Ekonomija

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za treći kvartal iznosi dvije hiljade EUR, &scaron;to je 130 eura ili 6,95 odsto vi&scaron;e u odnosu na prethodni, pokazalo je istraživanje Unije slobodnih sindikata (USSCG) i Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI).
Koordinatorka CEISI Jelena Mitrović, kazala je na konferenciji za novinare koju su organizovali USSCG i CEISI, da od ukupno deset kategorija tro&scaron;kova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu je zabilježen rast u čak pet.
Radi se o tro&scaron;ku prehrambenih proizvoda 3,42 odsto, imputirane rente 11,43 odsto, stanovanja i komunalija 6,67 odsto, obrazovanja i kulture 30 odsto, kao i ljetovanja 25 odsto.
Mitrović je navela da se u ovom kvartalu bilježi rast tro&scaron;kova prehrambenih proizvoda, koji su u prethodnom kvartalu bilježili pad.
&bdquo;Razlog tome je &scaron;to je tokom ljeta bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, gjde je uvrstila dio proizvoda koji im je CEISI predložio, te očekujemo da će se nivoi cijena, zbog nove državne mjere smanjivati&ldquo;, rekla je Mitrović.
Savjetnik za ekonomsku politiku USSCG Marko Subotić, je govoreći o imputiranoj renti kazao da su vi&scaron;e relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije-tri godine.
&bdquo;S obrizom na to da prosječna cijena rente na teritoriji Podgorice za stan od 60 kvadrata iznosi oko 470 eura, a da je ona jo&scaron; veća na jugu, kategorija tro&scaron;kova imputirane rente u okviru SPK-a zabilježila je povećanje u prosječnom iznosu od 40 eura, odnosno 11,43 odsto i sada iznosi 390 eura&ldquo;, naveo je Subotić.
Govoreći o tro&scaron;kovima stanovanja i komunalija, Subotić je rekao da oi iznose 240 EUR čime se bilježi rast od 6,67 odsto, odnosno 15 EUR u nominalnom iznosu.
&bdquo;Na rast ove kategorije tro&scaron;kova uticao je iznos prosječnog računa električne energije, koji je u ovom kvartalu uvećan zbog sezone hlađenja tokom ljetnjih mjeseci. Osim toga, do&scaron;lo je i do rasta cijene usluga vodosnabdijevanja&ldquo;, dodao je Subotić.
Tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture su takođe u porastu u ovom kvartalu, zbog opremanja đaka za novu &scaron;kolsku godinu. U ovoj kategoriji, SPK bilježi rast za prosječan iznos kompleta knjiga za srednju &scaron;kolu od 90 EUR, kao i kupovine svesaka i ostalog &scaron;kolskog pribora. Tako ova kategorija tro&scaron;kova bilježi rast od 30 odsto i iznosi 130 EUR.
U ovu kategoriju, kako je obja&scaron;njeno, ne ulazi tro&scaron;ak kupovine udžbenika za osnovnu &scaron;kolu s obzirom na to da su oni besplatni, a da su djeca posmatrane četvoročlane porodice uzrasta osnovne i srednje &scaron;kole.
Subotić je objasnio i da je treći kvartal obilježilo vrijeme godi&scaron;njih, odmora odnosno sedmodnevnih ljetovanja. S obzirom na rast ugostiteljskih usluga u prethodnom periodu, do&scaron;lo je i do porasta tro&scaron;kova ljetovanja 25 odsto, odnosno sa 100 EUR na 125 EUR mjesečno.
&bdquo;U ukupnom iznosu to bi značilo da je četvoročlana porodica za sedmodnevni boravak na moru na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije morala da izdvoji 1,5 hiljada EUR&ldquo;, zaključio je Subotić.

Sindikalna potrošačka korpa 2.000 eura, rast cijena skoro sedam odsto

ZA ČETVOROČLANU PORODICU

Skup&scaron;tina je danas ponovo usvojila izmjene i dopune zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), akcizama i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, koje je prethodno vratio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Te zakone prethodno je na ponovno glasanje vratio Milatović, uz obrazloženje da će njihovim usvajanjem doći do novog rasta cijena.
U pitanju je dio zakonskih rje&scaron;enja koje je Vlada predstavila kao neophodne kako bi do&scaron;lo do implementacije programa Evropa sad 2.

Ponovo usvojeni zakoni o akcizama i PDV-u

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI SKUPŠTINE

EPCG Željezarana Nik&scaron;ić od jutros ima vr&scaron;ioca dužnosti (v.d.) direktora, ali i zakupca, &scaron;vajcarsku kompaniju 8B Capital S.A.
Diplomirani saobraćajni inženjer Milo&scaron; Nikolić izabran je v.d. izvr&scaron;nog direktora Željezara Nik&scaron;ić. To je, kako je Portalu RTNK nezvanično saop&scaron;teno, odluka jutros održane sjednice Odbora direktora nik&scaron;ićke fabrike koji je ujedno prihvatio zahtjev za razje&scaron;enje koje je prije vi&scaron;e od mjesec predala doskora&scaron;nja izvr&scaron;na direktorica Željezare Nevenka Janković.
Kompanija 8B Capital, koju zastupa Igor &Scaron;amiz zakup željezarinih proizvodnih pogona započeće od 1.novembra.
Ugovor su sa rukovodstvom EPCG, kako saznajemo, potpisali prije dva dana, a jutros i notarski zapis kojim je taj dokument i pravno validan.
&Scaron;amiz je tražio da već od 1.novembra preuzme 25 radnika Željezare, a za &scaron;est mjeseci uposliće ih 150.
Mjesto izvr&scaron;nog direktora Željezare Milo&scaron;u Nikoliću nuđeno je i prije vi&scaron;e od mjesec kada je Janković tražila da je razrije&scaron;e sa te funkcije, ali je on tada odbio.

Željezara dobila izvršnog direktora, Šamiz u fabriku ulazi 1.novembra

ODLUČENO NA JUTROŠNJOJ SJEDNICI ODBORA DIREKTORA NIKŠIĆKE FABRIKE

Alimentacioni fond isplatio je danas oko 48,1 hiljadu eura na osnovu 126 rje&scaron;enja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora su kazali da je od ukupnog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno vi&scaron;e od 44,7 hiljada eura, dok je na ime tro&scaron;kova izvr&scaron;nog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rje&scaron;enjima centara za socijalni rad, isplaćeno preko 3,4 hiljade eura.
Kada je u pitanju struktura rje&scaron;enja po op&scaron;tinama, iz Ministarstva su rekli da se najveći broj odnosi na rje&scaron;enja Centra za socijalni rad Podgorica 34, zatim Nik&scaron;ić 19, Budva 16, Bar 15, Mojkovac deset.
Centar za socijalni rad Danilovgrad izdao je devet rje&scaron;enja, Pljevlja &scaron;est, Bijelo Polje pet, Golubovci i Herceg Novi po tri, Cetinje dva i Berane, Andrijevica, Plav i Kotor po jedno rje&scaron;enje.
Iz Ministarstva finansija su kazali da je privremeno izdržavanje na osnovu 126 rje&scaron;enja centara za socijalni rad isplaćeno za 144 djece.
Kako su naveli iz tog Vladinog resora, za uzrast do pet godina isplaćeno je za petoro djece, za uzrast od &scaron;est do 13 godina za 77 djece i za uzrast od 14 do 18 godina isplaćen je iznos za 62 djece.
&bdquo;Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 20 odsto, a majki 80 odsto&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je Alimentacioni fond, takođe, nakon isplate privremenog izdržavanja u avgustu ove godine, donio i 91 rje&scaron;enje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja.

Alimentacioni fond isplatio više od 48 hiljada eura za 144 djece

PODACI MINISTARSTVA FINANSIJA

Otkup tržnih vi&scaron;kova jagnjadi počeo je ranije nego pro&scaron;le godine, &scaron;to ide na ruku domaćim stočarima, a cijena otkup biće 4,5 eura po kilogramu. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Mirsad Spahić, rekao je da će cijena otkupa biti 4,5 eura po kilogramu žive mjere, a treba otkupiti od deset do 12 hiljada jagnjadi, prenosi portal RTCG. "Poljoprivrednici su početkom septembra saop&scaron;tili da nemaju trži&scaron;te za deset do 12 hiljada jagnjadi. Proizvodna godina je bila te&scaron;ka zbog tropskog ljeta i su&scaron;e, pa se nije smjelo dozvoliti da stoka slabi", objasnio je Spahić za Radio Crne Gore. Otkup će organizovati &scaron;est preduzeća koji su obavijestili resorno ministarstvo da mogu otkupiti čak 16 hiljada jagnjadi. Dakle, rekao je Spahić, može se konstatovati da će svako jagnje biti i otkupljeno. Mladi poljoprivrednik sa Pi&scaron;ča u Pivi Vidak Radović kazao je da su poljoprivrednici zadovoljni otkupnom cijenom. "Bilo je domaćina koji su jagnjad prodali ranije i to po cijeni od četiri eura", rekao je Radović. Spahić je naveo da u Crnoj Gori se proizvede godi&scaron;nje stotinu hiljada jagnjadi i uveze jo&scaron; od 30 do 40 hiljada. "Konkretno, sektor ovčarstva ima najbolje predispozicije za razvoj. Resorno ministarstvo usagla&scaron;avajući standarde sa Evropskom unijom u narednom periodu vi&scaron;e pažnje posvetiće agro ekolo&scaron;kim mjerama, pa proizvođači mogu očekivati da će se subvencije mijenjati, ali i povećavati", rekao je Spahić, prenosi portal RTCG. Otkup tržnih vi&scaron;kova jagnjadi, koja su namijenjena penzionerima, trajaće do početka decembra.

Za otkup jagnjadi zainteresovano šest firmi

CIJENA OTKUP BIĆE 4,5 EURA PO KILOGRAMU

Sve vrste goriva od danas su pojeftinile dva do tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Eurosuper 95 i 98 pojeftinili su po dva centa, pa će ko&scaron;tati 1,4 eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti niža tri centa i iznosiće 1,3 eura.
Za toliko će pojeftiniti i lož ulje, na 1,26 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 10. septembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do pet centi.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 7. oktobra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 8. oktobra.

Sve vrste goriva jeftinije dva do tri centa

OD DANAS

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti dva do tri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa. Eurosuper 95 i 98 pojeftiniće po dva centa, pa će ko&scaron;tati 1,4 eura, odnosno 1,44 eura. Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti niža tri centa i iznosiće 1,3 eura. Za toliko će pojeftiniti i lož ulje, na 1,26 eura. Posljednje promjene cijena bile su 10. septembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do pet centi. Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 7. oktobra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 8. oktobra.

Jeftinije sve vrste goriva

OD PONOĆI

Zakon o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze stupio je na snagu, a u primjeni biće od 1. januara 2025. godine, saop&scaron;tila je Poreska uprava.
Kako je obja&scaron;njeno, poreskim obveznicima koji podnesu sve poreske prijave koje su dospjele do 31. decembra 2024.&nbsp; i u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona u cjelini izmire osnovni poreski dug, biti omogućeno da izvr&scaron;e otpis kamate na navedena poreska potraživanja.
Poreske obaveze na koje se odnosi pravo na otpis kamate obuhvataju: poreze, takse, doprinose, naknade i druga novčana davanja utvrđena poreskim propisima čiju naplatu i kontrolu obavlja Poreska uprava, precizirano je u saop&scaron;tenju.
"Poreski obveznici nakon izmirivanja poreske obaveze navedeno pravo mogu iskoristiti podno&scaron;enjem zahtjeva nadležnom poreskom organu prema mjestu registracije poreskog dužnika, i to u roku od 60 dana od početka primjene ovog zakona, nakon čega će Poreska uprava po zahtjevu poreskih obveznika odlučivati dono&scaron;enjem rje&scaron;enja", navedeno je u saop&scaron;tenju.
Kako dalje obja&scaron;njavaju, forma zahtjeva za otpis kamate na poreska potraživanja propisaće&nbsp; Ministarstvo finansija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
"Takođe, poreski organ će po službenoj dužnosti donijeti rje&scaron;enje o otpisu kamate za poreske dužnike koji na dan 31. decembar 2024. godine imaju obračunatu kamatu, a nemaju evidentiran osnovni poreski dug.
Shodno ovom zakonskom rje&scaron;enju, i pravo na otpis kamate za dospjele poreske obaveze nastale po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada koje uvodi lokalna samouprava može biti propisano od strane nadležnih organa lokalne samouprave može, i to dono&scaron;enjem propisa u roku od &scaron;est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona", navedeno je u saop&scaron;tenju Poreske uprave.

Ko plati dug u roku biće mu otpisana kamata

ZAKON OD 1. JANUARA STUPA NA SNAGU

Državna revizorska institucija (DRI) dala je pozitivno mi&scaron;ljenje na reviziju godi&scaron;njeg finansijskog izvje&scaron;taja i negativno na reviziju usklađenosti poslovanja Rudnika uglja za pro&scaron;lu godinu.
Osim pozitivnog mi&scaron;ljenja na finansijsku reviziju, DRI skreće pažnju na obavezu subjekta revizije na primjenu prosječne poreske stope prilikom obračuna odloženih poreskih obaveza, a ne najveće propisane stope poreza kako je utvrđeno kontrolom godi&scaron;njeg finansijskog izvje&scaron;taja za pro&scaron;lu godinu.
&ldquo;Revizijom pravilnosti su utvrđena odstupanja i neusklađenosti poslovanja kompanije sa zakonima o upravljanju i unutra&scaron;njim kontrolama u javnom sektoru, rudarstvu, radu, kao i javnim nabavkama&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju DRI.
Utvrđena su odstupanja i neusklađenosti poslovanja kompanije sa uredbama o visini sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi i o naknadi tro&scaron;kova zaposlenih u javnom sektoru, kao i pravilnicima o zaradama, kancelarijskom i arhivskom poslovanju, načinu i rokovima za vr&scaron;enje popisa i obaveza pravnog lica i Pravilnikom o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne i djelatnosti i druga pravna lica.
Kroz reviziju usklađenosti poslovanja Rudnika uglja, DRI je, između ostalog, utvrdila da je samo 472,23 hiljade EUR, odnosno 13,91 odsto namjenskih rezervisanih sredstava, uloženo za rekultivaciju povr&scaron;ina Rudnika uglja. Procjena ulaganja kompanije za ovu namjenu iznosi 395,05 hiljada EUR za period od 2020. do naredne godine.
&ldquo;Obaveze iz Zakona o upravljanju i unutra&scaron;njim kontrolama u javnom sektoru nijesu realizovane i to u vezi sa izradom Plana za unapređenje upravljanja i kontrola, godi&scaron;njeg izvje&scaron;taja o aktivnostima na sprovođenju i unapređenju upravljanja i kontrola za pro&scaron;lu godinu, dono&scaron;enje procedure i imenovanje lica za prijavljivanje i postupanje po sumnjama i nepravilnostima i prevare&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, popunjavanje slobodnih radnih mjesta u 2022. i pro&scaron;loj godini realizovano je preuzimanjem lica shodno Sporazumu o preuzimanju od drugog poslodavca, s kojima su zaključivani ugovori o radu, &scaron;to nije u skladu sa odredbama Zakona o radu, koje propisuju obavezu javnog ogla&scaron;avanja.
&ldquo;Smjenski i prekovremeni rad nije sproveden shodno odredbama Zakona o radu, kao ni dono&scaron;enje izmjena ugovorenih uslova rada. Sistem obračuna tro&scaron;kova i učinaka, kao dio dvokružnog sistema knjigovodstva nije obezbijeđen shodno Pravilniku o kontnom okviru&rdquo;, rekli su iz DRI.
DRI je utvrdio da procjena vrijednosti i vrednovanje zemlji&scaron;ta stečenog po osnovu kupovine od Agrokooperative Doganje u stečaju, nije izvr&scaron;eno na propisan način.
&ldquo;Nepravilno izdavanje i pravdanje putnih naloga u suprotnosti je sa Uredbom o naknadi tro&scaron;kova zaposlenih u javnom sektoru. Takođe je utvrđeno nepostojanje adekvatne kontrole kod upravljanja gotovinom i odobravanja službenih putovanja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Nadležni Kolegijum je izdao preporuku Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa, da shodno Zakonu o rudarstvu obavi obračun sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi i da odobrava i prati kori&scaron;ćenje tih sredstava.
Izvje&scaron;taj o reviziji godi&scaron;njeg finansijskog izvje&scaron;taja Rudnika uglja za pro&scaron;lu godinu se dostavlja na upoznavanje Odboru direktora kao organu upravljanja, Elektroprivredi (EPCG) kao osnivaču kompanije, Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa, kao organu nadležnom za nadzor, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skup&scaron;tine, kao i Vrhovnom državnom tužila&scaron;tvu shodno potpisanom Protokolu o saradnji.
Rudnik uglja je dužan da do 21. oktobra dostavi DRI Plan aktivnosti za realizaciju datih preporuka i do 21. marta naredne godine izvje&scaron;taj o realizaciji preporuka.

Negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Rudnika uglja

SAOPŠTENO IZ DRŽAVNE REVIZORSKE INSTITUCIJE

Zaduženost građana Crne Gore u 2024. godini dostigla je dvije milijarde i dva miliona eura, saop&scaron;teno je Gradskoj iz Centralne banke. Najveći dio duga, čak 43 odsto, odnosi se na gotovinske nenamjenske kredite, dok stambeni i krediti za adaptaciju čine 33 odsto ukupnih kredita fizičkih lica.
Podaci Centralne banke ukazuju na kontinuirani rast zaduženosti građana Crne Gore tokom protekle tri godine. Ukupna zaduženost građana koja je u 2022. godini iznosila 1,7 milijardi eura, 2023. je porasla na 1,8 milijardi, da bi tokom ove godine dostigla za sada rekordnih dvije milijarde i dva miliona eura.
&bdquo;Prema podacima koji su Kreditnom registru dostavljeni na 31. 7. 2024. od strane banaka, mikrofinansijskih institucija, Investiciono-razvojnog fonda, dru&scaron;tava za lizing i banaka u stečaju, aktivni dug po osnovu kredita, kreditnih kartica, dozvoljenih prekoračenja i lizinga ima 177.606 fizičkih lica i on iznosi dvije milijarde i dva miliona eura&ldquo;,istakla je Jelena Obradović iz CBCG
Ekonomski analitičar Oleg Filipović za Gradsku kaže da nije dobro &scaron;to banke umjesto privrede ostvaruju najveći profit u državi, te &nbsp;upozorava da će rast plata dovesti do jo&scaron; većeg zaduživanja građana.
Od navedenog iznosa, 820 miliona eura &nbsp;ili čak 41% je zaduženje građana Podgorice. Ovi podaci su zabrinjavajući imajući u vidu ukupan broj stanovnika Crne Gore, upozorava ekonomski analitičar Oleg Filipović.
&bdquo;Taj podatak nam govori sledeće: da kod nas banke pokazuju najveći profit, a to znači da je zemlja prosto bez normalnog trži&scaron;ta. Vi&scaron;e od dvije milijarde duga fizičkih lica za zemlju koja ima 600.000 stanovnika od čega nekih 370 do 400.000 punoljetnih građana je ogromno zaduživanje&ldquo;, kazao je Filipović.

Građani bankama duguju više od dvije milijarde eura

PODACI CBCG UKAZUJU NA KONTINUIRANI RAST ZADUŽENOSTI GRAĐANA  TOKOM PROTEKLE TRI GODINE

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za izgradnju Zapadne obilaznice oko Podgorice, od kružnog toka kod salona namje&scaron;taja Grand do Komanskog mosta.
Kako je najavljeno, rok za zavr&scaron;etak radova je 18 mjeseci.
"Procijenjena vrijednost radova za izgradnju saobraćajnice duge oko tri kilometra je oko 20,6 miliona eura sa porezom na dodatu vrijednost (PDV)", saop&scaron;teno je iz Uprave.
I ova saobraćajnica, kao i Bulevar Vojislaljevića, gradiće se kroz sporazum o sufinansiranju, koji su potpisali Uprava za saobraćaj i Glavni grad.
"Prema sporazumu, Uprava za saobraćaj će finansirati izgradnju saobraćajnice sa saobraćajnom signalizacijom, dok će Glavni grad finansirati eksproprijaciju zemlj&scaron;ta i izgradnju komunalne infrastrukture", zaključeno je u saop&scaron;tenju Uprave za saobraćaj.

Uprava za saobraćaj raspisala tender za izgradnju Zapadne obilaznice