Ekonomija

&nbsp;
Ukupan javni dug Crne Gore na kraju pro&scaron;le godine iznosio je 4,57 milijardi EUR, &scaron;to je 61,32 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iz Vlade je saop&scaron;teno da je danas na sjednici usvojen izvje&scaron;taj o javnom dugu na dan 31. decembar pro&scaron;le godine.
&bdquo;Ukupan javni dug na dan 31. decembar pro&scaron;le godine iznosi 4.573,83 miliona EUR, odnosno 61,32 odsto BDP-a&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako se navodi, uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju pro&scaron;le godine iznosili 385,36 miliona EUR, neto javni dug Crne Gore na dan 31. decembar pro&scaron;le godine iznosi 4.188,48 miliona EUR, odnosno 56,15 odsto BDP-a.
&bdquo;U odnosu na kraj 2023, javni dug na kraju pro&scaron;le godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona EUR i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena&ldquo;, rekli su iz Vlade.
Oni su podsjetili da je pro&scaron;le godine država emitovala obveznicu na međunarodnom trži&scaron;tu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona EUR nakon zaključenja hedžing aranžmana.
Iz Vlade su kazali da je, takođe, zaključen zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona EUR.
&bdquo;U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona EUR&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je u istom periodu izvr&scaron;ena redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona EUR.
&bdquo;Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju pro&scaron;le godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom trži&scaron;tu sa uče&scaron;ćem u javnom dugu od 53,3 odsto&ldquo;, rekli su iz Vlade.
Kako su kazali, na međunarodnom trzi&scaron;tu kapitala kotiraju se ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750 miliona EUR.
Iz Vlade su rekli da se, kada je u pitanju domaće trži&scaron;te, kotira jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona EUR.
&bdquo;Ukupan državni dug (bez depozita), na 31. decembar pro&scaron;le godine, iznosio je 4.514,77 mliona EUR, ili 60,53 odsto BDP-a. Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju pro&scaron;le godine, iznosio je 4.129,42 miliona EUR, ili 55,36% BDP-а&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je spoljni dug iznosio 1.183,48 miliona EUR, odnosno 56,08 odsto BDP-a, dok je unutra&scaron;nji dug iznosio 331,3 miliona EUR, odnosno 4,44 odsto BDP-a.
&bdquo;U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 34,21 miliona EUR, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo op&scaron;tinama u obliku transfernih zajmova&ldquo;, rekli su iz Vlade.
Kako su kazali, u odnosu na kraj 2023. godine do&scaron;lo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona EUR, &scaron;to je rezultat razlike između povećanja spolja&scaron;njeg duga za 666,19 miliona EUR i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona EUR.
Vlada je na dana&scaron;njoj sjednici usvojila izvje&scaron;taj o realizaciji kapitalnog budžeta za pro&scaron;lu godinu.
Iz Vlade su kazali da je pro&scaron;le godine za realizaciju kapitalnog budžeta potro&scaron;eno 251,65 miliona EUR ili 106 posto od ukupno planiranog iznosa rebalansom, odnosno 62,63 miliona EUR vi&scaron;e nego u istom periodu prethodne godine.
&bdquo;Od navedenog iznosa iz op&scaron;tih prihoda budžeta potro&scaron;eno je 113,72 miliona EUR, iz kredita 29,03 miliona EUR, dok je 12,6 miliona EUR plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona EUR iz donacije Evropske banke&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako su rekli iz Vlade, za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona EUR, ili 108 posto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona vi&scaron;e nego prethodne godine.
Iz Vlade su dodali da je od navedenog iznosa 113,71 miliona EUR plaćeno iz budžetskih sredstava, pet miliona EUR iz kredita, a 12,6 miliona EUR iz EU donacija.
Oni su kazali da je za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno ukupno 120,34 miliona EUR ili 104 posto od ukupno planirane sume, odnosno 38,39 miliona vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.
Kako su rekli, od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 miliona EUR, dok je iz kredita plaćeno 24,03 miliona EUR.
&bdquo;Za potrebe rje&scaron;avanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u pro&scaron;loj godini je plaćeno 28,52 miliona EUR, od čega je 27,36 miliona EUR za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona EUR iz namjenskih prihoda po osnovu programa ekonomskog državljanstva&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako se navodi, u cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, Monteput je pro&scaron;le godini zavr&scaron;io pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mate&scaron;eva do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore.
Iz Vlade su dodali da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.
Vlada je utvrdila amandmane na Predlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima.
&bdquo;Su&scaron;tina predloženih amandmana je &scaron;to se precizira da starje&scaron;ine organa uprave, lica iz kategorije visoki rukovodni kadar, ekspertskorukovodni kadar i ekspertski kadar mogu biti lica koja imaju najmanje VI nivo kvalifikacije obrazovanja, kao i vi&scaron;i nivo kvalifikacije obrazovanja, a ne samo lica koja imaju isključivo VI nivo kvalifikacije obrazovanja&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

Javni dug na kraju prošle godine 4,57 milijardi eura

SAOPŠTENO IZ VLADE

Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, usvojila je na dana&scaron;njoj sjednici Uredbu o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike za 2025. godinu &ndash; Agrobudžet, saop&scaron;teno iz Ministarstva poljoprivrede.&nbsp;
"Sredstva predviđena Agrobudžetom opredijeljena su u ukupnom iznosu od 77.063.945,35 &euro;, i to: Ministarstvu i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu u ukupnom iznosu 56.541.305,35 &euro;, iz donacija u iznosu od 11.022.640,00&euro; i iz kreditnih sredstava u iznosu od 9.500.000,00&euro;. &nbsp;
Sredstva predviđena Agrobudžetom opredijeljena su Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede i Upravi za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu i to za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj, ribarstvo, sprovođenje mjera bezbijednost hrane, sprovođenje mjera zdrvstvene za&scaron;tite životinja i sprovođenje fitosanitarnih mjera u skladu sa zakonom", navode u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako je obja&scaron;njeno, fono&scaron;enjem Agrobužeta osigurava se realizacija mjera agrarne politike u cilju sprovođenja kontinuiniranog razvoja sektora poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva u Crnoj Gori, takođe kako bi se omogućilo kori&scaron;ćenje opredijeljenih budžetskih sredstava u svrhu sprovođenja mjera agrarne politike.
"Cilj realizacije mjera agrarne politike je pružanje podr&scaron;ke poljoprivrednim proizvođačima, odnosno poljoprivrednim gazdinstvima (fizičkim i pravnim licima) kako bi se obezbjedili &scaron;to bolji uslovi privređivanja a &scaron;to ima pozitivan efekat na ekonomski rast crnogorskog dru&scaron;tvenog proizvoda i veći standard stanovni&scaron;tva koje živi i radi i ruralnim područjima", zaključuju u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Usvojen Agrobudžet za 2025.

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Zaduženje od 850 miliona eura je do sada najveće u istoriji Crne Gore i na njega ćemo platiti dodatno kamatu od oko 290 miliona eura, &scaron;to znači da ćemo ukupno vratiti oko 1,1 milijardu eura, istakao je ekonomski analitičar i direktor &ldquo;Fidelity consultinga&rdquo; Milo&scaron; Vuković za Vijesti.
Vlada premijera Milojka Spajića je na londonskoj berzi juče emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 850 miliona eura po kamatnoj stopi, kako su naveli iz Ministarstva finansija od 4,875 % i sa rokom dospijeća od sedam godina.
Vlada je lani emitovala obveznice od 680 miliona po kamatnoj stopi od 5,88 odsto.
Zabrinjava rok dospijeća
Vuković je kazao da je Vlada emitovala državne obveznice po kamatnoj stopi od, kako tvrde u Ministarstvu finasija 4,875 %, &scaron;to je osjetno vi&scaron;e u odnosu na ranije emisije, uprkos najavama o velikom investicionom zamahu i povjerenju međunarodnih trži&scaron;ta.
&ldquo;Za poređenje, 2018. godine Crna Gora je emitovala obveznice po znatno povoljnijoj kamati od 3,375%. To znači da je država sada preuzela novi dug pod znatno nepovoljnijim uslovima - tačno 1,5 procentnih poena skuplje. Iza te brojke krije se konkretan finansijski teret: godi&scaron;nje, to predstavlja dodatnih 12,750 miliona eura koje ćemo plaćati samo na ime kamata. Kada se to pomnoži sa rokom od sedam godina, ukupan tro&scaron;ak kamate iznosi čak oko 90 miliona eura vi&scaron;e nego &scaron;to bi iznosio da su uslovi iz 2018. godine i dalje važeći&rdquo;, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima, jo&scaron; je poraznije da je nova kamata čak dva procentnih poena veća od one iz 2020. godine.
&ldquo;Tada je Crna Gora, uprkos pandemiji, uspjela da se zaduži po ne&scaron;to boljim uslovima. Danas, u uslovima kada se vlada javno hvali navodnim rekordnim investicijama i ekonomsko-fiskalnim &ldquo;preporodom&rdquo;, trži&scaron;ta očigledno ne dijele isti entuzijazam. Posebno zabrinjava činjenica da se ročnost (vremenski rok dospijeća) zadržala na sedam godina - &scaron;to znači da investitori nisu bili spremni da ulože u duže obveznice koje podrazumijevaju veće povjerenje u dugoročnu stabilnost države. Drugim riječima, međunarodni investitori ostaju skeptični prema fiskalnoj politici Vlade i održivosti javnih finansija u budućnosti, naročito uz postojeći model potro&scaron;nje&rdquo;, stav je Vukovića.
On je ocijenio da sve ovo baca sjenku na optimistične izjave premijera Milojka Spajića, koji već mjesecima najavljuje infrastrukturni investicioni ciklus od osam milijardi eura do kraja 2030. godine za koji nema nikakvih konkretnih rezultata.
&ldquo;Dodatno, investitori su očigledno ostali hladni i na najavu investicije u Ulcinju u iznosu od čak 30 milijardi eura, &scaron;to je suma koja nadma&scaron;uje godi&scaron;nji BDP Crne Gore gotovo četiri puta. Investitori su jasno percipirali trenutne i buduće rizike koje je ekonomska politika Vlade proizvela kroz kr&scaron;enje zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i limita potro&scaron;nje koje su definisane Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike. Naravno, finansiranje kapitalnih projekata po kamatnoj stopi od 5,125% ne uliva povjerenje da će isti biti ekonomski isplativi&rdquo;, rekao je Vuković.

Vuković: Najveće zaduženje u istoriji, sa kamatom vraćamo oko 1,1 milijardu eura

"IZUZETNO NEPOVOLJNI USLOVI"

Ministarstvo finansija emitovalo je danas 850 miliona eura vrijedne državne obveznice, po kamatnoj stopi od 4,87 odsto, saop&scaron;teno je iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su kazali da se i danas pokazalo veliko povjerenje investitora u Crnu Goru.
Kako su rekli, uspjeli su da, po najpovoljnijim mogućim uslovima, obezbijede novac na međunarodnom trži&scaron;tu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje Vladi stižu na naplatu do kraja ove godine.
&bdquo;Ministarstvo finansija uspje&scaron;no je danas realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4.875 odsto&ldquo;, kaže se u saopptenju.
Navodi se da je ta kamatna stopa niža od pojedinih kamata koje obezbjeđuju države u opsegu investicionog kreditnog rejtinga i punopravne članice Evropske unije (EU) po trenutnim trži&scaron;nim uslovima.
&bdquo;Dana&scaron;nja cijena zaduživanja je za skoro cijeli procentni poen konkurentnija od pro&scaron;logodi&scaron;njeg zaduženja, čime se daje priznanje napretku koji je 44. Vlada ostvarila, koje je između ostalog priznato od strane rejting agencija koje su povećale kreditni rejting sredinom pro&scaron;le godine&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su istakli da se ne zadužuju zbog tekuće potro&scaron;nje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog Ministarstva i Vlade, čime &scaron;tite fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana.
Oni su istakli da sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja, finansiraju iz tekućih prihoda, navodeći da su dodatno povećali i plate i penzije i to bez zaduživanja.
&bdquo;Cijeli postupak je sproveden po zakonu i međunarodnim standardima i omogućava nam da uredno izmirujemo obaveze države iz pro&scaron;losti, prvenstveno otplatu ranijih dugova koji ove godine dospijevaju u ukupnom iznosu od 820 miliona eura, od čega najveći dio od 500 miliona iz emisije obveznica iz 2018. godine&ldquo;, naglasili su iz Ministarstva.
Kako su naveli, emisija državnih obveznica ne samo da omogućava odgovorno upravljanje javnim dugom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju.
U saop&scaron;tenju se navodi da snažna potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom trži&scaron;tu, potvrđuje da su međunarodna finansijska trži&scaron;ta prepoznala stabilnost crnogorske fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija.
&bdquo;Ovim strate&scaron;kim potezom dodatno jačamo stabilnost javnih finansija, osiguravamo finansijsku odgovornost i potvrđujemo povjerenje globalnih investitora u ekonomski potencijal Crne Gore&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su poručili da nastavljaju da vode odgovornu i transparentnu politiku upravljanja dugom, čuvajući stabilnost budžeta i finansijski položaj svih građana Crne Gore.
Oni su istakli da je emisija sprovedena u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu, koje je usvojila Skup&scaron;tina, a prema kojoj se država može zadužiti do 1,4 milijarde EUR za refinansiranje obaveza, kapitalne investicije i fiskalnu rezervu.
&bdquo;Na osnovu detaljnih analiza trži&scaron;ta, sprovedenih u saradnji s renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama, ocijenjeno je da su trenutni uslovi na trži&scaron;tu bili izuzetno povoljni. Zainteresovanost investitora je bila tri puta veća u odnosu na planirani iznos emisije&ldquo;, dodali su iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, proces emisije obveznica je sproveden i uz po&scaron;tovanje svih međunarodnih standarda, uključujući izradu Prospekta &ndash; dokumenta koji detaljno oslikava političku, ekonomsku i dru&scaron;tvenu stabilnost Crne Gore.
U saop&scaron;tenju se navodi da je, nakon cjelokupnog procesa, Ministarstvo finansija danas u devet sati iza&scaron;lo na trži&scaron;te, u trenutku kada su uslovi bili optimalni.
&bdquo;Pripremne aktivnosti su uključivale i uče&scaron;će delegacije Ministarstva finansija na međunarodnoj konferenciji Invisso Beč 2025, gdje su ključnim investitorima predstavljeni strate&scaron;ki ciljevi 44. Vlade&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da su, nakon toga, u martu odabrane renomirane globalne banke kao aranžeri emisije, uslijedio je proces analize (Due Diligence) uz angažovanje međunarodnih i domaćih pravnih savjetnika, a 24. marta upućen je i Globalni investicioni poziv, kojem je prisustvovao veliki broj vodećih investitora iz cijelog svijeta

Ministarstvo finansija: Pozajmica od 850 miliona eura za stare dugove, za potrošnju se ne zadužujemo

PO KAMATNOJ STOPI OD 4,87 ODSTO

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti dva do četiri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana pojeftiniti po dva centa, pa će se prodavati po 1,44 eura, odnosno 1,48 eura.
Cijena eurodizela će u naredne dvije sedmice smanjiti četiri centi, pa će iznositi 1,35 eura.
Lož ulje će pojeftiniti takođe četiri centi, pa će ko&scaron;tati 1,29 eura.
Naredni obračun će biti o sedmog aprila, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 8. aprila.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA RUDARSTVA, NAFTE I GASA.

Ulcinjski odbornici jednoglasno su odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.&nbsp;
Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti jo&scaron; že&scaron;će protivljenje.
Premijer Milojko Spajić predstavio je u četvrtak odbornicima Skup&scaron;tine op&scaron;tine Ulcinj projekat u okviru kog bi Arapska kompanija gradila na prostoru od oko 20 miliona kvadrata.
Kako prenosi Portal RTCG, na posebnoj sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine, odbornici su donijeli zaključke u kojima se navodi da je nedopustivo da se o velikim projektima odlučuje iza leđa lokalne samouprave i mimo znanja lokalnog stanovni&scaron;tva.
Navodi se da će, ukoliko bude nastavljeno sa sličnim aktivnostima na promociji projekta, biti sazvana jo&scaron; jedna sjednica Skup&scaron;tine sa jo&scaron; konkretnijim zaključcima.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) kazali su da ne razumiju da neko nije za ulaganja koja bi donijela ogromne benefite Ulcinjanima.
Predsjednik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka kazao je da razmi&scaron;ljaju strate&scaron;ki drugačije o razvoju Ulcinja.
"Apsolutno sam protiv toga da se kompletna Velika plaža, znači to je 20 miliona kvadrata, da nekome ko će investirati 30 milijardi EUR", rekao je Zenka.
Arhitektica i ekolo&scaron;kinja Zejnepa Lika istakla je da bi planirani projekat u grad uveo potpuno novi urbani entitet.
"Ovaj plan bri&scaron;e samu su&scaron;tinu Velike plaže kao javnog prirodnog dobra i ključnog biodiverzitetskog područja prepoznatog na globalnom nivou", rekla je Lika.
Ona je naglasila da bi Spajić i Vlada trebalo da imaju vi&scaron;e senzibiliteta prema veoma vrijednom ekosistemu i njegovom zaleđu uz po&scaron;tovanje principa održivog razvoja.
"A zabrinjava i to &scaron;to ovakvim pristupom građani Ulcinja i Crne Gore gube zauvijek pravo pristupa javnom dobru, koje bi jednom kada pređu u privatne ruke moglo biti trajno otuđeno. Tako opasnim idejama trebamo svi stati na put, a pogotovo stručna javnost", kazala je Lika

Ulcinjski odbornici odlučili da ne podrže mega projekat arapske kompanije koji je prezentovao premijer Spajić

JEDNOGLASNO USVOJILI ZAKLJUČKE

Turistička organizacija Kotor, koja je 1. marta počela da naplaćuje naknadu za obilazak i razgledanje kotorskih bedema i tvrđave Sveti Ivan, bilježi pojavu ilegalne naplate ulaznica.
Direktor kotorske TO Jovan Ristić kazao je da je ta pojava bila prisutna i prethodnih godina, prenosi Radio Kotor.
"Kada je u pitanju ilegalna prodaja karata za obilazak bedema radi se o na&scaron;im sugrađanima i ni o kome drugom. Mislim da bi poslije ovoliko godina to trebalo da dođe na red da se rije&scaron;i. Ukoliko ti ljudi ne mogu sami da se nauče pravilima civilizovanog pona&scaron;anja i redu, mislim da bi sve službe trebalo da se uključe, pa da na taj način rje&scaron;avamo ove probleme", naveo je Ristić.
On je dodao da je ta pojava evidentirana po prijavama posjetilaca bedema.
"Pogotovo na ulazu od crkve Blažena Ozana, ali smo od pro&scaron;le godine imali i slučajeve na ulazu sa &Scaron;kaljarske pijace. Nelegalna naplata ulaznica na vi&scaron;e načina ruži ugled i sve ono &scaron;to se trudimo da postignemo kada je na&scaron; grad i njegova ponuda u pitanju. Takođe, ilegalna prodaja nije samo na bedemima i u principu ne radi se samo o nelegalnoj prodaji prehrambenih proizvoda i osvježavajućih pića, nego i o alkoholu i ne znam čemu sve&rdquo;, saop&scaron;tio je Ristić.
Veliki problem predstavlja i odlaganje ambalaže od prodatih proizvoda koja na bedemima zavr&scaron;ava u rupama i starim bistijernama.
"Zbog toga je jako te&scaron;ko održavati čistoću i brinuti se o redu. Jo&scaron; jednom apel nadležnim institucijama, roditeljima i svim sugrađanima da probaju da daju sve od sebe i pona&scaron;aju se u skladu sa nivoom grada u kojem žive&rdquo;, kazao je Ristić.
On je podsjetio da je Kotor na pragu predsezone, da uskoro počinje kruzing sezona, a izletnici dolaze u većem broju.
Uz ocjenu da je TO u potpunosti spremna za ovogodi&scaron;nju sezonu, Ristić je konstatovao da već nekoliko godina praktično nemaju pauzu u radu.
"Dakle, 365 dana u godini, 12 mjeseci imamo aktivnosti, tako da smo apsolutno spremni. Kalendar de&scaron;avanja za cijelu godinu je već spreman, objavićemo ga u narednim danima. Mislim da će biti mnogo interesantnih programa i de&scaron;avanja, sve ono na &scaron;ta su i navikli sugrađani i gosti", naveo je Ristić.
On je najavio da će ove sezone biti dostupan manji broj punktova za prijavu boravka turista, najvjerovatnije u Stolivu, Prčanju, Risnu i Dobroti dva, dok će se punkt TO iz Starog grada ubuduće nalaziti u novoj poslovnoj zgradi u &Scaron;kaljarima.
TO će, kako je kazao Ristić, početkom aprila imati gotovu aplikaciju za prijavu gostiju.
"Svi izdavaoci će imati priliku da besplatno preuzmu i koriste aplikaciju, dakle, da prijavljuju goste iz udobnosti svog doma, bez odlaska na punktove za prijavu. Ostavićemo nekoliko punktova koji su nam bitni da ovu godinu imamo i taj vid prijave, ali ono &scaron;to je najvažnije, prvi put u Crnoj Gori prava aplikacija, gotovo u potpunosti na nivou ozbiljnih evropskih aplikacija za prijavu boravka", zaključio je Ristić.

Ristić: TO Kotor bilježi ilegalnu naplatu ulaznica za obilazak zidina

KAZAO DIREKTOR KOTORSKE TURISTIČKE ORGANIZACIJE

Premijer Milojko Spajić rekao je da će rok za dostavljanje ponuda kada je posrijedi tender za aerodrome biti produžen do maja. Premijer je rekao da je usvojen okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i da su oblasti za međusobnu saradnju veoma velike.
"UAE su strate&scaron;ki zainteresovani za na&scaron; prostor. Tri kompanije finalisti kada je u pitanju tender za aerdrome tražile su dodatno vrijeme, da pripreme ponude. Rok se pomjera sa 5.aprila na 7.maj. Danas će ići saop&scaron;tenje", rekao je premijer novinarima nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Premijer je najavio važne sastanke u UAE u ponedjeljak, gdje će biti razmotreni investicioni potencijali.&nbsp;
"U ponedjeljak ću pozvati predsjednike svih primorskih op&scaron;tina na sastanak kako bi razgovarali o jednom važnom projektu koji se tiče UAE", istakao je Spajić.&nbsp;
On je kazao da postoji projekat i za sjever Crne Gore, a sjeverne op&scaron;tine imaju velike potencijale. U pitanju je, kako je precizirao, projekat koji se tiče zimskog turizma.&nbsp;
"Posmatrano godi&scaron;nje, imali bi investicije od dvije do tri milijarde kada je u pitanju taj projekat. Država bi dodatno imala pola milijarde prihoda od tog projekta", nagla&scaron;ava premijer.&nbsp;
Kako je istakao, zadatak države je da stvari posmatra drugoročno i da razmatra ozbiljne investicione potencijale.&nbsp;
Osvrćući se na ulaganja firme Igl hils i preduzetnika Mohameda Alabara, on je rekao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori. Naglasio je da je valorizacija Velike plaže ideja koja se razmatra, ali ima i drugih destijnacija u igri i moramo da se izborimo.
"Jasno je jedno - nema prodaje zemlji&scaron;ta. S takvom praksom smo zavr&scaron;ili", rekao je Spajić.&nbsp;
Kako je rekao, ako do projekta dođe, imaćemo zajedničko ulaganje. Predlaže dugoročan zakup, jer od toga država može da ima ozbiljne koristi.&nbsp;
To je rekao odgovarajući na pitanje da li je tačno da postoji namjera investitora iz UAE da zakupe cijelu Veliku plažu na 99 godina - od Port Milene do u&scaron;ća Bojane.
Od jednog velikog turističkog projekta, kakav se razmatra za Ulcinj, samo bi dividende bile dovoljno za obiljno unapređenje zdravstvene infrastrukture i mnoge druge projekte, kazao je.&nbsp;
"Imali bi u Ulcinju najmoderniju marinu, restauraciju Starog grada, najmoderniju bolnicu., aerodrom...", kazao je Spajić.&nbsp;
On je istakao da bi projekat kao primarni cilj imao dovođenje turista iz Zapadne Evrope.&nbsp;
"Investitore moramo tretirati jako dobro, biti pažljivi. Ovo su strate&scaron;ke važne priče, jer iza reputabilnih investitora stoji država UAE. Mislim da ovu priliku ne treba da ispustimo. Ako je investitor koji može da uloži 20 ili 30 milijardi ulaganja nepoželjan ovdje, &scaron;ta onda da očekujemo", rekao je Spajić.&nbsp;
Kazao je da svi treba da se uzdržimo od populističkih priča.&nbsp;
"Iza ove priče stoji država UAE. Tu su procedure jasne, kao ui pravila. Umjesto kartinga i formulica i drugih dječačkih snova, dajte da se fokusiramo na ozbiljne snove", rekao je premijer.&nbsp;
Kazao je da država vi&scaron;e nikada neće prodavati strate&scaron;ki važnu zemlju, već će koinvestirati. On je naveo da ćemo imati investicije i na jugu i na sjeveru zemlje.&nbsp;
"Napredujemo, zavr&scaron;avamo idejna rje&scaron;enja. Već ove godine ćemo imati početak jednog projekta, dva možda već iduće godine. Očekujemo da izgradimo Jadransko-jonski auto-put koji bi bio od su&scaron;tinskog značaja", rekao je premijer.&nbsp;
On je naglasio da će investitor u Ulcinju, ako se krene u realizaciju, graditi i lokalnu infrastrukturu i aerodrom.&nbsp;
"Na investitorima iz UAE je da odluče da li će sarađivati s nama. Ovo je istrorijski projekat, vrijedan 20,30 miliona eura, eksponencijalno najveći", rekao je Spajić.&nbsp;
Kako je naglasio, nema promjene demografske strukture nijedne op&scaron;tine.&nbsp;
"Slu&scaron;am razne teorije zavjere, da je neki Radojičić sa sjevera Kosova finansijer, kao da projekte države UAE mogu da finansiraju razni likovi iz regiona. Molim sve da se uzdržimo od neozbiljnih priča", kazao je Spajić.&nbsp;

Spajić: Produžen tender za Aerodrome, rok za predaju ponuda 7. maja

SAOPŠTIO PREMIJER

Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa odustaće od nekoliko plaža na ulcinjskoj Velikoj plaži kako bi ih prepustio ljudima koji su iz Crne Gore, a koji su za njih konkurisali, rekao je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednikom Op&scaron;tine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom na kome su razgovarali o tenderu za plaže.
Premijer je kazao da će na taj način biv&scaron;i vlasnici plaža doći u zakup tih plaža.
"Danas smo imali lijep i konstruktivan sastanak i razmjenili mi&scaron;ljenja, imali smo vanserijsku sesiju u kojoj smo se izdigli iz politike i nekih političkih interesa i razmi&scaron;lajli o lokalnom i nacionalnom intersu. Prenio sam poruku od gospodina Alabara kao zainteresovane strane u projektu o kojem ćemo razgovarati. Čuli smo zabrinutost i teme koje su legitimne. Svaka velika priča zahtijeva puno rada i niko ne računa da će se preko noći sve rije&scaron;iti ali moramo ući studiozno, tehnički jako, moramo u partnerstvu sa lokalnom samoupravom ići na inesticiju koja će biti na korist i lokalng stanovni&scaron;tva i države tako da smo tu da podržimno ono &scaron;to je dobro za Crnu Goru", uvjerava premijer.
Na inicijativu premijera Milojka Spajića, investitor Eagle Hills je donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu, a koje su u prethodnom periodu bile pod zakupom lokalnih preduzetnika, ustupi njima po cijeni koju su oni licitirali, saop&scaron;teno je zvanično iz Vlade. Nimanbegu je rekao novinarima da je zahvalan Spajiću &scaron;to rje&scaron;ava, kako je naveo, problematiku koju decenijama imaju sa Morskim dobrom.
"Imamo problema sa podizanjem cijena zakupa plaža i ja sam gospodina Spajića pozvao i ovo je veliko pitanje koje mi kao čelnici ovdje moramo sa ozbiljno&scaron;ću uzeti", naveo je Nimanbegu.
Želi da prenese poruku da su investitori u Ulcinj dobrodo&scaron;li, ali da će raditi samo u interesu zajednice.
Kaže da je zadovoljan jer Spajić pokazuje da želi da drugačije radi.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Spajić: Alabar odustaje od nekoliko plaža i prepušta ih našim građanima

Ministar pomorstva Filip Radulović najavio je da će od 1. jula do 10. septembra saobraćati pomorska linija Bar-Ankona.
Crna Gora će, kako je kazao, tokom predstojeće ljetnje turističke sezone, imati četiri međunarodne pomorske linije.
&ldquo;Pored već dogovorenih linija Budva-Dubrovnik, Kotor-Dubrovnik i Bar-Bari, zvanično možemo najaviti i liniju Bar-Ankona. Ona će saobraćati od 1. jula do 10. septembra. Pregovori sa kompanijom Adria Ferries za ovogodi&scaron;nju sezonu su pri kraju, a Barska plovidba je usaglasila ključne elemente ugovora sa italijanskim partnerom&rdquo;, rekao je Radulović.
On je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva, kazao da formalno potpisivanje ugovora očekuje do kraja ove, ili početkom naredne sedmice.
&ldquo;Uskoro ćemo imati i red plovidbe, dok će cijene zavisiti od datuma kupovine i dostupnosti. Četiri međunarodne pomorske linije tokom ovogodi&scaron;nje sezone pokazatelj su uspje&scaron;nog rada resora na čijem sam čelu, a čiji je prioritet &scaron;irenje pomorske mreže&rdquo;, poručio je Radulović.
Uspostavljanje ovih linija, smatra Radulović, doprinijeće rastu lokalne ekonomija, a značajno će uticati i na jačanje crnogorske privrede.

Radulović: Dogovorena pomorska linija Bar-Ankona

SAOPŠTIO MINISTAR SAOBRAĆAJA

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država uklonjena je sa Crne liste i upućujemo izvinjenje poreskom obvezniku zbog tehničke gre&scaron;ke, saop&scaron;teno je iz Poreske uprave Crne Gore.
Napominju da je u pitanju poreski obveznik koji redovno izmiruje svoje poreske obaveze.
"Poreski obveznik Ambasada Sjedinjenih Američkih Država na&scaron;ao se na prethodno objavljenoj Crnoj listi 50 najvećih poreskih dužnika, iz razloga &scaron;to je zbog institucionalnih promjena poreskog organa&nbsp; do&scaron;lo do promjene ovla&scaron;ćenog lica tako da do aprila ove godine nije vr&scaron;eno preusmjeravanje uplaćenih sredstava sa deviznog računa za uplate poreskih obaveza nerezidentnih pravnih lica, uključujući i uplate Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Podatak o deviznim prilivima sa računa pomenutog poreskog obveznika dobijen je tek nakon izvr&scaron;enog presjeka poreskih dužnika za prvi kvartal 2024. godine, te se Ambasada Sjedinjenih Američkih Država na&scaron;la na Crnoj listi", objasnili su iz Poreske uprave.
&nbsp;
&nbsp;

Poreska uprava: Ambasada SAD uklonjena sa liste poreskih dužnika