Zaduženje od 850 miliona eura je do sada najveće u istoriji Crne Gore i na njega ćemo platiti dodatno kamatu od oko 290 miliona eura, što znači da ćemo ukupno vratiti oko 1,1 milijardu eura, istakao je ekonomski analitičar i direktor “Fidelity consultinga” Miloš Vuković za Vijesti.

Vlada premijera Milojka Spajića je na londonskoj berzi juče emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 850 miliona eura po kamatnoj stopi, kako su naveli iz Ministarstva finansija od 4,875 % i sa rokom dospijeća od sedam godina.

Vlada je lani emitovala obveznice od 680 miliona po kamatnoj stopi od 5,88 odsto.

Zabrinjava rok dospijeća

Vuković je kazao da je Vlada emitovala državne obveznice po kamatnoj stopi od, kako tvrde u Ministarstvu finasija 4,875 %, što je osjetno više u odnosu na ranije emisije, uprkos najavama o velikom investicionom zamahu i povjerenju međunarodnih tržišta.

“Za poređenje, 2018. godine Crna Gora je emitovala obveznice po znatno povoljnijoj kamati od 3,375%. To znači da je država sada preuzela novi dug pod znatno nepovoljnijim uslovima - tačno 1,5 procentnih poena skuplje. Iza te brojke krije se konkretan finansijski teret: godišnje, to predstavlja dodatnih 12,750 miliona eura koje ćemo plaćati samo na ime kamata. Kada se to pomnoži sa rokom od sedam godina, ukupan trošak kamate iznosi čak oko 90 miliona eura više nego što bi iznosio da su uslovi iz 2018. godine i dalje važeći”, naglasio je Vuković.

Prema njegovim riječima, još je poraznije da je nova kamata čak dva procentnih poena veća od one iz 2020. godine.

“Tada je Crna Gora, uprkos pandemiji, uspjela da se zaduži po nešto boljim uslovima. Danas, u uslovima kada se vlada javno hvali navodnim rekordnim investicijama i ekonomsko-fiskalnim “preporodom”, tržišta očigledno ne dijele isti entuzijazam. Posebno zabrinjava činjenica da se ročnost (vremenski rok dospijeća) zadržala na sedam godina - što znači da investitori nisu bili spremni da ulože u duže obveznice koje podrazumijevaju veće povjerenje u dugoročnu stabilnost države. Drugim riječima, međunarodni investitori ostaju skeptični prema fiskalnoj politici Vlade i održivosti javnih finansija u budućnosti, naročito uz postojeći model potrošnje”, stav je Vukovića.

On je ocijenio da sve ovo baca sjenku na optimistične izjave premijera Milojka Spajića, koji već mjesecima najavljuje infrastrukturni investicioni ciklus od osam milijardi eura do kraja 2030. godine za koji nema nikakvih konkretnih rezultata.

“Dodatno, investitori su očigledno ostali hladni i na najavu investicije u Ulcinju u iznosu od čak 30 milijardi eura, što je suma koja nadmašuje godišnji BDP Crne Gore gotovo četiri puta. Investitori su jasno percipirali trenutne i buduće rizike koje je ekonomska politika Vlade proizvela kroz kršenje zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i limita potrošnje koje su definisane Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike. Naravno, finansiranje kapitalnih projekata po kamatnoj stopi od 5,125% ne uliva povjerenje da će isti biti ekonomski isplativi”, rekao je Vuković.