Ekonomija

Letom nacionalne avio kompanijom Er Montenegro u Crnu Goru je danas doputovalo 116 putnika iz Talina &ndash; Estonija.
Njih su na Aerodromu Tivat dočekali predsjednik Odbora direktora To Montenegro - Air Montenegro Pavle Ljesar, član Odbora direktora Orhan Hodžić, predsjednik Odbora direktora &nbsp;Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić, predstavnici Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Turističke organizacije Tivta dočekali su 116 putnika iz Talina &ndash; Estonija.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/sHCzk7Eipfs" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Predsjednik Odobora direktora TO Montenegro &ndash; Er Montenegro Pavle Ljesar je istakao da mu je velika čast &scaron;to je danas u prilici da u ime kompanije poželi dobrodo&scaron;licu prvim putnicima iz baltičkih zemalja, kao i svim putnicima koji će do sredine oktobra dolaziti i iz Vilnusa i Rige (Litvanija i Letonija).
"Očekujemo da prevezemo blizu 22.000 putnika, &scaron;to je od izuzetnog značaja za Er Montenegro i Crnu Goru, a na&scaron; važan partner Aerodromi Crne Gore, servisiranjem i opsluživanjem doprinosi ostvarenju zajedničkih ciljeva u interesu Crne Gore", rekao je Ljesar.
Predsjednik Odbora direktora je zahvalio i svim službama Er Montenegra, kao partneru tour operateru Join UP.
"Ističem važnost i zahvalnost posadama koje su pravi ambasadori Er Montenegroa i Crne Gore, a koji ulažu maksimalne napore da svi letovi budu realizovani bezbjedno i sigurno", poručio je Ljesar.
Predsjednik Odobora direktora Aerodroma Crne Gore Eldin Dobardžić je izjavio da su od početka godine opslužili preko 620 hiljada putnika, a od toga, petinu saobraćaja je realizovao Er Montenegro.
"Maksimalno afirmi&scaron;emo rad nacionalne avio kompanije koja iz dana u dan, u &scaron;ta se možete uvjeriti na platformama u Podgorici i Tivtu, &scaron;iri avio mrežu i povezuje na&scaron;u zemlju sa nizom evropskih destinacija. To Montenegro je, prirodno, na&scaron; najvažniji i najbliži partner. Posebno nas raduje &scaron;to nacionalni prevoznik u ova tri dana otvara linije iz Tivta za Talin, Viljnus i Rigu i &scaron;to je najavljeno da će na ove tri rute, broj operacija do oktobra prema&scaron;iti 200. Želim uspjeh u daljem radu i čestitam na pregala&scaron;tvu",&nbsp;poručio je Dobardžić.
U zajedničkoj organizaciji Er Montenegra, Nacionalne i lokalne turističke organizacije i Aerodroma Crne Gore, turisti su dočekani tradicionalnom crnogorskom dobrodo&scaron;licom posluženom od strane djevojaka u crnogorskim no&scaron;njama.
Gosti iz Estonije su tokom kratkog razgovora sa čelnicima kompanija izrazili zadovoljstvo zbog uspostavljanja čartera, kojima je obezbijeđena bezbjedna i brza povezanost tokom glavne i u post turističkoj sezoni.&nbsp;
"Tokom prethodne 2022. turističke godine Crnu Goru je sa trži&scaron;ta Estonije posjetilo vi&scaron;e 64,27 odsto turista koji su ostvarili 56,97 odsto vi&scaron;e noćenja u odnosu na 2021. godinu. Takođe bilježimo rast i sa trži&scaron;ta Litvanije, odnosno 58,68 odsto vi&scaron;e turista i 62,03 odsto vi&scaron;e noćenja u istom uporednom periodu", navedeno je u saop&scaron;tenju Er Montenegra.
Turista iz Letonije je tokom prethodne godine bilo 73,85 odsto vi&scaron;e, a realizovanih noćenja 67,25 u odnosu na 2021. godinu.
"Prethodni statistički podaci ilustruju opravdanost uvođenja čarter linija od strane Nacionalnog avio prevoznika Er Montenegro ka ovim destinacijama, imajući u vidu da bilježimo rast interesovanja, sa tendencijom budućeg dinamičnog turističkog prometa sa ovih značajnih emitivnih trži&scaron;ta", kazali su u toj kompaniji.
Tour operater Join Up iz Letonije je zakupac letova koji je saobraćaj vazduhoplovima Er Montenegro započeo dana&scaron;njim prvim letom iz Talina &ndash; Estonija i u periodu od 28. maja do 4. oktobra je planirano 76 letova.
Letovi iz Vilnusa - Litvanija ka Tivtu počinju sjutra, 29. maja do 6. oktobra sa takođe planiranih 76 letova.
Avio linije iz Rige-Letonija se uspostavljaju u utorak 30 maja i planirane su do 7. oktobra sa 76 letova.
Ukupno je planirano da se realizuje 228 letova i preveze blizu 22.000 putnika.

Stigli prvi gosti sa Baltika: U Tivat sletjelo 116 putnika iz Talina

AVIOPREVOZNIKOM AIR MONTENEGRO

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saop&scaron;tio je na Tviteru da je u prvom kvartalu 2023. ostvaren rekordan izvoz roba u iznosu od 226,8 miliona eura.
"Prema podacima Centralne banke Crne Gore, izvoz roba iz Crne Gore je dostigao rekord od kada se mjeri i za prvi kvartal iznosi 226,8 miliona eura. Poređenja radi, u prvom kvartalu 2019. izvoz roba je iznosio 101 miliona eura, 2020. 95 miliona eura, 2021. 108 miliona eura, a 2022. godine 216 miliona eura", napisao je Abazović.
Kako je kazao, pored rekordnog prihoda od turizma, koji predstavlja izvoz usluga, rekordan izvoz roba dokazuje da se ekonomija Crne Gore kreće sigurnim putem.
"Idemo dalje, podižemo životni standard i gradimo državu u kojoj će biti privilegija živjeti. Hrabro - na pravom smo putu", poručio je on.&nbsp;
&nbsp;

Abazović: Rekordan izvoz roba u iznosu od 226,8 miliona eura

"DOKAZ DA SE CRNA GORA KREĆE SIGURNIM PUTEM"

Kampanja Poreski karavan, koju u susret ljetnjoj turističkoj sezoni organizuje Uprava prihoda i carina (UPC) u saradnji sa Unijom poslodavaca (UPCG) i Privrednom komorom (PKCG), počeće u utorak.
Tribine će se organizovati po određenom rasporedu i to za obveznike iz Bara i Ulcinja u utorak u sali Skup&scaron;tine Op&scaron;tine (SO) Bar, a za obveznike iz Budve, Kotora i Tivta u četvrtak u Akademiji znanja Budva.
Tribina će se za obveznike iz Herceg Novog održati 6. juna u velikoj sali SO Herceg Novi, a za obveznike sa sjevera 8. juna u sali Kulturnog centra Kola&scaron;in.
Sve tribine će se održati u 12 sati.
&bdquo;Cilj organizovanja tribina je ostvarivanje direktne komunikacije sa poreskim obveznicima na teme koje se odnose na primjene zakonskih propisa koji reguli&scaron;u djelatnosti koje se obavljaju tokom trajanja turističke sezone&ldquo;, saop&scaron;tili su iz UPC.
Poreski obveznici biće u prilici da dobiju dodatna poja&scaron;njenja i tumačenja vezana za navedenu oblast, a na postavljena pitanja, ukoliko su kompleksnija, mogu očekivati pisane odgovore u veoma kratkom roku.

Naredne sedmice početak kampanje Poreski karavan

U SUSRET LJETNJOJ TURISTIČKOJ SEZONI

Potpredsjednik SD-a i kandidat na koalicionoj listi Zajedno Boris Mugo&scaron;a navodi da ekonomsko osnaživanje žena i rodna ravnopravnost predstavljaju neke od ključnih preduslova stabilnog ekonomskog razvoja.&nbsp;
"Stvaranje povoljnog ambijenta za pokretanje sopstvenog biznisa veoma je važno za ekonomsko, političko i dru&scaron;tveno osnaživanje žena", ističe Mugo&scaron;a.
On navodi da je na kreatorima političkih i dru&scaron;tvenih prilika da unaprijede postojeće i osmisle nove mjere za podsticanje razvoja ženskog preduzetni&scaron;tva.
Mugo&scaron;a ističe da žene u najvećem procentu nisu vlasnice imovine, &scaron;to je ograničavajući faktor u započinjanju sopstvenog posla. Četiri odsto žena u Crnoj Gori su vlasnice nekretnina, a osam odsto vlasnice zemlji&scaron;ta, napominje Mugo&scaron;a.
"Ženama je u ovom trenutku neophodna adekvatna finansijska podr&scaron;ka, lak&scaron;i pristup izvorima finansiranja, dobri uslovi za kreditiranje, duži grejs i period otplate i povolјnije kamate, jer ovo zaista predstavlja stvarnu prepreku &scaron;to dodatno obeshrabruje žene za ulazak u poslovni ambijent kroz sopstveni biznis", ukazuje kandidat na koalicionoj listi Zajedno.
On navodi da su uvodjenje programa mentorstva usmjerenih na žene na početku njihove karijere, garantnog fonda, grantova za razvoj ženskog preduzetni&scaron;tva, posebnih povoljnih kreditnih linija i poslovnih inkubatora za žene neke od potrebnih mjera za podsticanje razvoja ženskog preduzetni&scaron;tva.
"Takodje, stvaranje klime koja stimuli&scaron;e (samo)zapo&scaron;ljavanje žena i stvaranje preduslova za bolji balans izmedju privatnog i poslovnog, kroz razvoj odjedjenih servisa podr&scaron;ke, je dugoročna mjera ekonomskog osnaživanja žena", zaključuje potpredsjednik SD-a.

Mugoša: Adekvatna podrška ženskom preduzetništvu preduslov stabilnog ekonomskog razvoja

PORUČIO DA JE NA KREATORIMA POLITIČKIH I DRUŠTVENIH PRILIKA DA TO UNAPRIJEDE

Konobari i kuvari u Institutu odlučili su nakon dana&scaron;njeg sastanka da nastave i sljedeće sedmice sa jednostanom obustavom rada za vrijeme ručka od 12 do 13 sati, ali i da pro&scaron;ire protest za vrijeme večere od 18 do 19 sati, pi&scaron;e Novski portal
Uprkos obećanjima, ne vjeruju dok ne dobiju tražene zaostale zarade, ali i usvajanje kolektivnog ugovora.
"Muče nas osam mjeseci, tražimo potpisivanje kolektivnog ugovora koji smo predali istog dana kada i RTCG. Sa njima su potpisali, a o nama jo&scaron; nije raspravljano na Vladi. Nećemo vi&scaron;e da živimo u i&scaron;čekivanju i strijepnji kada će biti i oće li biti plata, zato tražimo normalizaciju isplata, da možemo da se fokusiramo na rad", rekao je za Novski portal Rade Miljanić.
On ponavlja, ukoliko prime zaostale zarade i Vlada usvoji kolektivni ugovor, prekinuće proteste.
"Ako ne, opet ćemo razmatrati kako i &scaron;ta ćemo dalje", kaže Miljanić.
Napominje da se protesti ne odnose na nepokretno i dječije odjeljenje.
Podsjetimo, juče je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao da očekuje da će na elektronskoj sjednici početkom iduće sedmice, ili na sjednici u četvrtak omogućiti da sredstva, koja će Institutu pomoći da funkcioni&scaron;u u narednimOD&nbsp; mjsecima bez problema, budu operativna.

Od iduće sedmice protesti ugostitelja Instituta Igalo sat duži

DOK NE DOBIJU ZARADE

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 7,8 hiljada turista, &scaron;to je 264 gosta vi&scaron;e nego u istom periodu pro&scaron;le godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 7,48 hiljada, a domaćih 327.
U hotelima boravi 4,67 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 3,11 hiljada.
U auto-kampovima boravi 24 turista, dok u hostelima nema prijavljenih gostiju.

U Herceg Novom 7,8 hiljada turista

PODACI LOKALNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE

U periodu od februara do aprila 2023. godine dvije države su imale pad inflacije, Belgija i Crna Gora, saop&scaron;tio je ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović.
&ldquo;Velika većina drugih država je imala rast &scaron;to jasno pokazuje sjajne efekte akcije 'Stop inflaciji'&rdquo;, napisao je ministar u objavi na Twitter-u.
Poručuje da je Crna Gora &ldquo;na pravom putu&rdquo;.
<blockquote class="twitter-tweet">
U periodu od februara do aprila 2023. godine dvije države su imale pad inflacije, Belgija i Crna Gora 💪 Velika većina drugih država je imala rast &scaron;to jasno pokazuje sjajne efekte akcije "Stop inflaciji ". Crna Gora je na pravom putu 🇲🇪 <a href="https://t.co/UkI9LeytW7">pic.twitter.com/UkI9LeytW7</a>
&mdash; Goran Đurović (@djurovic_goran_) <a href="https://twitter.com/djurovic_goran_/status/1662326475138256896?ref_src=twsrc%5Etfw">May 27, 2023</a></blockquote>

Đurović: Crna Gora i Belgija u periodu od februara do aprila zabilježile pad inflacije

"SJAJNI EFEKTI AKCIJE STOP INFLACIJI"

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i zemljoradničkih zadruga sa dva i vi&scaron;e zaposlena radnika u prvom kvartalu ove godine iznosila je 9,7 miliona eura.
Iz Monstata je saop&scaron;teno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 4,1 milion eura ili 42,3 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 5,6 miliona eura ili 57,7 odsto.
"Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva u prvom kvartalu u odnosu na isti period pro&scaron;le godine bilježi rast od 87,1 odsto", navodi se u saop&scaron;tenju.
Zabilježen je rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata 123,8 odsto i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača 67,1 odsto.
U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, &scaron;umarstva i ribarstva u prvom kvartalu ove godine, sirovo kravlje mlijeko učestvuje sa 26,6 odsto, koko&scaron;ija jaja 25,7 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 15,4 odsto, a ostali proizvodi 11,5 odsto.
Svježe povrće učestvuje sa 11,3 odsto, svježa riba 4,5 odsto, voće 3,8 odsto, prerađevine voća i grožđa 0,7 odsto, industrijsko bilje 0,5 odsto.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 9,7 miliona eura

PODACI MONSTATA

Kroz tunel Sozina je u periodu od 19. do 25. maja pro&scaron;lo 69,93 hiljade vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio skoro 1,07 miliona vozila.
U pro&scaron;loj godini kroz tunel je pro&scaron;lo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja ko&scaron;tala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Od početka godine kroz Sozinu prošlo 1,07 miliona vozila

OD 19. DO 25 MAJA PROŠLO SKORO 70.000 VOZILA

Vrhovni sud u &Scaron;vedskoj odbio je žalbu Olega Vladimiroviča Deripaske protiv Crne Gore kojom je tražio poni&scaron;tenje odluke Apelacionog suda iz 2022. godine vezane za postupak privatizacije &bdquo;Kombinata aluminijuma Podgorica AD&ldquo; (KAP) i &bdquo;Rudnika boksita AD Nik&scaron;ić&ldquo;, saop&scaron;teno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Saglasno procedurama, ovaj predmet je sada zatvoren osim za sprovođenje postupka za naplatu tro&scaron;kova u arbitraži i osporavajućeg postupka. To je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, znatan iznos koji bi Deripaska u skladu sa presudom trebalo da plati Crnoj Gori a koji će se utvrditi u postupku za naplatu tro&scaron;kova.
Parničnim postupkom protiv Crne Gore, pred Apelacionim sudom u &Scaron;vedskoj, Oleg Deripaska tražio je izmjenu arbitražne odluke donesene u postupku iz 2016. godine, koja je takođe donesena u korist Crne Gore, zahtijevajući da se ona poni&scaron;ti. Postupak je okončan u novembru 2022. godine na način da je Apelacioni sud u &Scaron;vedskoj donio presudu u korist Crne Gore. Apelacioni sud naložio je tada Olegu Deripaski da Crnoj Gori nadoknadi tro&scaron;kove postupka u ukupnom iznosu od 628.456 eura i 86.075 dolara.
"Podsjećamo da je Deripaska 5. decembra 2016. godine na osnovu Sporazuma o stimulisanju i uzajamnoj za&scaron;titi ulaganja (BIT) koji je zaključen između Savezne Republike Jugoslavije i Ruske Federacije, a u skladu sa UNCITRAL Arbitražnim pravilima, pokrenuo protiv Crne Gore arbitražni postupak u vezi privatizacije &bdquo;Kombinata aluminijuma Podgorica AD&ldquo; (KAP) i &bdquo;Rudnika boksita AD Nik&scaron;ić&ldquo; (RB). Odluka tribunala u ovom postupku donijeta je 15. oktobra 2019. godine a istom je tribunal jednoglasno odlučio: da BIT između SRJ i Rusije nije primjenjiv na Crnu Goru, da prihvata prigovor nenadležnosti koji je istakla Crna Gora po tom osnovu i, stoga, odbio nadležnost da odlučuje o tužbenim zahtjevima i dosudio sve tro&scaron;kove u ukupnom iznosu od 1.600.730,85 eura u korist Crne Gore", navode u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma.
U vezi odluke Tribunala, a s obzirom na to da Deripaska nije izvr&scaron;io uplatu dosuđenog iznosa Crnoj Gori, u prethodnom periodu Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma opredijelilo se da nastavi sa radnjama u cilju namirenja predmetnog potraživanja na način da se izvr&scaron;i pretraga njegove imovine nad kojom bi se mogla izvr&scaron;iti prinudna naplata. U međuvremenu, nastupile su okolnosti koje su zaustavile ove aktivnosti, prvenstveno rat u Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji i njenim državljanima.
"Ne prihvatajući obaveze koje su proistekle iz pomenute odluke tribunala Oleg Vladimirovič Deripaska je 15. januara 2020. godine, u skladu sa odsjekom 36. &scaron;vedskog Zakona o arbitraži podnio Apelacionom sudu u toj zemlji zahtjev za izmjenu arbitražne odluke donesene u postupku iz 2016. godine, zahtijevajući da se ona poni&scaron;ti. Apelacioni sud je prilikom procjene pravnog osnova Deripaske prihvatio argumente na&scaron;e države i donio presudu u korist Crne Gore. Ne prihvatajući ni presudu Apelacionog suda, Oleg Vladimirovič Deripaska je poku&scaron;ao podnijeti žalbu Vrhovnom sudu u &Scaron;vedskoj i ista je odbijena, takođe u korist Crne Gore", navedeno je u saop&scaron;tenju MERT-a.
U tom resoru napominju da Deripaska i dalje odbija da dobrovoljno isplati iznose na koje je obavezan prethodnim odlukama arbitražnog tribunala i Apelacionog suda u &Scaron;vedskoj i opstruira sudske postupke.
"Međutim Crna Gora će iskoristiti sve zakonske mogućnosti da prinudno naplati svoja potraživanja u skladu sa ovim odlukama kao i tro&scaron;kove u vezi postupka pred Vrhovnim sudom u &Scaron;vedskoj", poručuju u MERT-u.

MERT: Deripaska izgubio spor protiv Crne Gore, prinudno ćemo naplatiti potraživanja

VRHOVNI SUD U ŠVEDSKOJ ODBIO ŽALBU RUSKOG OLIGARHA

Zahvaljujući programu Evropa sad i benefitima koje su osjetili građani Crne Gore, uticali smo da glavna tema političkih kampanja bude ekonomija, poručio je predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
&ldquo;Obećavaju zarade u visini od 1500 eura upravo oni koji su godinama držali minimalnu zaradu na iznos od 193 eura. Prazna obećanja moraju biti iza nas, zajedno s partijama pro&scaron;losti&rdquo;, naveo je Spajić na Tviteru.
<blockquote class="twitter-tweet">
Obećavaju zarade u visini od 1500&euro; upravo oni koji su godinama držali minimalnu zaradu na iznos od 193&euro;. Prazna obećanja moraju biti iza nas, zajedno s partijama pro&scaron;losti. <a href="https://t.co/LLltruUMYA">pic.twitter.com/LLltruUMYA</a>
&mdash; Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://twitter.com/MickeySpajic/status/1640369352527544326?ref_src=twsrc%5Etfw">March 27, 2023</a></blockquote>
&nbsp;

Spajić: Uticali smo da glavna tema političkih kampanja bude ekonomija