Ekonomija

Prema izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nastalom na osnovu veleprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda u privrednim subjektima u periodu od 16. do 31. decembra 2025. godine, hrana je znatno poskupjela u odnosu na decembar 2024.&nbsp;
U objavi na dru&scaron;tvenoj mreži Fejsbuk, Fideliti konsalting je iznio podatke o rastu cijena poljoprivrednih proizvoda, koji pokazuju drastične promjene, pi&scaron;e Dan.
Kako se navodi u izvje&scaron;taju, koji je izradilo Odjeljenje za ekonomske analize i trži&scaron;te u Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V), veleprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda ne sadrže PDV, pa su cijene na rafovima i veće.
Izvje&scaron;taj je sačinjen na osnovu podataka koje dostavljaju privredni subjekti i preduzetnici o cijenama i količinama poljoprivrednih proizvoda koje u toku godine proizvode, otkupljuju i uvoze.
Riječ je o podacima za mlijeko i mliječne proizvode (vi&scaron;e od 300 tona sirovog mlijeka, 50 tona sira, 30 tona maslaca, 10 tona mlijeka u prahu), živinsko meso i proizvode (vi&scaron;e od 100 hiljada tovnih pilića ili uvoze vi&scaron;e od 200 tona), jaja (vi&scaron;e od milion komada), žitarice i proizvodi od žitarica (vi&scaron;e od 50 tona), svježe voće i povrće (vi&scaron;e od 100 tona), maslinovo ulje (vi&scaron;e od hiljadu litara) i pripremljena stočna hrana (vi&scaron;e od hiljadu tona).
Najveći udar na džepove građana sigurno je povećanje cijena jaja. Naime, kako se navodi u izvje&scaron;taju, sva jaja iz S klase poskupjela su za skoro trećinu, odnosno 30 odsto. Cijena jaja iz klase L povećala se za 6,67 odsto.
Manji skok cijena zabilježen je kod svih vrsta mesa. No, s obzirom na to da je meso namirnica koja je obavezna u ishrani, to povećanje je znatno za građane.
Pileće meso iz uvoza poskupjelo je 3,65 odsto, tele iz otkupa sada se može kupiti po 20 odsto većoj cijeni, a june je poskupjelo 22,22 procenta.
Cijena sirovog mlijeka veća je za 3,13 odsto, kao i svježeg polumasnog sira.
Uvozno biljno ulje je poskupjelo 6,67 odsto.
Prema izvje&scaron;taju o veleprodajnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, najvi&scaron;e su poskupjeli zelena salata puterica i limun iz uvoza.
Uvozna puterica je poskupjela čak 121,43 odsto, a oni koji su navikli na domaću zelenu salatu mogu se počastiti po znatno nižoj, ali ipak većoj cijeni i to većoj za 55,64 odsto, &scaron;to nije zanemarljivo s obzirom na to da je riječ o proizvodu iz domaće proizvodnje.
Cijena uvoznog limuna takođe je znatno vi&scaron;a, i sada se ovaj poljoprivredni proizvod prodaje po čak 85,95 procenata većoj cijeni nego 2024. godine. Dakle, nakon puterice i limuna, jagode su poskupjele 80,75 odsto, paradajz 75,66 procenata, a krastavac salatni 73,72 odsto.
Kako se navodi u objavi Fidelitija, cijene iz izvje&scaron;taja demantuju tvrdnje izvr&scaron;ne vlasti o jednocifrenoj inflaciji hrane.
Kako je navedeno u izvje&scaron;taju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, privredni subjekti i preduzetnici koji proizvode, otkupljuju i uvoze poljoprivredne proizvode, u obavezi su da Ministarstvu poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede dostavljaju svakih 15 dana podatke o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih proizvoda u skladu sa članom 67 zakona.

Paprena poskupljenja hrane ugrozila standard

POKAZUJE IZVJEŠTAJ O CIJENAMA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Paklice cigareta od ponedjeljka će biti skuplje od 20 do 50 centi, potvrđeno je "Danu" nezvanično iz duvanskih kompanija.
 To je reakcija duvanskih kompanija na izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je specifična akciza na cigarete na hiljadu komada sa 53,5 eura podignuta na 58,85 eura. Proporcionalna akciza je ostala ista, 24,5 odsto od maloprodajne cijene cigareta.
Odluka o novim cijenama cigareta od 19. januara treba da bude objavljena u Službenom listu u narednim danima. Do sinoć u Službenom listu nije objavljena odluka o poskupljenju nijednog od proizvođača.
Kako je Danu potvrdilo vi&scaron;e izvora iz duvanske industrije, JTI je donio odluku da se cijene povećaju od 19. januara. Istu odluku treba da donese i Filip Moris, dok će Briti&scaron; amerikan tobako (BAT) povećati cijene od 19. ili od 26. januara.
Prema informacijama koje je Dan dobio, minimalno povećanje paklice cigareta biće 20 centi, većina paklica će poskupjeti 30 centi, dok će paklice koje sada ko&scaron;taju 5,5 eura od 19. januara ko&scaron;tati &scaron;est eura, odnosno 50 centi vi&scaron;e.

Cigarete poskupljuju od 20 do 50 centi

OD 19.JANUARA

Cijene goriva neće se mijenjati naredne dvije sedmice, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 će i u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,35 eura, odnosno 1,39 eura.
Cijena eurodizela iznosiće 1,27 eura.
Poskupiće od ponoći samo lož ulje, jedan cent na 1,21 eura
Posljednje promjene cijena goriva bile su 29. decembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile četiri do &scaron;est centi.
Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 26. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 27. januara, prenosi Mina business.

Cijene goriva nepromijenjene

U NAREDNE DVIJE SEDMICE

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, &scaron;to znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saop&scaron;ti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rje&scaron;enjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, &scaron;to znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, &scaron;to će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godi&scaron;njem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da vi&scaron;e od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

SAOPŠTIO V.D. DIREKTORA FONDA PIO

Ministarstvo saobraćaja je u proteklom periodu vi&scaron;e puta, kako je saop&scaron;teno, podnosilo inicijative nadležnom tužila&scaron;tvu u vezi sa izgradnjom puta Berane &ndash; Kola&scaron;in, na dionici Lubnice &ndash; Jezerine.
"De&scaron;avanja na ovom putnom pravcu potvrđuju stav Ministarstva da svaki infrastrukturni projekat kod kojeg postoje indicije nepravilnosti mora biti detaljno i do kraja ispitan, kako bi se utvrdilo da li je bilo propusta u planiranju, ugovaranju i realizaciji radova, kao i ko snosi odgovornost za eventualne nepravilnosti.
Istovremeno, jasno je da institucionalna odgovornost mora da postoji i da se svaki slučaj mora rasvijetliti do kraja, ali se ne može prihvatiti odgovornost za projekte koji su planirani, ugovoreni i realizovani u ranijim periodima, bez utvrđivanja stvarne i individualne odgovornosti onih koji su u njima učestvovali", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je ugovor o izgradnji te dionice zaključen 2016. sa kompanijom Euroasfalt, te da je konačna cijena zavr&scaron;enih radova značajno prema&scaron;ila iznos predviđen osnovnim ugovorom, &scaron;to, kako ističu, dodatno nameće potrebu za potpunim rasvjetljavanjem svih okolnosti ovog projekta.
"Obilne padavine dodatno otežavaju odvijanje saobraćaja na vi&scaron;e putnih pravaca &scaron;irom zemlje, zbog čega su nadležne službe u stanju pojačane pripravnosti i kontinuirano prate stanje na terenu.
Upravo nakon početka obilnih padavina, juče je, prije odronjavanja zemlje, bez odlaganja zatvoren putni pravac preko Sokolovine. Iako su velike količine padavina pojava koja izaziva ozbiljne probleme i u mnogo razvijenijim državama, blagovremenom reakcijom nadležnih službi spriječene su teže posljedice, a bezbjednost građana i učesnika u saobraćaju stavljena je na prvo mjesto", poručuju iz Ministarstva.
&nbsp;

Ministarstvo saobraćaja: Više puta podnijete inicijative Tužilaštvu zbog projekta Berane – Kolašin zaključenog 2016.

"KONAČNA CIJENA ZAVRŠENIH RADOVA ZNAČAJNO PREMAŠILA IZNOS PREDVIĐEN OSNOVNIM UGOVOROM"

Obje ponude za koncesiju za crnogorske aerodrome, koje su bile vrednovane, ponižavajuće su i uvreda su za državu, ocijenila je predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Jelena Mara&scaron;.&nbsp;
Ona je u intervjuu Pobjedi kazala da nakon takvih ponuda, država treba da nastavi upravljanje crnogorskim aerodromima, te dodala bi konačnu odluku o ponudama za koncesiju trebalo da donese Skup&scaron;tina.
&bdquo;Ako država nije uspje&scaron;no upravljala bilo kojom kompanijom, treba razmi&scaron;ljati o koncesiji ili privatizaciji. Dobra koncesija, koja podrazumijeva kredibilnog i uspje&scaron;nog partnera, sa jasnim i dobrim razvojnim planom, pozitivnim iskustvom u koncesijama u toj oblasti, uvijek je dobrodo&scaron;la. Međutim, obje ponude za koncesiju ACG uvreda su za državu&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.&nbsp;
Ona smatra da, ukoliko je istinito ono o čemu se moglo čitati u medijima, onda najbolje ocijenjena ponuda ne podrazumijeva razvoj aerodroma.&nbsp;
&bdquo;Nažalost, bojim se da je suprotno&ldquo;, kazala je Mara&scaron; i dodala da prve dvije faze ne predviđaju ni&scaron;ta novo i razvojno, ne pominju se low-costeri, iako je u njihov dolazak uloženo mnogo truda.
Ona je saop&scaron;tila da je nejasno da ponuđač predviđa dva ili tri puta veći prostor za free shop-ove i restorane, nego za putnike.&nbsp;
&bdquo;Budući da nas članstvo u EU očekuje u 2028. godini, ne vidim da ova ponuda to uzima u obzir, pa je tako izostalo u prvim dvjema fazama i ono &scaron;to svaki međunarodni aerodrom u Evropi ima, poseban tretman državljana članica EU. Treća faza, koja počinje tek 2033. godine, predviđa veoma ograničen razvoj, te se postavlja pitanje za&scaron;to postoje prve dvije faze, jer treća treba da bude početna. Ne razumijem &scaron;to će da se radi do 2033. godine. Vjerovatno ni&scaron;ta&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ona je saop&scaron;tila da u ponudi za koncesiju njie predviđeno produženje piste, &scaron;to je, prema njenim riječima, neshvatljivo, jer nije moguće slijetanje &scaron;irokotrupnih i većih kargo aviona.
&bdquo;Budućnost transporta, od kojeg država ima najveće prihode, je kargo saobraćaj, ali u ovoj ponudi ne postoji kargo terminal. Takođe, nema tranzita, pa će putnici morati da izađu sa aerodroma i ponovo da prolaze cijelu proceduru da bi nastavili putovanje. Ne predviđa se izgradnja garaža, taksi stanica, rent-a-car će i dalje biti na otvorenom parkingu, a do 2056. godine, kad ističe eventualna koncesija, neće postojati mogućnost ulaska putnika iz aerodromske zgrade direktno u avione, &scaron;to je sve prosto nespojivo sa destinacijom visokog turizma&ldquo;, precizirala je Mara&scaron;.
Ona je navela da se ne planira pro&scaron;irenje parking pozicija za generalnu avijaciju ni u Tivtu, ni u Zeti, &scaron;to opet ne ide uz elitni turizam.
&bdquo;Zaista, ponižavajuće. Pored takvih prijedloga, naravno da smatram da država treba da nastavi upravljanje. S obzirom na činjenicu da postupak traje od 2018. godine, 100 miliona EUR danas nikako nema istu vrijednost kao tada. Crna Gora je kupila dva patrolna broda za 120 miliona EUR, a planiramo da izdamo aerodrome na 30 godina za 100 miliona, kompaniju koja je ove godine ostvarila prihod od 49 miliona EUR&ldquo;, kazala je Mara&scaron;.
Ona smatra da bi bilo interesantno uporediti biografije direktora eventualnog koncesionara sa biografijom aktuelnog izvr&scaron;nog direktora ACG, Roka Tolića.
&bdquo;Jo&scaron; jedan je važan momenat. Vlada može razmotriti predlog rang liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skup&scaron;tina. Smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skup&scaron;tini. &nbsp;Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju. Ipak je nacionalni interes najbitniji&ldquo;, saop&scaron;tila je Mara&scaron;.
Ona je podsjetila da odluku o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju donosi Vlada, jer je vlasnik i osnivač ACG država, te da Odbor direktora i uop&scaron;te menadžment kompanije nema nikakvu nadležnost u tom postupku.
&bdquo;Međutim, naravno, da imam svoj stav&ldquo;, rekla je Mara&scaron;.
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je uradila Tenderska komisija. Ta rang lista ista je kao i prvobitna, koja je bila objavljena 17. jula.&nbsp;
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksembur&scaron;ko-američka kompanija Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon &scaron;to dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.
Komisija za koncesije je krajem pro&scaron;le sedmice donijela rje&scaron;enje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, protiv rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.&nbsp;
Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.
CAAP je krajem novembra podnio prigovor Komisiji za koncesije jer nijesu bili zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon ponovo progla&scaron;ena prvorangiranim ponuđačem.

Maraš: Ponude za koncesiju ponižavajuće

OCIJENILA PREDSJEDNICA ODBORA DIREKTORA AERODROMA CRNE GORE

Ekolo&scaron;ki inspektor produžio je rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice u Pljevljima za 60 dana, uz obavezu da se u tom roku pronađe tehničko rje&scaron;enje za smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija, saop&scaron;teno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Navodi se da je ekolo&scaron;ki inspetor tu odluku donio postupajući po zahtjevu preduzeća Grijanje, podnijetom danas, da im se ponovo produži rok za izvr&scaron;enje rje&scaron;enja, kojim je naloženo zatvaranje kotlarnice.
Kako su kazali iz MERS-a, ekolo&scaron;ki inspektor je sagledao sve okolnosti slučaja, a posebno konstatacij Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da ne postoji uzročno-posljedična veza između zdravstvenog stanja stanovnika Pljevalja sa zagađenjem vazduha.
&bdquo;Rje&scaron;enjem &nbsp;o prodžetku roka za izvr&scaron;enje, naloženo je pravnom licu Grijanje da u navedenom roku preduzme tehničke mjere na postrojenju kotlarnice u Skerlićevoj ulici, u cilju smanjenja emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.

Produžen rok za zatvaranje kotlarnice u Pljevljima

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA EKOLOGIJE, ODRŽIVOG RAZVOJA I RAZVOJA SJEVERA

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković kazao je da na sastanku sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem nijesu dobili potvrdu da će Vlada u naredna dva dana potpisati Op&scaron;ti kolektivni ugovor kojim se podrazumijeva povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta.
Generalni sekretar SSCG Du&scaron;ko Zarubica izjavio je da je jedina tema sa premijerom bila povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, ali da ne može izlaziti s brojkama prije konačnog dogovora. To bi trebalo da se desi na sastanku predsjednika Vlade i socijalnih partnera koji će biti zakazan 9. januara.&nbsp;
Podsjećamo, privreda i sindikati postigli su načelnu saglasnost da se taj iznos uveća sa 90 na 100 eura. U Sindikatu procjenjuju da bi za to povećanje trebalo dodatnih 80 miliona eura i uvjeravaju da prostora za u&scaron;tede ima ako bi se smanjili mandatorni tro&scaron;kovi. Keković je novinarima kazao da nijesu zadovoljni tokom razgovora na sastanku sa premijerom.
"Suzdržaćemo se od daljih izjava jer čekamo ishod razgovora sa SSCG i Unijom poslodavaca pa ćemo nakon toga tokom sjutra&scaron;njeg dana objaviti kako će se kretati USSCG kada je riječ o tome", kazao je Keković.
On je istakao da Op&scaron;ti kolektivni ugovor ističe za dva dana i da danas nijesu dobili jasan stav Vlade da će da ga potpi&scaron;e.&nbsp;
"A mi imamo potpuno usagla&scaron;enje stavove sa Unijom poslodavaca i kolegama iz Saveza sindikata. Vlada ni jedan jedini razlog nema da nam danas ne kaže da je spremna da će da potvrdi Op&scaron;ti kolektivni ugovor na način kako smo mi to ispregovarali na nivou socijalnih partnera", kaže Keković.&nbsp;
On je poručio da se USSCG borila i izborila za različite stvari od svog postanka.&nbsp;
"Tako da ako bude trebala borba, mi smo tu, sigurno nećemo uzmaći", kazao je generalni sekretar USSCG.&nbsp;
Poručio je da se nada da će Vlada promijeniti stav u daljim razgovorima sa Unijom i SSCG.&nbsp;
Generalni sekretar SSCG Du&scaron;ko Zarubica izjavio je da su sa premijerom razgovarali o povećanju koeficijenata, ali da ne može izlaziti s brojkama prije konačnog dogovora. To bi trebalo da se desi na sastanku predsjednika Vlade i socijalnih partnera koji će biti zakazan 9. januara.
"Vjerujem u pozitivan ishod jer ako ne vjerujemo u socijalni dijalog, nema ni dogovora. Tada ćemo znati koje je rje&scaron;enje", kazao je Zarubica.
Naglasio je da nema gubitka ako se ne potpi&scaron;e Op&scaron;ti kolektivni ugovor do 31. decebra, ali da se mora potpisati do kraja januara.
"Dobili smo obećanje da će biti potpisan prije isplate januarske zarade, sad u kojim iznosima, to ne možemo kazati dok ne dođe do dogovora. Pregovara se o povećanju obračunske vrijednosti, sada čekamo jo&scaron; jedan sastanak koji će se najvjerovatnije desiti 9. januara", kazao je Zarubica.
On je rekao da je premijer dao čvrsto obećanje da će lično učestvovati u pregovorima.
"Uglavnom, samo je jedna tema na dnevnom redu, a to je povećanje obračunskih koeficijenata", kazao je on.
Slobodan Mikavica iz Unije poslodavaca smatra da je o ovoj temi trebalo raspravljati prije usvajanja budžeta.&nbsp;
"Smatram da u narednom periodu imamo prostora za razgovor. Ne mogu da dam nadu zaposlenima da će ad hoc dobiti neko linearno povećanje, ali u svakom slučaju vidim namjeru i želju Vlade da nas ne odbije", kazao je Mikavica.
Iz Vlade se jo&scaron; nijesu ogla&scaron;avali tim povodom.&nbsp;

Zarubica: Dogovor o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta najvjerovatnije 9. januara

PREDSTAVNICI SINDIKATA RAZGOVARALI SA PREMIJEROM

Udruženje banaka (UBCG) apelovalo je na građane da budu oprezni i ne otvaraju sumnjive linkove, ne preuzimaju nepoznate datoteke, ne unose i ne dijele lične, bankovne i druge osjetljive podatke, te da ignori&scaron;u i obri&scaron;u poruke koje nijesu očekivali.&nbsp;
Iz UBCG su kazali da za vrijeme praznika uobičajeno jača aktivnost prevaranata, koji koriste razne metode, pri čemu im vje&scaron;tačka inteligencija omogućava da budu sofisticiraniji.&nbsp;
&bdquo;Prevaranti koriste slične adrese, kloniraju sajtove banaka i Po&scaron;te, traže da preuzmete priloge, na primjer za po&scaron;tansku isporuku. Stranici internet bankarstva uvijek pristupajte direktno, upisom adrese u internet pregledač, a ne putem linka u e-mailu&ldquo;, upozorili su iz UBCG.
Oni su dodali da su prevarni linkovi SMS poruke ili mejlovi koji izgledaju kao da su od banke, a vode na sajt koji liči na pravi, tražeći da potvrdite podatke ili ažurirate nalog.
&bdquo;Ne radite to. Ne dijelite podatke o va&scaron;im platnim karticama, kao ni fotografije kartica. Banka od svojih klijenata neće tražiti da joj dostave kredencijale za logovanje u m/e-bank aplikaciju, osjetljive podatke o platnoj kartici, SMS aktivacione i kodove za verifikaciju transakcije. Prevare se realizuju slanjem lažnih aplikacija, linkova unutar SMS ili mail poruka koje liče na poruke iz banke, a sve u cilju preuzimanja podataka kao &scaron;to su lozinke, PIN-ovi, brojevi kartica, datum isteka, odnosno sve ono &scaron;to im omogućava da uđu na va&scaron; račun i sa njega preuzmu novac&ldquo;, saop&scaron;tili su iz UBCG, prenosi Mina business.
Oni su podsjetili da banke nikada neće tražiti te podatke mimo zvaničnih kanala, odnosno neće ih tražiti putem SMS-a, mejla, vibera ili poziva.&nbsp;
&bdquo;Banka nikada neće poslati e-mail u kojem se od vas traži da potvrdite podatke o svom bankovnom računu. Ukoliko dobijete poruku na telefon ili mail da vam je odobren kredit za koji nijeste aplicirali, ili da ste dobili nagradu na nagradnoj igri za na kojoj nijeste učestvovali, ili naslijeđe od rođaka iz inostranstva, obri&scaron;ite ih, jer su to su obrasci prevarnih radnji&ldquo;, objasnili su iz UBCG.&nbsp;
Oni su pozvali građane da odmah kontaktiraju banku ukoliko posumnjaju da im je neko ukrao identitet, posjeduje podatke o njihovom bankovnom računu ili da je tom računu na internetu neko nezakonito pristupao.

Udruženje banaka: Prevarne radnje pojačane za vrijeme praznika, građani da budu oprezni

UPUTILI APEL

Ministar energetike i rudarstva Admir &Scaron;ahmanović kazao da do 26. decembra Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije prijavila prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
On je najavio da će termoenergetski inspektor u toku naredne sedmice zauzeti konačan stav povodom izja&scaron;njenja EPCG i donijeti odgovarajuće rje&scaron;enje isključivo u skladu sa zakonom i strukom, bez, kako je poručio, ikakvog političkog ili drugog vaninstitucionalnog uticaja.
&Scaron;ahmanović je, na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skup&scaron;tine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za &scaron;tetu u životnoj sredini u Op&scaron;tini Pljevlja, poručio da ukoliko struka, poručio da nema nikakav problem sa tim da se obustavi probni rad Termoelektrane Pljevlja ako nadležne inspekcije i institucije procijene da to treba uraditi.
- Zdravlje građana nema alternativu, to mora biti i jeste na&scaron; prioritet - poručio je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da je inspektor u svom radu nezavistan i samostalan organ, te da njegovo postupanje, nalaze i odluke ne može, niti smije, da diktira ministar, pa čak ni u situaciji kada bi za to postojala politička volja.
- Ministarstvo energetike je u odnosu na inspekciju drugostepeni organ, &scaron;to znači da ono ne učestvuje u dono&scaron;enju prvostepenih rje&scaron;enja, već eventualno postupa isključivo po pravnim ljekovima, u skladu sa zakonom. Svaki drugačiji narativ predstavlja ili nepoznavanje pravnog poretka ili namjernu obmanu javnosti, jer bi svaki poku&scaron;aj političkog uticaja na inspektora predstavljao grubo kr&scaron;enje zakona i institucionalnog poretka države - istakao je &Scaron;ahmanović.
Dodao je da je bio svjestan izazova koje nosi ekolo&scaron;ka rekonstrukcija Termoelektrane &bdquo;Pljevlja&ldquo;, ali i činjenice da je riječ o projektu sa jasno definisanim nosiocima odgovornosti.
- Pažljivo sam pratio poslovanje i aktivnosti EPCG kao najvažnijeg energetskog subjekta, svjestan nagomilanih problema, ali i ograničenih alata djelovanja koje zakon daje ministru. I pored toga, u vi&scaron;e navrata sam reagovao, javno i institucionalno, koristeći zakonska ovla&scaron;ćenja i zaustavljajući određene odluke za koje sam procijenio da u tom trenutku nijesu bile dobre ni za sistem ni za državu - dodao je &Scaron;ahmanović.
Zato, kako ističe, ne dozvoljava da mu se nameće odgovornost tamo gdje, kako kaže, nije postojala ni zakonska osnova ni nadležnost da postupa.
Sa ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom situacija je, ističe on, su&scaron;tinski drugačija.
- Ugovor je potpisan, aktivnosti su započete i svaka ishitrena, politički motivisana ili populistička reakcija mogla bi proizvesti vi&scaron;estruku &scaron;tetu, ne samo po Termoelektranu &bdquo;Pljevlja&ldquo; i Elektroprivredu Crne Gore, već i po jedan od ključnih segmenata crnogorske privrede. Nažalost, ova tema je u prethodnom periodu bila izložena intenzivnoj političkoj instrumentalizaciji, selektivnom tumačenju činjenica i medijskim manipulacijama, a najveću cijenu takvog pristupa ponovo su platili građani. Iskreno, to doživljavam kao politizaciju i komercijalizaciju jednog izuzetno ozbiljnog državnog pitanja - ocijenio je &Scaron;ahmanović.
On je podsjetio da je Termoenergetska inspekcija 24. oktobra 2025. godine zaprimila zahtjev za inspekcijski pregled, najprije elektronskim putem, a potom i zvanično preko pisarnice Ministarstva energetike i rudarstva. Zahtjev se odnosio na vi&scaron;e objekata koji zajedno čine jednu složenu tehničko-tehnolo&scaron;ku cjelinu.
- Imajući u vidu kompleksnost postrojenja i faznost realizacije projekta, termoenergetski inspektor je, u dogovoru sa tehničkim direktorom EPCG, definisao način daljeg postupanja. Dogovoreno je da EPCG pojedinačno prijavljuje objekte koji su tehnički spremni za inspekcijski pregled, uz obavezu da se kompletna tehnička dokumentacija dostavi unaprijed, u elektronskoj formi. Posebno je nagla&scaron;ena obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih nadležnih organa, elektroenergetske, građevinske, ekolo&scaron;ke i vodne inspekcije, kao preduslova za eventualno odlučivanje o probnom radu - naveo je &Scaron;ahmanović.
U skladu sa tim, kako dodaje, 10. novembra 2025. godine urađen je inspekcijski pregled objekta rashladnog tornja. Utvrđeni nedostaci u dokumentaciji su, ističe on, naknadno otklonjeni, nakon čega je 3. decembra sačinjen zapisnik o izvr&scaron;enom inspekcijskom pregledu.
- Dana 28. novembra 2025. godine izvr&scaron;en je inspekcijski pregled sistema za transport otpada. I u ovom slučaju utvrđen je nedostatak dijela dokumentacije, koja je naknadno dostavljena. Nakon medijskih navoda da je Termoelektrana &bdquo;Pljevlja&ldquo; bila u pogonu i da je, navodno zbog problema na sistemu za transport otpada, iza&scaron;la iz pogona, termoenergetski inspektor je zatražio dodatno izja&scaron;njenje od menadžera ekolo&scaron;ke rekonstrukcije EPCG. Izja&scaron;njenje je dostavljeno 9. decembra 2025. godine, a nakon sagledavanja kompletne dokumentacije i stanja na terenu, 11. decembra 2025. godine sačinjen je i treći zapisnik o inspekcijskom pregledu - dodao je &Scaron;ahmanović.
On je istakao da rje&scaron;enje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE do dana&scaron;njeg dana nije donijeto, jer je upravni postupak jo&scaron; u toku.
Posebno ističe da postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (DESOX), redukciju azotnih oksida (DENOX), kao ni ostala postrojenja obuhvaćena ekolo&scaron;kom rekonstrukcijom, osim rashladnog tornja i sistema za transport otpada, nijesu bila predmet inspekcijskog nadzora, jer ih EPCG nije prijavio kao tehnički spremna za inspekcijski pregled.
- Dana 25. decembra 2025. godine termoenergetski inspektor je zaprimio izja&scaron;njenje EPCG, u kojem se problematizuje njegova nadležnost i primjena relevantnih odredbi Zakona o izgradnji objekata, uključujući stav da je za odobravanje probnog rada nadležan građevinski inspektor i da ne postoji obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih organa. Ovi navodi biće predmet detaljne pravne i stručne analize. Do 26. decembra 2025. godine EPCG nije prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekolo&scaron;ke rekonstrukcije: sistema za odsumporavanje dimnih gasova, sistema za redukciju azotnih oksida, sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda, pomoćne kotlarnice, sistema za&scaron;tite od buke, kao ni izvora toplote za grijanje Pljevalja - istakao je &Scaron;ahmanović.
On je poručio da će njegov resor nastaviti da primjenjuje sve mjere koje su moguće i koje će dati konkretne rezultate.
- Želim da građani Pljevalja čuju i osjete da nijesu sami, da radimo na rje&scaron;enjima i da ćemo tako, ako ne i snažnije da se bavimo njihovim gradom - poručio je &Scaron;ahmanović.

Šahmanović: EPCG do 26. decembra nije prijavila pregled objekata TE Pljevlja, odluka inspekcije naredne sedmice

SAOPŠTIO MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA

Inspektori Direkcije za trži&scaron;nu inspekciju Ministarstva ekonomskog razvoja tokom decembra 2025. obavili su ukupno 1.188 inspekcijskih pregleda, tokom kojih su utvrđene stotine nepravilnosti i izrečene brojne mjere, uključujući novčane kazne, zabrane prometa robe i privremeno zatvaranje objekata. To proističe iz njihovog izvje&scaron;taja o radu.
Kako se navodi u tom dokumentu, inspektori su u mjesecu za nama, sproveli 663 redovna pregleda, 148 pregleda po inicijativama i 377 kontrolnih inspekcijskih pregleda.
Tokom nadzora kod subjekata kontrole utvrđeno je ukupno 375 nepravilnosti koje su se odnosile na kr&scaron;enje propisa iz oblasti unutra&scaron;nje trgovine.
Takođe, i za&scaron;tite potro&scaron;ača i pružanja zanatskih usluga.
Inspektori donijeli 342 rje&scaron;enja
Radi otklanjanja nepravilnosti, trži&scaron;ni inspektori donijeli su 342 rje&scaron;enja.
Među izrečenim mjerama je i privremeno zatvaranje dva objekta, kao i stavljanje van prometa proizvoda u 85 slučajeva, u ukupnoj vrijednosti od 46.138,48 eura. U 23 slučaja oduzeta je roba vrijedna 4.979,79 eura, dok je u sedam slučajeva donijeto rje&scaron;enje o povlačenju proizvoda u vrijednosti od 1.169,64 eura.
&bdquo;U 199 slučajeva naloženo je otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, dok je u 18 slučajeva donijeto rje&scaron;enje o dostavi poslovne dokumentacije&ldquo;, navedeno je u izvje&scaron;taju.
Tokom decembra, inspektori su rje&scaron;enjima odbili &scaron;est zahtjeva potro&scaron;ača i pokrenuli dva postupka vje&scaron;tačenja.
Zbog učinjenih prekr&scaron;aja izdato je 586 prekr&scaron;ajnih naloga, u ukupnom novčanom iznosu od 168.280 eura.
U 37 slučajeva djelovali preventivno
U izvje&scaron;taju se navodi i da su trži&scaron;ni inspektori u 37 slučajeva djelovali preventivno, ukazujući subjektima nadzora na uočene nepravilnosti i ostavljajući im rok za njihovo otklanjanje.
&bdquo;Direkcija za trži&scaron;nu inspekciju nastaviće sa inspekcijskim nadzorima nad primjenom zakona i drugih propisa iz oblasti unutra&scaron;nje trgovine, za&scaron;tite potro&scaron;ača, za&scaron;tite prava intelektualne svojine i pružanja zanatskih usluga, kako bi se osigurala njihova dosljedna primjena&ldquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Ministarstva ekonomskog razvoja.

Tržišna inspekcija izrekla kazne od 168.280 eura