVLJEN ZVANIČNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU U PRVIH DEVET MJESECI OVE GODINE

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, &scaron;panskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u su&scaron;tini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od &Scaron;panije.
- Nedavna informacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tvit ili tvitera&scaron;ki post na Instagramu, rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su posljednjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se po&scaron;tuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se po&scaron;tuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama pona&scaron;amo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tvitera&scaron;kog posta, ističe Kasalica.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je ministru finansija osnov za busanje u prsa

"NIJE CRNA GORA BOLJA U FORMI NI U SUŠTINI OKO PODATAKA U VEZI SA JAVNIM DUGOM OD GRČKE, ITALIJE, FRANCUSKE,  ŠPANIJE"

Subvencije za poljoprivredne proizvođače naredne godine neće biti povećane, jer u budžetu nema prostora za veće isplate, saop&scaron;tio je ministar poljoprivrede Vladimir Joković u intervjuu za Televiziju Podgorica. Osvrnuo se i na probleme u &scaron;umarstvu, nelegalnu sječu i milionske &scaron;tete na koje upozoravaju njegove kolege, poručujući da će svi odgovorni &ndash; ukoliko se dokaže postojanje korupcije &ndash; snositi posljedice.
Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković odbacio je zahtjeve poljoprivrednika za povećanje subvencija, poručujući da je to neizvodljivo, jer Crna Gora već isplaćuje vi&scaron;e nego zemlje u okruženju.
&bdquo;Veće subvencije te&scaron;ko da mogu biti jer mi imamo skoro najveće subvencije u regionu i jedne od najvećih u Evropi. Posebno vidim da su aktivni mljekari, vidimo da je otkupna cijena mlijeka sa onim &scaron;to dobijaju od Ministarstva i lokalne uprave skoro 50 posto veća nego &scaron;to dobijaju u Evropskoj uniji. U Evropskoj uniji ima oko 50 centi, najveću otkupnu cijenu mlijeka ima jug Italije, i oni su oko 60 centi, Francuska oko 50 centi, a na&scaron;i najveći poljoprovrednici za prvu kategoriju mlijeka sa svim subvencijama &ndash; svi pređu 75 a neki i preko 80 centi po litru &scaron;to je najmanje 40 vi&scaron;e nego u Evropi&ldquo;, kazao je Joković.
Komentari&scaron;ući optužbe poljoprivrednika da subvencije dobijaju i oni koji se ne bave proizvodnjom Joković je rekao da će spisak korisnika subvencija biti javno objavljen i upozorio da će biti sankcionisani svi za koje se ispostavi da su zloupotrijebili državnu pomoć.
&ldquo;Pozivam poljoprovredne proizvođače imenom i prezimenom, i one koji tako pričaju, neka dođu u Ministarstvo i kažu čak i anonimno i biće sankcionisani&ldquo;, kaže Joković.
Govoreći o procjenama Državne revizorske institucije da država snosi milionske &scaron;tete zbog nelegalne sječe &scaron;uma i optužbama kolega iz vrha Ministarstva poljoprovrede da je malo urađeno da se za&scaron;tite crngorske &scaron;ume, Joković je rekao da je to problem sa kojim se suočavaju, ali su procjene ipak predimenzionirane.
&ldquo;Da li ima nelegalne sječe &scaron;uma &ndash; ima i biće je dok je svijeta i vijeka. Po podacima Evropske komisije od nas su lo&scaron;iji i Francuska, i &Scaron;panija. Ima toga i u najrazvijenijim zemljama. Da su takvi podaci to definitivno nije tačno&ldquo;, kazao je Joković.
Ministar je najavio da će uskoro organizovati sastanak na temu problema u &scaron;umarstvu , te da će tražiti odgovornost zaposlenih ukoliko se potvrdi da su na bio koji način povezani sa nezakonitom sječom ili nisu reagovali u skladu sa zakonom.

Joković: Neće biti povećanja subvencija za poljoprivrednike, u budžetu nema prostora za to

"BIĆE SANKCIONISANI SVI KOJI SU ZLOUPOTRIJEBILI DRŽAVNU POMOĆ"

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skup&scaron;tinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godi&scaron;njem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine: svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50 odsto prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50 odsto prosječne penzije.
- Ovaj godi&scaron;nji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos zavr&scaron;i kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja. Cilj zakona je jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podr&scaron;ku ba&scaron; u periodu kada su tro&scaron;kovi najveći krajem godine -pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Albanskog foruma.
S obzirom na važnost i hitnost ove mjere ,očekuju od predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu.
"Kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima. Na&scaron;i radnici i penzioneri ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podr&scaron;ku koja im je potrebna danas. Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i po&scaron;tovanju svih koji doprinose dru&scaron;tvu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Albanskog foruma.
Pozivaju sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već dru&scaron;tveni interes zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori.
"U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skup&scaron;tinsku proceduru. Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Đeljošaj: Predložićemo godišnji dodatak u iznosu 50 odsto prosječne zarade i penzije

NAREDNIH DANA UPUTIĆE  PRIJEDLOG U SKUPŠTINSKU PROCEDURU

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) na dana&scaron;njoj sjednici, naimenovao je Zdravka Draga&scaron;a za izvr&scaron;nog direktora kompanije.
"Draga&scaron; je izabran nakon sprovedenog javnog konkursa i kompletne procedure koja je obuhvatila pregled i obradu prijava od stručne komisije, te intervjue koje je sprovela Komisija za imenovanje. Posebna pažnja tokom postupka posvećena je predstavljenim planovima razvoja i unapređenja poslovanja u narednom mandatu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U obrazloženju odluke, Odbor direktora je istakao da Draga&scaron;, svojim stručnim znanjem, dugogodi&scaron;njim iskustvom u realnom sektoru i menadžerskim kompetencijama, u potpunosti ispunjava visoke standarde potrebne za vođenje jedne od najvažnijih državnih kompanija.
&bdquo;Preuzimanjem dužnosti, novi izvr&scaron;ni direktor će, zajedno sa svojim timom, posvećeno raditi na ostvarivanju strate&scaron;kih ciljeva EPCG, koji obuhvataju stabilnost elektroenergetskog sistema, razvoj novih energetskih projekata i kontinuirano unapređenje efikasnosti poslovanja&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako je navedeno, Draga&scaron; je diplomirani je elektroinženjer, član Inženjerske komore Crne Gore i posjeduje vi&scaron;e od 20 godina iskustva u energetskom sektoru.
"Profesionalnu karijeru počeo 2000. godine kao projekt menadžer i izvr&scaron;ni direktor u vi&scaron;e privrednih dru&scaron;tava. Osnivač je i vlasnik kompanije CEMA iz Podgorice, specijalizovane za projektovanje, izvođenje i nadzor građevinsko-instalaterskih radova", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Zdravko Dragaš izabran za izvršnog direktora EPCG

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI ODBORA DIREKTORA

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za četvrti kvartal ove godine iznosi 2.045 eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
U poređenju sa prethodnim kvartalom,sindikalna potro&scaron;ačka korpa bilježi pad u iznosu od svega 30 eura, odnosno 1,45 odsto.&nbsp;
Od ukupno deset kategorija tro&scaron;kova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu zabilježen je pad u dvije kategorije tro&scaron;kova, i to tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda 2,33 odsto i tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture 22,22 odsto. Zabilježen je i rast u, takođe, dvije kategorije tro&scaron;kova, i to tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija 1,96 odsto i tro&scaron;kovi proizvoda za ličnu higijenu u njegu zdravlja 7,41 odsto.&nbsp;
Na osnovu prikupljenih cijena za 132 prehrambene namirnice iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori, utvrđeno je da tro&scaron;ak za prehrambene proizvode u četvrtom kvartalu iznosi 630 eura.&nbsp;
&ldquo;U poređenju sa trećim kvartalom, kada je ova kategorija tro&scaron;kova iznosila 645 EUR, zabilježen je pad od 15 eura odnosno 2,33 odsto. Ovo je prvi put da nakon tri uzastopna kvartala bilježimo pad ove kategorije tro&scaron;kova, pri čemu treba istaći da je popis cijena izvr&scaron;en prije nego je Vlada donijela odluku o ponovnom sprovođenju akcije Limitirane cijene&rdquo;, rekli su iz USSCG, prenosi Mina business.
Tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture su u posmatranom vremenskom intervalu, shodno očekivanju, zabilježili pad od 30 EUR ili 22,22 odsto iz razloga &scaron;to taj kvartal, osim redovnih, nije podrazumijevao dodatne tro&scaron;kove opremanja đaka poput onih koji se javljaju početkom nove &scaron;kolske godine.
&ldquo;Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 260 eura čime se bilježi rast od 1,96 odsto, odnosno pet eura u nominalnom iznosu. U prethodnom kvartalu iznosili su 255 eura. Na rast ove kategorije tro&scaron;kova prevashodno je uticao iznos prosječnog računa električne energije, koji je u ovom kvartalu uvećan zbog početka sezone grijanja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poskupljenje lijekova u ovom kvartalu glavni je generator povećanja kategorije Tro&scaron;kova proizvoda za ličnu higijenu u njegu zdravlja. Značaj ove promjene je veliki jer se odnosi na osnovne potrebe stanovni&scaron;tva &ndash; zdravlje i dostupnost terapije.&nbsp;
&ldquo;Rast od deset eura u ovoj kategoriji, odnosno 7,41 odsto, nije samo statistički podatak, već pokazuje kako promjene u cijenama lijekova mogu imati direktan i osjetan uticaj na budžet domaćinstava, posebno onih koja redovno izdvajaju sredstva za terapije i medicinske proizvode&rdquo;, kazali su iz USSCG.

Sindikalna potrošačka korpa 2.045 eura: U poređenju sa prethodnom, pad u iznosu od svega 30 eura

POKAZALO ISTRAŽIVANJE CENTRA ZA EDUKACIJU

Rad Termoelektrane (TE) Pljevlja privremeno je obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport &scaron;ljake, dijela opreme ugrađene u okviru ekolo&scaron;ke rekonstrukcije i modernizacije postrojenja, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
&bdquo;Ovaj tehnolo&scaron;ki segment realizovala je kineska kompanija DEC (konzorcijum DEC/BEMAX/BBSOLAR), angažovana kao izvođač radova na projektu.
Na osnovu uočenih odstupanja u radu sistema, od kompanije DEC zatražena je hitna i sveobuhvatna provjera, kako bi se precizno utvrdio uzrok problema i preduzeli svi neophodni korektivni zahvati.&nbsp;Očekujemo da izvođač u najkraćem roku obezbijedi potpunu funkcionalnost i stabilnost opreme, u skladu sa preuzetim ugovornim obavezama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Nakon otklanjanja utvrđenih nedostataka i potvrde ispravnosti sistema, TE Pljevlja biće ponovo uključena u režim testnog rada, saop&scaron;teno je iz EPCG,
Podsjećamo, TE je u nedjelju pu&scaron;tena u pogon nakon, kako je saop&scaron;teno, kompleksnih, vi&scaron;emjesečnih radova u zavr&scaron;noj fazi ekolo&scaron;ke rekonstrukcije i modernizacije.

EPCG: Rad Termoelektrane Pljevlja privremeno obustavljen

"OČEKUJEMO DA IZVOĐAČ U NAJKRAĆEM ROKU OBEZBIJEDI POTPUNU FUNKCIONALNOST I STABILNOST OPREME"

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) obezbijedilo je 49.440 eura za isplatu stipendija za &scaron;kolsku i akademsku 2025/26. godinu, za srednjo&scaron;kolce i studente romsko-egipćanske (RE) populacije za period od septembra do decembra
Kako je navedeno iz MPNI, za isplatu srednjo&scaron;kolskih stipendija obezbijeđeno 27.840 eura, a za isplatu stipendija za studente 21,6 hiljada eura.&nbsp;
Podsjećaju da je stipendija za studente 300 eura, a za srednjo&scaron;kolce 60.&nbsp;
&ldquo;Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke (CKB)&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Počela isplata stipendija za srednjoškolce i studente RE populacije