Ekonomija

Poreski inspektori sproveli su 2,67 hiljada kontola od 1. maja do 17. avgusta, pri čemu su utvrdili nepravilnosti kod 526 poreskih obveznika, a po tom osnovu izdali 706 prekr&scaron;ajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 2,18 miliona eura.&nbsp;
Iz Poreske uprave (PU) je saop&scaron;teno da zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 1,32 miliona eura, od čega je naplaćeno 711,07 hiljada eura, odnosno 54 odsto.&nbsp;
&ldquo;Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekr&scaron;ajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekr&scaron;ajima&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 24 poreska obveznika.
&ldquo;U navedenom periodu, poseban fokus stavljen je na izdavaoce smje&scaron;taja (apartmane, vile, mini hotele, hotele), kod kojih je izvr&scaron;eno 167 kontrola, utvrđeno 89 nepravilnosti i izrečeno 185,4 hiljade eura novčanih kazni&rdquo;, rekli su iz Poreske uprave, prenosi Mina bussines.
Ovi rezultati potvrđuju da Poreska uprava, kroz planirane aktivnosti i pojačan nadzor, nastavlja da sprovodi mjere usmjerene na jačanje poreske discipline, suzbijanju sive ekoniomije i obezbjeđivanju stabilnih javnih finansija.&nbsp;
&ldquo;U skladu sa strate&scaron;kim ciljevima, koriste se svi raspoloživi kapaciteti za sprovođenje postupaka inspekcijskog nadzora, kako bi bili obuhvaćeni svi poreski obveznici, a posebno oni koji spadaju u kategoriju visokorizičnih u dijelu po&scaron;tovanja poreskih propisa&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Poreske uprave pozvali su sve građane da aktivno učestvuju u stvaranju pravednijeg sistema i da sve uočene nepravilnosti prijave pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme Budi odgovoran.

Tokom više od 2,6 hiljada kontola otkriveno 526 nepravilnosti

SAOPŠTENO IZ PORESKE UPRAVE

&nbsp;Rukovodstvo Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih, ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve, poručili su iz te kompanije.
Grupa od 84 zaposlena u ŽICG, koju čine otpravnici vozova, TK i saobraćajni dispečeri, ranije danas najavila potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama, ukoliko do petka njihovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.
Iz ŽICG su rekli da dana&scaron;nji tekst jednog zaposlenog obiluje neistinama.&nbsp;
&bdquo;Neprihvatljivo je u ovom obraćanju predstavljanje pojedinca kao &bdquo;najvažnijeg&ldquo; kadra u sistemu, uz ignorisanje značaja i drugih zaposlenih koji svakodnevno obavljaju složene i odgovorne poslove &ndash; ukupno 800 zaposlenih&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.&nbsp;
Navodi se je aktuelni menadžment prekinuo staru praksu ignorisanja zaposlenih i apsolutno svaki zahtjev za prijem na razgovor je bio prihvaćen.&nbsp;
&bdquo;&Scaron;to se tiče zarada otpravnika vozova (OV), one iznose od 730 do 987 eura, u zavisnosti od radnog staža, platne liste sa zaradom 788 EUR, i sa 34 godina radnog staža sa 987 eura, dok njihove kolege od čijeg direktnog rada zavisi rad OV, elektromehaničari za signalno-sigurnosne uređaje sa IV1 i IV2 nivom imaju zarade sa dodatkom do minimalne &ndash; od 600 eura. Oni rade na otvorenom pod svim vremenskim uslovima&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz ŽICG su, da bi građani Crne Gore mogli uporediti zarade u tom Dru&scaron;tvu i, kako su kazali, ko je u nepovoljnijem položaju, naveli da mladi inženjeri kao zaista deficitaran kadar primaju 808, 816 i 860 eura.&nbsp;
&bdquo;Takođe, navodi da su u periodu od 2009. do 2019. godine otpravnici vozova zarađivali 600 do 700 eura&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju ŽICG.&nbsp;
To, kako su naveli, demantuje platna lista OV za 2013. godinu &ndash; 425 eura, a za 2019. godinu &ndash; 481 eura, &scaron;to znači da im je dana&scaron;nja zarada približno 100 odsto uvećana.
Iz ŽICG su rekli da je novim predlogom izmjena Kolektivnog ugovora predviđeno uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto, izuzev direktorima sektora i pomoćnicima, kojima je povećanje 16 odsto, pa bi zarada OV iznosila od 862 do 1.150 eura, odnosno uvećanje njihovih zarada iznosiće 120 do 170 euraa, u mjesecima sa praznicima i znatno vi&scaron;e.&nbsp;
&bdquo;Nažalost, za sve &scaron;to se de&scaron;avalo od 2009. do 2019. godine uporno se obraća ovom menadžmentu, a u tom periodu se nijesu smjeli ogla&scaron;avati po ovim pitanjima, dok obustavu saobraćaja nijesu smjeli ni da pomenu&ldquo;, rekli su iz ŽICG.&nbsp;
Iz te kompanije su naveli da ih optužuju i za ukinuti beneficirani radni staž i status službenog lica, &scaron;to, kako su dodali, takođe treba adresirati biv&scaron;im rukovodstvima, dok beneficirani radni staž, i dalje imaju otpravnici koji po propisima zadovoljavaju sve uslove za to.&nbsp;
&bdquo;Da je neistina da OV masovno napu&scaron;taju kompaniju govori činjenica da je od 2022. godine njihov broj uvećan za 21, a ima jo&scaron; zainteresovanih koji jedva čekaju da zasnuju radni odnos&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Iz ŽICG su rekli da sa pravom postavljaju pitanje &bdquo;koliko je ozbiljna ova najava (medijska) &scaron;trajka s obzirom na to da nikakve zakonske procedure nijesu ispo&scaron;tovane&ldquo;.
&bdquo;Dopis nije potpisan, niti je donijeta zakonita odluka o stupanju u &scaron;trajk, dok navodni autor dopisa i organizator čak nije na radnom mjestu po rasporedu toga dana predviđenog za obustavu saobraćaja, a nisu ni potpisani zaposleni koji podržavaju zahtjeve iznesene u ovom dopisu&ldquo;, rekli su iz ŽICG.&nbsp;
Oni su naveli da svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično-pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu &scaron;tetu koju izazovu.&nbsp;
&bdquo;Mendžment na čelu sa Odborom direktora želi značajno da poveća zarade svim zaposlenima, međutim moramo postupati u odnosu na nivo sredstava koji nam je budžetom predviđen i postupati u zakonskim okvirima, jer su potpisnici pored menadžmenta reprezentativni sindikati koji zastupaju preko 600 zaposlenih&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Poručuje se da rukovodstvo ŽICG kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih.
&bdquo;Ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

ŽICG: Materijalni položaj unapređivati institucionalnim putem, a ne ultimatumima

REAGOVANJE

Vuković: Bez reformi slijedi urušavanje penzionog sistema i pad standarda

"AKTUELNA FISKALNA POLITIKA I PROGRAM EVROPA SAD 2 KRATKOVIDE I ŠTETNE MJERE"

Rje&scaron;avanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava. Za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.
Cijene stanova i kirija u Crnoj Gori nikad nijesu bile veće. Doskora&scaron;nji talas stranih državljana &ndash; podigao je vrijednost svakog kvadrata, pa stan postaje luksuz koji mnogi građani vi&scaron;e ne mogu da priu&scaron;te.
Dragan Živković iz Udruženja podstanara ističe da ne postoji nikakva pomoć koja se pruža postanarskim porodicama.
&ldquo;Imamo primjer glavnog grada koji je podijelio tih 200.000 subvencija, &scaron;to je ni&scaron;ta, jer u glavnom gradu imate skoro 15.000 podstanarskih porodica, subvencija je samo 140 njih, samo po sebi govori koliko je to uspje&scaron;an servis, dakle, neuspje&scaron;an servis&rdquo;, kaže Živković.
Stranci diktiraju cijene &ndash; iznajmljivanje prosječnog jednosobnog stana nekada je iznosilo 315, a danas je potrebno izdvojiti i do 544 eura. Bolja situcija nije ni na jugu zemlje. Kreditna rata &ndash; mjesečna kirija, razlika je sve manja.
U agencijama za nekretnine kao razlog vrtoglavih cijena navode globalne faktore.
&ldquo;Tu je vi&scaron;e faktora uticaja, to je bilo najprije pandemija koronavirusa, jedan gap koji se stvorio u tom periodu kada nije bilo privredne aktivnosti, inflacije, veliki pritisak tražnje na trži&scaron;te, povećana privredna aktivnost u sektoru građevinarstva, sve je to dovelo do naglog i brzog skoka cijena. Zatim se na sve to nadovezala i kriza u Ukrajini&rdquo;, obja&scaron;njava Stefan Mi&scaron;ković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine.
Hoće li trži&scaron;te stati ili će cijene i dalje rasti &ndash; neizvjesno je. Jedno je sigurno: podstanari već plaćaju najveću cijenu u ovoj trci.

Podstanari sve teže do krova nad glavom, cijene kirija i nekretnina ne miruju

CIJENE STANOVA I KIRIJA U CRNOJ GORI NIKAD NIJESU BILE VEĆE

Grupa od 84 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (ŽICG), koju čine otpravnici vozova, TK dispečeri i saobraćajani dispečeri, najavila je potpunu obustavu željezničkog saobraćaja u znak protesta zbog malih zarada.
Tvrde da su njihova egzistencija, dostojanstvo i profesionalni integritet ugroženi, a strpljenje iscrpljeno.&nbsp;
"Na&scaron;e zarade iznose svega 680 do 800 eura i to sa uključenim noćnim radom i 35 godina staža.&nbsp; To su najniže plate u Crnoj Gori, iako oni snose ključnu ulogu u odvijanju i bezbjednosti željezničkog saobraćaja.
&nbsp;Dostavljamo platne liste cjelokupnoj javnosti Crne Gore kao dokaz, a ne prazne riječi. Podsjećamo: Od 2009. do 2019. na&scaron;e zarade su smanjene dva puta, ukupno 30 odsto, i to uz saglasnost sindikata koji su i tada, a i danas, produžena ruka rukovodstva. Ta nepravda nikada nije ispravljena. U tom periodu zarađivali smo 600 - 700 eura, dok je minimalna plata bila 192 eura. Danas, i pored vi&scaron;estruko veće minimalne zarade, mi i dalje radimo za gotovo iste iznose. Ukinut nam je beneficirani radni staž i status službenog lica ", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Tvrde i da prekovremeni sati nijesu plaćaju, &scaron;to je, napominju, direktno i svjesno kr&scaron;enje Zakona o radu.
"U izmjenama kolektivnog ugovora na&scaron;i koeficijenti rastu sa 6,12 na 7,34, a dodatak sa 14 odsto na 15 odsto, &scaron;to znači povećanje plata od svega 80&ndash;100 eura, dok menadžmentu i rukovodiocima rastu za 200&ndash;450 eura", istakuto je u saop&scaron;tenju.
Napominju i da je "takva diskriminacija dovela do toga da su otpravnici i dispečeri postali deficitaran kadar".
"Ljudi masovno napu&scaron;taju posao, a ukrsnice Kos i Trebaljevo zatvorene su upravo zbog nedostatka radnika. Na sve ovo, rukovodstvo ŽICG i Ministarstvo saobraćaja uporno ćute. Kao da to nije dovoljno, javnost je svjedočila dopisu dva reprezentativna sindikata u kojem se brani rukovodstvo, a napadaju na&scaron;i istupi u medijima, bez ijednog argumenta. To jasno pokazuje da ovi sindikati vi&scaron;e ne zastupaju interese radnika, već isključivo interese rukovodstva. Njihov poku&scaron;aj da 80 radnika predstave kao &ldquo;manjinu&rdquo; je uvredljiv i ponižavajući. Ovdje se, gospodo, radi o ljudima koji nose ključnu odgovornost za bezbjednost saobraćaja, ljudima koji imaju svoje porodice i koji svoj posao obavljaju časno, po&scaron;teno, savjesno i odgovorno",&nbsp; zaključeno je u saop&scaron;tenju.
Ističu i da je njihova odluka jasna.&nbsp;
"Ukoliko se na&scaron;i zahtjevi do petka, 22. 8. 2025.godine u 9 časova ne prihvate, otpravnici vozova, TK dispečeri i saobraćajni dispečeri će sprovesti potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama: Beograd&ndash;Bar; Podgorica&ndash;Nik&scaron;ić; Podgorica&ndash;Bajze. U obustavi će učestvovati 84 otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera. Obustava će trajati do ispunjenja na&scaron;ih zahtjeva", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Grupa zaposlenih u ŽICG traži uvećanje zarada, u suprotnom slijedi potpuna obustava saobraćaja na ključnim prugama

ROK ZA ISPUNJENJE ZAHTJEVA 22. AVGUST

Elektroprivreda (EPCG) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su danas u Nik&scaron;iću dodatni kreditni aranžman u vrijednosti od 25 miliona eura za izgradnju vjetroelektrane (VE) Gvozd 2.
Njime se, kako je saop&scaron;teno, vjetroelektrana Gvozd pro&scaron;iruje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori &ndash; ukupno 75,6 megavati (MW).
&bdquo;Pro&scaron;irenjem su instalirane tri nove vjetroturbine, a godi&scaron;nja proizvodnja prelazi 210 gigavat sati (GWh), &scaron;to je dovoljno za snabdijevanje vi&scaron;e od 35 hiljada domaćinstava, dok se emisije ugljen dioksida (CO₂) smanjuju za skoro 137 hiljada tona godi&scaron;nje&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, potpisan je 19. juna 2023. godine i predstavljao je najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2 bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović kazao je da se ovim projektom EPCG jo&scaron; jednom potvrđuje kao vodeći pokretač energetske tranzicije u Crnoj Gori i pouzdan partner međunarodnih finansijskih institucija.
Izvr&scaron;ni direktor EPCG Ivan Bulatović rekao je da dodatno finansiranje daje snažan impuls energetskoj budućnosti Crne Gore.
&bdquo;Dodatno finansiranje za VE Gvozd 2 pokazalo je na&scaron;u čvrstu posvećenost zelenoj tranziciji i modernizaciji elektroenergetskog sistema. Ovaj projekat donosi dugoročnu korist i EPCG i cijeloj Crnoj Gori, jer garantuje stabilno snabdijevanje, značajno smanjenje emisija i energetski sigurniju budućnost za sve na&scaron;e građane&ldquo;, kazao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, VE Gvozd biće primjer kako domaći kapaciteti, uz snažnu međunarodnu podr&scaron;ku, mogu da obezbijede održiv razvoj i učvrste poziciju Crne Gore na putu ka evropskim klimatskim ciljevima.
Regionalni &scaron;ef energetike EBRD-a za Zapadni Balkan i Hrvatsku Francesco Corbo rekao je da je pored uspje&scaron;ne saradnje sa EPCG, EBRD ponosan &scaron;to podržava zelenu tranziciju Crne Gore kroz podsticanje privatnih investicija u obnovljive izvore energije.
&bdquo;Kroz na&scaron; program Renewable Energy Market Accelerator (REMA) pomogli smo nadležnim institucijama da trasiraju put za prvu aukciju za obnovljive izvore energije u zemlji &ndash; istorijski projekat solarne elektrane snage 250 MW. To je dokaz na&scaron;e snažne posvećenosti izgradnji održive i diverzifikovane energetske budućnosti Crne Gore&ldquo;, poručio je Corbo.
&Scaron;ef kancelarije EBRD-a za Crnu Goru Remon Zakaria apostrofirao je značaj produbljivanja partnerstva sa EPCG i podr&scaron;ku razvoju vodećeg projekta obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.
&bdquo;Vjetroelektrana Gvozd pokazuje kako fleksibilno, dugoročno finansiranje može donijeti stvarne rezultate &ndash; i kroz povećanje proizvodnje čiste energije i kroz postavljanje novih standarda u realizaciji projekata. Ova dodatna investicija potvrđuje na&scaron;u posvećenost ubrzavanju zelene energetske tranzicije Crne Gore i jačanju njene energetske sigurnosti&ldquo;, naveo je Zakaria.
Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović ocijenio je da je riječ o projektu od posebnog značaja za Crnu Goru.
&bdquo;Ovim projektom učvr&scaron;ćujemo energetsku sigurnost države, smanjujemo emisije CO2 i otvaramo prostor za održivi razvoj, a partnerstvo sa EBRD-jem potvrđuje povjerenje u zajedničke planovbe i daje snažan podsticaj da energetski sektor bude motor ekonomskog rasta Crne Gore&ldquo;, dodao je &Scaron;ahmanović.
Iz EPCG su rekli da je VE Gvozd projekat od državnog značaja i stub energetske tranzicije Crne Gore, koji je, zahvaljujući dodatnoj podr&scaron;ci EBRD-a, osigurao dugoročnu stabilnost i održivost elektroenergetskog sistema, ali i snažan doprinos evropskom cilju: da do 2050. godine električna energija bude proizvedena isključivo iz čistih izvora.
&bdquo;Naročito zadovoljstvo nam predstavlja činjenica da je aranžman potpisan ba&scaron; na Dan na&scaron;e kompanije&ldquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

EPCG i EBRD potpisali novi kreditni aranžman: Investicija od 25 miliona eura za najveću vjetroelektranu u Crnoj Gori

"OVIM PROJEKTOM UČVRŠĆUJEMO ENERGETSKU SIGURNOST DRŽAVE"

Prema statistici Monstata, u prvoj polovini 2025. godine Crna Gora je dodatno produbila zavisnost od uvoza hrane. Ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković za Antenu M kaže da podaci pokazuju da se uvoz povećava iz mjeseca u mjesec, dok istovremeno bilježimo i pad izvoza. Time se smanjuje pokrivenost uvoza izvozom, a ovog mjeseca ona je, ističe, bila na istorijskom minimumu.
&ldquo;Sve to jasno govori da u Crnoj Gori skoro da i ne proizvodimo ni&scaron;ta, &scaron;to negativno utiče na ekonomiju. Sa ovakvom zavisno&scaron;ću od uvoza nemamo mogućnost da ulažemo dovoljno u domaću proizvodnju. Naime, kada imate veliki uvoz, a mali izvoz, većina novca izlazi iz zemlje, dok se samo mali dio vraća. Mjere koje se sprovode u poljoprivredi, preradi hrane i drugim oblastima jesu povećane u odnosu na raniji period, ali one nijesu dovoljne &ndash; moraju biti mnogo veće i bolje formulisane kako bi se razvio crnogorski proizvod&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Stanje u kojem se nalazimo, navodi, negativno utiče i na potencijal rasta bruto dru&scaron;tvenog proizvoda, jer razlika između uvoza i izvoza predstavlja jednu od ključnih komponenti u njegovom obračunu.
&ldquo;Povećanje jaza smanjuje mogućnost rasta BDP-a. Upravo je to bila jedna od primjedbi na projekcije rasta za 2024. i posebno 2025. godinu, jer se znalo da će doći do ovakve situacije zbog slabijeg izvoza električne energije. Bez konkretnih mjera za jačanje crnogorske privrede - realne ekonomije i poljoprivrede te&scaron;ko da se može popraviti stanje. Bez snažne realne ekonomije nema održivog ekonomskog rasta. Ovi podaci jasno ukazuju da je potreban strate&scaron;ki pristup svih relevantnih institucija i unaprijeđenje dijaloga sa privredom, kako bi se problemi rje&scaron;avali&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Godina 2028, koja se pominje kao potencijalna za članstvo u EU, vrlo je blizu, a ulazak u Uniju sa ovako ranjivom ekonomijom predstavljaće dodatni problem za Crnu Goru, zaključio je Mule&scaron;ković.

Mulešković: Ne proizvodimo gotovo ništa, većina novca izlazi iz zemlje, potreban strateški pristup

OCJENUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede preduzeće, u skladu raspoloživim sredstvima i zakonskim mogućnostima, sve mjere kako bi pomoglo proizvođačima i nadoknadilo &scaron;tetu nastalu tokom požara u Piperima, kazao je resorni ministar Vladimir Joković.
Kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Joković je danas, zajedno sa državnim sekretarom Krstom Rađenovićem i direktorom Direktorata za poljoprivredu Miroslavom Cimbaljevićem, obi&scaron;ao područje Pipera, koje je prethodnih dana zahvaćeno požarima.
"Veliki broj poljoprivrednih parcela, zasada i pomoćnih objekata pretrpio je značajna o&scaron;tećenja ili je potpuno uni&scaron;ten, &scaron;to je dodatno ugrozilo egzistenciju brojnih domaćinstava", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
U saop&scaron;tenju se navodi da će Ministarstvo, u saradnji sa Vladom Crne Gore, a preko Komisije za procjenu &scaron;teta od elementarnih nepogoda kojom predsjedava Joković, obezbijediti da građani budu obe&scaron;tećeni i da se nadoknadi dio pretrpljene &scaron;tete.
&nbsp;

Joković: Pomoći ćemo poljoprivrednim proizvođačima nakon požara u Piperima

"U SKLADU RASPOLOŽIVIM SREDSTVIMA I ZAKONSKIM MOGUĆNOSTIMA"

U stabilne države dolaze platežniji gosti, dok u politički nestabilnim destinacijama, kakva je danas Crna Gora, preovladavaju turisti sa znatno manjom kupovnom moći, ocijenio je profesor Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković.
Rezultat su, kaže, niži prihodi, kraća sezona i sve veći pritisak na prostor, koji se betonira bez plana i bez zakona koji bi ga &scaron;titili.
Ratković upozorava da hotelski kapaciteti stoje u mjestu, dok sekundarni stanovi, koji čine oko 80 odsto smje&scaron;taja, nekontrolisano niču i potkopavaju održivost ponude.
- Turizam je strate&scaron;ka grana, ali ako ga pretvorite u nekontrolisanu gradnju apartmana &ndash; uni&scaron;tavate ga iznutra - naglasio je prof. dr Rade Ratković u razgovoru za Pobjedu.
On upozorava da Crna Gora već četiri decenije nije održala Kongres turističkih radnika, da su hotelski kapaciteti u stagnaciji, a privatni smje&scaron;taj &ndash; posebno sekundarni stanovi &ndash; potpuno izvan kontrole. I dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, kod nas se, kaže, prioriteti gube u političkim agendama i populizmu.
- Nije normalno da tri sata idete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako rije&scaron;iti privremenim rje&scaron;enjima. Ali kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana - naglasio je Ratković.
Podsjetio je da bi se mnoge saobraćajne blokade mogle izbjeći kori&scaron;ćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj. Ocijenio je da bi uz malo radova, taj put mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala.
Istakao je da je problem saobraćaja samo simptom &scaron;ireg problema: izostanka planiranja u javnom interesu. Po njegovim riječima, magistrala je pretvorena u gradsku ulicu, a zaobilaznice se ne grade.
- Kod nas životna pitanja nemaju prioritet. Umjesto da rje&scaron;avamo infrastrukturu, bavimo se temama koje nemaju veze sa interesima građana i države - rekao je Ratković.
Govoreći o političkoj klimi, Ratković je ocijenio da ona direktno utiče na turizam. Stabilne zemlje privlače platežnije goste, dok nestabilnost i konflikti odbijaju turiste.
- Ako gostu od aerodroma do hotela treba duže nego &scaron;to mu traje let, te&scaron;ko da će se vratiti - naglasio je.
Sekundarni stanovi &ndash; rak rana crnogorskog turizma
&Scaron;to se tiče sekundarnih stanova. Ratković je rekao da oni čine oko 80 odsto smje&scaron;tajnih kapaciteta, &scaron;to je &bdquo;čista &scaron;teta&ldquo; za turizam. Objasnio je da sekundarni stanovi direktno konkuri&scaron;u hotelima, ru&scaron;e cijene i standarde, i primoravaju hotele da se pretvaraju u apartmane, ukidaju restorane i smanjuju usluge.
- Crna Gora nema ni tačan popis tih stanova. Popis stanovni&scaron;tva nije obuhvatio ovo pitanje. Hrvatska je već donijela zakon kojim se gradnja obustavlja kada su infrastrukturni i prirodni kapaciteti prema&scaron;eni. Kod nas &ndash; ni&scaron;ta - naglasio je Ratković.
Po njegovim riječima, bez popisa i jasnog uvida u strukturu smje&scaron;taja, svaka strategija razvoja turizma ostaje mrtvo slovo na papiru.
- Neophodan je sistemski zakon koji će turizam proglasiti djelatno&scaron;ću od posebnog nacionalnog interesa, obavezati državu da mjeri nosive kapacitete i zaustavi gradnju kada su oni prema&scaron;eni - naglasio je Ratković.
Dodao je da bi ovo morala biti ključna tema predstojećeg Kongresa turističkih radnika, koji bi se, prvi put nakon 40 godina, trebao održati u decembru.
- Kongres mora donijeti rezoluciju kojom se traži dono&scaron;enje ovog zakona. Bez njega, ne možemo zaustaviti devastaciju ni na obali, ni u planinskim predjelima - rekao je Ratković.
UNESCO status &ndash; adut, a ne prepreka
Komentari&scaron;ući prijedloge da se preispita status UNESCO ba&scaron;tine, Ratković je ocijenio da je to &bdquo;apsurd i potencijalna trajna &scaron;teta&ldquo;.
- Status UNESCO je međunarodno priznanje i turistički adut, a ne smetnja. Uklanjanje sa liste bila bi nenadoknadiva reputaciona i kulturna &scaron;teta za Crnu Goru.
To bi značilo gubitak privilegije koju su generacije gradile - naglasio je.
Govoreći o političkoj kontroli u turizmu, Ratković je rekao da je ona &bdquo;prevelika&ldquo;. Turističke organizacije, tvrdi, vode partijski ljudi, a ne stručnjaci.
- Bez depolitizacije nema održivog razvoja turizma - naglasio je Ratković podsjećajući da Crna Gora od devedesetih godina nije imala ozbiljnu strukovnu debatu o turizmu i da je krajnje vrijeme da se to promijeni.
Govoreći o sezoni, Ratković je ocijenio da prava turistička sezona kod nas traje tri mjeseca i da platežniji gosti odlaze.
- Dolaze gosti sa manjom platežnom moći, a cijene su često nelogične &ndash; pojedini artikli skuplji su nego u razvijenim evropskim destinacijama - tvrdi Ratković.
Posebno je ukazao na sivu ekonomiju. Ratković je rekao da se vi&scaron;e od 50 odsto noćenja ne prijavljuje, a država nema ažurne podatke ni o sekundarnim stanovima, ni o njihovim vlasnicima.
- Bez tačnih podataka nema ni razvoja ni kontrole - nagla&scaron;ava prof. dr Ratković.
Govoreći o prostornom planiranju, Ratković je podsjetio da su ranije postojale jasne zabrane gradnje u određenim zonama, poput zabrane izgradnje stanova ispod magistrale u Budvi iz 1985. godine.
- Tada se prostorni plan po&scaron;tovao kao zakon. Danas se devastira obala bez ikakvog strate&scaron;kog razmi&scaron;ljanja - rekao je.
Kao pozitivan primjer iz pro&scaron;losti, Ratković je naveo projekat Slovenska plaža iz 1984. godine, osmi&scaron;ljen da traje decenijama.
- To ne treba nikada ru&scaron;iti ili nadograđivati, jer svaka nadogradnja znači ru&scaron;enje ideje i koncepta - naglasio je Ratković.
Ne treba nam vi&scaron;e betona
Upozorio je na pogubnost modela oslanjanja na velike strane investitore za masovnu gradnju.
- Takvi projekti mijenjaju demografsku strukturu, klimu i identitet prostora, a korist imaju samo investitori - rekao je Ratković. Kao alternativu, naveo je primjer Hrvatske, gdje kampovi i glamping donose jednaku zaradu kao hoteli, ali bez uni&scaron;tavanja prostora.
Govoreći o konkurenciji, Ratković je istakao da Crna Gora mora ponuditi kvalitet i cijene koje su u skladu sa standardom gostiju. Naveo je primjere iz regiona gdje gosti za manje novca dobijaju bolji kvalitet i uređenije plaže.
- Ako ne možemo biti konkurentni, postaćemo samo prolazna destinacija &ndash; turisti će prespavati i produžiti dalje - naglasio je.
Ratković zaključuje da je krajnje vrijeme za sistemske promjene: depolitizaciju, dono&scaron;enje zakona o upravljanju održivim turizmom, precizan popis smje&scaron;tajnih kapaciteta i za&scaron;titu prirodnih i kulturnih resursa.
- Prostor je resurs koji, kad ga jednom uni&scaron;tite, vi&scaron;e se ne može obnoviti. Ako to ne shvatimo odmah &ndash; biće kasno - poručio je Ratković.

Ratković: Neće se vratiti gost koji od aerodroma do hotela putuje duže nego što mu traje let

"DOLAZE GOSTI SA MANJOM PLATEŽNOM MOĆI, A CIJENE SU ČESTO NELOGIČNE"

Benzin će od ponoći poskupiti cent, dok će cijena eurodizela biti niža tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će cijena eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana iznositi 1,43, odnosno 1,46.
Cijena eurodizela će&nbsp; u naredne dvije sedmice&nbsp; iznositi 1,34.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će se prodavati za 1,28.
"Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 25. avgusta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 26. avgusta", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Ministarstva.

Od ponoći skuplji benzin

NOVE CIJENE GORIVA

Sindikat kontrole letjenja (SKL) stupio je u &scaron;trajk koji će trajati do 30. septembra, saop&scaron;teno je iz SKL. &Scaron;trajk je, kako su naveli, započeo sinoć u 23 sata.
"Osnovni zahtjev SKL odnosi se na hitno i značajno uvećanje zarada pojedinih kategorija zaposlenih. Prosječna zarada kontolora letjenja u SMATSA doo iznosi oko 7.000 eura, &scaron;to je neuporedivo vi&scaron;e od prosječne zarade u Srbiji.Ova jednostrana odluka direktno &scaron;teti poslovanju aviokompanija, otežava odvijanje saobraćaja i aviokompanijama generi&scaron;e dodatne tro&scaron;kove, dok putnicima i drugim korisnicima vazdu&scaron;nog saobraćaja ozbiljno naru&scaron;ava mogućnost da realizuju svoje planove. Istovremeno, SMATSA doo i institucije država osnivača trpe veliku materijalnu i reputacionu &scaron;tetu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Istiiču da &scaron;trajk u organizacionim jedinicama na teritoriji Crne Gore nije počeo.
"Odluka Skup&scaron;tine SKL o stupanju u &scaron;trajk u organizacionim jedinicama na teritoriji Crne Gore je nezakonita, jer je donijeta od sindikata koji nije registrovan na teritoriji Crne Gore.
Skup&scaron;tina SKL je dono&scaron;enjem navedene odluke dovela u opasnost zaposlene u Terminalnoj i Aerodromskoj kontroli letjenja Podgorica i Aerodromskoj kontroli letjenja Tivat od mogućih posljedica sprovođenja aktivnosti koje su suprotne propisima Crne Gore", navedeno je u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;

Sindikat kontrole letjenja u Srbiji stupio u štrajk: Ne odnosi se na Crnu Goru