Ekonomija

Isplata februarskih penzija počinje danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Prosječna penzija za februar, bez obračunate razlike, iznosi 545,69 eura
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za februar iznosi 557,23 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Za isplatu februarskih penzija, kako je saop&scaron;teno, potrebno je 68,44 miliona eura.

Danas počinje isplata februarskih penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Bulevar Tivat&ndash;Jaz, najveći aktuelni drumski projekat u Crnoj Gori, u fokusu je ovogodi&scaron;njeg investicionog ciklusa Uprave za saobraćaj. Uz očekivanje da ova dionica do početka ljetnje turističke sezone bude pod asfaltom i doprinese rasterećenju saobraćaja na Primorju, paralelno se &scaron;irom države realizuju i brojni drugi projekti ukupne vrijednosti veće od 150 miliona eura.
U intervjuu za Pobjedu, direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović govori o dinamici radova, prioritetnim saobraćajnicama, ulaganjima u bezbjednost puteva i ključnim ciljevima kada je riječ o modernizaciji crnogorske putne mreže.
Koji su trenutno najvažniji infrastrukturni projekti koje realizuje Uprava za saobraćaj u ovoj godini?
VUKSANOVIĆ: Vrijednost infrastrukturnih radova koje trenutno realizuje Uprava za saobraćaj veća je od 150 miliona eura i obuhvata izgradnju i rekonstrukciju magistralnih i regionalnih puteva, sanaciju mostova i klizi&scaron;ta, kao i projekte usmjerene na povećanje bezbjednosti saobraćaja &scaron;irom zemlje.
Među najznačajnijim projektima izdvajaju se izgradnja Bulevara Tivat-Jaz, Bulevara Vojislavljevića u Podgorici, rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, kao i rekonstrukcija puta Kamenički most-Krute. Takođe, realizuju se radovi na važnim dionicama poput Zaborje-Jasenovo Polje na putnom pravcu od Nik&scaron;ića prema Plužinama, te Veru&scaron;a-Lopate i Petnjica-Bioče, koje imaju značaj za unapređenje regionalne povezanosti i sigurnosti saobraćaja.
Krajem pro&scaron;le godine započeti su i radovi na adaptaciji puta Bijele Poljane-Riđani, dionica Čevo-Ubli, kao i sanacija mosta Kruče na putu Bar-Ulcinj. Uporedo se sprovode i projekti sanacije klizi&scaron;ta i unapređenja bezbjednosti na vi&scaron;e lokacija &scaron;irom Crne Gore.
Cilj svih tih projekata je unapređenje putne infrastrukture, veća bezbjednost saobraćaja, ali i bolja povezanost sjevera i juga zemlje.
U kojoj su fazi radovi na prioritetnim dionicama puteva i da li postoje ka&scaron;njenja u odnosu na planirane rokove?
VUKSANOVIĆ: Radovi na gotovo svim projektima odvijaju se u skladu sa planiranom dinamikom, dok je izmijenjena dinamika radova na izgradnji Bulevara Tivat-Jaz, koji trenutno predstavlja najveći infrastrukturni projekat u oblasti drumskog saobraćaja u Crnoj Gori.
Riječ je o veoma kompleksnom projektu koji, pored rekonstrukcije i pro&scaron;irenja postojeće saobraćajnice, obuhvata i izmje&scaron;tanje velikog broja komunalnih instalacija, kao i ugradnju novih cijevi Regionalnog vodovoda.
Zbog kompleksnosti projekta rok za zavr&scaron;etak radova je produžen, a na&scaron; cilj je da glavni radovi budu zavr&scaron;eni do početka ljetnje turističke sezone, odnosno da kompletna dionica bude pod asfaltom, čime će se značajno rasteretiti saobraćaj između Budve, Kotora i Tivta.
Kolika su ukupna sredstva opredijeljena za putnu infrastrukturu u ovoj godini i kako su raspoređena po projektima?
VUKSANOVIĆ: Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj u ovoj godini opredijeljeno je oko 60 miliona eura. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju novih saobraćajnica, rekonstrukciju magistralnih i regionalnih puteva, sanaciju klizi&scaron;ta i mostova, kao i projekte unapređenja bezbjednosti saobraćaja. Dinamika realizacije i isplate sredstava zavisi, prije svega, od faze u kojoj se projekti nalaze, odnosno od obima izvedenih radova i ugovorenih obaveza prema projektantima, revidentima, izvođačima i nadzoru.
Koliko su regionalni i magistralni putevi spremni za povećan saobraćaj tokom turističke sezone?
VUKSANOVIĆ: Uprava za saobraćaj kontinuirano radi na unapređenju i održavanju magistralne i regionalne putne mreže kako bi ona bila spremna za povećan intenzitet saobraćaja tokom turističke sezone.
Posebna pažnja posvećuje se putnim pravcima koji vode ka graničnim prelazima, jer oni tokom ljeta bilježe najveći intenzitet saobraćaja. U tom kontekstu planirana je i realizacija nekoliko važnih infrastrukturnih projekata, među kojima su rekonstrukcija puta Berane-Rožaje, kao i rekonstrukcija magistralnog puta Bijelo Polje-Dobrakovo, koji predstavljaju jedan od ključnih ulaznih pravaca u Crnu Goru iz pravca Srbije.
Pored toga, planirani su i radovi na drugim važnim pravcima, poput rekonstrukcije dionice Pljevlja-Dajevića Han, Bar-Ulcinj (Vladimir-Ostros), kao i započinjanje radova na Zapadnoj obilaznici i rekonstrukciji puta Danilovgrad-Markovina.
Rekonstrukcija magistralnog puta Virpazar-kružni tok-Obilaznica Golubovci jedan je od strate&scaron;ki najvažnijih infrastrukturnih projekata u narednom periodu, jer povezuje primorsku i centralnu regiju. Ova dionica ima izuzetan značaj za razvoj turizma, transport robe, poljoprivredu i svakodnevni život lokalnog stanovni&scaron;tva.
Koje mjere Uprava za saobraćaj preduzima kako bi se povećala bezbjednost na magistralnim putevima?
VUKSANOVIĆ: Povećanje bezbjednosti saobraćaja jedan je od ključnih prioriteta Uprave za saobraćaj. U toku su brojni projekti koji se odnose na unapređenje horizontalne i vertikalne signalizacije, za&scaron;titne opreme na putevima, kao i modernizaciju infrastrukture na najfrekventnijim saobraćajnicama.
Poseban fokus stavljen je i na unapređenje bezbjednosti u zonama &scaron;kola, kroz postavljanje dodatne signalizacije, usporivača saobraćaja i drugih mjera koje imaju za cilj za&scaron;titu najmlađih učesnika u saobraćaju.
Želim da napomenem da smo u pro&scaron;loj godini obnovili put preko Tre&scaron;njevika, rekonstruisali magistralni put kroz Rožaje, adaptirali put od mosta Dubočica do Trlice u Pljevljima, a sve u cilju stvaranja modernije, bezbjednije i funkcionalnije saobraćajne mreže državnih puteva.
Da li planirate dodatna ulaganja u sanaciju kritičnih tačaka i opasnih dionica?
VUKSANOVIĆ: Uprava za saobraćaj u kontinuitetu radi na projektima sanacije kritičnih tačaka i opasnih dionica. Poseban fokus trenutno je na sanaciji kritične tačke Sokolovina, koja predstavlja jednu od zahtjevnijih dionica u pogledu bezbjednosti saobraćaja.
Tokom prethodnog perioda sanirano je i vi&scaron;e klizi&scaron;ta na važnim putnim pravcima, među kojima su Provalija, Dobrakovo, Polica i Lepenac, čime je uklonjen vi&scaron;egodi&scaron;nji rizik po učesnike u saobraćaju.
U prethodnom periodu unaprijeđena je i bezbjednost u tunelima, pa su tunel Mogren kod Budve i tunel Ključ kod Kola&scaron;ina dobili rasvjetu, čime su značajno pobolj&scaron;ani uslovi vožnje.
Nastavićemo i u narednom periodu sa sanacijom klizi&scaron;ta i nestabilnih dionica na svim lokacijama na kojima se ukaže potreba, kako bi se dodatno unaprijedila bezbjednost putne infrastrukture.
Koji su ključni ciljevi Uprave za saobraćaj u naredne tri do pet godina?
VUKSANOVIĆ: U narednom periodu prioriteti Uprave za saobraćaj biće modernizacija magistralne i regionalne putne mreže, izgradnja novih puteva i bulevara, kao i unapređenje bezbjednosti saobraćaja.
Poseban fokus biće na projektima koji doprinose boljoj povezanosti sjevera i juga Crne Gore, ali i na infrastrukturnim projektima koji rasterećuju gradske saobraćajnice, poput Zapadne obilaznice Podgorice i novih bulevara u većim urbanim sredinama.
Cilj je da se kroz kontinuirana ulaganja stvori savremena i bezbjedna saobraćajna mreža koja će podržati razvoj turizma, privrede i regionalne mobilnosti.
Koliko je crnogorska putna infrastruktura spremna za standarde Evropske unije?
VUKSANOVIĆ: Crna Gora kontinuirano radi na unapređenju putne infrastrukture kako bi ona bila usklađena sa standardima Evropske unije. Kroz realizaciju brojnih projekata modernizuju se magistralni i regionalni putevi, unapređuju tehnički standardi i povećava bezbjednost saobraćaja.
Posebna pažnja posvećena je projektima koji doprinose integraciji crnogorske putne mreže u evropske transportne koridore, &scaron;to je važan segment procesa evropskih integracija.
U tom kontekstu realizuju se projekti koji unapređuju međunarodnu povezanost, posebno na pravcima prema graničnim prelazima i regionalnim transportnim pravcima, čime se dodatno jača regionalna i međunarodna mobilnost ljudi i robe.

Vuksanović: Bulevar Tivat – Jaz očekujemo pod asfaltom do početka glavne sezone

SAOPŠTIO DIREKTOR UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić zvanično će zatražiti od Vlade Crne Gore korekciju dosada&scaron;nje marže od 6,4 centa i skraćenje obračunskog perioda za prodajne cijene goriva sa četrnaest na sedam dana kao hitne krizne mjere za rje&scaron;enje problema na trži&scaron;tu nastalih od početka rata na Bliskom Istoku, prenosi RTV Podgorica.
To je dogovoreno na sastanku Udruženja naftnih kompanija (UNK) pri Privrednoj komori održanom ranije danas u Podgorici.
Naftne kompanije zahtijevaće skraćenje obračunskog perioda sa četrnaest na sedam dana jer smatraju da je to predug period za definisanje maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori kada se cijene nafte i derivata mijenjaju dnevno na svjetskim berzama.
Korekciju dosada&scaron;nje zakononske marže od 6,7 centa traže jer su tro&scaron;kovi porasli nekoliko puta tako da je taj iznos nedovoljan za rentalbilno poslovanje.
Fiksna marža ista je 24 godine tako da je nužno njeno povećanje po&scaron;to su tro&scaron;kovi poslovanja u tom periodu porasli za preko 500 odsto, navode sagovornici TVPG.
&ldquo;U ovim uslovima poslovanja nemoguće je opstati. Ako bude stradao energetski sektor, onda će doći do negativnog domino efekta na čitavu ekonomiju &scaron;to u ovom momentu može izazvati velike probleme&rdquo;, ukazuju iz UNK.
Kako navode, osjetljivost trenutka iziskuje odgovornost svih privrednika, ali je najvažniji odnos Vlade Crne Gore od koje &nbsp;traže smanjenje akcize na gorivo za 50 odsto jer već naredne sedmice očekuju poskupljenje goriva &scaron;to će biti veliki udar na standard građana i pokrenuće novi rast cijena i inflacije.
Ranije je objavljeno da se 24. marta očekuje poskupljenje eurodizela od 28 centi &scaron;to bi cijenu moglo podići na 1,78 eura po litru.
Benzin (BMB 95 i 98) poskupio bi približno 18 centi. To znači da bi nove cijene mogle iznositi oko 1,65 za BMB 95, odnosno 1,68 eura za BMB 98.
Iz UNK poručuju da ubuduće neće dozvoljavati da građani sipaju gorivo u balone i pokretne rezervoare kako bi spriječili preveliku prodaju.

Privredna komora tražiće skraćenje obračunskog perioda za maloprodajnu cijenu i podizanje marže na gorivo

DOGOVORENO NA SASTANKU UDRUŽENJA NAFTNIH KOMPANIJA PRI PKCG

Penzioneri protestvuju ispred Skup&scaron;tine Crne Gore izražavajući nezadovoljstvo zbog, kako poručuju, niskih penzija i te&scaron;kih uslova za život.
Okupljenima se pridružio i predsjednik države&nbsp;Jakov Milatović, koji je tom prilikom kritikovao odnos vlasti prema ovoj populaciji.
&ldquo;Posljednje povećanje penzija je nekakvo. Da ima trideset ministara, a da niko ne radi ni&scaron;ta, da ne čuju probleme penzionera&hellip;&ldquo;, kazao je Milatović, prenosi RTV Pogorica.
On je poručio da bi članovi Vlade trebalo da budu među građanima i direktno čuju njihove zahtjeve.
&ldquo;Ministri bi trebalo da budu ovdje, na protestu, da čuju ljude i njihove probleme&ldquo;, istakao je predsjednik.
Penzioneri su, kako navode, na protest iza&scaron;li zbog dugogodi&scaron;njeg nezadovoljstva visinom primanja i sve težeg ekonomskog položaja.

Protest penzionera ispred Skupštine; Milatović: Ministri da dođu i čuju narod

ZBOG NISKIH PENZIJA I TEŠKIH USLOVA ZA ŽIVOT

Skup&scaron;tinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet trebalo bi 26. marta da održi konsultativno saslu&scaron;anje o cijenama goriva.
Odbor je podržao incijativu poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugo&scaron;e da se održi konsultativno saslu&scaron;anje ministara energetike i rudarstva i finansija, Admira &Scaron;ahmanovića i Novice Vukovića, na temu: "Cijene goriva i snadbijevenost crnogorskog trži&scaron;ta naftnim deriatima", pi&scaron;e portal Vijesti.
Odlučeno je da ta sjednica bude 26. marta, a osim ministara biće pozvani i predstavnci naftnih kompanija.

Odbor za ekonomiju zakazao saslušanje o cijenama goriva za 26. mart

PODRŽANA INICIJATIVA POSLANIKA SD-A BORISA MUGOŠE

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugo&scaron;a inicirao je održavanje skup&scaron;tinskog saslu&scaron;anja ministra energetike i rudarstva i ministra finansija na temu &ldquo;Cijene goriva i snadbijevenost crnogorskog trži&scaron;ta naftnim derivatima&rdquo;.
<div class="se-article--text">
"Nadam se da će zbog važnosti navedene problematike poslanici prihvatiti ovu inicijativu", kazao je Mugo&scaron;a.
Na sjednicu Odbora za ekonomiju, finansije i budzet na kojoj bi se održalo saslu&scaron;anje bili bi pozvani i predstavnici naftnih kompanija.
</div>
<div class="se-article--tags">&nbsp;</div>

Mugoša inicirao saslušanje ministara  u vezi sa cijenama goriva

"NADAM SE DA ĆE ZBOG VAŽNOSTI NAVEDENE PROBLEMATIKE POSLANICI PRIHVATITI OVU INICIJATIVU"

Proizvođači nafte iz zemalja Persijskog zaliva izgubili su oko 15,1 milijardi dolara prihoda od početka rata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela protiv Irana, procjenjuju agencije za analizu robe.
Prema procjenama firme Kpler, kroz Ormuski moreuz svakog dana obično prolazi oko 1,2 milijarde dolara sirove nafte, rafinisanih proizvoda i tečnog prirodnog gasa, pi&scaron;e Financial Times. Saobraćaj kroz taj moreuz je od zao&scaron;travanja sukoba u Iranu 28. februara uglavnom obustavljen, prenosi Capital.ba.
Saudijska Arabija, kao najveći izvoznik, bilježi najveće gubitke, a procjenjuje se da je od početka rata izgubila 4,5 milijardi dolara, pokazali su podaci kompanije Wood Mackenzie.
Među najizloženijim zemljama je i Irak, jer se oslanja na proizvodnju nafte za oko 90 odsto državnih prihoda.
- Kuvajt i Katar su, takođe, veoma izloženi, ali oba mogu da se pozovu na velike suverene fondove kako bi ublažili kratkoročni uticaj - naveo je ekonomski direktor Wood Mackenzie, Piter Martin.
Unutar Ormuskog moreuza zaglavljeno je najmanje 10,7 milijardi dolarasirove nafte, derivata i tečnog gasa koji ne mogu da dođu do svojih odredi&scaron;ta, tvrdi Kpler.
Wood Mackenzie procjenjuje da proizvođači nafte iz Zaliva, uključujući Saudijsku Arabiju, Irak, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Kuvajt i Bahrein, zajedno imaju odložene prihode od prodaje i poreza za naftu od 13,3 milijarde dolara. Ta kompanija procjenjuje da je katarska državna energetska kompanija QatarEnergy izgubila oko 571 miliona dolaraprihoda nakon obustave proizvodnje 2. marta.

Zemlje Persijskog zaliva izgubile  oko 15 milijardi dolara prihoda od izvoza nafte

SAUDIJSKA ARABIJA, KAO NAJVEĆI IZVOZNIK, BILJEŽI NAJVEĆE GUBITKE

Da su stambeni krediti izuzetno skupi, pokazuju uzorci koje objavljuju poslovne banke. Ako se klijent zaduži stotinu hiljada eura, banci vrati gotovo duplo vi&scaron;e, a za mjesečnu ratu izdvoji trenutno vi&scaron;e od polovine ili dvije trećine prosječne zarade. Da se za taj iznos, ipak ne može kupiti konforan stan, potvrđuju u Agenciji za nekretnine. Iz Centralne banke su saop&scaron;tili da raste broj odobrenih stambenih kredita, da je udio u ukupnim preko 21%, a prosječna kamata 5,4% ili 0,16 procentnih poena niža nego lani.
Poslovne banke nude stambene kredite, a reprezentativni uzorak jedne od njih pokazuje da je moguće podići i stotinu hiljada eura. Efektivna kamata je bezmalo 5,5 procenata, rok otplate 30 godina.
Nijesu zanemarljivi ni tro&scaron;kovi koji prate zajam i ukupno iznose vi&scaron;e od 650 eura. Mjesečna rata je 536, a banci na kraju klijent vrati skoro 194.000 eura. U drugoj banci moguće je podići i 120.000 eura na ime rje&scaron;avanja stambenog pitanja. Rok vraćanja je kraći, 20 godina, mjesečna rata 784 eura, a ukupan iznos koji korisnik kredita vrati 194.000 eura.
U jednoj od agencija za nekretnine, redakcija Radija Crna Gora provjerila je koliki je stan moguće kupiti za kredit od 100.000 eura.
"U Podgorici do 100.000 može da se kupe stanovi na Zabjelu, Starom aerodromu, Zagoriču, Tu&scaron;kom putu od 40 do 45 kvadrata, zavisno od toga da li je starogradnja ili novogradnja. Preko Morače, Centar, Momi&scaron;ići, Blok 5, 6 i 9 od 35 do 40 kvadrata, dok City kvart, Master kvart, Central Point od 25 do 30 kvadrata. A &scaron;to se tiče Primorja, 20 kvadrata, uglavnom je to Kotor, Sivač, Petrovac, a do 30 kvadrata Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Budva &ndash; može da se isto nađe od 20 do 30 kvadrata", kazala je Svetlana Brajović iz agencije za nekretnine.
Monstatova analiza pokazuje da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji pro&scaron;le godine u Podgorici bila preko 2.100 eura, na Primorju iznad 2.400. Na sjeveru države malo preko 1.500 eura. Međutim, na terenu, reklo bi se, druga slika, pa primjera radi, u turističkom Kola&scaron;inu, kako nam je rečeno u agenciji, kvadrat ko&scaron;ta između 2.000 i 2.500, a na atraktivnoj lokaciji pored hotela u centru duplo vi&scaron;e.
Iz Centralne banke Radiju Crne Gore je saop&scaron;teno da je tokom pro&scaron;le godine fizičkim licima odobreno 222 miliona ili preko 25% vi&scaron;e kredita nego godinu ranije, ukupno milijardu i osam miliona eura.
"Najzastupljeniji su gotovinski nenamjenski krediti &nbsp;46 odsto, stambeni čine 34, zajmovi za refinansiranje i hipotekarni 7,5 procenata. Posmatrano kroz novoodobrene kredite u 2025, nenamjenski su jo&scaron; izraženiji &ndash; preko 60 odsto, a stambeni učestvuju sa 21,2 procenta. Ovi podaci pokazuju da građani najče&scaron;će posežu za fleksibilnijim zaduživanjem, dok stambeni, iako značajni po vrijednosti, čine manji dio ukupnog broja novoodobrenih kredita".
Iz monetarne institucije su dodali da je lani zabilježen pad kamata na stambene kredite i da je blaži u odnosu na gotovinske.
"Prosječna efektivna kamata na stambene kredite iznosila je 5,40 odsto. U poređenju sa 2024. godinom niža je za 0,16 procentnih poena".
Činjenica je da klijentu koji se kreditno zadužuje na dvije ili tri decenije da bi rije&scaron;io najvažnije pitanje, za mjesečnu ratu treba da izdvoji preko 530 ili skoro 800 eura, &scaron;to je trenutno vi&scaron;e od polovine ili dvije trećine prosječne zarade.

Kredit od 100.000 eura – stan do 40 kvadrata

ZA MJESEČNU RATU POTREBNO JE IZDVOJI TRENUTNO VIŠE OD POLOVINE ILI DVIJE TREĆINE PROSJEČNE ZARADE

Vozače u Crnoj Gori od utorka, 23. marta, čeka novo veliko poskupljenje goriva. To se sa velikom sigurno&scaron;ću može tvrditi nakon objavljivanja podataka za četiri dana, od ukupno deset koji ulaze u finalni obračun za maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata.
Prema podacima sa kotacija na berzi na osnovu četiri dana, eurodizel bi poskupio za 28 centi, a benzin za 18 centi po litru, odnosno cijena eurodizela od 23. marta mogla bi da bude 1,78 eura po litru, a benzina 1,65, odnosno 1,68 eura. Eurodizel je do 9. marta ko&scaron;tao 1,34 eura po litru.
Ovo su informacije koje bi trebalo da dobro zamisle Vladu, jer ukoliko se desi ovoliki rast cijena goriva, to će za sobom povući i poskupljenje brojnih drugih proizvoda. I dok je Vlada Hrvatske ograničila cijene goriva, pa je dizel u toj državi, umjesto 24 centa, poskupio sedam centi, na&scaron;a Vlada ne preduzima nikakve korake.
U ponedjeljak su imali sastanak Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima u pro&scaron;irenom sastavu, gdje su saslu&scaron;ali &scaron;ta su predstavnici naftnih kompanija imali da im kažu. Međutim, nakon tog sastanka nije do&scaron;lo ni do kakve reakcije.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je u srijedu da nijesu predložili Vladi smanjenje akciza na gorivo, ali da to ne znači da neće reagovati u tom pravcu ako bude potrebe.
Podaci sa berzi jasno pokazuju da će ponovo doći do skoka cijena naftnih derivata, a &scaron;to opet pokazuje da ćemo doći u gotovo istu situaciju kao &scaron;to je bio slučaj pro&scaron;log vikenda, nekoliko dana uoči poskupljenja dizela 16 centi po litru.
Tada su građani punili rezervoare kako bi u&scaron;tedjeli, dok je na pojedinim pumpama do&scaron;lo do nesta&scaron;ice eurodizela.
I tada, a i sada, problem je isti &ndash; cijena goriva. Naftnih derivata na trži&scaron;tu Crne Gore ima dovoljno, ali je njihova cijena visoka, a ukoliko do narednog obračuna izostane reakcija Vlade, biće previsoka i izvjesno je da ćemo ponovo imati gužve na pumpama, jer gorivo polako, ali sigurno zaista postaje luksuz.
Vlada ima mogućnost da smanji akcize na gorivo za 50 odsto. Ukoliko to uradi, to bi dovelo do smanjenja cijene goriva 27 centi po litru, odnosno, time bi Vlada neutralisala poskupljenje goriva od utorka, 23. marta.
Savjetnica predsjednika Crne Gore Olivera Vukajlović nedavno je pojasnila strukturu cijene goriva.
&ndash; Trenutna cijena dizela iznosi 1,50 eura po litru, a njena struktura jasno pokazuje gdje nastaje najveći dio opterećenja &ndash; nabavna cijena na berzi (0,68 eura), akciza (0,44), PDV (0,26) i tro&scaron;kovi i marža trgovaca (0,12 eura) To znači da država kroz akcize i PDV uzima oko 70 centi po svakom litru goriva, odnosno gotovo polovinu cijene koju plaćaju građani. Analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 30 odsto snizilo cijenu goriva na približno 1,34 eura po litru, odnosno na nivo prije posljednjeg povećanja. Ukoliko bi se akcize smanjile za 50 odsto, cijena goriva mogla bi biti niža i do 27 centi po litru &ndash; precizirala je Vukajlović.
Gorivo u Albaniji skuplje za pola eura
Cijene u Crnoj Gori su trenutno manje za oko 50 centi u odnosu na susjednu Albaniju, gdje je prije dva dana cijena dizela pre&scaron;la dva eura. U Srbiji je dizel 1,72 eura, &scaron;to je takođe značajno vi&scaron;e nego u Crnoj Gori.
Upravo iz ovog razloga je veliki broj vozača iz Srbije proteklog vikenda prelazio granicu kako bi napunili rezervoare goriva. I tada je cijena u Crnoj Gori bila jeftinija u odnosu na Albaniju za oko 50 centi, dok je razlika u odnosu na Srbiju bila blizu 40 centi po litru.
Dizel u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji je jeftiniji za deset, odnosno 11 centi u odnosu na Crnu Goru.

Od 23. marta novo veliko poskupljenje goriva

POKAZUJE TRENUTNO STANJE NA BERZANSKIM KOTACIJAMA

Cijena dizela bi za deset dana mogla da poraste sa 1.50 na 1.74 eura, kazala je Zorana Sekulić v.d. generalna direktorica Direktorata za naftu i gas u Ministarstvu energetike. Ta cijena bi, prema njenim riječima, zahtijevala odluku o umanjenom iznosu akciza.
Sekulić je gostujući u emisiji "Okvir" na TVCG istakla da bi ta cijena apsolutno morala da zahtijeva korekciju.
Vlasnik Fidelity Consultinga Milo&scaron; Vuković kazao je da država nije zavr&scaron;ila svoj dio posla kada je riječ o rezervama.
"Obaveze su bile da se formira 112.000 tona, država je trebala da formira 68.000 tona, privatni sektor 44.260, država je uradila 0%. Formirala je ukupno nula tona... Dok je privatni sektor za kraći period, za 200 dana uradio svoj dio posla i ispunio 100 posto obaveza", rekao je on.
Shodno planu interventnih nabavki, predviđeno je da u sastav robnih rezervi ulaze p&scaron;enica ili bra&scaron;no, kukuruz, &scaron;ećer, jestivo ulje, kuhinjska, sol i deterdžent, kazao je Nikola Martinović, profesor Ekonomskog fakulteta UCG.&nbsp;
"Mi smo tada kao autorski tim Ekonomskog fakulteta predložili da pored ovih proizvoda uključimo jo&scaron; četiri proizvoda, a to su krompir, mlijeko, konzervirana riba i konzervirano meso", kazao je on.
Posljednji direktor Robnih rezervi Miro Blečić, kaže da se mora voditi računa o jednoj činjenici koja bi trebalo da bude zajednički imenitelj svih u ovoj državi, a to je javni interes.
"Ako vi uzmete preko državnih rezervi u zakonskom postupku javnim tenderom žito u junu mjesecu, dobijete ga po neuporedivo nižim cijenama od onoga koji klasirate kad vam treba, a treba vam mart, april, maj", kazao je Blečić.
&nbsp;

Sekulić: Za deset dana dizel bi mogao da poskupi 24 centi

SAOPŠTILA VD GENERALNA DIREKTORICA DIREKTORATA ZA NAFTU I GAS

Cijena nafte &bdquo;brent&ldquo; prema&scaron;ila 118 dolara po barelu usjled velike neizvjesnosti na trži&scaron;tu nakon napada Irana na energetska postrojenja &scaron;irom Bliskog istoka, prenosi RTS.&nbsp;
Prema najnovijim podacima sa berzi, cijena nafte brent je&nbsp; porasla 10,21 odsto, na 118,760 dolara po barelu.
Evropski gasni fjučersi na amsterdamskoj berzi TTF skočili su u jednom trenutku 35 odsto, a njihova cijena je vi&scaron;e nego udvostručena u odnosu na period prije rata na Bliskom istoku.

Vrijednost brenta nastavlja da raste, cijena prešla 118 dolara