Ekonomija

Ukupan javni dug Crne Gore na kraju juna iznosio je 4,8 milijardi EUR, odnosno 60,82 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u kvartalnom izvje&scaron;taju Ministarstva finansija o državnom i javnom dugu.&nbsp;
"Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38,48 hiljada unci zlata, neto javni dug Crne Gore, na kraju juna, ove godine iznosio je 4,24 milijardi eura, odnosno 53,65 odsto BDP-a", navodi se u izvje&scaron;taju, prenosi Pobjeda.
Ukupan državni dug na kraju juna iznosio je 4,75 milijardi eura ili 60,11 odsto BDP-a. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,19 milijardi eura ili 52,94 odsto BDP-a.
"Depoziti na kraju juna iznosili su 567,76 miliona eura uključujući 38,45 hiljada unci zlata, čija je vrijednost na kraju juna iznosila 108,08 miliona eura ili 7,17 odsto BDP-a", &nbsp;precizira se u izvje&scaron;taju resora na čijem čelu Novica Vuković.
Ukupan spoljni dug Crne Gore, na kraju juna, iznosio je 4,46 milijardi eura, odnosno 56,31 odsto BDP-a, &scaron;to je 329,31 miliona eura vi&scaron;e nego u prvom kvartalu, odnosno 31. marta ove godine.&nbsp;
"Povećanje spoljnjeg duga, tokom drugog kvartala ove godine predstavlja neto efekat novih zaduživanja putem obveznica emitovanih na inostranom trži&scaron;tu u iznosu od 850 miliona EUR i povlačenja iz zaključenih kreditnih aranžmana, s jedne strane, i redovne otplate duga s druge strane. U strukturi spoljnjeg duga najveće uče&scaron;će imaju obveznice emitovane na inostranom trži&scaron;tu u prethodnom periodu", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.&nbsp;
Navedeno je da je ukupan unutra&scaron;nji dug Crne Gore, na kraju juna iznosio 300,77 miliona eura, odnosno 3,8 odsto BDP-a, &scaron;to je 20,29 miliona eura manje nego na kraju marta ,,u najvećoj mjeri usljed redovne otplate duga&ldquo;.
"U strukturi unutra&scaron;njeg duga najveće uče&scaron;će imaju krediti kod poslovnih banaka", navodi se u izvje&scaron;taju.
Ukupno zaduženje tokom drugog kvartala ove godine iznosilo je 911,71 miliona eura, od čega se na nova zaduživanja, realizovana tokom ovog kvartala, odnosi 868,62 miliona eura, dok se na povlačenja iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana odnosi 43,09 miliona.
U izvje&scaron;taju se podsjeća da su tokom drugog kvartala ove godine realizovana sljedeća zaduženja: emisija obveznica na inostranom trži&scaron;tu u iznosu od 850 miliona eura, realizovana početkom aprila, na period od sedam godina i uz kamatnu stopu od 4,875 odsto.
Iznos emisije je u cjelosti povučen, kreditni aranžman za sprovođenje podr&scaron;ke Evropske unije Crnoj Gori u okviru Instrumenta za reforme i rast u iznosu od 273,44 miliona eura, od kojih je u drugom kvartalu povučeno 12,49 miliona eura, kreditni aranžman sa CKB za nabavku vojnih logističkih vozila u iznosu od 20 miliona eura, od čega je u drugom kvartalu povučeno 6,13 miliona eura, kreditni aranžman sa Evropskom investicionom bankom za projekat reforme obrazovanja, u iznosu od 18 miliona eura, iz kojeg tokom drugog kvartala nije bilo povlačenja.

Na kraju juna javni dug iznosio 60,82 odsto BDP-a

POKAZUJE IZVJEŠTAJ MINISTARSTVA FINANSIJA

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, kako je saop&scaron;teno, nije dobilo prilikom ranijih kontakata sa Udruženjem prerađivača mlijeka, preciznu informaciju o datumu prestanka otkupa.
&bdquo;Udruženje je ranije, dopisom Ministarstvu, upozorilo na nemogućnost daljeg otkupa zbog stvaranja velikih zaliha i nemogućnosti plasmana na trži&scaron;te, ali nije preciziralo kada će otkup biti prekinut. Iz medija smo u saznanju da je do&scaron;lo već do prekida otkupa, u subotu, bez ranijeg obavje&scaron;tenja i upozorenja Ministarstvu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su saop&scaron;tili da je trži&scaron;te Crne Gore slobodno trži&scaron;te, u skladu sa potpisanim sporazumima: CEFTA i drugi.
Kako dalje navode, Ministarstvo poljoprivrede nema instrumente za striktni prekid ulaska gotovih mljekarskih proizvoda na na&scaron;e trži&scaron;te.
&bdquo;S obzirom da smo svi dovedeni u delikatnu situaciju, zbog prekida otkupa u nekim djelovima Crne Gore, hitno smo kontaktirali najveće mljekare i tražili relevantne informacije u vezi sa novonastalom situacijom. Na osnovu dobijenih informacija od prerađivača i sa terena, Ministarstvo će razmotriti situaciju i u skladu sa svojim nadležnostima učiniti sve da se ova situacija prevaziđe&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo poljoprivrede: Otkup mlijeka prekinut bez najave, učinićemo sve da se situacija prevaziđe

"SVI SMO DOVEDENI U DELIKATNU SITUACIJU, HITNO SMO KONTAKTIRALI NAJVEĆE MLJEKARE"

SEPA sistem koji omogućava brže, jednostavnije i povoljnije plaćanje u eurima prema 40 zemalja već prvog dana zaživio je u Crnoj Gori, saop&scaron;tio je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković.&nbsp;
U prvoj sedmici sistem su vi&scaron;e koristili pojedinci, a Pejaković je ocijenio da će kako obaveze budu pristizale i privreda pojačati kori&scaron;ćenje SEPA kanala. Očekuje povećanje broja i vrijednosti transakcija.
On je za Radio Crne Gore kazao da je Crna Gora ulaskom u SEPA evropski prostor plaćanja u eurima pokazala da može biti ravnopravna članica Evropske unije.
"Za privredu i za građane znači puno, a puno znači i za državu. Jer smo pokazali ne samo tehnički već i organizaciono i harmonizovanom legislativom da možemo biti ravnopravni članovi Evropske unije. Ovo je i tehnička i politička poruka i regionu i Evropi poslala pričključivanjem u SEPU", rekao je Pejaković.
Sistem je zaživio već prvoga dana kada je zabilježeno vi&scaron;e uplata od fizičkih lica. Pejaković je ocijenio da će, kako budu pristizale obaveze, i privreda pojačati kori&scaron;ćenje SEPA, prenosi portal RTCG.
"S obzirom da imate i druge kanale transfera novca prema inostranstvu koji su značajno skuplji u ovom trenutku od SEPA-inih usluga, očekujemo i povećanje transakcija i vrijednosti i broja transakcija koja će ići preko SEPA kanala", kazao je Pejaković.
Ono &scaron;to je možda i najvažnije za korisnike, preko SEPA sistema primalac dobija pun iznos koji je poslat bez dodatnih odbitaka i skrivenih tro&scaron;kova.
"Za razliku od SIFTA ili nekih drugih finansijskih transakcija gdje može biti umanjenje sredstava koje se &scaron;alju na račun prijatelja ili klijenta u inostranstvu", naveo je Pejaković.
On je dodao da se poslednjih godina u na&scaron;oj zemlji bilježi konstantan rast korisnika online bankarstva. Kalkulacije pokazuju da je duplo jeftinije koristiti digitalne kanale i mobilno bankarstvo u poređenju sa transakcijama na &scaron;alteru.
"Sve ono &scaron;to nam čini konformnije življenje, lako će zaživjeti, tako da očekujemo i u ovom dijelu, pogotovo sa prvom &scaron;emom koju smo implementirali u na&scaron; sistem, da krenemo i mi jače u digitalizaciji, kako samih servisa, proizvodnju novih usluga, digitalnih banaka i smanjivanje mentaliteta u kori&scaron;ćenju finansijskih usluga", rekao je Pejaković.
Pejaković je kazao da bi od jula naredne godine Crna Gora mogla napraviti jo&scaron; jedan iskorak. U saradnji sa Italijanskom centralnom bankom planira se uvođenje novog sistema instant plaćanja u realnom vremenu. Time bi platni promet u Crnoj Gori postao jo&scaron; bliži evropskim standardima i to ne samo na papiru.

Pejaković: SEPA sistem tokom prve sedmice više koristila fizička lica

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRETAR UDRUŽENJA BANAKA

Državna revizorska institucija dala je<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.dri.co.me/doc/Izvje%C5%A1taj%20o%20reviziji%20Godi%C5%A1njeg%20konsolidovanog%20finansijskog%20izvje%C5%A1taja%20Demokratske%20partije%20Socijalista%20za%202024.%20godinu.pdf"> pozitivno mi&scaron;ljenje na Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj i pozitivno mi&scaron;ljenje</a> na pravilnost poslovanja Demokratske partije socijalista Crne Gore za 2024.&nbsp;
"Nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: član Senata DRI, dr Milan Dabović &ndash; rukovodilac Kolegijuma i senator DRI, dr Branislav Radulović - član Kolegijuma, izrazio je pozitivno mi&scaron;ljenje na Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj i pozitivno mi&scaron;ljenje na pravilnost poslovanja Demokratske partije socijalista Crne Gore za 2024. godinu",&nbsp; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
U saop&scaron;tenju DRI navodi se da je finansijskom revizijom stečeno razumno uvjerenje da je Godi&scaron;nji konsolidovani finansijski izvje&scaron;taj za 2024. sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način, u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvje&scaron;tavanja.
"Revizijom pravilnosti je utvrđeno da je subjekt revizije finansijske i druge radnje uskladio u svim bitno materijalnim aspektima sa zakonskim i drugim propisima koji su identifikovani kao kriterijumi za predmetnu reviziju ", navode iz DRI.
Konačan izvje&scaron;taj o reviziji Godi&scaron;njeg konsolidovanog finansijskog izvje&scaron;taja Demokratske partije socijalista za 2024. je shodno Protokolu o saradnji dostavljen na upoznavanje Agenciji za sprečavanje korupcije.

DRI: Pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj i na pravilnost poslovanja DPS-a

ZA 2024.

Dogovor sa niskobudžetnom kompanijom Wizz Air mogao bi biti sklopljen narednih dana, &scaron;to će značiti 20-ak novih linija iz Crne Gore, saop&scaron;tila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je, u emisiji Okvir TVCG, kazala da očekuje da odluka o koncesiji Aerodroma Crne Gore bude donesena do Nove godine, te da mora biti postignut naj&scaron;iri konsenzus.
Vukićević je navela da su pregovori sa niskobudžetnom kompanijom Wizz Air u toku i da građani brzo mogu očekivati veću avio dostupnost, prenosi portal RTCG.
"Vrlo blizu smo dogovora. Biće 20-ak i vi&scaron;e linija koje će oni sami voziti u Crnoj Gori. Sve će biti jasno vrlo brzo", rekla je Vukićević i najavila iznajmljivanje jo&scaron; jednog aviona.
Ona je dodala da se sa Evropskom komisijom (EK) pregovara o tenderima za nekoliko linija od strate&scaron;kog značaja za Crnu Goru, među kojima je i Brisel.
Kada je riječ o koncesiji za aerodrome, Vukićević je saop&scaron;tila da će Tenderska komisija zasjedati naredne sedmice.
"Imali smo kratak sastanak, ali očekujem da to rije&scaron;imo u narednim danima. Ja sam član te komisije, a konačnu odluku da li treba da bude koncesija, donijeće Vlada", objasnila je Vukićević.
Ona je dodala sa se očekuje da Crna Gora prvi put u istoriji dostigne rekord od tri miliona putnika na aerodromima. Aerodromi, prema njenim riječima, dobro posluju, ali prioritet je infrastruktura.
"Vjerujem da ćemo u novu godinu ući sa odlukom o koncesiji aerodroma. Rad Tenderske komisije će se brzo zavr&scaron;iti, nakon toga Ministarstvo saobraćaja ima mjesec da preda Vladi rang listu i to &scaron;to je Komisija utvrdila. Očekujem da će i parlament imati svoju ulogu&ldquo;, rekla je Vukićević.
Ona je saop&scaron;tila da po tom pitanju treba postići &scaron;to &scaron;iri konsenzus, dobro promisliti i donijeti valjanu odluku.
Vukićević je navela da je zadovoljna poslovanjem menadžmenta Aerodroma koji, kako je rekla, rade u jako skromnim uslovima. Podsjetila je da jednokratna naknada koju bi Crna Gora dobila izborom koncesionara iznosi 100 miliona EUR i nije se mijenjala od 2017. godine. Osim te naknade, očekuje se ulaganje u infrastrukturu od 80 miliona u prve tri godine, ukupno 200 miliona EUR.&nbsp;
Komentari&scaron;ući najavljenu tužbu luksembur&scaron;ko-američke kompanije kazala je da je Ministarstvo odradilo posao po zakonu i savjesti.
"Postupak rada treba ispitati, dokumentacija će biti dostupna za analizu, jer proces mora biti apsolutno transparentan", rekla je Vukićević.
Kada je riječ o izgradnji druge dionice auto-puta Bar-Boljare, ona je rekla da je proces eksproprijacije u dobroj mjeri zavr&scaron;en i podsjetila da rok za dostavljanje finansijskih ponuda ističe 20. oktobra, nakon čega će biti izabran ponuđač.
"Dobili smo deset ponuda. Radi se o renomiranim kompanijama koje iza sebe imaju mno&scaron;tvo projekata. U drugu fazu je pro&scaron;lo njih pet i nakon finansijskih ponuda izabraćemo najboljeg izvođača", objasnila je Vukićević.
Od toga da li će se brzo izabrati izvođač i da li će biti žalbu zavisi kada će početi izgradnja.
"Proces je urađen najtransparentnije &scaron;to je moguće. Prezentovali smo sve projekte koje imamo i ispunili sve zahtjeve evropskih partnera", kazala je Vukićević.
Ona je dodala i da rad na dionici Mate&scaron;evo-Andrijevica ne isključuje paralelni rad na ostalim dionicama.
"Plan je da dok se bude radilo da na drugoj dionici, krene realizacija treće. Projektna dokumentacija biće zavr&scaron;ena tokom naredne godine i onda će se krenuti u realizaciju. Naravno, to će sve zavisiti od finansijske konstrukcije i toga da li ćemo ponovo ići na varijantu saradnje sa EBRD ili na neke od međudržavnih sporazuma, po&scaron;tujući, naravno domaće zakonodavstvo", saop&scaron;tila je Vukićević.
Ona je podsjetila da će i dalje postojati klauzula da najmanje 30 odsto radova obavljaju crnogorske kompanije i dodala da ti međudržavni sporazumi nijesu slični onom sa Kinom.
Govoreći o bulevaru Jaz-Budva, ona je kazala da se, uprkos prolongiranja roka, očekuje da bude zavr&scaron;en do početka naredne ljetnje sezone.
"Tender za zaobilaznicu oko Budve biće raspisan u ponedjeljak", najavila je Vukićević.
Ona je dodala da je raspisan tender za nabavku vozova, kao i tenderi za rekostrukciju pruge, te da će Crna Gora dobito modernu željezničku mrežu i vozove.

Vukićević: Uskoro dogovor sa Wizz Air, očekuje se novih 20 linija iz Crne Gore

"PREGOVORI U TOKU"

Broj zaposlenih u grupi Elektroprivrede (EPCG), odnosno u matičnoj majci kompaniji EPCG i njenim kćerkama kompanijama je za pet godina, u periodu od 2019. do 2024.&nbsp; uvećan za 1.491, navodi se u informaciji Ministarstva energetike i rudarstva o analizi poslovanja energetskih subjekata u većinskom vlasni&scaron;tvu države za period od 2019. do 2024. godine, koju je Vlada usvojila u četvrtak.
Analiza pokazuje da je u 2019. godini u kompanijama iz grupe EPCG bilo 3.189 zaposlenih, da bi ih lani bilo 4.680. Analiza ukazuje na pogor&scaron;anje finansijskih performansi na nivou sektora, mjereno padom profitabilnosti i likvidnosti u pro&scaron;loj godini.
- Povećanje broja zaposlenih je naročito do&scaron;lo do izražaja u privrednim dru&scaron;tvima osnovanim u posljednjih nekoliko godina, koja su i najveći gubita&scaron;i u grupi EPCG, te nepovoljno utiču na poslovanje grupe. To su EPCG Solar-Gradnja Nik&scaron;ić i EPCG Željezara Nik&scaron;ić. Nakon nekoliko godina snažnog povećanja broja zaposlenih u CEDIS-u i Rudniku uglja, u pro&scaron;loj godini je do&scaron;lo do stabilizacije broja zaposlenih u CEDIS-u, i čak smanjenja broja zaposlenih u nekoliko drugih dru&scaron;tava - kaže se u informaciji vladinog resora na čijem čelu je Admir &Scaron;ahmanović.
Dodaje se da je broj zaposlenih smanjen u EPCG matičnom dru&scaron;tvu, Rudniku uglja i Zeta Energy u 2024. godini.
- Iz navedenog se zaključuje da je značajan uticaj na povećanje broja zaposlenih, odnosno povećanja tro&scaron;kova zarada u grupi EPCG u 2024. godini bila EPCG Solar gradnja budući da je rast broja zaposlenih bio čak 124. Navedeno nije u skladu sa veoma nepovoljnom finansijskom situacijom ovog preduzeća, čije poslovanje negativno utiče na ukupne performanse grupe Elektroprivrede - pi&scaron;e u dokumentu Ministarstva energetike i rudarstva.
Nadzor
Predmetna analiza obuhvata deset preduzeća u većinskom vlasni&scaron;tvu države Crne Gore koja su registrovana i posluju na teritoriji Crne Gore, a nad kojima Ministarstvo energetike i rudarstva vr&scaron;i upravni nadzor.
Tu spadaju Elektroprivreda i sa njom povezana povezana pravna lica (kćerke kompanije) čiji je EPCG većinski vlasnik: Rudnik uglja Pljevlja (RUP), Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Zeta Energy Danilovgrad, EPCG Solar gradnja i EPCG Željezara. Ostala četiri preduzeća koja su predmet ove analize su Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Berza električne energije (BELEN), Crnogorski operator trži&scaron;ta električne energije (COTEE) i Montenegro bonus Cetinje.
Analiza pokazuje da je ukupan neto rezultat poslovanja tih deset državnih energetskih subjekata u Crnoj Gori u pro&scaron;loj godini bio pozitivan, ali su finansijske performanse pogor&scaron;ane u odnosu na 2023.
- Finansijski rizici poslovanja na nivou deset analiziranih energetskih subjekata su umjereni. Ukupna vrijednost njihove imovine u 2024. bila je blizu dvije milijarde eura i činila je 25 odsto BDP-a i oko 50 odsto vrijednosti imovine svih nefinansijskih privrednih dru&scaron;tava u većinskom vlasni&scaron;tvu države. Uspje&scaron;nost poslovanja sektora dominantno je uslovljena rezultatima poslovanja Grupe Elektroprivrede sa ukupnom imovinom od 1,6 milijardi eura u 2024. godini. Prema konsolidovanom finansijskom izvje&scaron;taju EPCG za 2024. godinu, grupa Elektroprivrede je ostvarila neto dobit od 12 miliona eura, dominantno zahvaljući neto dobiti matične kompanije EPCG, neto dobiti Rudnika uglja i Zeta Energy &ndash; navodi se u dokumentu.
Dodaje se da je poslovni rezultat matičnog dru&scaron;tva EPCG dominantno zavisi od hidrolo&scaron;ke situacije, potro&scaron;nje distributivnih potro&scaron;ača, cijena po kojima se energija kupuje i prodaje, kao i ostalih opterećenja.
- Samim tim i ostvarena neto dobit grupe EPCG, bilježi pad od 84 odsto u odnosu na 2023. godinu. Navedene hidrolo&scaron;ke prilike i negativan efekat cijena je dominantno doveo do pada profitabilnosti grupe u 2024., a &scaron;to potvrđuju i smanjene stope prinosa ili povrata na kapital (ROE) i imovinu (ROA). Dakle, okolnosti u 2024. godini su bile izuzetno nepovoljne, ali bez obzira na navedeno matična kompanija i ključne kompanije iz sektora su poslovale pozitivno - pi&scaron;e u vladinoj informaciji.
Pogor&scaron;anje profitabilnosti
Generalno, kao se navodi, do&scaron;lo je do pogor&scaron;anja profitabilnosti EPCG kao matičnog dru&scaron;tva.
- Poslovanje CEDIS-a je bilo pozitivno, a negativno je poslovala EPCG-Željezara. Iako je EPCG Solar gradnja u&scaron;la u zonu pozitivnog poslovanja, ukupni rezultati tog preduzeća ukazuju na veoma visok finansijski rizik njegovog poslovanja po matičnu kompaniju EPCG. Negativni efekti izazovne 2024. godine su se odrazili i na pogor&scaron;anje likvidnosti i solventnosti na nivou EPCG grupe.
- Zaključak je da su generalno uzroci pogor&scaron;anja rezultata poslovanja nepovoljna hidrologija, fluktuacija cijena na energetskim trži&scaron;tima, smanjenje prihoda od izvoza električne energije, izuzetno niska cijena energije ka distributivnim potro&scaron;ačima, visoki tro&scaron;kovi po osnovu emisije CO₂, remont Termoelektrane, regulisana cijena energije &ndash; ističe se u informaciji Ministarstva energetike i rudarstva.
U dokumentu je navedeno da je na smanjenje ukupne profitabilnosti ovih deset preduzeća u 2024. godini, pored grupe Elektroprivrede uticao je i pad dobiti CGES-a, kao najvećeg energetskog subjekta izvan grupe Elektroprivrede.
- CGES je u pro&scaron;loj godini ostvario neto dobit od 24,8 miliona eura. Ostvareni rezultat je manji u odnosu na 2023. godinu za 30,5 odsto, ali za 39 odsto veći u odnosu na prosječan godi&scaron;nji rezultat ostvaren u prethodnom petogodi&scaron;njem periodu. Do pada neto dobiti u odnosu na 2023. godinu, koja je po pitanju neto dobiti bila rekordna od osnivanja CGES-a, do&scaron;lo je usljed smanjenja prihoda od dodjele prekograničnih kapaciteta i neznatnog povećanja rashoda iz poslovanja - kaže se u dokumentu i dodaje da je likvidnost EPCG neznatno smanjena, ali je ipak zadovoljavajuća, dok je solventnost pobolj&scaron;ana.
- Ostale tri analizirane energetske kompanije su takođe ostvarile pozitivan neto rezultat.
- Berza električne energije je ostvarila neto dobit od 376.608 eura u 2024. ili 84 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. COTEE je ostvario neto dobit od 11.216 eura ili povećanje od 66,9 odsto, dok je Montenegro bonus ostvario neto dobit od 109.420 eura ili 44,7 odsto manje nego u 2023. godini &ndash; precizira se u vladinom dokumentu.
Tro&scaron;kovi poslovanja
Navedeno je da je poslovanje Elektroprivrede u periodu 2020 - 2024. u odnosu na period 2017 &ndash; 2020. bilo opterećeno značajno većim tro&scaron;kovima poslovanja, usljed povećanja cijena električne energije na berzi počev&scaron;i od 2021. godine, uvećanih tro&scaron;kova po osnovu G-komponente, cijena otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrana, solarnih elektrana i malih hidroelektrana) od COTEE (povla&scaron;ćeni proizvođači), hidrolo&scaron;kih prilika u 2024. godini, režimu rada Termoelektrane, povećanja cijena uglja iz Rudnika uglja Pljevlja, povećanja distributivne potro&scaron;nje.
Konstatuje se da grupu Elektroprivrede karakteri&scaron;e trend opadajuće likvidnosti.
- Prema podacima iz izvje&scaron;taja menadžmenta o poslovanju grupe Elektroprivrede, koeficijent tekuće likvidnosti je bio u posljednje tri godine veći od dva. Prema metodologiji MMF-a &bdquo;SOE Healthcheck Tool&ldquo;, koeficijent tekuće likvidnosti je bio niži, i iznosio je 1,58. Sličnoje i sa koeficijentom ubrzane likvidnosti. U svakom slučaju, primjena obje metodologije je pokazala opadajuću likvidnost grupe EPCG u periodu 2019-2024. (sa izuzetkom 2023). Prema Izvje&scaron;taju menadžmenta grupe Elektroprivrede za 2024. godinu, koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti su u 2024. dostigli najniži nivo u periodu od 2019. godine - pi&scaron;e u dokumentu Ministarstva energetike i rudarstva.
Zaduženost
Dodaje se i da zaduženost i finansijski leveridž grupe EPCG su povećani, usljed bržeg povećanja ukupnih obaveza od rasta imovine i kapitala.
- Obaveze grupe EPCG su u pro&scaron;loj godini rasle brže od imovine i kapitala. Ovo ukazuje na i dalje nizak, ali rastući rizik (ne)solventnosti u odnosu na prethodni period - kaže se u informaciji.
Navedeno je i da je profitabilnost kompanije EPCG znatno pogor&scaron;ana u pro&scaron;loj godini. EPCG je imala neto dobiti od 10,2 miliona eura, &scaron;to je 80 odsto manje nego u 2023. godini. Izvr&scaron;ni direktor EPCG je Ivan Bulatović, dok je na čelu borda Milutin Đukanović.
- Posljedično, stopa povrata na imovinu (ROA) je 2024. godine smanjena na 0,8 odsto sa četiri odsto u 2023. godini. Takođe, smanjena je i stopa povrata/prinosa na kapital, koja je iznosila jedan odsto u 2024. godini, u odnosu na pet odsto u 2023. godini. Navedeno ukazuje na umjerene rizike profitabilnosti EPCG.
Uzroci smanjenja dobiti su nepovoljna hidrologija, fluktuacija cijena na energetskim trži&scaron;tima, koje su smanjile prihode od izvoza električne energije, itd. S druge strane, povećani su operativni rashodi zbog većih operativnih tro&scaron;kova, poreza i doprinosa, iako su tro&scaron;kovi zarada smanjeni - ističe se u dokumentu i dodaje da je likvidnost kompanije EPCG od 2020. godine u kontinuiranom padu.
- To potvrđuju koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti, koji ukazuju da ima sve manje prostora da se iz tekuće imovine pokriju povećane kratkoročne obaveze EPCG, &scaron;to utiče na povećanje rizika likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti EPCG je, shodno metodologiji MMF-a, smanjen sa 3,55 u 2020. na 1,5 u 2024. godini. Konkretnije, smanjenje potraživanja prema kupcima je uticalo na smanjenje ukupne tekuće imovine u 2024. godini u odnosu na prethodni period. Koeficijent ubrzane likvidnosti u 2024. je bio 1,4. Prema podacima iz Godi&scaron;njeg izvje&scaron;taja menadžmenta EPCG za 2024. godinu, koeficijenti tekuće i ubrzane likvidnosti su ne&scaron;to povoljniji. Ipak, u oba slučaja, karakterističan je isti trend pada likvidnosti dru&scaron;tva - pi&scaron;e u vladinom dokumentu.
Navodi se da analiza solventnosti pokazuje rastuću zaduženost i finansijski leveridž EPCG.
- Ukupne obaveze u 2024. godini su rasle brže od imovine i kapitala, a naročito u odnosu na EBITDA. Iako su zaduženost i finansijski leveridž povećani u 2024. godini, navedeni koeficijenti ukazuju na niske rizike ulaska EPCG u zonu nesolventnosti - dodaje se u informaciji Ministarstva energetike i rudarstva.
Kapitalna ulaganja
U dokumentu se precizira da su lani ukupna kapitalna ulaganja u EPCG iznosila 52,87 miliona eura, ili 22,45 miliona eura manje u odnosu na prethodnu godinu.
- Najznačajnije investicije realizovane ili dijelom realizovane u 2024. godini su ulaganja za potrebe projekta &bdquo;Solari&ldquo;, rekonstrukcija Termoelektrane, zamjena kotla, remont turbine, solarne elektrane u vlasni&scaron;tvu EPCG, modernizacija druge faze hidroelektrane ,,Perućica&ldquo;, rekonstrukcija i modernizacija druge faze HE Piva, nastavak kori&scaron;ćenja i fazne rekultivacije deponije Maljevac &ndash; navodi se informaciji.
Ukupna proizvodnja električne energije (u vlasni&scaron;tvu EPCG) u 2024. godini iznosila je 3.234,15 GWh, gdje je najveće uče&scaron;će imala TE Pljevlja sa 41,37 odsto, hidroelektrana Perućica sa 26,43 odsto, hidroelektrana Piva sa 23,07 odsto, vjetroelektrane sa 9,01 odsto i male hidroelektrane, u vlasni&scaron;tvu EPCG, sa 0,12 odsto. Ukupnu količinu uglja za potreba Termoelektrane u 2024. godini proizveo je i isporučio Rudnik uglja.
- Prema izvje&scaron;taju menadžmenta EPCG za 2024. godinu, i investicioni plan EPCG za ovu godinu iznosi oko 250 miliona eura i odnosi se na projekte FC proizvodnje, Direkcije za razvoj i investicije i Direkcije za obnovljive izvore energije u EPCG. Primarni ciljevi na koje će se preduzeće bazirati u narednom periodu su ekolo&scaron;ka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja i nastavak rekonstrukcije i modernizacije postojećih elektrana ,,Piva&ldquo; i &bdquo;Perućica&ldquo; čime će se produžiti njihov radni vijek, povećati instalisana snaga elektrane HE Perućica na 365,5 MW i sagledati mogućnosti investiranja u nove izvore energije - pi&scaron;e u informaciji.
Podsjeća se i da je u ovoj godini planiran nastavak realizacije projekata Vjetroelektrane Gvozd, snage 54,5 MW i procijenjene godi&scaron;nje proizvodnje od 150 GWh, koji će upotpuniti portfolio proizvodnje električne energije EPCG grupe i doprinijeti povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora. U 2025. godini planirano je pu&scaron;tanje u rad solarnih elektrana Vrtac, Željezara, Kapino polje L1 i SE Kapino polje L2.
Preporuke
U informaciji Ministarstva energetike i rudarstva se dodaje da iako je sektor, u cjelini, ostvario pozitivan poslovni rezultat u pro&scaron;loj godini, pogor&scaron;anje profitabilnosti i likvidnosti sektora ukazuje da u narednom periodu, između ostalog treba definisati vlasničku politiku i obrazloženje vlasni&scaron;tva države u privrednim dru&scaron;tvima u sektoru energetike, naročito u preduzećima sa jako lo&scaron;im poslovanjem čiji je većinski vlasnik EPCG, a to su EPCG Solar gradnja i EPCG Željezara.
- Unaprijediti korporativno upravljanje, naročito u dijelu povećanja transparentnosti i odgovornosti kroz jačanje uloge revizorskih odbora i interne revizije, definisanja kriterijuma za izbor članova odbora direktora, zapo&scaron;ljavanja i napredovanja na osnovu kompetencija, te smanjiti negativni uticaj prekomjernog broja zaposlenih na finansijske rezultate pojedinih energetskih subjekata - ističe se u dokumentu.
Takođe treba pojačati mjere i ulaganja radi smanjenja gubitaka i povećanje naplate potraživanja, obezbijediti veća ulaganja u za&scaron;titu životne sredine, ulagati u dalje obuke kadrova i razvoj ljudskih resursa, kroz stručna usavr&scaron;avanja (stalne obuke u IT-u, energetici, zakonodavstvu i digitalnim vje&scaron;tinama).
Navodi se i da treba smanjiti stepen uticaja matičnih državnih energetskih preduzeća na firme u njihovom u vlasni&scaron;tvu, kako bi se obezbijedila njihova funkcionalna nezavisnost shodno Zakonu o energetici.
Ističe se i da treba ojačati kapacitete Ministarstva energetike i rudarstva i koordinaciju sa Ministarstvom finansija u nadzoru nad poslovanjem energetskih subjekata u većinskom vlasni&scaron;tvu države.

Za pet godina broj zaposlenih u EPCG i njenim kćerkama kompanijama uvećan za hiljadu i po

INFORMACIJA MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA O ANALIZI POSLOVANJA DRŽAVNIH ENERGETSKIH PREDUZEĆA

Vlada Crne Gore je na dana&scaron;njoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, donijela Odluku o izmjeni Odluke o otpremnini zaposlenih u javnom sektoru.
&ldquo;Na predlog Ministarstva finansija, a nakon obavljenih pregovora sa predstavnicima reprezentativnih sindikata, izmjenom je propisano da se zaposlenom prilikom odlaska u penziju isplaćuje otpremnina u visini od tri minimalne zarade propisane za zaposlene na radnim mjestima sa VI i vi&scaron;im nivoom kvalifikacije obrazovanja&rdquo;, navode iz Vlade.
Obustavljeno ukidanje viza za državljane Jermenije, Uzbekistana i Egipta
Vlada je donijela odluke o izmjenama odluka o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane Republike Jermenije, Republike Uzbekistan i Arapske Republike Egipat.
&ldquo;Shodno obavezama preuzetim Reformskom agendom 2024 &ndash; 2027 i zavr&scaron;nim mjerilima pristupnog poglavlja 24, neophodno je do kraja sljedeće godine u potpunosti harmonizovati viznu politiku Crne Gore sa viznom politikom EU. U tom cilju, izmjenama koje su danas donijete se obustavlja primjena odluka o privremenom oslobađanju od pribavljanja viza za državljane navedenih zemalja, čime se &scaron;alje jasan signal čvrste opredjeljenosti Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU&rdquo;, navodi se.
Usvojena je Uredba o izmjenama Uredbe o viznom režimu. Izmjenama se sa liste zemalja za koje nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru uklanja Kuvajt, dok se na listu uvr&scaron;tava Republika Nauru, čime će se učiniti dodatni iskorak ka harmonizaciji sa viznom politikom EU i Uredbom (EU) 2018/1806 Evropskog parlamenta i Savjeta o listi trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku spoljnih granica i onih čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva, na osnovu koje državljani ove zemlje mogu boraviti na teritoriji Unije bez viza do 90 dana.
Dodatno, Uredba je izmijenjena i u članu 7, odnosno 12a, s ozbirom na to da su Republika Bugarska i Rumunija odlukom Savjeta 2024/210 od 30. decembra 2023. godine, postale punopravne članice &Scaron;engen zone, pa ih nije neophodno zasebno navoditi u Uredbi.
Vlada je donijela odluke o otvaranju ambasada Crne Gore u Republici Indiji, Japanu, Kraljevini Saudijskoj Arabiji, Državi Katar, Če&scaron;koj Republici, Slovačkoj Republici, kao i Kancelarije Ambasade Crne Gore u Kraljevini Belgiji sa sjedi&scaron;tem u Luksemburgu, Veliko Vojvodstvo Luksemburg.

Tri minimalne zarade otpremnina za odlazak u penziju u javnom sektoru

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI VLADE

Da je posljednji trenutak da država reaguje i usmjeri veću podr&scaron;ku crnogorskoj poljoprivredi, danas su sa protesta pod nazivom &ldquo;Minut do 12&rdquo; poručili poljoprivrednici.Oni su na protest do&scaron;li sa dvadesetak traktora i na pola sata blokirali kružni tok prema Kličevu i Podgorici.
Na protest su danas stigli i &nbsp;poljoprivrednici iz Plava, Petnjice, Bijelog Polja kako bi &nbsp;ukazali na težak položaj domaće proizvodnje i zatražili veća izdvajanja iz državnog budžeta.
&ldquo;Danas smo ovdje, u minut do 12, jer je i za poljoprivredu &ndash; minut do 12! Ne možemo da čekamo. Do&scaron;li smo traktorima da pokažemo da nas ima, da nećemo vi&scaron;e biti nevidljivi&rdquo;, poručio je Bo&scaron;ko Miličić predsjednik Poljoprivrednog klastera, koji je organizator okupljanja.
On je podsjetio da ukupni državni budžet Crne Gore za 2025. godinu iznosi oko četiri milijarde eura.
&ldquo;Agrobudžet zajedno sa EU donacijama &ndash; iznosi 77 miliona eura, od čega je 11 miliona donacija, &scaron;to znači da su iz nacionalnih izvora izdvojena 66 miliona eura. Od toga, oko 30 miliona eura (bez EU donacija) ide na direktnu podr&scaron;ku poljoprivredi: stočarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, ribarstvo&hellip; Sve ovo znači da je uče&scaron;će agrobudžeta (bez EU donacija) u ukupnom državnom budžetu oko 1,65 odsto&rdquo;, istakao je Miličić, dodajući da je direktna podr&scaron;ka države manja je od 0,8 odsto ukupnog budžeta države.
Prema njegovim riječima, ti brojevi jasno pokazuju koliko malo država ulaže u sektor koji &ldquo;hrani naciju&rdquo;.
&ldquo;Sa ovolikim agrobudžetom, crnogorska poljoprivreda nema dugu budućnost&rdquo;, upozorio je on.
Poručio je da poljoprivreda nije tro&scaron;ak, nego ulaganje u siguru hranu za na&scaron;e porodice, ulaganje u budućnost sela i mladih ljudi koji žele ostanu ovdje i bave se poljoprivredom.
&ldquo;Kada država pomogne farmeru da kupi steonu junicu, to nije tro&scaron;ak &ndash; to je investicija. Jer junica daje mlijeko, donosi tele, stvara đubrivo, pokreće proizvodnju &ndash; to je lanac života i ekonomije. Država koja to razumije, razumije i kako da ojača sebe&rdquo;, kazao je on.
Govoreći o spoljnotrgovinskom deficitu, Miličić je podsjetio da je pro&scaron;le godine on prema&scaron;io 3,5 milijarde eura, pri čemu uvoz hrane i pića u 2024. godini iznosio 976 miliona eura.
&rdquo;Kako očekujete da smanjite taj deficit ako ne podržite proizvodnju kod kuće? Kako da ojačamo prehrambenu industriju ako seljak nema podr&scaron;ku&rdquo;, upitao je on.
Najavio je da pokreću kampanju &bdquo;Kupuj domaće&rdquo; i pozvao sve građane da ih podrže.
&ldquo;Svaki put kad kupite domaće mlijeko, sir, med, voće ili povrće &ndash; vi ne kupujete samo proizvod, vi ulažete u domaću ekonomiju, u opstanak na&scaron;ih sela, u budućnost Crne Gore. Državo, institucije &ndash; ovo nije apel, ovo je ultimatum. Minut do 12 je! Poljoprivreda zaslužuje vi&scaron;e&rdquo;, kazao je on.
Poručio je da nema vi&scaron;e praznih obećanja.
&ldquo;I zato, ljudi okupljeni ovdje danas &ndash; neka ovaj dan bude prekretnica. Ne tražimo milostinju, tražimo pravednu raspodjelu! Ne tražimo obećanja, nego 5 po&scaron;tenih! Jer svaka naredna riječ &bdquo;rije&scaron;ićemo&rdquo; mora imati brojke, budžet, rok i odgovornost&rdquo;, poručio je Miličić.
Nik&scaron;ićanin Brano Kecojević 25 godina se bavi proizvodnjom i otkupom povrća.
&ldquo;Meni je to jedini izvor prihoda- proizvodnja krompira, luk, kupusa. Mi smo do&scaron;li u tu situaciju da moramo da odustanemo. Ja prvi moram da odustajem, jer radim u ekstremnim uslovima, nemamo idealne njive kao Evropa, da možemo da stvaramo i radimo&rdquo;, naveo je on.
Poručuje da treba stati na kraj nelegalnoj preprodaji i uvozu.
&ldquo;Tražimo subvencije i da se uvede 20 centi po kilogramu uvezene robe, tako treba da se za&scaron;titi domaći proizvod inače ćete ga biti željni svi u Crnoj Gori&ldquo;, kazao je Kecojević.
Kenan Sijarić iz Bijelog Polja istakao je da su poljoprivredinicima za normalno funkcionisanje potrebni put, struja i voda.
&ldquo;U bjelopoljskoj op&scaron;tini imamo preko 800 kilometara seoskih puteva koji nijesu asfaltirani. Otežani su uslovi funkcionisanja i dopremanja stočne hrane, uop&scaron;te života na na&scaron;im selima. Istakao bih da nemamo subvencije za gorivo, imamo veliki tro&scaron;ak po hektru, jer su na&scaron;e obradive povr&scaron;ine dosta zahtjevne&rdquo;, kazao je ovaj bjelopoljski poljoprivrednik.

Poljoprivrednici traktorima blokirali kružni tok u Nikšiću: "Minut do 12 je za crnogorsku poljoprivredu"

"TREBA STATI NA KRAJ NELEGALNOJ PREPRODAJI I UVOZU"

Crna Gora će prvi put 3. novembra emitovati državne obveznice namijenjene građanima, u ukupnom iznosu od 50 miliona eura, saop&scaron;tio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je naveo da je to važan trenutak za crnogorsku ekonomiju, ali i za sve koji razmi&scaron;ljaju kako da &scaron;tede sigurno i odgovorno.
&ldquo;Prvi put, svaki građanin i građanka Crne Gore, ima priliku da direktno uloži u svoju državu, u njenu stabilnost, budućnost i finansijsku sigurnost&rdquo;, rekao je Vuković na konferenciji za novinare.
On je objasnio da je kamatna stopa na period od dvije godine 3,75 odsto, dok je minimalno ulaganje 500 eura. Emisija obveznica traje do 15. novembra.
&ldquo;Ukupan iznos emisije je predviđen na 50 miliona eura, ali smo otvorili za veće interesovanje da može ići do 100 miliona eura&rdquo;, rekao je Vuković.&nbsp;
Prema navedenim primjerima, ukoliko građanin uloži 500 eura na kraju druge godine imaće 37,5 eura. Na uloženih hiljadu eura prinos je 75 eura, a na deset hiljada eura prinos je 750 eura. Maksimalni iznos ulaganja u obveznice neće biti ograničen.
Vuković je ocijenio da tradicionalni načini &scaron;tednje često donose simbolične prinose, državne obveznice predstavljaju stabilan, konkurentan i pouzdan izbor.
&ldquo;Kamatna stopa od 3,75 odsto na period od dvije godine, bez dodatnih tro&scaron;kova i skrivenih naknada, pokazuje da država želi da građanima ponudi fer, siguran i transparentan način ulaganja. Kada ulažete u obveznice, ulažete u ono &scaron;to je va&scaron;e, u državu koja vam garantuje povrat sredstava i isplatu kamate&rdquo;, poručio je Vuković.
Državne obveznice su, kako je naveo, &scaron;irom svijeta prepoznate kao najsigurniji oblik ulaganja, upravo jer iza njih stoji najjači garant &ndash; država.
&ldquo;Ovo nije samo finansijski instrument. Ovo je poziv na partnerstvo između države i građana. Mogućnost da zajedno, u Crnoj Gori, izgradimo novu kulturu &scaron;tednje i ulaganja, onu koja podrazumijeva odgovornost prema ličnim finansijama, ali i prema budućnosti na&scaron;e zemlje&rdquo;, rekao je Vuković.
On je naveo da je proces učestvovanja jednostavan.&nbsp;
"Dovoljno je da posjetite neku od &scaron;est partnerskih banaka &ndash; Crnogorsku komercijalnu banku, NLB, Erste, Hipotekarnu, Prvu banku Crne Gore ili Universal Capital banku. Popunite upisni listić i uplatite iznos koji želite da investirate&rdquo;, precizirao je Vuković.
Novac može da uloži svaka punoljetna osoba, državljanin Crne Gore, ali i strani državljani koji su rezidenti u na&scaron;oj zemlji.
&ldquo;Ova emisija je otvorena i inkluzivna, jer vjerujemo da svi treba da imaju priliku da budu dio finansijskog razvoja na&scaron;e države&rdquo;, smatra Vuković.
On je kazao da su zemlje regiona imale slične emisije i interesovanje je bilo izvanredno, građani su prepoznali priliku da na jednostavan način, ulažu u sigurnost i istovremeno doprinose razvoju svoje zemlje, pa je ulaganje u državne obveznice postalo dio kulture &scaron;tednje.&nbsp;
&ldquo;Državne obveznice nijesu samo način da &scaron;tedite. One su prilika da učestvujete u razvoju zemlje, da budete partner državi u očuvanju stabilnosti budžeta i jačanju domaće ekonomije&rdquo;, kazao je Vuković.
On je pozvao građane da se informi&scaron;u o mogućnosti da prvi put na ovaj način ulažu, da odluče odgovorno i investiraju sigurno. Državne obveznice nijesu samo jo&scaron; jedan finansijski instrument, one su prilika za partnerstvo i poruka da vjerujete u Crnu Goru.&nbsp;
&ldquo;Uvođenjem ovakvih instrumenata, Crna Gora ne samo da jača svoje finansijsko trži&scaron;te, već usvaja praksu koja je duboko ukorijenjena u savremenim evropskim ekonomijama&rdquo;, kazao je Vuković.
Ova emisija, kako je naveo, nije samo ekonomski korak, već dio &scaron;ire slike, o zajedničkoj odgovornosti, o viziji moderne i stabilne, evropski orijentisane Crne Gore, koja njeguje transparentnost i odgovornost.&nbsp;
&ldquo;Domaće obveznice su siguran i dobar izbor i prilika za racionalno upravljanje ličnim sredstvima, uz garanciju države, zato budite dio nove finansijske priče Crne Gore&rdquo;, poručio je Vuković.
On je naveo da je ovaj proces pristupanjem Crne Gore SEPA zaokružen, tako da građani u dijaspori mogu da ulažu u svoju državu, bez tro&scaron;kova i na taj način postaju učesnici u tr&scaron;i&scaron;tu kapitala.&nbsp;
Novac koji će se prikupiti ovom emisijom, kako je rekao, predviđeno je da se koristi za infrastrukturne projekte, u kapitalni budžet i stvaranje fiskalne rezerve.
Građani se mogu dodatno informisati putem e-mail adrese: obveznice.info@mif.gov.me, kao i putem zvanične internet stranice i dru&scaron;tvenih mreža Ministarstva finansija.
Odgovarajući na pitanje o rebalansu budžeta i izdvajanjima za zdravstveni sistem, Vuković je kazao da sistem zdravstva zahtijeva sveobuhvatnu reformu i već su pokrenute aktivnosti u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Svjetskom bankom sa ciljem efikasnije kontrole potro&scaron;nje.
"Potrebno je da sistem zdravstva bude unaprijeđen. Na&scaron;a inicijativa je da kontrola potro&scaron;nje bude prioritetno definisana. Sada smo u procesu podvlačenja crte i radimo presjek gdje ćemo jasno da vidimo da li će biti potrebe za rebalansom", zaključio je Vuković.
&nbsp;

Država 3. novembra emituje obveznice za građane

OBJAŠNJENO KAKO GRAĐANI MOGU DA ULOŽE

Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj je na jučera&scaron;njem kontrolnom saslu&scaron;anju pred skup&scaron;tinskim odborom za ekonomiju, finansije i budžet u vezi sa efektima inflacije na standard građana poručio da je inflacija u Crnoj Gori dominantno uvozna, dodajući da se odazvao pozivu iako se ne smatra nadležnim za ovo pitanje, već tvrdi da je za to nadležno Ministarstvo finansija.
Ocijenio je da je ćemo, ukoliko se ne povećaju izdvajanja za agrobužet i podr&scaron;ku konkurentnosti, ponovo pričati istu priču svake godine. Đeljo&scaron;aj smatra da bi za to, kao i za kapitalne projekte, bilo prihvatljivo i zaduženje jer će se to vi&scaron;estruko vratiti.
- Mi jesmo za to da podržimo domaću proizvodnju, a to možemo uraditi kroz program podr&scaron;ke konkurentnosti i agrobudžet. &Scaron;to prije to uradimo, biće bolje &ndash; naveo je Đeljo&scaron;aj.
Podr&scaron;ka
Dodao je i da su ove godine sredstva za podr&scaron;ku konkurentnosti preusmjerili za prehrambenu industriju, oko 3,5 miliona eura, navodeći da su prijedlogom budžeta za iduću godinu predvidjeli da ova sredstva iznose 30 miliona eura. Sa Privrednom komorom i trgovcima su, kako je naveo, radili na povećanju vidljivosti domaćih proizvoda odnosno njihovom označavanju, dodajući da je saglasan sa prijedlogom da se smanji PDV-a na voće i povrće.
Tonći Janović (PES) je ocijenio da imamo tzv. stručnu javnost koja uz pomoć medija &scaron;iri negativne poruke koje ne doprinose evropskom putu Crne Gore.
- Opozicija želi da ubijedi građane da je 222 eura bolje nego 600 ili 800, a sada treba dokazati da se u Crnoj Gori živi lo&scaron;ije, da siva ekonomija nije satjerana u ćo&scaron;ak i da to &scaron;to je nezaposlenost pala na devet odsto nije dobar rezultat &ndash; kazao je Janović dodajući da se te&scaron;ko može u medijima vidjeti informacija da će projekat SEPA građanima i privredi godi&scaron;nje u&scaron;tedjeti 13 miliona eura, a do momenta ulaska u EU i 50 miliona.
Milo&scaron; Konatar (URA) je problematizovao &scaron;to ministar finansija Novica Vuković nije bio na sjednici, ukazujući da su mjere koje njegov resor sprovodi zaslužne za ovu situaciju.
&bdquo;Glava u pijesku&ldquo;
Smatra da je trenutna vladina strategija da sa glavom u pijesku čekaju da se desi ne&scaron;to &scaron;to će zaustaviti rast cijena koje su obesmislile rast zarada.
Dražen Petrić (PES) ima drugačija iskustva iz razgovora sa građanima, ne spori da su cijene porasle, ali navodi da je njihova percepcija da se u Crnoj Gori živi bolje nego ranije te da se lak&scaron;e usuđuju da podignu kredite za stan. Kazao je da će ministar Vuković biti do kraja godine stalno u parlamentu te da će, koja god tema bila, odgovarati na pitanja o kojima se razgovaralo i juče.
Nikola Milović (DPS) je kazao da parlamentarna većina sada najzad priznaje da postoji inflacija, imajući u vidu da se to ranije dovodilo u pitanje. Uzrok inflaciji vidi i u slaboj konkurentnosti privrede, na &scaron;ta ukazuje i podatak pokrivenosti uvoza izvozom koja je u prvih osam mjeseci iznosila 12 odsto.
- Praksa i teorija su pokazale da administrativne mjere ne daju pozitivne efekte, kratkoročne su i negativno utiče na trži&scaron;nu utakmicu, a kasnije utiču i na rast cijena. Čim je do&scaron;lo do povećanog rasta plata koje nije pratio rast produktivnosti povećala se inflacija, to je osnovna lekcija koju učimo studente na prvoj godini Ekonomskog fakulteta - kazao je Milović dodajući i da je MMF ocijenio da je crnogorska ekonomija pregrijana.
Nagla&scaron;ava da inflacija neće sama od sebe nestati, da rente neće padati, već će kad se krene sa pristupnim pregovorima porasti za 20 do 30 odsto, &scaron;to se desilo u Hrvatskoj.
Boris Mugo&scaron;a (SD) je kazao da 74 odsto zaposlenih u Crnoj Gori prima plate ispod prosjeka te da njih najvi&scaron;e pogađa podatak o inflaciji. Smatra da visoka inflacija ne može stalno pravdati time da je ona uvozna.
Unikatni na planeti
Jučera&scaron;njem kontrolnom saslu&scaron;anju prisustvovali su i Milo&scaron; Vuković iz Fideliti konsaltinga i predsjednica Dru&scaron;tva statističara i demografa Crne Gore Gordana Radojević.
Vuković je kazao da smo unikatni na planeti, imajući u vidu da su u istoj godini porasle plate i penzije, ali istovremeno i nejednakost u dru&scaron;tvu.
- To znači da je jaz između bogatih i siroma&scaron;nih sve veći. Tako ne&scaron;to se nigdje nije desilo otkada se mjere podaci u posljednjih 70 godina, jer se to može desiti samo kada reforma proma&scaron;i su&scaron;tinu, kada se umjesto pravednijeg dru&scaron;tva stvori dru&scaron;tvo u kom bogati postaju jo&scaron; bogatiji, a siroma&scaron;ni jo&scaron; siroma&scaron;niji &ndash; kazao je Vuković dodajući da srednji sloj nestaje, a da tada dru&scaron;tvo gubi ravnotežu.
Problematizovao je rast cijena nekretnina, navodeći da je prosječna cijena kvadrata 2.200 eura, &scaron;to je znatno vi&scaron;e nego 2020. godine kada je iznosila 951 euro.
- Ako ste 2020. godine mogli kupiti stan od 100 kvadrata, danas za iste pare kupujete stan od 43 kvadrata - naveo je Vuković.
Smatra da država neće da ograničava cijene, jer neće da se odrekne PDV-a. Nagla&scaron;ava da jedino struja nije poskupila, ali da postoje najave da će do toga doći.
- Ako pojede neko dva ručka, a vi nijedan, to znači da ste u prosjeku obojica siti, u stvarnosti ostajete gladni. U realnom životu inflacija pogađa one koji tro&scaron;e najvi&scaron;e na hranu, stanarinu i komunalije, a to su oni sa najnižim primanjima - navodi Vuković.
Ocjenjuje da je potrebno radikalno smanjiti neproduktivnu potro&scaron;nju, pažljivo sprovesti optimizaciju u javnom sektoru, povećati budžet za poljoprivredu, smanjiti PDV u turizmu barem na deset odsto, povećati iznose za podsticanje konkurentnosti privrede, smanjiti ugovore o djelu, te oporezovati luksuz.
Radojević je saglasna da je inflacija uvozna kada je riječ o hrani, ali ukazuje da to nije jedino &scaron;to čini na&scaron;u potro&scaron;nju. Navodi da je analiza Dru&scaron;tva statističara i demografa pokazala da inflacija jeste jednim djelom uvezena zbog globalnih poremećaja, ali da su na rast cijena znatno uticale odluke Vlade.
- Hrana je za posljednjih pet i po godina poskupila za 50 odsto, a u euro zoni za 33 odsto, slatki&scaron;i za 70 osto, u eurozoni za 29 odsto. Stope inflacije za hljeb, meso, voće povrće su iznad evropskih za 2,5 do tri puta. Jedino je rast cijena krompira i tjestenine bila ispod evropskog prosjeka. Ljekovi su poskupili za 36 odsto, dok je u eurozoni taj rast 11 odsto &ndash; kazala je Radojević dodajući da su medicinske usluge skuplje od 35 do 52,6 odsto.
Navela je da je među izuzecima struja koja je rasla samo 4,1 odsto u poređenju sa evropskim prosjekom rasta od 41 odsto.
- To znači da je struja kao čuvar inflacije odigrala veoma značajnu ulogu i u budućnosti ako bude promijenjena, a vjerovatno hoće, može se očekivati novi inflatorni udar &ndash; kazala je Radojević, koja je biv&scaron;a direktorica Monstata.
Analiza je, kako je navela, pokazala da je program &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; uzrok povećanja inflacije.
- Ona možda nije djelovala preko tražnje, jer smo malo trži&scaron;te, ali jeste preko tro&scaron;kova poslodavaca koji su 2019. godine za bruto zarade u prosjeku izdvajali 773 eura, a danas 1.200 eura. Kada poslodavcu povećate tro&scaron;kove rada, bez sagledavanja produktivnosti i proizvodnje, dolazite do rizika inflacije &ndash; kazala je Radojević.
Đeljo&scaron;aj tvrdi da je njegov resor pripremio zakon o robnim rezervama
Potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja Nik Đeljo&scaron;aj je saop&scaron;tio da je njegov resor zavr&scaron;io analizu i pripremio prijedlog zakona o robnim rezervama.
- Sada je na drugim ministarstvima da li će se to prepoznati kroz program rada Vlade za narednu godinu i da li će biti u budžetu. Mi ne djelujemo individualno nego kolektivno. Sve &scaron;to je bilo u programu Vlade &scaron;to se tiče MER-a, u potpunosti smo ispunili za ova tri kvartala, neki dio i iz četvrtog. Ako bude u programu i pitanje robnih rezervi, mi smo to spremili za procesuiranje - kazao je Đeljo&scaron;aj.
&nbsp;
&nbsp;

Đeljošaj: Inflacija u CG dominantno uvozna; Vuković:  Država neće da ograničava cijene, jer neće da se odrekne PDV-a

ODRŽANO KONTROLNO SASLUŠANJE POTPREDSJEDNIKA VLADE ZA EKONOMSKA PITANJA

Avio kompanija Wizz Air objavila je da će naredne godine otvoriti 36 bazu u Podgorici.
&ldquo;Počev&scaron;i od marta 2026. Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Basel Mulhouse, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malmo, Gdanjsk, Poznan, Rzeszow i Vroclav.
Ova ekspanzija donosi jedan milion dodatnih sjedi&scaron;ta godi&scaron;nje i pozicionira Podgoricu kao živu poveznicu sa Evropom&rdquo;,&nbsp;navode iz Wizz Air.
Nove avio - linije:
Podgorica &ndash; Malmo Ponedeljak, srijeda, petak i nedjelja - 24.99eura , od 29. mart 2026.
Podgorica &ndash; Barselona Ponedeljak, srijeda i petak &nbsp;- 24.99 eura ,od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Pariz Ponedeljak, srijeda i petak - 24.99 eura, od 30. mart 2026.
Podgorica &ndash; Rim Utorak i subota - 19.99 eura od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Hamburg Utorak, četvrtak i subota -24.99eura, od 31. mart 2026.
Podgorica &ndash; Mastriht Utorak, četvrtak i subota - 19.99 eura, od 31. mart 2026.
Podgorica &ndash; Basel Mulhouse Ponedeljak, srijeda, petak i nedelja - 19.99 eura , od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Rzeszow Ponedeljak, srijeda i petak - 19.99 eura, od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Baden Baden Utorak, četvrtak i subota - 19.99 eura, od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Keln Utorak, četvrtak, subota i nedelja, 22.99 eura , od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Ljubljana Utorak, četvrtak, subota i nedelja 19.99 eura 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Poznan Četvrtak i nedelja - 24.99 eura, od 4. jun 2026.
Podgorica &ndash; Gdanjsk Ponedeljak, srijeda, petak i nedelja - 24.99 eura , od 7. jun 2026.
Podgorica &ndash; Vroclav Utorak, četvrtak, subota i nedjelja - 24.99 eura, od 16. jun 2026.
Kako je saopp&scaron;teno, karte su već u prodaji na wizzair.com i putem mobilne aplikacije WIZZ mobile app.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Wizz Air od marta u Podgorici: Pogledajte nove linije i cijene karata