Predstavnici sindikata prosvjete i resornih ministarstava nastavili su juče pregovore o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora i jedna od ključnih novina je da su se saglasili da se uvećaju otpremnine prilikom odlaska u penzije. Otpremnine su do sada iznosile uglavnom oko 1.500 eura, a uvećaće se na 1.800, odnosno 2.400 eura.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je, nakon sastanka, da su se saglasili da se otpremnine vežu za minimalnu zaradu, odnosno uskladiće ih sa opštim kolektivnim ugovorom i odlukom Vlade.

Sindikalci nastavljaju pregovore sljedeće sedmice kada se očekuje finalna verzija izmjena Granskog kolektivnog ugovora.

Nastavnicima je važna stavka o kojoj se juče nije detaljno razgovaralo, a tiče se spornog obračuna zarada u osnovnim školama od 1. jula prema kojem su im smanjene plate, kako su navodili, i do 50 eura.

Resorna ministarstva su ponudila da se uvećaju dvije stavke – za razredno starješinstvo i viša zvanja, ali nastavnici traže uvećanje još nekog dodatka kako bi se anulirala umanjena zarada koja je uslijedila zbog centralizovanog obračuna od 1. jula.

Sindikalci su zatražili od ministarstava prosvjete i finansija i uvećanja za rad u kombinovanim odjeljenjima, za naučna zvanja, ali još nijesu dobili odobrenje od Ministarstva finansija.

Nastavnicima u osnovnim školama je umanjena plata od jula, ali nije njihovim kolegama u srednjim školama i vrtićima.

Očekuje se da se centralizovani obračun zarada u srednjim školama i vrtićima počne primjenjivati od 1. novembra, što bi značilo da bi i njima mogle plate biti umanjene.

Božović kaže da, ipak, očekuje dogovor sa donosiocima odluka i da bi trebalo da ostali ne osjete umanjenja, jer bi se do tada usvojile izmjene Granskog kolektivnog ugovora.

“Obračunavaju se zarade od 15. do 20 novembra, tako da bi trebalo do tada da se dogovorimo o izmijenjenom Granskom kolektivnom ugovoru”, rekao je on.

Iz resornih ministarstava je do sada u više navrata poručivano da je centralizovani obračun zarada dobar i da se njime omogućava primjena zakona.

Isticali su da se plate u određenim školama nijesu obračunavale u skladu sa propisima, što je utvrdila i inspekcija prilikom nadzora.

Iz radničke organizacije su odgovarali da je centralizovani obračun zarada sporan, jer ne prepoznaje kako treba određene dodatke koje primaju nastavnici, zbog čega su se javila određena umanjenja. Saopštavali su da sve primaju u skladu sa propisima, te ako je neki akt sporan, nije donešen jednostrano nego u dogovoru sa prethodnim vladama.

Sindikalci su nakon umanjenja zarada organizovali ranije protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nakon čega je Vlada Ustavnom sudu podnijela inicijativu da se preispitaju određeni članovi, među kojima je ključan onaj koji uređuje nastavnicima dodatke – član 22.

Sindikalci su, s druge strane, ohrabrili nastavnike da podnesu zahtjeve Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova i zatraže sporazum, jer će u suprotnom zbog smanjenja zarada pokrenuti tužbe. Više od hiljadu nastavnika, kako je rečeno nedavno Pobjedi iz Sindikata prosvjete, zatražilo je od Agencije da se preispita pravni osnov rješenja kojim su im kroz centralizovani obračun zarada smanjenje plate.

Nastavnici su prvog septembra u školama organizovali štrajk upozorenja i zaprijetili da će obustaviti nastavu ako im se ne vrate umanjenje zarade. Tog dana je Sindikat prosvjete od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija dobio poziv da pregovaraju o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora. Tada je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović saopštila da je zatražila od premijera da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora povećaju dvije stavke -razredno starješinstvo sa dvije stavke – razredno starješinstvo, sa deset na 12 odsto i dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto, te je poručila da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada i da oko toga neće biti pregovora.

Nastavnici po zakonu nemaju pravo da u potpunosti obustave nastavu, već moraju da drže časove u trajanju od 45 minuta, jer nije donešen akt o minimumu procesa rada koji sindikalci traže godinama.

Bez obzira na to, oni su poručili da su spremni za radikalizaciju ukoliko se ne dogovore socijalni partneri.

Nastavnici su prošle godine organizovali štrajk u trajanju od tri dana nakon čega su se dogovorili sa vlastima da im se uvećaju zarade. Ministarstvo je sindikalce tužilo zbog nezakonito organizovanog štrajka i dobili su presudu da je ta radikalizacija organizovana mimo propisa.

Vlasti su, međutim, poručili da neće niko odgovarati zbog nezakonite obustave nastave, odnosno nijedan nastavnik nije dobio bilo kakvu sankciju.