Ekonomija

Protiv op&scaron;tine Ulcinj vodi se otvorena kampanja jer nijesu savili kičmu pred ovakvim nastupom državne vlasti i pokazali su da su ujedinjeni, prokomentarisao je slučaj sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima izvr&scaron;ni direktor Fidelity consultinga,&nbsp;Milo&scaron; Vuković.
- Sve se radi po paf-paf metodi, iza zatvorenih vrata kako bi se stvorio institucionalni pritisak na sve one koji misle drugačije od njih. U tome su nadma&scaron;ili one koji su bili na vlasti prije 2020. godine. To je indikativno, a način na koji se vlast opravdava nije viđen u crnogorskoj istoriji - rekao je Vuković.
Prema riječima Vukovića, predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu je pričao pažljivo, argumentovano i pametno kao jedini predstavnik lokalne samouprave.
- Nije bilo te&scaron;kih riječi, ali jeste poruka da je lokalna zajednica sporazumu sa UAE jasno protivi - rekao je Vuković u emisiji &ldquo;Minula neđelja&rdquo; na A plus televiziji.
Vuković ocjenjuje da je pritisak premijera Milojka Spajića nastavak kampanje na lokalnu samoupravu.
- Tako su se dijelile fotografije po mrežama i u medijima kako je Velika plaža zapu&scaron;tena i prljava. Spajića boli protivljenje lokalne zajednice j sve ljude koji su mislili da mogu da lome kičmu na ovakav simptomatičan način - rekao je Vuković.
Vuković smatra da Alabar sada sprovodi krizni PR po medijima i sanira &scaron;tetu.
- Premijer je uveo Ulcinj u cijelu priču. U pitanju je manipulativna i spinerska kampanja protiv svih ljudi koji su ukazali na gre&scaron;ke u koracima koje je Vlada uradila. Napomenuo bih da ovdje niko od nas nije protiv investicija, Alabar jeste kredibilan investitor, ali je Vlada upropastila cijelu ovu priču - kazao je Vuković.
Spajića je nazvao &ldquo;usputnim premijerom&rdquo;, uz poruku da neće odustati od podr&scaron;ke svim ljudima koji su protiv ovog sporazuma.
- &Scaron;to bi se reklo &ndash; ćeraćemo se jo&scaron;. Usputni premijer nas je samo napunio dobrom energijom. Izlazili smo na crtu i mnogo moćnijem režimu. Spajić će se suočiti sa ljudima kojima se ne lomi kičma sa njegovim prijetnjama. Ignorisanje ovih ljudi vodi do sveop&scaron;teg bunta - poručio je Vuković.
Vuković tvrdi da Vlada planira da otvori firmu koja će biti copy-paste modela Beograd na vodi.
- Tu će 33 odsto vlasnik biti država, a 67 odsto će biti u vlasni&scaron;tvu firme Alabara. Država se tu neće ni&scaron;ta pitati - zaključio je Vuković.

Vuković: Spajić je usputni premijer,  radi se po paf-paf metodi i vrši pritisak na sve koji misle drugačije

"PROTIV OPŠTINE ULCINJ VODI SE OTVORENA KAMPANJA"

Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžaman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.
Tadić ističe da je nažalost do&scaron;lo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.
"Taj kredit je već dva puta produžavan. Za&scaron;to je produžavan i za&scaron;to nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon &scaron;to je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke vi&scaron;e ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada na&scaron;li u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rje&scaron;enje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće zavr&scaron;iti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit", nagla&scaron;ava Tadić.
Ističe da jo&scaron; nijesu rije&scaron;ili taj problem, zato &scaron;to su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.
"Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć", obja&scaron;njava Tadić.

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

PRIJE DVA DANA BLOKIRAN RAČUN

Arapski investitor Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za TVCG da je u Crnoj Gori vidio veliki potencijal za razvoj, prije svega ekonomski.
"Kada sam se sreo sa predsjednikom Ulcinja, ja sam tražio samo jedan tender. Nijesam nikada ni razmi&scaron;ljao o uzimanju svih 13 kilometara obale", istakao je Alabar.
Alabar je naveo da treba da postoji za&scaron;tita životne sredine, jer je Crna Gora prelijepa.
Odgovarajući na pitanje da li je sve zavr&scaron;eno u trci, Alabar kaže da se jo&scaron; ni&scaron;ta nije desilo.
"Milsim da se jo&scaron; uvijek nije desilo, nema jo&scaron; uvijek projekta. Ja nemam trenutno nikakve projekte u Crnoj Gori, ali ideja da se ne&scaron;to uradi je veoma uzbudljiva. Ja želim da čujem &scaron;ta Vlada želi, &scaron;ta ljudi žele. Komuniciram sa zajednicom i na taj način &nbsp;vodim svoj biznis", istakao je Alabar.
Govoreći o dilemi da li je plan da uloži 35 milijardi eura u projekat, Alabar poja&scaron;njava da je ekonomski uticaj vi&scaron;estruk.
"Projekat koji vrijedi stotine miliona eura, njegov uticaj na ekonomiju je trostruk. Premijer je komentarisao da ukoliko postoje investicije u na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema mojim procjenama vratiti preko 40 milijardi", istakao je Alabar.
Kaže da je prvobitni plan bio da uloži oko dvije i po milijarde.&nbsp;
Napominje da se radi o ulaganju u periodu od 10-15 &nbsp;godina, a ne odjednom.
Govoreći o razgovoru sa biv&scaron;im premijerom Dritanom Abazovićem, tvrdi da je Abazović do&scaron;ao u Dubai i tražio razgovor sa njim, te da je sam pomenuo Veliku plažu.
"Međutim onda nije bilo dodatne komunikacije, pa smo stekli utisak da nijesu ozbiljni", istakao je Alabar.

Alabar: Prvobitni plan bio da uložim oko dvije i po milijarde, a prema mojim procjenama vratiće se više od 40 milijardi

TVRDI DA JE ABAZOVIĆ DOŠAO U DUBAI I TRAŽIO RAZGOVOR SA NJIM, TE DA JE SAM POMENUO VELIKU PLAŽU

Mohamed Alabar nema namjeru da u projekat Velike plaže uloži 35 milijardi, kako tvrdi crnogorski premijer Milojko Spajić.
&ldquo;Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo&rdquo;, ovako je Alabar odgovorio&nbsp;Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)&nbsp;na pitanje kako je moguća ovolika investicija u Ulcinju. Moguće je, međutim, dodao je Alabar, da suma od 35 milijardi odražava &scaron;iri ekonomski uticaj projekta.
Nije poznato na osnovu čega je Spajić napravio proračun. Nikakav projekat nije javno dostupan, ako se ne računa maglovita elektronska animacija.
&ldquo;Moje zanimanje za Crnu Goru počelo je dok sam bio turista, posjetilac - privukla me njena prelijepa obala, bogata kultura i izuzetna arhitektura. Vjerujem da Crna Gora posjeduje izvanredan potencijal, i svaki projekat ovdje mora prije svega služiti zajednici - za ljude, od strane ljudi. Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti&rdquo;, rekao je Alabar.
Novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je kako očekuje da će Skup&scaron;tina usvojiti dva predloga zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na TV Vijesti je rekla da Vlada u potpunosti stoji iza sporazuma, ali da nije neočekivano da predsjednik države Jakov Milatović vrati zakone, ukoliko budu usvojeni, na ponovno odlučivanje.
Na konstataciju da je milijarder Mohamed Alabar "demantovao izjavu premijera" Milojka Spajića da planira uložiti 35 milijardi eura na Velikoj plaži, Adžović je rekla:
"Cifra od 30, 35 milijardi eura je cjelokupan projekat, ne konkretno investicija samog investitora, nego ono &scaron;to će da izazove na trži&scaron;tu".

Alabar: Ne namjeravam da uložim 35 milijardi; Adžović: Cifra od 30, 35 milijardi eura nije konkretno investicija

CRNOGORSKI PREMIJER SAOPŠTIO JE DA ĆE BITI ULOŽENA TOLIKA SUMA

Premijer Milojko Spajić saop&scaron;tio je da nema prostora da se amandmanski djeluje na sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), ali može na zakon ukoliko ima prostora da se ne&scaron;to koriguje.
"Su&scaron;tina je da se danas ovdje ne glasa o sporazumu sa investitorom ili specifičnom projektu, nego o međudržavnom sporazumu", rekao je Spajić.&nbsp;
Poslanici očekuju da svakog trenutka počne sjednica Skup&scaron;tine na kojoj će se raspravljati o sporazumima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Prije sjednice zakazan je sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na čijem dnevnom redu će biti Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih arapskih emirata, kao i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujednijenih arapskih emirata o ekonomskoj saradnji.
U toku je Odbor za međunarodne odnose parlamenta na kom je predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je od poslanika da ne podrže sporazume.
Ranije danas predstavnici koalicije "Velika plaža ili velika laža", ekolo&scaron;ki, pravni stručnjaci, te aktivisti koji su se okupili na protestu ispred Skup&scaron;tine Crne Gore poručili su poslanicima da ne glasaju za sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) vezano za Veliku plažu, dok ne dobiju mi&scaron;ljenje Evropske komisije i nadležnih institucija. Poručili su da sporazum ne podrazumijeva nikakvu odgovornost investitora, te da se danas ne odlučuje o Velikoj plaži, već o suverenitetu Crne Gore.

Spajić: Ne glasamo o sporazumu sa investitorom, nego o ekonomskoj saradnji dvije države

SAOPŠTIO PREMIJER

Predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj Genci Nimanbegu, nakon sastanka sa predsjednikom Skup&scaron;tine Andrijom Mandićem izrazio je nadu da da sporazumi sa UAE neće ući na dnevni red Skup&scaron;tne.
Kako je rekao, uputili su zahtjev da se u raspravu ne uvrsti Sporazum sa UAE na dana&scaron;njoj sjednci Skup&scaron;tine i dobili obećanje da će tako biti.&nbsp;
"Na&scaron;i razlozi su jasni i zasnivaju se na zakonu.Ovaj je Sporazum tajan i proizve&scaron;će posljednice za sve, ali on se odnosi na Veliku plažu i mi se zahvaljujemo zbog protesta svima koji su do&scaron;li. Bićemo aktivni na odborima, ali Crna Gora ne smije da dozvoli sebi destabilizaciju. Odgovornost je predsjednika Skup&scaron;tine da ovo ne ide u tom pravcu", kazao je Nimanbegu.&nbsp;
Rekao je da svi poslanici moraju biti svjesni da glasanjem nečega &scaron;to je nepredvidivo &scaron;tete interesima države i lokalnoj zajednici.
"Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić će ovo prenijeti na kolegijumu", istakao je Nimanbegu.&nbsp;
Kaže da se nada da ovo neće ući u dnveni red.
"A pisali smo svim klubovima da saslu&scaron;aju na&scaron; glas i tražili da ne ide u raspravu danas. Klubovi će odrediti kada će se o tome &nbsp;raspravljati ali ne želimo da to bude danas", kazao je Nimanbegu.&nbsp;
Rekao je da čekaju mi&scaron;ljenje EK te da treba da bude organizovana i javna rasprava na kojoj će se čuti i glas struke.&nbsp;

Nimanbegu vjeruje da sporazumi sa UAE neće biti na dnevnom redu

SAOPŠTIO NAKON SASTANKA SA PREDJSENIKOM SKUPŠTINE

Koalicija "Velika plaža ili velika laža" počela je protest ispred Skup&scaron;tine Crne Gore povodom namjere Vlade da hitnim postupkom uvrsti na dnevni red sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koji se tiče budućnosti Velike plaže.
Na protestu su predstavnici koalicije, ekolo&scaron;ki i pravni stručnjaci, te aktivisti koji se protive ovakvom načinu odlučivanja o jednoj od najvrijednijih prirodnih zona u zemlji.
"Riječ je o poku&scaron;aju da se bez javne rasprave, bez transparentnosti i uz kr&scaron;enje zakonskih procedura, progura multimilijarderski dogovor koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po javni interes i prirodna bogatstva Crne Gore", naglasili su ranije u saop&scaron;tenju.
Jovana Janju&scaron;ević iz Centra za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP) kazala je da se danas ne odlučuje o Velikoj plaži, već o sverenitetu Crne Gore.
&ldquo;Ovo nije samo pravno manjkav dokument, to je istovremeno i nezakonit sporazum&rdquo;, kazala je ona.
Janju&scaron;ević je objasnila da nije sporan sporazum o ekonomskoj saradnju.
&ldquo;Već je problematičan sporazum kojim će bilo koji investitor koji dolazi iz UAE biti u povla&scaron;ćenom položaju. A &scaron;ta znači status povla&scaron;ćenog investitora? To znači da taj investitor neće morati da odgovara pred na&scaron;im organima niti će morati da po&scaron;tuje na&scaron;e nacionalno zakonodavstvo&rdquo;, kazala je ona.
Prisutni su predstavnici koalicije, ekolo&scaron;ki i pravni stručnjaci, te aktivisti koji se protive ovakvom načinu odlučivanja o jednoj od najvrijednijih prirodnih zona u zemlji.
Okupljeni nose transparente: &ldquo;Je li vas sramota?&rdquo;, &ldquo;Nemojte izdati Crnu Goru&rdquo;, &ldquo;Nemojte izdati Veliku Plažu&rdquo;, Investitorima profit, političarima provizija, građanima beton&rdquo;, &ldquo;Ne betonirajte budućnost&rdquo;.
Koaliciju "Velika plaža ili velika laža" čine Centar za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP), NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo (CINCG), NVO KANA, Dr Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA), CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko dru&scaron;tvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Biciklo.me, Expeditio, NVO Gradionica, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Protest ispred Skupštine zbog sporazuma sa UAE: Ne odlučuje se samo o Velikoj plaži, već o suverenitetu Crne Gore

"OVO NIJE SAMO PRAVNO MANJKAV DOKUMENT, TO JE ISTOVREMENO I NEZAKONIT SPORAZUM”

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore (Fond PIO) saop&scaron;ili su da danas počinje isplata martovskih penzija.
Iz Fonda PIO su naveli da prosječna martovska penzija, bez obračunate razlike, iznosi 525,14 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za mart iznosi 538,27 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Za isplatu martovskih penzija neophodno je oko 65,61 milion eura, saop&scaron;teno je iz Fonda.

Danas počinje isplata martovskih penzija, prosječna 525 eura

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

U projekat sa Ujedinjenim Aapskim Eiratima (UAE) Crna Gora treba da uđe kao suinvestitor, kako ne bismo do&scaron;li u situaciju da za 15, 30 ili 50 centi dajemo pod zakup državinu imovinu, kazala je u Dnevniku Televizije Crne Gore ministarka javnih radova Majda Adžović.
Dio javnosti nije za pokretanje investicija zbog dugoročnog zakupa, a investitor Mohamed Alabar je kazao da nije zainteresovan za kupovinu i zakup zemlje već da država sa zemlji&scaron;tem uđe u vlasni&scaron;tvo sa projektima.
Adžović kaže da je model zajedničkog ulaganja najbolje rje&scaron;enje.&nbsp;
"Novi pravac koji je zauzet, koji podrazumijeva da bi država u jednu ovakav projekat u&scaron;la sa zemlji&scaron;tem i defakto postala suinvestitor je po na&scaron;em mi&scaron;ljenju najbolji model i ne bismo do&scaron;li da za 15 , 30 ili 50 centi dajemo pod zakup državinu imovinu. Tako da je to prema na&scaron;em sudu najboji model koji Zakon o državnoj imovini ne prepoznaje", ukazala je Adžović, prenosi portal RTCG.
Na pitanje da li je Alabar odustao od zakupa plaža u Ulcinju rekla je da nema informaciju o tome.
"I to nije nadležnost mog ministarstva", navela je ona.
Na pitanje ako se sporazum sa UAE usvoji, koji su dalji koraci, ona je rekla da se onda država Crna Gora mora formalno obratiti Vladi UAE.
"Kako bi se Sporazum ratifikovano i pozovu se da predlože investitora za kojeg će garantovati, onda je Vlada ta koja ocjenjuje da li prihvata. Ako ga prihvati ići će se u konkretizovanje projekta. Vlada predlaže model zajedničkog ulaganja, a to znači suinvestiranje i onda bismo mi imali udio u projektu koji bi podrazumijevao udio u dobiti samog dru&scaron;tva, pravo glasa u organima upravaljanja, odnosno trajno vlasni&scaron;tvo nad udjelom koji imamo u dru&scaron;tvu", pojasnila je Adžović.

Adžović: U projekat sa UAE treba da uđemo kao suinvestitori

SAOPŠTILA MINISTARKA JAVNIH RADOVA

Ponovo, uoči sezone, Unija poslodavaca potencira radnu nedjelju i o tome će, kaže predsjednik Unije Slobodan Mikavica, upoznati ne samo socijalne partnere već i poslanike. Informacije Unije poslodavaca koje su dobili od Udruženja malih trgovaca pokazuju nagli pad te djelatnosti od usvajanja Zakona o trgovini iz 2019. godine, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
&ldquo;Preko 480 koliko ih je bilo u momentu dono&scaron;enja ovog zakona. Dana&scaron;nja informacija je da je to tek ne&scaron;to preko 230. Znači, brojne kompanije koje obavljaju djelatnost trgovine su u međuvremenu uga&scaron;ene&rdquo;, istakao je Mikavica.
Mnoge inostrane kompanije koje su namjeravale da razviju biznis u na&scaron;oj zemlji, dodaje Mikavica, na&scaron;le su se u dilemi da li to da rade.
&ldquo;Radi se o velikim brendovima. Kada su shvatili da nema rada nedeljom, odustali su od takvih projekata prosto iz razloga &scaron;to su svjesni da u državama gdje posluju ostvaruju 50 odsto prometa uglavnom nedjeljom&rdquo;, dodaje sagovornik Radija Crne Gore.
Ipak se čini da su nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg usagla&scaron;avanja socijalnih partnera dogovor izigrali vlasnici veletrgovina koji su bili inicijatori radne nedjelje.
&ldquo;Uvedena je naknada za rad nedeljom koja je 80 odsto redovne zarade, tako da su to jaki destimulansi da svoj obim prometa prebacili na subotu i nedelju kada je povećana gužva u radnjama. Čini mi se da sa manjim brojem radnika, zaposleni imaju i dalje iste promete. Njih inače možda ne motivi&scaron;e da i nakon uvođenja izuzetaka krenu u neko novo otvaranje marketa velikih&rdquo;, ističe Mikavica.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica podsjeća na usagla&scaron;ene stavove socijalnog savjeta.
&ldquo;Da se na period od godine, testni period, vidi da li poslodavci po&scaron;tuju svoje obaveze, da li je stvarno u interesu radnika da rade nedeljom i da prime veću nadoknadu, uz naravno obezbeđenje slobodnog dana uz naravno veću zaradu. Ovaj izuzetak od neradne nedelje bi se odnosio samo pet mjeseci u toku godine i to u sezoni na ljetnim&rdquo;, naveo je on.
Ustavni sud jo&scaron; nije presudio o spornom članu 35 Zakona o trgovini koji je nakon usvajanja pokrenula Unija poslodavaca. U međuvremenu, sličan spor je hrvatski Ustavni sud presudio i omogućio kompanijama 16 radnih nedelja u toku godine.
Slično traže i poslodavci.
&ldquo;Praveći tu paralelu ne sumnjamo da bi i na&scaron; Ustavni sud donio adekvatnu odluku koja se tiče diskriminacije između pojedinih privrednih subjekata&rdquo;, kazao je Mikavica.
Inicijativa Unije poslodavaca o radnoj nedjelji u sezoni je upućena resornom Ministarstvu ekonomskog razvoja. Upućena je i poslanicima kako bi usaglasili stavove bez izmjene zakona. Na sjednici Socijalnog savjeta za desetak dana se očekuje stav partnera i aktualizovanje te inicijative. Male trgovine traže da im se omogući da rade četiri mjeseca tokom sezone kako bi održali biznis.
Otpora toj ideji ima kako u parlamentu, tako i u sindikatima, ali i kod građana.

Unija poslodavaca opet o radnoj nedjelji, upoznaće i socijalne partnere

"MNOGE INOSTRANE KOMPANIJE KOJE SU NAMJERAVALE DA RAZVIJU BIZNIS U NAŠOJ ZEMLJI ODUSTALE SU ZBOG NERADNE NEDJELJE"

Vlada je usvojila predloge dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužila&scaron;tvu, kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto.
Predlozi tih zakona usvojeni na telefonskoj sjednici održanoj u utorak.
U Predlogu zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama navodi se da sudije i predsjednici sudova imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.
Navodi se da taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.
U usvojenom Predlogu zakona o dopunama Zakona o Državnom tužila&scaron;tvu navodi se da rukovodioci državnih tužila&scaron;tava i državni tužioci imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.
Kako je precizirano, taj dodatak ne isključuje pravo na druge dodatke na osnovnu zaradu u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade zaposlenih u javnom sektoru.
Vlada je na telefonskoj sjednici usvojila i Predlog izmjena i dopuna uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, kao i Predlog izmjene odluke o određivanju ministarstava koja mogu imati državne sekretare.

Usvojeni predlozi zakona za povećanje zarada sudijama i tužiocima

Vuković: Spajić je usputni premijer, radi se po paf-paf metodi i vrši pritisak na sve koji misle drugačije