Ekonomija

Evropska komisija u svom nacrtu izvje&scaron;taja o napretku Crne Gore u 2024. godini konstatovala je da je program Evropa sad 2 rizičan po javne finansije.
Oni su podsjetili da je nova koaliciona vlada usvojila nekoliko velikih reformi.
"Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. godine Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2.0, kao i srednjoročnu fiskalnu strategiju", navode iz EK.
Kako su konstatovali, ključne reforme odnose se na povećanje prosječne minimalne plate sa 450 eura na 700 eura i prepolovljenje penzijskih doprinosa.
Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacijskim mjerama i ubrzanom investicionom programu, naveli su iz EK u draftu izvje&scaron;taja u koji je Pobjeda imala uvid.
Komisija dalje navodi kako je Skup&scaron;tina krajem decembra 2023. godine usvojila Zakon o budžetu za 2024. godinu, koji predviđa značajno pogor&scaron;anje bilansa budžeta, sa projektovanim deficitom od 3,4 odsto BDP-a.
Kako kaže, takav ishod podstaknut je očekivanim snažnim rastom socijalnih transfera i kapitalne potro&scaron;nje uz izostanak jednokratnih prihoda.
"Budžet za 2024. revidiran je zbog boljeg učinka prihoda od planiranog i mjera u vezi sa programom Evropa sad 2, koji bi trebalo da stupi na snagu u oktobru 2024. godine", navodi se u dokumentu.
EK dodaje da je kombinacija crnogorske makroekonomske politike ograničena nedostatkom autonomne monetarne politike.
"Fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom tražnjom. S obzirom na ranjivosti u vezi sa dugom, velike buduće potrebe za finansiranjem i mjere usvojene u okviru programa Evropa sad 2, čini se prikladnim pažljivo fiskalno upravljanje sa mjerama kompenzacije i sveukupno strožim fiskalnim stavom", upozorila je Komisija u draftu izvje&scaron;taja.

EK: Evropa sad 2 predstavlja značajan rizik za održivost javnih finansija

UPOZORENO U NACRTU IZVJEŠTAJA O NAPRETKU

Stručnjaci &scaron;vajcarske kompanije 8B Capital, koja je odnedavno i zvanični zakupac EPCG Željezare, boraviće ovih dana u fabrici kako bi provjerili stanje opreme.
Remont u Čeličani i Kovačnici trebalo bi da počne do 10. novembra, kazali su Pobjedi iz Elektroprivrede (EPCG), majke kompanije Željezare.
Predstavnik 8B Capitala, Igor &Scaron;amiz, ih je nedavno obavijestio o toj posjeti, dodajući da će po&scaron;tovati sve obaveze iz ugovora o zakupu koji je sa predstavnicima EPCG potpisao krajem jula.
Iz EPCG su kazali da će do 10. novembra biti preuzeta prva grupa od 25 radnika, kada bi trebalo i da započnu remont. Podsjećaju da je prema ugovoru, rok za obnavljanje proizvodnje najkasnije godinu od potpisivanja ugovora.
Ugovor o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare su potpisali 26. jula predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović i &Scaron;amiz.
Đukanović je tada podsjetio da EPCG, kao državna kompanija, nije bila u mogućnosti da pokrene proizvodnju čelika, te da je zbog toga i raspisan međunarodni javni poziv, kako bi se obezbijedio partner koji će pokrenuti osnovnu proizvodnju.
Potpisivanju ugovora krajem jula prisustvovao je i ministar energetike, Sa&scaron;a Mujović, koji je kazao da je kompanija 8B Capital pokazala upornost da upravlja Željezarom, te da on svim srcem želi da dio te upornosti pretoče u značajan i vrijedan poslovni rezultat, &scaron;to će biti dovoljno za napredak i EPCG i ukupne ekonomije Crne Gore.
Predviđeno je da proizvodni pogoni nik&scaron;ićke Željezare, kćerke firme EPCG, u narednih 50 godina posluju u okviru &scaron;vajcarske kompanije 8B Capital iz Lugana, za mjesečnu zakupninu od 31 hiljadu eura bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Najavili su da će u prvoj godini, od potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje, investirati 7,75 miliona eura, u narednih pet i čitavih 36,85 miliona. Zakupac je dužan da u prvih pola godine zakupa angažuje najmanje 150 radnika, odnosno po 25 na mjesečnom nivou. Takođe, zakupac je obavezan da zakupodavcu dokaže da je proizvodnja u Čeličani i Kovačnici počela najkasnije do datuma koji nastupa 12 kalendarskih mjeseci nakon datuma početka zakupa.
&Scaron;vajcarska kompanija jedina je dostavila ponudu na posljednjem međunarodnom javnom pozivu za zakup Željezarinih proizvodnih kapaciteta. &nbsp;

EPCG: Remont pogona Željezare i preuzimanje 25 radnika do 10. novembra

STRUČNJACI ŠVAJCARSKE KOMPANIJE 8B CAPITAL PROVJERIĆE NAREDNIH DANA STANJE OPREME NIKŠIĆKE FABRIKE

Vi&scaron;e 27 hiljada radnih mjesta otvoriće se u regionu Zapadnog Balkana u narednih &scaron;est godina u oblasti obnovljive energije, od čega će najvi&scaron;e stručnjaka biti potrebno za sektor solarne energije. To je pokazala analiza trži&scaron;ta rada sprovedena u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i na Kosovu. Da bi region na adekvatan način odgovorio &ldquo;zelenoj tranziciji&rdquo; hitno su potrebne reforme u oblasti obrazovanja i &scaron;kolstva, poručuju organizatori konferencije &bdquo;EduEnergy 2.0: Towards shaping the future of renewable energy transition in the Western Balkans &ldquo;, koja će se u srijedu održati u Budvi.
Analiza trži&scaron;ta rada ukazuje da će se u Crnoj Gori do kraja &nbsp;2030. otvoriti vi&scaron;e od 1700 radnih mjesta u oblastima obnovljivih izvora energije, od čega će najvi&scaron;e zaposlenih biti potrebno u sektoru energije koja se dobija od sunca. Kako obrazovanje i osposobljavanje može odgovoriti na promjene na trži&scaron;tu rada &nbsp;koje će biti izazvane zelenom tranzicijom i sve jačim uvođenjem obnovljivih izvora energije, pitanje je na koje će odgovor poku&scaron;ati da daju učesnici Konferencije posvećene &ldquo;zelenoj budućnosti&rdquo; Balkana.
Na skupu se očekuje prisustvo predstavnika obrazovnog sektora iz regiona Zapadnog Balkana &ndash; ministarstava obrazovanja, enegetike, državnih agencija za stručno obrazovanje i kvalifikacije, privrednih komora, poslodavaca i &scaron;kola.
&ldquo;Značajan dio konferencije biće posvećen promjenama na trži&scaron;tu rada koje se očekuju uslijed zelene tranzicije, potrebama obazovnog sektora za novim sadržajima koji se tiču obnovljivih izvora energije, te tome kako mladi biraju svoju karijeru i kako ih podstaći da &nbsp;izaberu obrazovne programe vezane za energetiku&rdquo;, istakla je direktorka međunarodne organizacije &ldquo;Incijativa za reformu obrazovanja u Jugoistočnoj Evropi&rdquo;, Tina &Scaron;arić.
Najavljuje da će na skupu 30. oktobra u Budvi koji organizuju u saradnji sa Njemačkim dru&scaron;tvom za međunarodnu saradnju GIZ, biti prezentovani i nalazi istraživanja o potrebama trži&scaron;ta rada do 2030. na Zapadnom Balaknu koji pokazuju da će ovom regionu u narednih &scaron;est godina biti potrebno preko 27 hiljada radnih mjesta u oblastima obnovljive energije.
Trenutno se energetski sektori u zemljama regiona oslanjaju uglavnom na ugalj kao izvor. Kosovo, Srbija i Bosna i Hercegovina su čak među prvih 10 zemalja svijeta po procentu energije koja se dobija iz uglja. Dok Crna Gora sa 39,8 odsto ima donekle bolje izbalansiranu energetsku sliku. Konferencija će dijelom biti usmjerena i na analizu postojećeg stanja te identifikovanje daljih potreba, navodi Tina &Scaron;arić. Dodaje da mladi, ali i odrasli, nedovoljno znaju o zelenoj tranziciji, pa se počelo raditi na uvođenju tih tema u postojeće nastavne planove i programe, kao i na uvođenju novih obrazovnih programa koji su potrebni za dalji razvoj obnovljivih izvora energije.
&ldquo;Kada se radi o ovako velikom zaokretu, o zelenoj tranziciji, svi segmenti dru&scaron;tva trebalo bi da budu uključeni, na onim nivoima za koje su ovla&scaron;ćeni &ndash; donosioci odluka kod izglasavanja i predlaganja zakona i strategija koje su usmjerene na obnovljive izvore energije te adekvatne mehanizme kojima će se isti moći implementirati; nevladine organizacije prilikom lobiranja za optimalna rje&scaron;enja i ukazivanja na potencijalne probleme; intelektualci za ukazivanje na učinke različitih izvora energije te pronalaženje novih, jo&scaron; boljih i održivijih rje&scaron;enja; obrazovni sektor u stvaranju nove generacije mladih koji su svjesni novih izvora energije te spremni odabrati zanimanja koja ih promovi&scaron;u; kao i u podr&scaron;ci odrasloj populaciji u nadograđivanju svojih vje&scaron;tina kako bi mogli odgovoriti na nove potrebe na trži&scaron;tu rada &ndash; svi imaju svoju, važnu, ulogu u ovom procesu,&rdquo; zaključuje &Scaron;arić.
&nbsp;

 Crnoj Gori će biti potrebno više od 1700 zaposlenih u oblasti solarne energije

“ZELENA TRANZICIJA” OTVARA NOVA RADNA MJESTA

Alimentacioni fond isplatio je danas preko 64,2 hiljade eura, na osnovu 156 rje&scaron;enja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora su rekli da je od ukupnog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno 61.983 eura, dok je na ime tro&scaron;kova izvr&scaron;nog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rje&scaron;enjima centara za socijalni rad, isplaćeno 2.274 eura, prenosi Mina business.
Kada je u pitanju struktura rje&scaron;enja po op&scaron;tinama, iz Ministarstva su kazali da se najveći broj odnosi na rje&scaron;enja Centra za socijalni rad Podgorica 54, zatim Nik&scaron;ić 28, Budva 16 i Bar 11.
Kako su naveli, Centar za socijalni rad Danilovgrad izdao je devet rje&scaron;enja, Mojkovac osam, Pljevlja sedam, Bijelo Polje i Herceg Novi po &scaron;est, Kotor četiri, Cetinje i Golubovci po dva i Berane, Andrijevica i Plav po jedno rje&scaron;enje.
Iz Ministarstva finansija su rekli da je privremeno izdržavanje na osnovu 156 rje&scaron;enja centara za socijalni rad isplaćeno za 173 djeteta.
Kako su kazali iz tog resora, za uzrast do pet godina isplaćeno je za sedmoro djece, za uzrast od &scaron;est do 13 godina za 93 i za uzrast od 14 do 18 godina isplaćen je iznos privremenog izdržavanja za 73 djeteta.
&bdquo;Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 24 ili 21 odsto, a majki 88 ili 79 odsto&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je Alimentacioni fond, nakon isplate privremenog izdržavanja u septembru ove godine, donio 126 rje&scaron;enja o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja kojima su obavezani dužnici izdržavanja da vrate isplaćeni iznos

Alimentacioni fond isplatio preko 64 hiljade eura za 173 djeteta

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA FINANSIJA

Ulazak Crne Gore u SEPA sistem početkom naredne godine predstavljaće važan korak ka modernizaciji finansijskog sektora zemlje i približavanju evropskim standardima. Ovaj potez omogućava Crnoj Gori da postane dio jedinstvenog evropskog trži&scaron;ta plaćanja, pružajući prednosti kako privredi, tako i građanima kroz brže, jeftinije i sigurnije transakcije. SEPA (Jedinstveno evropsko područje plaćanja) olak&scaron;ava prekogranične uplate u eurima unutar 36 zemalja članica, smanjujući tro&scaron;kove transakcija i pobolj&scaron;avajući efikasnost platnog sistema.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) predala je početkom jula, u ime države, formalni zahtjev za pridruživanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o pro&scaron;irenju (DG NEAR) Gert Jan Koopman nedavno je saop&scaron;tio da će Crna Gora, prema očekivanjima, kao prva od zemalja Zapadnog Balkana pristupiti SEPA 1. januara naredne godine.
Prednosti
Uvođenjem SEPA instant plaćanja, transakcije će biti jo&scaron; brže, pružajući preduzećima dodatnu konkurentsku prednost na evropskom trži&scaron;tu. Ovo usklađivanje sa evropskim normama predstavlja ključni korak na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.
Ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković izjavio je da će ulazak Crne Gore u SEPA sistem značajno unaprijediti finansijske tokove u zemlji, omogućavajući efikasnije i brže plaćanje za sve subjekte. On je naglasio da će smanjenje transakcijskih tro&scaron;kova biti jedna od ključnih prednosti, &scaron;to će pozitivno uticati na domaću privredu, ali i na svakodnevni život građana. Pored toga, Mule&scaron;ković je istakao da će ovaj korak dodatno ojačati položaj Crne Gore kao zemlje koja teži punopravnom članstvu u EU, jer SEPA sistem predstavlja jedan od stubova integracije svih zemalja EU u jedinstven finansijski prostor.
"Ulaskom u SEPA, Crna Gora ulazi u mrežu koja povezuje sve zemlje EU, čime se &scaron;alje važna poruka o sigurnosti na&scaron;eg bankarskog sistema, kao i o pouzdanosti na&scaron;e regulative. Da bismo postali dio ovog sistema, bilo je neophodno uskladiti na&scaron;e zakonodavstvo sa evropskim standardima, &scaron;to je proces koji traje već nekoliko godina", rekao je Mule&scaron;ković.
On je, takođe, naglasio da je ovaj korak izuzetno važan ne samo s aspekta evropskih integracija, već i za privlačenje stranih investicija.
"Efikasnija plaćanja i niži tro&scaron;kovi transakcija daju Crnoj Gori jo&scaron; jednu konkurentsku prednost na trži&scaron;tu, &scaron;to može privući vi&scaron;e investitora i otvoriti nova radna mjesta. Uvođenje SEPA sistema omogućava brže i jeftinije poslovanje, &scaron;to je ključni faktor za svaku ekonomiju koja želi da se razvija i bude konkurentna na evropskom i globalnom trži&scaron;tu", kazao je Mule&scaron;ković.
Uticaj CBCG
Pohvalio je rad Centralne banke Crne Gore (CBCG), koja je, prema njegovim riječima, ključni akter u ovom procesu.
"Ovo nije rezultat postignut preko noći. CBCG je proteklih nekoliko godina marljivo radila na harmonizaciji na&scaron;eg zakonodavstva sa zakonima EU, a izvje&scaron;taji Evropske komisije prepoznali su CBCG kao instituciju koja je u najvećoj mjeri uskladila svoje procese sa evropskim standardima, &scaron;to nažalost nije bio slučaj sa mnogim drugim državnim institucijama", tvrdi Mule&scaron;ković.
On je izrazio nadu da će se napori CBCG isplatiti kroz veći priliv investicija i ekonomski rast.
"Ovi rezultati su plod dugogodi&scaron;njeg rada i predanosti. Usvajanje SEPA sistema neće samo olak&scaron;ati poslovanje kompanijama i građanima, već će smanjiti i tro&scaron;kove javnih institucija, &scaron;to će imati pozitivan uticaj na cjelokupnu ekonomiju Crne Gore ", zaključio je Mule&scaron;ković.
Ovaj proces, prema Mule&scaron;kovićevim riječima, pokazuje da Crna Gora nastavlja ozbiljno da radi na usvajanju evropskih normi i standarda, &scaron;to je ključni element na putu prema punopravnom članstvu u EU.
SEPA postaje sve značajnija za preduzeća i pojedince unutar eurozone, omogućavajući brže i efikasnije prekogranične uplate. SEPA olak&scaron;ava nesmetane transakcije u eurima u 36 zemalja, uključujući članice EU i one koje to nijesu.
Standardizacijom platnih procesa smanjuju se tro&scaron;kovi transakcija i povećava transparentnost, &scaron;to ga čini posebno atraktivnim za međunarodne poslovne operacije.
Do 2023. godine, SEPA kreditni transferi čine 22 odsto bezgotovinskih plaćanja u eurozoni, dok direktni debitni transferi čine 15 odsto, a plaćanja karticama dominiraju sa 54 odsto ukupnih transakcija. Ovaj sistem godi&scaron;nje obrađuje preko 67 milijardi bezgotovinskih transakcija, a u prvoj polovini 2023. zabilježen je porast broja takvih plaćanja od 10,1 odsto, &scaron;to nagla&scaron;ava njegov sve veći uticaj. Ukupna vrijednost SEPA transakcija u prvoj polovini 2023. iznosila je oko 111 biliona eura.
Očekuje se integracija SEPA instant plaćanja, &scaron;to će učiniti plaćanja u eurima jo&scaron; bržim, pri čemu će banke u EU biti obavezne da podržavaju instant plaćanja do kraja godine. Ovaj razvoj će pobolj&scaron;ati likvidnost i pružiti konkurentsku prednost evropskim preduzećima omogućavajući gotovo trenutno poravnanje, dodatno smanjujući tro&scaron;kove i pobolj&scaron;avajući sigurnost plaćanja.
Ove inovacije pozicioniraju SEPA kao ključnu infrastrukturu za ekonomsku integraciju unutar Evrope, donoseći koristi preduzećima, pojedincima i javnim institucijama.

Mulešković: Ulaskom u SEPA imaćemo brže, jeftinije i sigurnije transkacije

CRNA GORA NAREDNE GODINE PRISTUPA JEDINSTVENOM PODRUČJU PLAĆANJA U EURIMA

U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Tako će BMB 98 poskupiti četiri centa i ko&scaron;taće 1.49 eura po litru, dok će BMB 95 biti skuplji pet centi po litru i ko&scaron;taće1.46 eura.
Eurodizel će poskupiti tri centa, na 1.34 eura.
Lož ulje će, takođe, poskupiti tri centa, tako će za litar biti potrebno izdvojiti 1.31 eura.
Naredni obračun biće četvrtog novembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od petog novembra, zaključujeno je u saop&scaron;tenju.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ RESORNOG MINISTARSTVA

Cnogorska komercijalna banka (CKB) spremna je da proda akcije u Plantažama, ukoliko za njih dobije odgovarajuću ponudu, kazao je u intervjuu Televiziji Crne Gore predsjednik i glavni izvr&scaron;ni direktor OTP grupe &Scaron;andor Čanji.
CKB ima 9,2 odsto vlasni&scaron;tva u Plantažama, državnoj kompaniji koja već duže vrijeme posluje u minusu.
"Spremni smo za prodaju, naravno, ako dobijemo odgovarajuću cijenu, ali ako moramo da zadržimo akcije, zadržaćemo ih. Nemamo strategiju za to, nego čekamo priliku da rije&scaron;imo ovo pitanje", rekao je Čanji, ističući da je svjestan pote&scaron;koća na trži&scaron;tu vina &scaron;irom Evrope, ne samo u Crnoj Gori i Mađarskoj, prenosi portal RTCG.
&nbsp;

CKB spremna da proda akcije u Plantažama

"NARAVNO, AKO DOBIJEMO ODGOVARAJUĆU CIJENU"

Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od danas su zabranjeni u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.
Za nepo&scaron;tovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40 hiljada eura.
Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 20. aprila, a primjena njegovih pojedinih odredbi, među kojima i onih koje se odnose na plastične kese i plastiku za jednokratnu upotrebu, predviđena je nakon &scaron;est mjeseci od stupanja na snagu.
Prema zakonu, zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za no&scaron;enje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.
Za kese debljine zida vi&scaron;e od 50 mikrona posladavci će plaćati naknadu od 0,03 eura.
Pored plastičnih kesa, biće zabranjene plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.
Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje mije&scaron;anog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji odlaganje otpada na deponijama.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera su ranije kazali da je cilj dono&scaron;enja Zakona stvaranje čistije i ekolo&scaron;ki održive Crne Gore.
Kako su naveli iz tog resora, Zakon u skladu sa najvi&scaron;im evropskim standardima, i donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom.

Od danas zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu

ZA NEPOŠTOVANJE ZAKONA KAZNE I DO 40 HILJADA EURA

Trećina građana Crne Gore je u kreditima i njihov ukupni dug prema bankama je gotovo dvije milijarde eura. Najče&scaron;će se, kažu u Centralnoj banci Crne Gore, traže stambeni krediti, a oko osam odsto čine refinansirajući. Građani kažu da se ne može preživjeti bez kredita, dok savjetnici za finansije pozivaju na oprez.
Zbog stalnog rasta cijena sve je teže upravljati kućnim budžetom, pa je trećina građana Crne Gore u kreditima.
Da će povećanje plata kroz program Evropa sad 2 značiti i nova zaduženja, smatra Maja Aleksić - savjetnica za lične finansije.
"To se pokazalo i kod Evrope sad 1. Moj savjet je da to ljudi ne rade, živimo u periodu jake inflacije", poručuje Aleksić.
Anketirani građani kažu da se bez kredita danas vrlo te&scaron;ko može, ako hoćete pristojan život. Neki od anketiranih nijesu imali samo svoj kredit, već participiraju i recimo u kćerkinom, sinovljevom...
Građani moraju biti dobro informisani o uslovima podizanja i vraćanja kredita, o kamatnim stopama i tipovima kredita, ali nemaju mnogo izbora, smatra Aleksićeva.
"Banke na trži&scaron;tu imaju slične kamatne stope, pa se građani odlučuju za banku koja im je najbliža i koja ima najbržu proceduru, to je realnost u Crnoj Gori", kaže ona.
Podizanje kredita je najrizičnije kada su nam finansije već poljuljane, a rizik zavisi i od namjene kredita.
"Ako su to krediti koje ulažemo u pokretanje privatnih biznisa posebno ako prije toga nismo odradili biznis plan koji će nam dati procjenu rizika za taj poduhvat, onda može biti rizično", obja&scaron;njava Aleksić.
Stara zaduženja vraćaju novim kreditima, a refinasiranje je opradano samo kada se njime smanjuje kamata i ukupan dug, no to uglavnom nije razlog za refinasiranje kredita, zaključuje savjetnica za lične finasije.
"Kod refinansiranja kredita vi&scaron;e puta plaćate kamatu na istu osnovicu, time &scaron;to svaki put imate novi ugovor, na istu osnovicu plaćate kamatu, nikako da izađete iz zaduženja", kaže Aleksić.

Trećina građana Crne Gore u kreditima

DUG PREMA BANKAMA GOTOVO DVIJE MILIJARDE

Isplata septembarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Iz Fonda PIO su naveli da prosječna septembarska penzija, bez obračunate razlike, iznosi 502,92 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za septembar iznosi 520,3 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Za isplatu septembarskih penzija, kako se dodaje, neophodno je 62,67 miliona eura.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Biv&scaron;i radnici cetinjske "Ko&scaron;ute" i danas su zaustavljali saobraćaj između Podgorice i Cetinja od 11 sat i 30 minuta do 12 sati u znak protesta zbog neisplaćenih potraživanja.
Predstavnica radnika Dijana Vujović kaže da nastavljaju sa protestima i da odustajanja nema.
"Svjedoci smo da je fomirana nova Vlada pa očekujemo da će se neko od članova Vlade koji je zadužen za nas konačno sjetiti da nas pozove na razgovor. Mi tražimo samo ono &scaron;to nam pripada i ni&scaron;ta mimo toga. Pripadaju nam i zarade, ali i da nam se poveže radni staž i podsjetiću da nijesmo od toga dobili ni cent", rekla je Vujović.
Ona je dodala da će nastaviti sa protestima i sačekati septembar da se Vlada vrati sa godi&scaron;njeg odmora, kako bi ako bude potrebe radikalizovali proteste i pokrenuli &scaron;trajk glađu.
Podsjetimo, biv&scaron;i radnici potražuju devet zaostalih zarada za &scaron;ta treba izdvojiti oko 2 miliona i 800 hiljada eura, kao i povezivanje radnog staža za 81 radnika.
&nbsp;

Radnici "Košute": Ako bude potrebe pokrenućemo štrajk glađu