Ekonomija

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) izdala je kompaniji To Montenegro uvjerenje o plovidbenosti za avion i potvrdu o registraciji, &scaron;to znači da je postao dio registra civilnih vazduhoplova Crne Gore.
&bdquo;Istovremeno sa ovim procesom, izdat je i izmijenjeni sertifikat vazdu&scaron;nog operatora, te kompanija ovaj vazduhoplov može da koristi za komercijalne letove, s obzirom na to da zadovoljava potrebne uslove&ldquo;, rekli su iz ACV, a prenosi Mina business.
Avion tipa Embraer E195 je nedavno u trogodi&scaron;nji takozvani dry lease zakup, uzela nacionalna avio-kompanija.
Tim Agencije je odlučivao stručno, nezavisno i po propisima, vodeći se osnovnim principom da je sigurnost apsolutni prioritet.
Odluka ACV-a je, kako su naveli, donijeta nakon temeljno odrađenog fizičkog pregleda aviona, provjere kompletne dokumentacije i dokaza, kao i postupanja avio-kompanije u otklanjanju utvrđenih neusklađenosti, nakon sprovedene inspekcije.
&bdquo;Inspekcijski pregledi aviona su standardna procedura, a uobičajen postupak je i da se rije&scaron;e uočene neusklađenosti ili nepravilnosti u toku cjelokupnog procesa, &scaron;to je uslov da bi se izdalo uvjerenje o plovidbenosti. Dakle, avion je sada sposoban za sigurno obavljanje letova, u skladu sa nacionalnim propisima, evropskim regulativama i međunarodnim standardima&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ovim zahtjevnim postupkom profesionalno i posvećeno se bavio kompletan Sektor za sigurnost vazduhoplova i operacija vazduhoplova, menadžeri sistema upravljanja sigurno&scaron;ću i za praćenje usklađenosti i pravnici ACV-a.
Crnogorska vazduhoplovna vlast, kako su zaključili, ostaje posvećena očuvanju najvi&scaron;eg nivoa sigurnosti i bezbjednosti u svim aspektima civilnog vazduhoplovstva države.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo dala zeleno svjetlo za novi avion

SPREMAN ZA KOMERCIJALNE LETOVE

Revizija koju je Državna revizorska institucija (DRI) sprovela u kompaniji EPCG Solar-gradnja rezultirala je duplim negativnim mi&scaron;ljenjem i na finansijski izvje&scaron;taj i na pravilnost poslovanja u pro&scaron;loj godini.
Tokom 2024. godine na čelu EPCG Solara bio je Milutin Marojević, kojeg je prije nepun mjesec naslijedila Sanja Žugić. Na čelu Odbora direktora je kadar Nove srpske demokratije Marina Jočić.
Kolegijum kojim je rukovodio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da ova državna kompanija nije obračunala odložena poreska sredstva u skladu sa standardima koji tretiraju porez na dobit, pa je po tom osnovu iskazana manja dobit za 63.700 eura.
Utvrđeno je i da je prikazan veći iznos tro&scaron;kova koji se ne priznaje u poreske svrhe za 22.300 eura u odnosu na podatke iz knjigovodstvene evidencije koji se odnose na neizmirene obaveze. Nijesu iskazana ni rezervisanja, posebno kada je riječ na naknade za zaposlene, otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i druge obaveze koje se iskazuju u skladu sa stečenim pravima u toku i nakon prestanka zaposlenja. To, kako smatraju revizori, ukazuje na nerealno iskazane podatke na pozicijama finansijskih iskaza za 2024. godinu.
Neusklađenosti
Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su brojne neusklađenosti sa zakonima o unutra&scaron;njim kontrolama, radu, obligacionim odnosima, zaradama u javnom sektoru, za&scaron;titi imovine, javnim nabavkama te propisima koji reguli&scaron;u popis imovine i naknadu tro&scaron;kova zaposlenih u javnom sektoru.
- EPCG Solar je tokom 2024. godine, za najveći broj od 357 zaposlenih, aneksiralo ugovore o radu i izvr&scaron;ilo transformaciju ugovora sa određenog na neodređeno vrijeme, bez raspisivanja javnog oglasa i bez ispunjenih uslova za transformaciju radnog odnosa, &scaron;to nije u skladu sa odredbama Zakona o radu. Dru&scaron;tvo je koeficijente složenosti radnih mjesta utvrdilo aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta bez saglasnosti Vlade i prethodno pribavljenog mi&scaron;ljenja Ministarstva, &scaron;to nije u skladu sa članom 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju DRI.
EPCG Solar je za 2022. godinu prikazalo gubitak od 2,2 miliona, a 2023. godine za 2,7 miliona eura, a nije smanjen ukupan fond zarada, &scaron;to je u suprotnosti sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru koji predviđa da se u tom slučaju smanjuje ukupan fond zarada za deset odsto i dodatno za pet odsto u narednoj godini.
Ugovori o djelu
Zaposlene su angažovali na osnovu ugovora o djelu i privremenim i povremenom poslovima i to na radna mjesta koja su sistematizovana. Neregularno su se koristila sredstva reprezentacije, a propusta je bilo i u okviru popisa imovine, planiranja i u izvje&scaron;tavanju o prihodima, te postupanja prilikom neblagovremene naplate potraživanja. Nijesu se po&scaron;tovali propisi ni za službena putovanja i isplatu dnevnica.
Jednostavne nabavke nijesu sprovodili u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, pa su revizori utvrdili da se praktikovalo dijeljenje predmeta javne nabavke prilikom nabavke kancelarijskog materijala, računara i multifunkcionalnih &scaron;tampača i iznajmljivanja teretnog vozila. Na taj način su prekoračili ukupan godi&scaron;nji limit nabavki od 100.000 eura za jednostavne nabavke.
EPCG Solar je dobila 23 preporuke uz obavezu da do kraja jula dostavi plan, do kraja decembra i izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka. Izvje&scaron;taj je, osim majci kompaniji Elektroprivredi (EPCG), dostavljen i Ministarstvu finansija, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet te Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu.
Dominantni prihodi od pružanja usluga Elektroprivredi EPCG Solar je pro&scaron;le godine prihodovala 7,8 miliona eura, od čega najvi&scaron;e od usluga pruženih matičnim i zavisnim pravnim licima odnosno majci kompaniji Elektroprivredi i ostalim kćerkama kompanijama i to 7,4 miliona eura.
Tro&scaron;kovi su prema&scaron;ili 7,7 miliona eura od čega je na zarade, naknade po ugovoru o djelu i članovima upravnom i nadzornog odbora, te poreze i doprinose oti&scaron;lo 6,8 miliona eura.

Duplo negativno mišljenje za EPCG Solar-gradnju

DRI KONTROLISALA PROŠLOGODIŠNJE POSLOVANJE KĆERKE KOMPANIJE ELEKTROPRIVREDE

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović najavio je da do kraja godine neće biti poskupljenja struje, ali će preispitati politiku popusta. Đukanović je objasnio da će popusti biti zadržani za potro&scaron;ače čiji računi ne prelaze 50 eura.
&bdquo;Mislimo da neće doći do povećanja cijena električne energije.&nbsp; Možda ćemo preispitati politiku popusta ali ćemo i prilikom preispitivanja te politike voditi računa o građanima koji racionalno koriste električnu energiju i da ćemo se potruditi da njima ne dođe do neke značajnije promjene&ldquo;. Popusti bi mogi biti zadržani za potro&scaron;ače čija potro&scaron;nja ne prelazi 500 KWh &scaron;to je najveći broj potro&scaron;ača i njima se ne bi promijenila cijena električne energije&ldquo;, kazao je Đukanović za Gradsku TV.
Đukanović je potvrdio da će Crna Gora uskoro potpisati međudržavni sporazum sa Francuskom kojim će biti stvoreni uslovi za investicije u elekroenergetski sektor i ugovor sa njihovom državnom kompanijom EDF o gradnji Hidroelektrane Kru&scaron;evo.
&bdquo;Mislim da je to dobra priča i da će se realizovati izgradnja HE Kru&scaron;evo. Aktivno učestvuju, razgovaramo sa predstavnicima EDF. Mislim da će to ići u pravom smjeru i želim da iskoristim priliku da poručim da bi mogli razmi&scaron;ljati u drugom smjeru i drugim hidroelektranama&ldquo;, kazao je Đukanović.
Smatra da priča o hidroelektrani Komarnica nije zatvorena i ukazuje da je otvaranjem auto puta gro saobraćaja izmje&scaron;ten iz kanjona Morače i otvorena mogućnost za gradnju elektrane Andrejevo i kvalitetno kori&scaron;ćenje potencijala te rijeke.
&bdquo;Često kažem da bi to mogla da bude estetika plus energetika. Ubijeđen sam da bi sistem kaskadnih elektrana na Morači bio sjajan. To bi bila sjajna turistička atrakcija a proizvodili bi i električnu energiju. Crna Gora nema bolji proizvod od struje&ldquo;, istakao je Đukanović.
Kada je riječ o poslovanju Elektroprivrede Đukanović ističe da je su&scaron;tina očuvati likvidnost, te da neće biti smanjena.
&bdquo;Imamo razgovore menadžmenta i sindikata. Trudimo se da pobjegnemo od nepopularnih mjera. Elektroprivreda će poslovati ove godine negativno zbog uvoza energije i remonta Termoelektrane. Ali ova četiri glavna mjeseca dok traje remont Termoelektrane da servisiramo iz kredita koji bi imao grejs period. Čim Termoelektrana počene sa radom u novembru sa novim izvorima energije Elektroprivreda će to moći da servisira. Imaćemo stabilnu likvidnost i zato nećemo morati da smanjujemo zarade&ldquo;, kazao je Đukanović.

Đukanović: Do kraja godine neće biti poskupljenja struje, zadržaćemo popuste za potrošače čiji su računi ispod 50 eura

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA EPCG

Pomorska linija Bar-Bari uspostavljena je danas i saobraćaće do početka septembra, saop&scaron;tio je ministar pomorstva Filip Radulović.
Pomorska linija Bar-Bari, kako je navedeno, uspostavljena je u saradnji sa renomiranim hrvatskim prevoznikom Jadrolinija.
&ldquo;Ova linija predstavlja sigurnost i održivost u razvoju putnika i robe. Svaka nova linija doprinosi jačanju na&scaron;e ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu&rdquo;, istakao je Radulović.
Podsjetio da su već otvorene linije Budva-Dubrovnik i Kotor-Dubrovnik, a da će od narednog utorka biti uspostavljena linija Bar-Ankona.

Radulović: Uspostavljena pomorska linija Bar-Bari

DO POČETKA SEPTEMBRA

Za juče planirana inspekcija broda &bdquo;Kotor&ldquo; odgođena je za danas, jer jo&scaron; nijesu otklonjeni svi kvarovi &ndash; kazao je Pobjedi izvr&scaron;ni direktor kotorske Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tako je ovaj brod i dalje zarobljen u američkoj luci Savana, a tro&scaron;kovi se i dalje nagomilavaju, te su, prema riječima Tadića, prema&scaron;ili pola miliona dolara. Crnogorska plovidba taj novac nema, pa čeka odgovor od Vlade kako premostiti ovaj problem.
Nezakonita državna pomoć
S druge strane, kako je Pobjedi kazao predsjednik Savjeta Agencije za za&scaron;titu konkurencije Dragan Damjanović, već je prije tri godine donijeto rje&scaron;enje kojim je ukazano da su obje brodarske kompanije i Barska i Crnogorska plovidba nezakonito dobijale državnu pomoć, jer je Vlada u njihovo ime otplaćivala kredit kineskoj Eksim banci za ukupno četiri broda crnogorske flote. Damjanović navodi da su zbog toga &scaron;to je Vlada i dalje nastavila da plaća rate, uputili vi&scaron;e urgencija, ali da od toga nije bilo nikakvog efekta. Imajući u vidu ova rje&scaron;enja, pitanje je da li bi država, ukoliko namjerava da postupa u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći, smjela da uplati ovaj novac kako bi brod mogao da isplovi iz američke luke.
Da li bi u tom slučaju ova sredstva Crnogorska plovidba mogla da očekuje od Barske, sa kojom je potpisan aranžman o preuzimanju gazdovanja nad brodovima &bdquo;Kotor&ldquo; i &bdquo;21. maj&ldquo;, a koji predviđa mogućnost uplate od milion eura, od čega je do sada isplaćeno 300.000 eura, čekamo odgovor od Ministarstva pomorstva. Odgovor očekujemo i od Ministarstva finansija na pitanje da li će Vlada u ime Crnogorske plovidbe platiti dug za popravku i lučke usluge.
Otvoreno pismo biv&scaron;eg borda
Nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina akcionara Crnogorske plovidbe u ponedjeljak smijenila Odbor direktora kojim je predsjedavao Jovo Lazarević, oni su se otvorenim pismom obratili ministru pomorstva Filipu Raduloviću koji je njihovu smjenu najavio pro&scaron;le nedjelje, ali i podno&scaron;enje krivičnih prijava protiv N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada ukazujući da je stanje na brodovima kotorske kompanije veoma lo&scaron;e.
U pismu ocjenjuju da se zlonamjerno na pres konferencijama plasiraju informacije bez provjere istinitosti podataka. Kažu da je ministar Radulović zacrtao da spoji dvije brodarske kompanije, ali da to nije nova ideja, već se o tome počelo razmi&scaron;ljati jo&scaron; 2018. godine. Posljednje inicijative oko te ideje vremenski se poklapaju, kako navode, sa dolaskom Borisa Mihailovića na mjesto direktora Barske plovidbe, koji je nedavno otvoreno kritikovao sada već biv&scaron;e rukovodstvo Crnogorske da su izbjegavali da daju tačne informacije o stanju u kompaniji.
- Njegovo postavljanje na tu poziciju mnoge je iznenadilo, jer se znalo da su uglavnom njegova javna zaposlenja bila vezana sa Savez sindikata, a da sa pomorstvom, do tada, nije imao nikakvih dodirnih tačaka - stoji u pismu ministru.
Tvrde da je na sastanku predstavnika brodara sa Ministarstvom pomorstva &bdquo;Mihailović držao glavno slovo&ldquo;, te da Radulović nikada nije odgovorio na njihov zahtjev da objasni na osnovu kojeg propisa je Odbor direktora izuzet iz dono&scaron;enja važnih odluka.
- Ministre Raduloviću, iako ste svojim nečinjenjem odnosno nedavanjem na vrijeme saglasnosti za produženje overdraft kredita Crnogorske plovidbe sa Prvom bankom, doveli do blokade računa i nastanka mnogih problema u kompaniji, posebno za &bdquo;Kotor&ldquo;, va&scaron;a ideja je vjerovatno bila da ćete sa četiri broda lak&scaron;e otplaćivati kredit Barske plovidbe prema Eksim banci &ndash; navodi prethodno rukovodstvo Crnogorske plovidbe u otvorenom pismu.
Dodaju da je na Skup&scaron;tini akcionara u maju na dnevnom redu, osim odluke o zaključenju ugovora dvije brodske kompanije, bila i odluka o prodaji biv&scaron;e poslovne zgrade Prekookeanske plovidbe, za &scaron;ta ranije nije bilo podr&scaron;ke.
- Stvorila se idealna prilika da uz tačku 1, koja je morala proći, prođe i tačka 2. Sad se postavlja pitanje da li je ugovor o tehničkoj saradnji samo maska kako bi se ostvarila realizacija prodaje poslovnog prostora u Baru i dok rukovodstvo Barske plovidbe putuje službeno po Norve&scaron;koj, Njemačkoj, Kini, Singapuru, Danskoj, Dubajiu&hellip;bilo bi interesantno sagledati tro&scaron;kove na tim službenim putovanjima &ndash; navode u pismu.
Problematizuju i to &scaron;to je analiza brodova povjerena kompaniji iz Dubaija za 36.000 eura, sumnjajući u kvalitet te sposobnosti kontrolora koji je taj posao obavio za osam sati, iako smatraju da se kvalitetna kontrola broda ne može uraditi za kraće od sedam dana.
- Ministre Raduloviću, iako se napravio ogroman problem Crnogorskoj plovidbi sa blokadom računa od strane Prve banke možda su Va&scaron;e namjere bile iskrene u želji da omogućite sigurniju otplatu kredita Barske plovidbe prema Eksim banci, ali ako za savjetnike budete i dalje imali iste ljude čiji se ciljevi ne poklapaju sa Va&scaron;im, imaćete kao ministar u budućem radu sličnih ili možda jo&scaron; većih problema &ndash; poručili su iz biv&scaron;eg borda.
Na istoj Skup&scaron;tini na kojoj su smijenjeni, umjesto njih su izabrani Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević

Na brodu ,,Kotor“ još nijesu otklonjeni svi kvarovi, troškovi opravke premašili pola miliona dolara

BROD CRNOGORSKE PLOVIDBE OSTAJE U AMERIČKOJ LUCI SAVANA, INSPEKCIJA ODGOĐENA ZA DANAS

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i premijer Mađarske Viktor Orban, potpisali su u Budimpe&scaron;ti sporazume kojima se, kako je navedeno, stvara osnov za saradnju na strate&scaron;kim projektima, kapitalnim za dalji razvoj Crne Gore.
Nosioci izvr&scaron;nih vlasti stavili su paraf na Sporazum o saradnji u oblasti infrastrukturnog razvoja i Sporazum o saradnji u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i sprovođenja zakona, čime se stvaraju uslovi za realizaciju projekata, koji će promijeniti Crnu Goru kroz pobolj&scaron;anje uslova za život, ekonomski rast i valorizaciju potencijala.
"Kroz zajednički rad na odabiru projekata, obezbjeđivanju finansijskih sredstava uz po&scaron;tovanje svih pravnih i ekolo&scaron;kih standarda, Crna Gora sada ima prostor da uz blisku saradnju sa članicom EU rije&scaron;i izazove, koji su usko grlo razvoja, izgradnje puteva i modernizacije željeznice", navodi se u saop&scaron;tenju Vlade, a prenosi agencija Mina business.
Spajić je rekao da su u prethodne dvije godine intenzivno radili kako bi stekli povjerenje i do&scaron;li uop&scaron;te u poziciju da potpisuju međudržavne sporazume sa zemljama EU.
"Unapređivali smo odnose, kako bi do&scaron;li do ovog momenta, koji je istorijski za saradnju dvije zemlje. Postavili smo temelj i možemo očekivati u narednih godinu konkretizaciju u vidu projekata, koje će omogućiti dalji ekonomski razvoj i unaprjeđenje kvaliteta života. Na ovaj način stvorili smo uslove da nam na tom putu pomogne država članica EU &ndash; Mađarska&ldquo;, kazao je Spajić.
On je dodao da su za nas izgradnja auto-puteva i modernizacija željeznice ključni, jer ćemo se povezati sa regionom i Evropom i pružiti uslove da konačno nađemo održiv način da iskoristimo sve prednosti Luke Bar.
Uz razvoj infrastrukture dogovorena je formalizacija saradnja u oblasti telekomunikacija, informacionih tehnologija i razvoja sprovođenja zakona između dvije Vlade.
Orban je naveo da su sporazumi daleko vi&scaron;e od osnova za ekonomsku saradnju, oni su pitanje uspje&scaron;ne izgradnje povjerenja i potvrda da možemo u budućnosti jo&scaron; intenzivnije da sarađujemo.
Tome će, kako je dodao, pomoći i najavljeno osnivanje zajedničke ekonomske komisije, koja će pratiti implementaciju sporazuma i jačati veze između javnog, ali i saradnju privatnog sektora.
&bdquo;Razvoj infrastrukture najvažniji je dio na&scaron;e saradnje, jer je za nas posebno bitno da uspostavimo trgovačke rute uključujući Crnu Goru, &scaron;to bi stvorilo velike ekonomske benefite za obije zemlje&ldquo;, naveo je Orban.
Oni će, kako je kazao Orban, pružati i dalje punu podr&scaron;ku evropskoj integraciji Crne Gore, sa zajedničkom vizijom zavr&scaron;etka pregovora do naredne godine. U kontekstu pomoći biće osigurana ekspertska podr&scaron;ka, ali i &scaron;kolarine za zainteresovane crnogorske studente, kako bi unaprijedili akademsko i praktično znanje studirajući u Mađarskoj.
&bdquo;Crna Gora je praktično ispunila sve postavljene standarde u procesu pregovora sa EU i vjerujem da je sposobna da svako pregovaračko poglavlje zatvori rekordnom brzinom. Mađarska će nastaviti da podržava Crnu Goru u procesu integracije, ali i u prvih nekoliko godina članstva, jer znamo da je i to izazovan period&ldquo;, ocijenio je Orban.
Potpisivanju sporazuma u Budimpe&scaron;ti prisustvovali su ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministarka javnih radova Majda Adžović.

Spajić i Orban potpisali sporazume

U BUDIMPEŠTI

Skup&scaron;tina akcionara Crnogorske plovidbe smijenila je Odbor direktora na čijem čelu je bio Jovo Lazarević i naimenovala novi bord koji će činiti Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević, potvrđeno je zvanično Pobjedi iz Ministarstva pomorstva.
To je pro&scaron;log četvrtka i najavio ministar pomorstva Filip Radulović na konferenciji za medije održanoj povodom zadržavanja broda Kotor u američkoj luci zbog tehničke neispravnosti.
Radulović je tada najavio i krivične prijave protiv N. N. lica zbog sumnje na krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u produženom trajanju.
Prethodno su u bordu ove brodarske kompanije, koja je stoprocentnom vlasni&scaron;tvu džave, pored Lazarevića, bili i Blaženko Ardalić, Nenad Krivokapić, Mladen Erić i Ahmet Marka&scaron;ević.
Na njihov račun su i Radulović i direktor Barske plovidbe, Boris Mihailović, pro&scaron;le sedmice iznijeli ozbiljne kritike, navodeći da im nijesu dali prave informacije o stanju na brodovima, koje se ispostavilo mnogo gore nego &scaron;to su očekivali.
Radulović i Mihailović sumnjaju da je redovni remont na brodu Kotor, koji je u turskoj luci urađen prije tri godine, bio regularan, ocjenjujući da bi, da jeste, takvi kvarovi bili nemogući.
Da je brod i dalje u luci Savana, Pobjedi je potvrdio izvr&scaron;ni direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić.
Tro&scaron;kovi popravke i lučkih usluga prema&scaron;ili su pola miliona dolara.
"Nedostaci koje je utvrdila inspekcija se i dalje otklanjaju, a rok da se otklone je danas kada će inspektori Bureau Veritasa ponovo doći u kontrolu. I kada se to rije&scaron;i, potrebno je da se isplate lučki i ostali tro&scaron;kovi koji su prema&scaron;ili 500 hiljada USD, pa brod ne može da isplovi, jer bez plaćanja, nećemo dobiti dozvolu za isplovljavanje", kazao je Tadić dodajući da su svi tro&scaron;kovi ovakvog tipa u Americi izuzetno visoki.
Na pitanje Pobjede da li Crnogorska plovidba ima novac da to plati, Tadić je odgovorio da nema, te da se obratio ministru Raduloviću, iako su svjesni ograničenja koje nameće Zakon o kontroli državne pomoći.
Osim &scaron;to je remont dva broda Crnogorske plovidbe ko&scaron;tao 1,4 miliona EUR, kako je ranije naveo Radulović, to je rezultiralo i D kategorijom, &scaron;to nije zadovoljavajući nivo.
Za Radulovića je posebno bilo simptomatično &scaron;to se ovi problemi na brodu javljaju neposredno nakon &scaron;to je napravljen aranžman da Barska plovidba pomogne sa milion EUR Crnogorskoj, kako bi se izbjegao stečaj, a da zauzvrat preuzme gazdovanje brodovima.
Barska plovidba je, na osnovu ugovora sklopljenog u maju, Crnogorskoj isplatila trista hiljada EUR.
Ostatak do milion, koliko ugovor previđa do kraja godine, Mihailović očekuje da će, umjesto na ulaganje u brodove, otići na rje&scaron;avanje problema u kojem se sada brod Kotor nalazi.

Izabran novi Odbor direktora Crnogorske plovidbe

TO JE PROŠLOG SEDMICE I NAJAVIO MINISTAR POMORSTVA

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za drugi kvartal ove godine iznosi 2,01 hiljadu eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
To predstavlja povećanje tro&scaron;kova 0,5 odsto, odnosno deset eura, u poređenju sa prvim kvartalom ove godine.
"Najnovije istraživanje CEISI-a pokazuje da su i dalje potrebne dvije prosječne zarade kako bi četvoročlana porodica u Crnoj Gori mogla zadovoljiti minimalne uslove za dostojanstven život", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Prema metodologiji, SPK obuhvata deset kategorija tro&scaron;kova, od kojih su tokom drugog kvartala ove godine promjene zabilježene u dvije kategorije.
Tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda porasli su 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prethodni kvartal i sada iznose 630 eura.
&ldquo;Ovo je drugi kvartal zaredom kako ova kategorija tro&scaron;kova bilježi povećanje&rdquo;, objasnili su iz USSCG.
Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija smanjeni su pet eura ili dva odsto u poređenju sa prvim kvartalom, kada su iznosili 250 eura mjesečno.
&ldquo;Navedena promjena rezultat je smanjenje potro&scaron;nje električne energije tokom proljećnog perioda, odnosno smanjene potrebe za grijanjem/hlađenjem stambenog prostora u posmatranom kvartalu&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Kako su naveli, ukoliko se SPK za drugi kvartal ove godine uporedi sa istim pro&scaron;logodi&scaron;njim periodom, može se konstatovati da je u periodu od godinu do&scaron;lo do rasta SPK za čak 140 EUR, ili 7,49 odsto.

Sindikalna potrošačka korpa iznosi 2.010 eura

"ZA DOSTOJANSTVEN ŽIVOT PORODICE U CRNOJ GORI POTREBNE DVIJE PROSJEČNE PLATE"

Sve vrste goriva će od ponoći poskupiti dva do osam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 i eurosuper 98 poskupiti dva, odnosno tri centa, pa će se u narednih 15 dana prodavati po cijeni od 1,45 eura, odnosno 1,49 eura.
Cijena eurodizela biće veća osam centi i iznosiće 1,38 eura
Lož ulje će poskupiti sedam centi na 1,31 eura.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da su nedavne tenzije na Bliskom istoku, posebno između Irana i Izraela, dovele do privremenog rasta cijena nafte na svjetskom trži&scaron;tu.
&ldquo;Ova promjena se, očekivano, odrazila i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, &scaron;to je potvrđeno posljednjim obračunom&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da sigurnost snabdijevanja nije ugrožena &ndash; svi lanci distribucije funkcioni&scaron;u uredno i bez zastoja.
&ldquo;Ova situacija jo&scaron; jednom potvrđuje značaj uspostavljanja strate&scaron;kih rezervi naftnih derivata, koje bi u sličnim kriznim okolnostima omogućile ublažavanje naglih oscilacija i dodatnu za&scaron;titu domaćeg trži&scaron;ta&rdquo;, istaknuto je u saop&scaron;tenju.
Podsjetili da su cijene goriva u Crnoj Gori i dalje među najnižima u regionu. Prateći najnovije podatke sa svjetskog trži&scaron;ta, očekuju da bi u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i postepenog pada cijena.
Naredni obračun biće 16. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. jula.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva; Ministarstvo: Privremeni rast cijena zbog tenzija na Bliskom istoku, snabdijevanje stabilno

ZNAČAJNI RAST CIJENA

Cijene goriva od 1. jula biće veće tri do pet centi. To je Radiju TVCG kazao Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija. Doskora&scaron;nja bliskoistočna kriza je pokazala da su Crnoj Gori neophodne strate&scaron;ke rezerve derivata, a u toku je drugi tender za izbor ponuđača koji bi adaptirao rezervoare u Baru. Striković je stava da, iako javni poziv uspije, ne možemo očekivati da već ove godine imamo aktivirane rezervoare za skladi&scaron;tenje rezervi naftnih derivata.
Cijene nafte na međunarodnom trži&scaron;tu blago su porasle na kraju radne sedmice zbog, kako je obrazloženo, snažne potražnje tokom ljetnje sezone u SAD-u i Evropi, te pojačane kupovine kineske i iranske nafte. Ipak, barel je na berzama jeftiniji u odnosu na minulu sedmicu kada su vrijednosti rasle zbog bliskoistočne krize.
Dra&scaron;ko Striković iz Udruženja naftnih kompanija je kazao da je po utvrđenom modelu novi obračunski period 30. juna.
&ldquo;Tokom prethodne sedmice do&scaron;lo je do skoka otprilike nekih 10 do 11 odsto u odnosu na cijene koje su važile prethodnu sedmicu. Pričamo o naftnim derivatima. U jednom trenutku je čak bilo i 16 odsto rasta, &scaron;to bi bilo značajnije povećanje. Kad to kažem mislim na vi&scaron;e od 7-8 centi po litru. Međutim, s obzirom da je do&scaron;lo do pada cijena na svjetskim berzama nakon ovog postizanja primirja, sada možemo da govorimo da će cijene doći do neke promjene u rasponu od 3 do 5 euro centi&rdquo;, ističe Striković.
Globalna neizvjesnost jo&scaron; jednom je pokazala da je Crnoj Gori neophodno formiranje rezervnih naftnih derivata.
Zakon o sigurnosti snabdijevanja imamo od kraja pro&scaron;le godine, ali i uredbu i akcioni plan o formiranju obaveznih rezervi naftnih derivata.
Takođe i naknadu od 0,03 centa koju plaćaju građani i privreda od 10. februara, a ukalkulisana je u maloprodajnu cijenu goriva. Za rezerve neophodna su skladi&scaron;ta, pa je Ministarstvo energetike i rudarstva raspisalo već i drugi tender 25. maja, jer prvi nije uspio, za adaptaciju rezervoara u Baru kojim gazduje državno preduzeće Montenegro Bonus.
Sada se čeka ishod tendera, kaže Striković.
&ldquo;Svakako treba da sačekamo da tender prođe i da se, ako bude ponuđača, izabere ponuđač koji je dostavio validnu ponudu. Tako da će tek od tada početi rokovi i potpisivanje ugovora i izvođenje radova na implementaciji &scaron;to vrlo te&scaron;ko možemo očekivati da bude ove godine&rdquo;, navodi on.
Zvanične informacije iz Ministarstva energetike i rudarstva kažu da interesovanja za taj složeni posao ima i da će javnost o svim odlukama biti obavije&scaron;tena na vrijeme.
Podsjećamo za formiranje rezervi od ove do kraja 2028. godine potrebno je 44,5 miliona eura, a Evropska unija obezbijedila je 7,5 miliona bespovratne pomoći za prevazilaženje energetske krize.

Gorivo od jula skuplje, neophodne strateške rezerve derivata

CIJENE ĆE, PREMA NOVOM OBRAČUNU BITI VEĆE OD TRI DO PET CENTI

TasteAtlas, svjetski atlas hrane, objavio je listu 50 najboljih sireva na svijetu.
Među njima je uvr&scaron;ten i crnogorski specijalitet - pljevaljski sir, koji se na&scaron;ao na 27. mjestu najboljih sireva na svijetu.&nbsp;
"Crnogorski tradicionalni sir, kako ga mnogi smatraju, proizvodi se od kravljeg mlijeka, po dobroj poznatoj recepturi. Njegove jedinstvene arome su rezultat procesa koji se odvija u drvenim buradima. Sir treba da odstoji 15 dana prije nego &scaron;to je spreman za konzumaciju. Koliko je popularna ova namirnica, govori i to da se svake godine održava manifestacija "Dani Pljevaljskog sira", stoji između ostalog u objavi na sajtu TasteAtlas.
Prva četiri mjesta pripala su sirevima iz Italije.
<blockquote class="twitter-tweet">
100 Best Rated Cheeses in the World: <a href="https://t.co/MuQTTYCqju">https://t.co/MuQTTYCqju</a> <a href="https://t.co/AH3gOQXoiW">pic.twitter.com/AH3gOQXoiW</a>
&mdash; TasteAtlas (@TasteAtlas) <a href="https://twitter.com/TasteAtlas/status/1625034711323082752?ref_src=twsrc%5Etfw">February 13, 2023</a></blockquote>

Svjetski atlas hrane: Pljevaljski sir na 27. mjestu najboljih sireva na svijetu