U najveću plantažu jabuka u Crnoj Gori koja se nalazi u Župi Nikšićkoj ove godine biće uloženo 1.4 miliona eura, kaže u razgovoru za portal Dnevno.me Miloš Golubović, izvršni direktor kompanije "Veletex" koja je formirala kćerku firmu - "Naše voće" koja gazduje voćnjakom. 

U prethode tri godine uloženo je 4.000 000 eura, podsjeća Golubović i navodi da će ovogodišnjim opredijeljenim sredstvima prevesti kraju ulaganja u projekat. 

U prve tri godine zasađeno je 100.000 sadnica, a projekcije za prošlu godinu bile su 300 tona jabuka prve klase.

Za ovu godinu, prognoze su, prema riječima našeg sagovornika još bolje. 

“Prošlogodišnja berba je bila druga komercijalna berba na našoj plantaži. Prinosi, iako načelno skromni, projektovani su na tom nivou, jer je voćnjak zapravo veoma mlad i zahtijeva dostizanje biološke starosti da bi mogao dati puni rod. Zapravo, prinosi u godini punog roda se očekuju na 60-70 tona po hektaru, što će biti oko 2.000 tona kada kompletna plantaža bude završena i bude u punom prinosu. 

Za sada, naša stručna služba procjenjuje dobar prinos za 2022. na bazi broja rodnih grana i rodnih pupoljaka i projektuje prinos na oko 450-500 tona”, kaže Golubović. 

Napominje, pak, da takve procjene o berbi u ovom trenutku nijesu 100 % sigurne, budući da stvarni prinos zavisi od više faktora kao što su: odsustvo proljećnog mraza, dobrog oprašivanja i odsustva bolesti.

Sa projektovanih 500 tona obezbjeđena je pokrivenost od oko pet odsto crnogorskog tržišta, ako kao osnovicu uzmemo podatak iz 2019. kada je u Crnu Goru uvezeno oko 10.000 tona jabuke, objašjava naš sagovornik. 

“Pored proširenja zasada sa dodatnih sedam hektara, nabavićemo kalibrator - sortirnicu za jabuku koja je jedna od najbitnih tehnoloških pozicija u našoj proizvodnji. Dodatno, izvršićemo unaprijeđenje i proširenje pogona za preradu kroz ugradnju savremene linije za proizvodnju džemova i marmelada”, najavljuje Golubović.

Prošle godine na voćnjaku, koji je veličine 30 fudbalskih terena zasađena je, prvi put u našoj zemlji japanska sorta jabuka, koja će se ove godine naći u potrošačkoj korpi građana Crne Gore. 

“Baš zbog toga što je sorta fudži prvi put plantažno posađena kod nas, imamo određeni nivo `pozitivne treme` u iščekivanju prvih rezultata. Ovo će biti prva vegetacija nakon godine sadnje, te je očekivani prinos simboličan, ali će svakako biti ponuđen tržištu. Jesenas smo, takođe, podigli malu plantažu višnje na površini od 6500 m², te ove godine očekujemo određenu količinu koju ćemo iscijediti u sok”, objašnjava Golubović. 

A sok će cijediti u novom objektu za preradu voća u kojem je instalirana moderna linija za cijeđenje iz Austrije.  

 “Probna proizvodnja napravljena je prošle godine kada je proizvodna linija puštena u rad i veoma smo zadovoljni prvim rezultatima. Proizvodićemo svježe cijeđeni sok od jabuke i drugih vrsta voća, bez dodataka bilo kakvih konzervansa i aditiva. 

Dizajn ambalaže je završen i sa nestrpljenjem očekujemo prve prinose koji će ići u preradu. Optimistični smo da ćemo do berbe stići da ugradimo i liniju za proizvodnju džemova i marmelada koje ćemo odmah plasirati na naše tržište. Na bazi dosadašnjeg iskustva, očekujemo 50-tak tona jabuke za preradu, dok bi druge vrste otkupili lokalno”, kaže Golubović. 

Za sada, planiran je plasman sokova samo na naše trzište, ali postoji ambicija da to bude i van granica, ističe Golubović. 

“Proširenje za dodatnih i posljednjih sedam hektara je u planu, ali konkretna sadnja neće biti izvedena ovog proljeća već naredne godine.

Aplikacija za podršku kroz Mjeru 1 IPARD programa je u toku, tako da se još nijesu stekli administrativni uslovi da počne da radi. Potpisivanje IPARD ugovora očekujemo tokom narednih mjesec, pa ćemo odmah nakon toga početi sa pripremama”, objašnjava Golubović. 

Agrobudžetom za 2022. opredijeljena su određena sredstva za biljne proizvođače, pa će tako svi (bilo da imaju višegodišnje zasade ili oranice), koji su prošle godine dobijali 220 eura po hektru, ove godine dobiti po 250 eura, odnosno, oni mlađi od 40 godina dobiće 260 eura po hektru.

Golubovića smo pitali da li je takva podrška dovoljna i da li je kao uspješan preduzetnik dobio još neke podsticajne mjere za ovu godinu:

“Direktna plaćanja iz agrobudžeta na koja mi kao proizvođači voća imamo pravo iznose 250 eura po hektaru za 2022. Naravno, svaka pomoć je dobrodošla, ali mislim da nije ni blizu dovoljna da proizvođačima pomogne u cjenovnoj konkurenciji sa uvoznim proizvodima. Naša razvojna politika temelji se na proizvodu koji mora biti najboljeg kvaliteta, te će kao takav uvijek imati svog kupca”, ističe Golubović. 

Golubović smatra da su nedostatak znanja i neadekvana tehnologija najveći problemi poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori.

“Unaprijeđenje tehnologije i usvajanje novih znanja u poljoprivredi su strateški ciljevi koji treba da budu zadatak svih nas, kako proizvođača, tako i institucija koje su donosioci odluka u ovoj oblasti.

U pitanju je jedno multidisciplinarno pitanje koje treba da poveže obrazovne institucije, savjetodavne službe, kreditne institucije, proizvođače i na kraju – potrošače. Mislim da je određeni pomak u ovom smislu primjetan i prvenstveno je vidan kroz nove, velike investicije u poljoprivredi koje su oslonjene upravo na tehnološki razvijene poslovne procese. Naglasio bih i da je podrška kroz IPARD program veoma značajna, te da je u velikoj mjeri pomaže proizvođačima i prerađivačima kada je u pitanju finansijski aspekt investicije”, mišljenja je Golubović. 

Usvajanje novih znanja i tehnologija proizvodnje bili su ujedno i najveći izazovi tokom prethodne četiri godine poslovanja, koliko je već prošlo od kada je kupljena imovina Zemljoradničke zadruge „Župa“ u stečaju i pretvorena u jedan od najsavremenijih voćnjaka, kaže Golubović. 

“To smo identifikovali kao najveći izazov koji uspješno savladavamo. Iako matična kompanija "Veletex" u okviru koje posluju vrtni centri "Kalia" zapošaljava preko 40 inženjera agronomije, mi i dalje angažujemo konsultante koji su specijalizovani za tehnologiju intenzivnih višegodisnjih zasada i to je, imajući sve prethodno u vidu, najvrijedniji dio naše investicije. Ova znanja uspješno usvajamo i spremni smo da ih podijelimo sa svima koji za to budu zainteresovani”, poručuje Golubović. 

Naš sagovornik nema dilemu-  biti poljoprivrednik u Crnoj Gori je veoma perspektivo zanimanje koje može obezbijediti i bolji kvalitet života u odnosu na mnoge druge poslove za koje bi se moglo reći da su više popularni. 

“Stojim pri stavu da se od poljoprivrede može sasvim dobro živjeti kada se radi na pravi način. Prostor na tržištu je veoma velik i samo je potrebno osluškivati potrebe kupaca i njima se prilagođavati. Dobar pokazatelj tome koliko se ljudi bave poljoprivredom je iskorištenost podrške iz agrobudžeta koja pokazuje da su investicije u poljoprivredne kapacitete sve veće iz godine u godinu. 

Potrebno je investirati na adekvatnom tehnološkom nivou kako bi proizvod bio konkurentan i kako bi sve imalo smisla", smatra Golubović. 

U kompaniji  "Naše voće" stalno je zaposleno 12 radnika i skoro svi su iz Župe Nikšićke. 

Broj zaposlenih se značajno uvećava tokom berbe i nove sadnje, tako da će ove jeseni biti potrebno 30-tak sezonskih radnika, prezicira Golubović. 

“Uvjeren sam da ce lokalno stanovništvo kao i prethodnih godina pokazati interesovanje za sezonski rad”, zaključuje sagovornik portala Dnevno.me.