Ekonomija

Vlada je danas na telefonskoj sjednici usvojila Informaciju o aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija Instituta &bdquo;Simo Milo&scaron;ević&ldquo;, u skladu sa Planom restrukturiranja.
Kako je saop&scaron;teno iz Vlade, Informacija je usvojena na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
U Informaciji se navodi da je prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut usvajanjem Informacije i potpisivanjem Ugovora o zajedničkom djelovanju između Vlade, Razvojne banke, Zavoda za zapo&scaron;ljavanje, Fonda za zdravstveno osguranje kao jedna strana i HTP Vile Oliva kao druga strana i Odluke o preuzimanju Instituta na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim uče&scaron;ćem od 85,66 odsto u kapitalu Instituta odnosno zajedno sa 327,51 hiljade akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje odnosno otkup svih preostalih 54,85 hiljada dionica, a koje nijesu u vlasni&scaron;tvu potpisnika ugovora.
Podsjećaju da su Ugovor o zajedničkom djelovanju i odluka potpisani 3. jula, o ćemu će biti obavije&scaron;teni Komisija za trži&scaron;te kapitala i Institut u roku od dva dana od potpisivanja.
"Pored toga, odluka će biti objavljena u dva &scaron;tampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih dru&scaron;tava&ldquo;, dodaje se u Informaciji.

Vlada usvojila Informaciju o obaveznom preuzimanju akcija Instituta

NA DANAŠNJOJ TELEFONSKOJ SJEDNICI

Cijene zakupa i prodaje stambenih jedinica rastu iz godine u godinu, a u nekim regijama dosežu nevjerovatne iznose.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Stefan Mi&scaron;ković za Portal ETV kaže da u glavnom gradu Crne Gore, zakup garsonjera u naseljima poput Zabjela ili Starog aerodroma kreće se od 300 do 400 eura, dok u novijim zgradama i opremljenijim stanovima može dostići i 500 eura mjesečno. Jednosobni stanovi u popularnim kvartovima kao &scaron;to su City kvart i Preko Morače iznajmljuju se za 450 do 650 eura, dok se dvosobni kreću od 500 do 700 eura, a luksuzne varijante dostižu i 1.000 eura mjesečno.
Na crnogorskom primorju cijene su jo&scaron; vi&scaron;e izražene. Tokom ljetnje sezone, zakup garsonjera i jednosobnih stanova u Budvi, Kotoru i Herceg Novom ide i do 600&ndash;800 eura, dok se veći stanovi izdaju i za 1.200 eura mjesečno.
&ldquo;Kada je riječ o glavnom gradu, najpovoljnije je tražiti garsonjeru u predgrađu Podgorice, dok najvi&scaron;e cijene drže luksuzni stanovi u blizini Big fashion centra i dijelu Preko Morače&rdquo;, navodi Mi&scaron;ković.
Kvadrat u novogradnji u Podgorici vi&scaron;e od 2.000
Kada je riječ o kupovini, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici iznosi oko 2.066 eura, dok je na primorju ta cifra vi&scaron;a &mdash; 2.328 eura po metru kvadratnom. U luksuznim zgradama i u centru glavnog grada, cijena kvadrata ide i do 3.000&ndash;3.500 eura. Najtraženija naselja su područje oko Big fashion centra, Blokovi 5 i 6, Preko Morače i Gorica C.
Na primorju, kaže Mi&scaron;ković, cijene stanova u prvoj liniji do mora idu i do 5.000 eura po metru kvadratnom, dok u prestižnim rizortima poput Porto Montenegra, Porto Novog i Lu&scaron;tica Baya kvadrat stana u &ldquo;resale&rdquo; fazi može dostići i 15.000 eura, zavisno od pozicije i nivoa opremljenosti.
Na sjeveru povoljnije
Na sjeveru zemlje i dalje se mogu naći povoljnije opcije &mdash; u prosjeku oko 1.200 eura po kvadratu, dok je u centralnim op&scaron;tinama van Podgorice ta cifra ne&scaron;to niža, oko 1.050 eura.
Dvostruki rast cijena u posljednjih pet godina
Prema riječima Mi&scaron;ković, od 2020. godine do danas, cijene nekretnina u Crnoj Gori porasle su za skoro 100 odsto. Kvadratni metar u novogradnji, koji je tada ko&scaron;tao oko 1.100 eura, sada prema&scaron;uje 2.150 eura. Zakup stanova takođe je u stalnom porastu, naročito od 2022. godine, kada je do&scaron;lo do naglog skoka potražnje, posebno među stranim državljanima, digitalnim nomadima i investitorima.
Uprkos upozorenjima analitičara da ovakav rast nije dugoročno održiv, interesovanje za crnogorske nekretnine ne jenjava. Luksuzne lokacije i dalje diktiraju cijene, dok standardno trži&scaron;te ostaje pod pritiskom potražnje i sve manjeg broja dostupnih nekretnina.

Zakup garsonjere u Podgorici i do 500 eura, prosječna cijena kvadrata u novogradnji više od 2000 eura

DVOSTRUKI RAST CIJENA U POSLJEDNJIH PET GODINA

Crna Gora na svaki euro koji zaradi izvozom skoro sedam potro&scaron;i na uvoz robe, saop&scaron;teno je iz Uprave za statistiku &ndash; Monstat. Taj podatak, ocjenjuje za Radio Crne Gore ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, očekivan je i jo&scaron; jednom pokazuje da su nam potrebne politike koje će diverzifikovati na&scaron;u privredu. Takođe ističe, neophodno je dodatno ulaganje u domaću proizvodnj, a ne sektor nekretnina.
Robna razmjena u prvih pet mjeseci ove godine prema podacima Monstata dostigla je preko milijardu i devetstotina miliona i četiri odsto je vi&scaron;a nego u istom periodu lani. Izvoz je činio 237 miliona, a uvoz &scaron;est puta veći ili 1,6 milijardi.
Ova statistika je, ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, očekivana. A jo&scaron; vi&scaron;e zabrinjava ističe &scaron;to će se negativni saldo nastaviti i do kraja godine jer će se, kako pominje, smanjiti izvoz električne energije zbog remonta termoelektrane.
&ldquo;Bez diverzifikacije ekonomije, bez jačanja realne ekonomije, bez otvaranja novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji te&scaron;ko da možemo da saniramo ovakvu situaciju&rdquo;, rekao je Mule&scaron;ković.
Iz Monstata je saop&scaron;teno i to da je prethodnog mjeseca uvoz iznosio 360 miliona, a izvoz bio 10 puta manji. Takođe da je pokrivenost uvoza izvozom od početka godine bila samo 14,2 odsto &scaron;to je značajan pad u odnosu na 2024. kada je iznosila gotovo 16 procenata.
Drugim riječima navodi se da Crna Gora za svaki euro koji zaradi izvozom potro&scaron;i skoro sedam na uvoz robe.
&ldquo;U Crnoj Gori ne proizvodimo skoro ni&scaron;ta i upravo to jeste problematično. To je onaj znak da smo se orijentisali na potro&scaron;nju. Kad imate povećanu potro&scaron;nju, a zbog toga &scaron;to nemate domaću proizvodnju, imate povećan uvoz&rdquo;, istakao je ekonomski analitičar Mule&scaron;ković.
Mule&scaron;ković je stava da ovakva statistika pokazuje da nam trebaju investicije u realnom, a ne sektoru nekretnina.
&ldquo;Preko 50 odsto investicija ide u nekretnine, a do svega 12,8 odsto ide u realnu ekonomiju i upravo dobijate ovakvu situaciju da imate veliki razmak između uvoza i izvoza, da imate velike strukturne probleme u ekonomiji&rdquo;, kaže on.
Podaci Monstata pokazuju i to da najveći udio u izvozu ima električna energija, a u uvozu transportni uređaji gdje prednjače automobili.
Najveći spoljno-trgovinski partneri Crne Gore u izvozu su bili Srbija, &Scaron;vajcarska i Bosna i Hercegovina, a u uvozu pored Srbije i Kina i Njemačka.

Mulešković: Crna Gora treba više da ulaže u domaću proizvodnju

OCJENJUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

Željeznički prevoz (ŽPCG) dobio je mi&scaron;ljenje sa rezervom na finansijske iskaze za 2024. Razlozi za iskazivanje rezerve su neusagla&scaron;ena potraživanja i obaveze u iznosu od 934 hiljade eura.
&ndash; ŽPCG je na dan 31. decembra 2024. godine prikazao potraživanja od kupca u iznosu od 3,12 miliona eura. U postupku nezavisnog usagla&scaron;avanja stanja ovih potraživanja ustanovili smo značajne razlike kod vi&scaron;e kupaca u iznosu od 407 hiljada eura u odnosu na stanja iskazana po njihovim poslovnim knjigama koja su prikazana u pristiglim odgovorima na upućene zahtjeve za konfirmacijom stanja međusobnih potraživanja i obaveza. Neusagla&scaron;enost potraživanja proističe najvećim dijelom iz kontokorentnog obračuna.
Do dana izdavanja ovog mi&scaron;ljenja nismo bili u mogućnosti da usaglasimo identifikovane razlike po osnovu konfirmacija u cilju potvrde stanja iskazanih potraživanja. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine. Takođe, ŽPCG je na dan 31. decembra 2024. godine prikazao obaveze iz poslovanja u iznosu od 3,5 miliona.
U postupku nezavisnog usagla&scaron;avanja stanja obaveza iz poslovanja, ustanovili smo značajne razlike kod vi&scaron;e dobavljača u iznosu od 527,2 hiljade eura u odnosu na stanja iskazana po njihovim poslovnim knjigama koja su prikazana u pristiglim odgovorima na upućene zahtjeve za konfirmacijom stanja međusobnih potraživanja i obaveza. Do dana izdavanja ovog mi&scaron;ljenja, nismo bili u mogućnosti da usaglasimo identifikovane razlike po osnovu konfirmacija u cilju potvrde stanja iskazanih obaveza.
Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su obaveze iz poslovanja realno iskazane sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; pi&scaron;e u mi&scaron;ljenju revizorske kuće Crowe MNE.
Dalje su naveli i da je ŽPCG prikazao nekretnine, postrojenja i opremu u iznosu od 21,88 miliona eura, u okviru kojih je prikazao zemlji&scaron;te 338BP u Bijelom Polju, zgrada Konači&scaron;te u Bijelom Polju, kao i dio zemlji&scaron;ta u Podgorici, na kojem se nalaze poslovne zgrade u ukupnom iznosu od 1,22 miliona.
&ndash; Za navedenu imovinu ŽPCG nije upisan kao vlasnik i nema posjedovne listove kojima dokazuje vlasni&scaron;tvo. Do dana izdavanja ovog mi&scaron;ljenja dru&scaron;tvo nije izvr&scaron;ilo uknjižbu vlasni&scaron;tva nad ovom imovinom Željezničkog prevoza Crne Gore. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da su Nekretnine, postrojenja i oprema realno iskazane sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; naveo je revizor.
Revizor je utvrdio i da ŽPCG nije izvr&scaron;io analizu i obračun odloženih poreskih obaveza i sredstava, kako se to zahtjeva po MRS 12-Porez na dobit, i shodno tome nisu bili u mogućnosti da se uvjere u potencijalne efekte koje bi primjena MRS 12 mogla imati na finansijske iskaze dru&scaron;tva za 2024. godinu.
ŽPCG je državno preduzeće u kojem je Vlada nedavno promijenila gotovo sve članove odbora direktora.
Ostala potraživanja navedena u iskazu o finansijskoj poziciji na dan 31. decembra 2024. godine u iznosu od 708.268 eura uključuju potraživanja po osnovu bolovanja u iznosu od 197.496 eura, koja nisu naplaćena u periodu dužem od jedne godine.
&ndash; Smatramo da Dru&scaron;tvo nije izvr&scaron;ilo adekvatnu procjenu naplativosti navedenih potraživanja sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine, kao &scaron;to se zahtijeva prema MSFI 9 - Finansijski instrumenti. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen na skup&scaron;tini akcionara.
Revizor je utvrdio i da ŽPCG nije izvr&scaron;io analizu i obračun odloženih poreskih obaveza i sredstava, kako se to zahtjeva po MRS 12-Porez na dobit, i shodno tome nisu bili u mogućnosti da se uvjere u potencijalne efekte koje bi primjena MRS 12 mogla imati na finansijske iskaze dru&scaron;tva za 2024. godinu.
ŽPCG je državno preduzeće u kojem je Vlada nedavno promijenila gotovo sve članove odbora direktora.
Ne zna se moraju li vraćati novac Vladi
Revizor je akcionarima skrenuo pažnju na napomenu 6 - Ostali prihodi iz redovnog poslovanja, u kojoj se navodi da je dru&scaron;tvo, u okviru pozicije prihodi od subvencija, evidentiralo uplate iz budžeta Crne Gore namijenjene za vraćanje rata kredita kod EBRD u iznosu od 1.152.753 eura.
&ndash; Do trenutka izdavanja ovog izvje&scaron;taja, dru&scaron;tvo nije dobilo zvaničnu informaciju da za navedene uplate neće imati obavezu vraćanja ovih sredstava. Takođe, revizor nije dobio odgovor od nadležnog ministarstva na upućen zahtjev za konfirmacijom o stanju međusobnih potraživanja i obaveza. Ne izražavamo modifikovano mi&scaron;ljenje u vezi sa ovim pitanjem - naveo je revizor.
Ostala potraživanja navedena u iskazu o finansijskoj poziciji na dan 31. decembra 2024. godine u iznosu od 708.268 eura uključuju potraživanja po osnovu bolovanja u iznosu od 197.496 eura, koja nisu naplaćena u periodu dužem od jedne godine.
&ndash; Smatramo da Dru&scaron;tvo nije izvr&scaron;ilo adekvatnu procjenu naplativosti navedenih potraživanja sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine, kao &scaron;to se zahtijeva prema MSFI 9 - Finansijski instrumenti. Shodno navedenom, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo da li su ova potraživanja realno iskazana sa stanjem na dan 31. decembra 2024. godine &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen na skup&scaron;tini akcionara.
&nbsp;

ŽPCG dobio mišljenje sa rezervom: Nijesu usaglasili skoro milion eura obaveza i potraživanja

NA FINANSIJSKE ISKAZE ZA 2024.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) izdala je kompaniji To Montenegro uvjerenje o plovidbenosti za avion i potvrdu o registraciji, &scaron;to znači da je postao dio registra civilnih vazduhoplova Crne Gore.
&bdquo;Istovremeno sa ovim procesom, izdat je i izmijenjeni sertifikat vazdu&scaron;nog operatora, te kompanija ovaj vazduhoplov može da koristi za komercijalne letove, s obzirom na to da zadovoljava potrebne uslove&ldquo;, rekli su iz ACV, a prenosi Mina business.
Avion tipa Embraer E195 je nedavno u trogodi&scaron;nji takozvani dry lease zakup, uzela nacionalna avio-kompanija.
Tim Agencije je odlučivao stručno, nezavisno i po propisima, vodeći se osnovnim principom da je sigurnost apsolutni prioritet.
Odluka ACV-a je, kako su naveli, donijeta nakon temeljno odrađenog fizičkog pregleda aviona, provjere kompletne dokumentacije i dokaza, kao i postupanja avio-kompanije u otklanjanju utvrđenih neusklađenosti, nakon sprovedene inspekcije.
&bdquo;Inspekcijski pregledi aviona su standardna procedura, a uobičajen postupak je i da se rije&scaron;e uočene neusklađenosti ili nepravilnosti u toku cjelokupnog procesa, &scaron;to je uslov da bi se izdalo uvjerenje o plovidbenosti. Dakle, avion je sada sposoban za sigurno obavljanje letova, u skladu sa nacionalnim propisima, evropskim regulativama i međunarodnim standardima&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ovim zahtjevnim postupkom profesionalno i posvećeno se bavio kompletan Sektor za sigurnost vazduhoplova i operacija vazduhoplova, menadžeri sistema upravljanja sigurno&scaron;ću i za praćenje usklađenosti i pravnici ACV-a.
Crnogorska vazduhoplovna vlast, kako su zaključili, ostaje posvećena očuvanju najvi&scaron;eg nivoa sigurnosti i bezbjednosti u svim aspektima civilnog vazduhoplovstva države.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo dala zeleno svjetlo za novi avion

SPREMAN ZA KOMERCIJALNE LETOVE

Revizija koju je Državna revizorska institucija (DRI) sprovela u kompaniji EPCG Solar-gradnja rezultirala je duplim negativnim mi&scaron;ljenjem i na finansijski izvje&scaron;taj i na pravilnost poslovanja u pro&scaron;loj godini.
Tokom 2024. godine na čelu EPCG Solara bio je Milutin Marojević, kojeg je prije nepun mjesec naslijedila Sanja Žugić. Na čelu Odbora direktora je kadar Nove srpske demokratije Marina Jočić.
Kolegijum kojim je rukovodio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da ova državna kompanija nije obračunala odložena poreska sredstva u skladu sa standardima koji tretiraju porez na dobit, pa je po tom osnovu iskazana manja dobit za 63.700 eura.
Utvrđeno je i da je prikazan veći iznos tro&scaron;kova koji se ne priznaje u poreske svrhe za 22.300 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije koji se odnose na neizmirene obaveze. Nijesu iskazana ni rezervisanja, posebno kada je riječ na naknade za zaposlene, otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i druge obaveze koje se iskazuju u skladu sa stečenim pravima u toku i nakon prestanka zaposlenja. To, kako smatraju revizori, ukazuje na nerealno iskazane podatke na pozicijama finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Neusklađenosti
Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su brojne neusklađenosti sa zakonima o unutra&scaron;njim kontrolama, radu, obligacionim odnosima, zaradama u javnom sektoru, za&scaron;titi imovine, javnim nabavkama te propisima koji reguli&scaron;u popis imovine i naknadu tro&scaron;kova zaposlenih u javnom sektoru.
- EPCG Solar je tokom 2024. godine, za najveći broj od 357 zaposlenih, aneksiralo ugovore o radu i izvr&scaron;ilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa, &scaron;to nije u skladu sa odredbama Zakona o radu. Dru&scaron;tvo je koeficijente složenosti radnih mjesta utvrdilo aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta bez saglasnosti Vlade i prethodno pribavljenog mi&scaron;ljenja Ministarstva, &scaron;to nije u skladu sa članom 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju DRI.
EPCG Solar je za 2022. godinu prikazalo gubitak od 2,2 miliona, a 2023. godine za 2,7 miliona eura, a nije smanjen ukupan fond zarada, &scaron;to je u suprotnosti sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru koji predviđa da se u tom slučaju smanjuje ukupan fond zarada za deset odsto i dodatno za pet odsto u narednoj godini.
Ugovori o djelu
Zaposlene su angažovali na osnovu ugovora o djelu i privremenim i povremenom poslovima i to na radna mjesta koja su sistematizovana. Neregularno su se koristila sredstva reprezentacije, a propusta je bilo i u okviru popisa imovine, planiranja i u izvje&scaron;tavanju o prihodima, te postupanja prilikom neblagovremene naplate potraživanja. Nijesu se po&scaron;tovali propisi ni za službena putovanja i isplatu dnevnica.
Jednostavne nabavke nijesu sprovodili u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, pa su revizori utvrdili da se praktikovalo dijeljenje predmeta javne nabavke prilikom nabavke kancelarijskog materijala, računara i multifunkcionalnih &scaron;tampača i iznajmljivanja teretnog vozila. Na taj način su prekoračili ukupan godi&scaron;nji limit nabavki od 100.000 eura za jednostavne nabavke.
EPCG Solar je dobila 23 preporuke uz obavezu da do kraja jula dostavi plan, do kraja decembra i izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka. Izvje&scaron;taj je, osim majci kompaniji Elektroprivredi (EPCG), dostavljen i Ministarstvu finansija, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet te Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu.
Dominantni prihodi od pružanja usluga Elektroprivredi EPCG Solar je pro&scaron;le godine prihodovala 7,8 miliona eura, od čega najvi&scaron;e od usluga pruženih matičnim i zavisnim pravnim licima odnosno majci kompaniji Elektroprivredi i ostalim kćerkama kompanijama i to 7,4 miliona eura.
Tro&scaron;kovi su prema&scaron;ili 7,7 miliona eura od čega je na zarade, naknade po ugovoru o djelu i članovima upravnom i nadzornog odbora, te poreze i doprinose oti&scaron;lo 6,8 miliona eura.

Duplo negativno mišljenje za EPCG Solar-gradnju

DRI KONTROLISALA PROŠLOGODIŠNJE POSLOVANJE KĆERKE KOMPANIJE ELEKTROPRIVREDE

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović najavio je da do kraja godine neće biti poskupljenja struje, ali će preispitati politiku popusta. Đukanović je objasnio da će popusti biti zadržani za potro&scaron;ače čiji računi ne prelaze 50 eura.
&bdquo;Mislimo da neće doći do povećanja cijena električne energije.&nbsp; Možda ćemo preispitati politiku popusta ali ćemo i prilikom preispitivanja te politike voditi računa o građanima koji racionalno koriste električnu energiju i da ćemo se potruditi da njima ne dođe do neke značajnije promjene&ldquo;. Popusti bi mogi biti zadržani za potro&scaron;ače čija potro&scaron;nja ne prelazi 500 KWh &scaron;to je najveći broj potro&scaron;ača i njima se ne bi promijenila cijena električne energije&ldquo;, kazao je Đukanović za Gradsku TV.
Đukanović je potvrdio da će Crna Gora uskoro potpisati međudržavni sporazum sa Francuskom kojim će biti stvoreni uslovi za investicije u elekroenergetski sektor i ugovor sa njihovom državnom kompanijom EDF o gradnji Hidroelektrane Kru&scaron;evo.
&bdquo;Mislim da je to dobra priča i da će se realizovati izgradnja HE Kru&scaron;evo. Aktivno učestvuju, razgovaramo sa predstavnicima EDF. Mislim da će to ići u pravom smjeru i želim da iskoristim priliku da poručim da bi mogli razmi&scaron;ljati u drugom smjeru i drugim hidroelektranama&ldquo;, kazao je Đukanović.
Smatra da priča o hidroelektrani Komarnica nije zatvorena i ukazuje da je otvaranjem auto puta gro saobraćaja izmje&scaron;ten iz kanjona Morače i otvorena mogućnost za gradnju elektrane Andrejevo i kvalitetno kori&scaron;ćenje potencijala te rijeke.
&bdquo;Često kažem da bi to mogla da bude estetika plus energetika. Ubijeđen sam da bi sistem kaskadnih elektrana na Morači bio sjajan. To bi bila sjajna turistička atrakcija a proizvodili bi i električnu energiju. Crna Gora nema bolji proizvod od struje&ldquo;, istakao je Đukanović.
Kada je riječ o poslovanju Elektroprivrede Đukanović ističe da je su&scaron;tina očuvati likvidnost, te da neće biti smanjena.
&bdquo;Imamo razgovore menadžmenta i sindikata. Trudimo se da pobjegnemo od nepopularnih mjera. Elektroprivreda će poslovati ove godine negativno zbog uvoza energije i remonta Termoelektrane. Ali ova četiri glavna mjeseca dok traje remont Termoelektrane da servisiramo iz kredita koji bi imao grejs period. Čim Termoelektrana počene sa radom u novembru sa novim izvorima energije Elektroprivreda će to moći da servisira. Imaćemo stabilnu likvidnost i zato nećemo morati da smanjujemo zarade&ldquo;, kazao je Đukanović.

Đukanović: Do kraja godine neće biti poskupljenja struje, zadržaćemo popuste za potrošače čiji su računi ispod 50 eura

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA EPCG

Pomorska linija Bar-Bari uspostavljena je danas i saobraćaće do početka septembra, saop&scaron;tio je ministar pomorstva Filip Radulović.
Pomorska linija Bar-Bari, kako je navedeno, uspostavljena je u saradnji sa renomiranim hrvatskim prevoznikom Jadrolinija.
&ldquo;Ova linija predstavlja sigurnost i održivost u razvoju putnika i robe. Svaka nova linija doprinosi jačanju na&scaron;e ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu&rdquo;, istakao je Radulović.
Podsjetio da su već otvorene linije Budva-Dubrovnik i Kotor-Dubrovnik, a da će od narednog utorka biti uspostavljena linija Bar-Ankona.

Radulović: Uspostavljena pomorska linija Bar-Bari

DO POČETKA SEPTEMBRA

Za juče planirana inspekcija broda &bdquo;Kotor&ldquo; odgođena je za danas, jer jo&scaron; nijesu otklonjeni svi kvarovi &ndash; kazao je Pobjedi izvr&scaron;ni direktor kotorske Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tako je ovaj brod i dalje zarobljen u američkoj luci Savana, a tro&scaron;kovi se i dalje nagomilavaju, te su, prema riječima Tadića, prema&scaron;ili pola miliona dolara. Crnogorska plovidba taj novac nema, pa čeka odgovor od Vlade kako premostiti ovaj problem.
Nezakonita državna pomoć
S druge strane, kako je Pobjedi kazao predsjednik Savjeta Agencije za za&scaron;titu konkurencije Dragan Damjanović, već je prije tri godine donijeto rje&scaron;enje kojim je ukazano da su obje brodarske kompanije i Barska i Crnogorska plovidba nezakonito dobijale državnu pomoć, jer je Vlada u njihovo ime otplaćivala kredit kineskoj Eksim banci za ukupno četiri broda crnogorske flote. Damjanović navodi da su zbog toga &scaron;to je Vlada i dalje nastavila da plaća rate, uputili vi&scaron;e urgencija, ali da od toga nije bilo nikakvog efekta. Imajući u vidu ova rje&scaron;enja, pitanje je da li bi država, ukoliko namjerava da postupa u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći, smjela da uplati ovaj novac kako bi brod mogao da isplovi iz američke luke.
Da li bi u tom slučaju ova sredstva Crnogorska plovidba mogla da očekuje od Barske, sa kojom je potpisan aranžman o preuzimanju gazdovanja nad brodovima &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;21. maj&ldquo;, a koji predviđa mogućnost uplate od milion eura, od čega je do sada isplaćeno 300.000 eura, čekamo odgovor od Ministarstva pomorstva. Odgovor očekujemo i od Ministarstva finansija na pitanje da li će Vlada u ime Crnogorske plovidbe platiti dug za popravku i lučke usluge.
Otvoreno pismo biv&scaron;eg borda
Nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina akcionara Crnogorske plovidbe u ponedjeljak smijenila Odbor direktora kojim je predsjedavao Jovo Lazarević, oni su se otvorenim pismom obratili ministru pomorstva Filipu Raduloviću koji je njihovu smjenu najavio pro&scaron;le nedjelje, ali i podno&scaron;enje krivičnih prijava protiv N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada ukazujući da je stanje na brodovima kotorske kompanije veoma lo&scaron;e.
U pismu ocjenjuju da se zlonamjerno na pres konferencijama plasiraju informacije bez provjere istinitosti podataka. Kažu da je ministar Radulović zacrtao da spoji dvije brodarske kompanije, ali da to nije nova ideja, već se o tome počelo razmi&scaron;ljati jo&scaron; 2018. godine. Posljednje inicijative oko te ideje vremenski se poklapaju, kako navode, sa dolaskom Borisa Mihailovića na mjesto direktora Barske plovidbe, koji je nedavno otvoreno kritikovao sada već biv&scaron;e rukovodstvo Crnogorske da su izbjegavali da daju tačne informacije o stanju u kompaniji.
- Njegovo postavljanje na tu poziciju mnoge je iznenadilo, jer se znalo da su uglavnom njegova javna zaposlenja bila vezana sa Savez sindikata, a da sa pomorstvom, do tada, nije imao nikakvih dodirnih tačaka - stoji u pismu ministru.
Tvrde da je na sastanku predstavnika brodara sa Ministarstvom pomorstva &bdquo;Mihailović držao glavno slovo&ldquo;, te da Radulović nikada nije odgovorio na njihov zahtjev da objasni na osnovu kojeg propisa je Odbor direktora izuzet iz dono&scaron;enja važnih odluka.
- Ministre Raduloviću, iako ste svojim nečinjenjem odnosno nedavanjem na vrijeme saglasnosti za produženje overdraft kredita Crnogorske plovidbe sa Prvom bankom, doveli do blokade računa i nastanka mnogih problema u kompaniji, posebno za &bdquo;Kotor&ldquo;, va&scaron;a ideja je vjerovatno bila da ćete sa četiri broda lak&scaron;e otplaćivati kredit Barske plovidbe prema Eksim banci &ndash; navodi prethodno rukovodstvo Crnogorske plovidbe u otvorenom pismu.
Dodaju da je na Skup&scaron;tini akcionara u maju na dnevnom redu, osim odluke o zaključenju ugovora dvije brodske kompanije, bila i odluka o prodaji biv&scaron;e poslovne zgrade Prekookeanske plovidbe, za &scaron;ta ranije nije bilo podr&scaron;ke.
- Stvorila se idealna prilika da uz tačku 1, koja je morala proći, prođe i tačka 2. Sad se postavlja pitanje da li je ugovor o tehničkoj saradnji samo maska kako bi se ostvarila realizacija prodaje poslovnog prostora u Baru i dok rukovodstvo Barske plovidbe putuje službeno po Norve&scaron;koj, Njemačkoj, Kini, Singapuru, Danskoj, Dubajiu&hellip;bilo bi interesantno sagledati tro&scaron;kove na tim službenim putovanjima &ndash; navode u pismu.
Problematizuju i to &scaron;to je analiza brodova povjerena kompaniji iz Dubaija za 36.000 eura, sumnjajući u kvalitet te sposobnosti kontrolora koji je taj posao obavio za osam sati, iako smatraju da se kvalitetna kontrola broda ne može uraditi za kraće od sedam dana.
- Ministre Raduloviću, iako se napravio ogroman problem Crnogorskoj plovidbi sa blokadom računa od strane Prve banke možda su Va&scaron;e namjere bile iskrene u želji da omogućite sigurniju otplatu kredita Barske plovidbe prema Eksim banci, ali ako za savjetnike budete i dalje imali iste ljude čiji se ciljevi ne poklapaju sa Va&scaron;im, imaćete kao ministar u budućem radu sličnih ili možda jo&scaron; većih problema &ndash; poručili su iz biv&scaron;eg borda.
Na istoj Skup&scaron;tini na kojoj su smijenjeni, umjesto njih su izabrani Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević

Na brodu ,,Kotor“ još nijesu otklonjeni svi kvarovi, troškovi opravke premašili pola miliona dolara

BROD CRNOGORSKE PLOVIDBE OSTAJE U AMERIČKOJ LUCI SAVANA, INSPEKCIJA ODGOĐENA ZA DANAS

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i premijer Mađarske Viktor Orban, potpisali su u Budimpe&scaron;ti sporazume kojima se, kako je navedeno, stvara osnov za saradnju na strate&scaron;kim projektima, kapitalnim za dalji razvoj Crne Gore.
Nosioci izvr&scaron;nih vlasti stavili su paraf na Sporazum o saradnji u oblasti infrastrukturnog razvoja i Sporazum o saradnji u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i sprovođenja zakona, čime se stvaraju uslovi za realizaciju projekata, koji će promijeniti Crnu Goru kroz pobolj&scaron;anje uslova za život, ekonomski rast i valorizaciju potencijala.
"Kroz zajednički rad na odabiru projekata, obezbjeđivanju finansijskih sredstava uz po&scaron;tovanje svih pravnih i ekolo&scaron;kih standarda, Crna Gora sada ima prostor da uz blisku saradnju sa članicom EU rije&scaron;i izazove, koji su usko grlo razvoja, izgradnje puteva i modernizacije željeznice", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade, a prenosi agencija Mina business.
Spajić je rekao da su u prethodne dvije godine intenzivno radili kako bi stekli povjerenje i do&scaron;li uop&scaron;te u poziciju da potpisuju međudržavne sporazume sa zemljama EU.
"Unapređivali smo odnose, kako bi do&scaron;li do ovog momenta, koji je istorijski za saradnju dvije zemlje. Postavili smo temelj i možemo očekivati u narednih godinu konkretizaciju u vidu projekata, koje će omogućiti dalji ekonomski razvoj i unaprjeđenje kvaliteta života. Na ovaj način stvorili smo uslove da nam na tom putu pomogne država članica EU &ndash; Mađarska&ldquo;, kazao je Spajić.
On je dodao da su za nas izgradnja auto-puteva i modernizacija željeznice ključni, jer ćemo se povezati sa regionom i Evropom i pružiti uslove da konačno nađemo održiv način da iskoristimo sve prednosti Luke Bar.
Uz razvoj infrastrukture dogovorena je formalizacija saradnja u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i razvoja sprovođenja zakona između dvije Vlade.
Orban je naveo da su sporazumi daleko vi&scaron;e od osnova za ekonomsku saradnju, oni su pitanje uspje&scaron;ne izgradnje povjerenja i potvrda da možemo u budućnosti jo&scaron; intenzivnije da sarađujemo.
Tome će, kako je dodao, pomoći i najavljeno osnivanje zajedničke ekonomske komisije, koja će pratiti implementaciju sporazuma i jačati veze između javnog, ali i saradnju privatnog sektora.
&bdquo;Razvoj infrastrukture najvažniji je dio na&scaron;e saradnje, jer je za nas posebno bitno da uspostavimo trgovačke rute uključujući Crnu Goru, &scaron;to bi stvorilo velike ekonomske benefite za obije zemlje&ldquo;, naveo je Orban.
Oni će, kako je kazao Orban, pružati i dalje punu podr&scaron;ku evropskoj integraciji Crne Gore, sa zajedničkom vizijom zavr&scaron;etka pregovora do naredne godine. U kontekstu pomoći biće osigurana ekspertska podr&scaron;ka, ali i &scaron;kolarine za zainteresovane crnogorske studente, kako bi unaprijedili akademsko i praktično znanje studirajući u Mađarskoj.
&bdquo;Crna Gora je praktično ispunila sve postavljene standarde u procesu pregovora sa EU i vjerujem da je sposobna da svako pregovaračko poglavlje zatvori rekordnom brzinom. Mađarska će nastaviti da podržava Crnu Goru u procesu integracije, ali i u prvih nekoliko godina članstva, jer znamo da je i to izazovan period&ldquo;, ocijenio je Orban.
Potpisivanju sporazuma u Budimpe&scaron;ti prisustvovali su ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministarka javnih radova Majda Adžović.

Spajić i Orban potpisali sporazume

U BUDIMPEŠTI

Skup&scaron;tina akcionara Instituta Igalo juče je razrije&scaron;ila dr Dra&scaron;ka Ra&scaron;kovića sa funkcije predsjednika Odbora direktora te rehabilitacione ustanove.
Skup&scaron;tina je za novog člana, na predlog Vlade, imenovala Mariju Miličković, prenosi RTHN.
Ostali članovi nisu promijenjeni, te su u Odboru i dalje Predrag Dragojlović i Batrić Kontić kao predstavnici državnog kapitala, Žarko Rakčević i Savo Kalezić, predstavnici manjinskih akcionara.
Za sedam dana biće održana sjednica Odbora direktora na kojoj će biti izabran predsjednik tog tijela.
Država je vlasnik 56,48 odsto akcijskog kapitala u Institutu. U vlasni&scaron;tvu Vlade Crne Gore je 19,19 odsto, Investiciono-razvojnog fonda 23,65 odsto, Fonda za zdravstveno osiguranje 10,23 odsto i Zavoda za zapo&scaron;ljavanje 3,4 odsto. Rakčevićevo hotelsko-turističko preduzeće Vile Olive posjeduje oko 28 odsto akcija Instituta.

Raškovića smijenili sa čela borda Instituta "Dr Simo Milošević"