Ekonomija

Na drugom sastanku, koji je ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić održala danas sa predstavnicima biv&scaron;ih radnika IMO &bdquo;Ko&scaron;uta&ldquo;, povodom neisplaćenih potraživanja nastalih u stečajnom postupku, kroz međuresornu saradnju pronađeno je rje&scaron;enje, saop&scaron;teno je iz tog resora.
Kako je preciziano, Fond rada Crne Gore, kao garantna instiitucija za isplatu potraživanja nastalih usljed stečaja, preuzeće obavezu isplata po zahtjevu za 693 biv&scaron;a radnika Ko&scaron;ute.
&ldquo;Osim toga, ta institucija preuzeće radnje u cilju povezivanja radnog staža radi ostvarivanja prava na penziju za preko 80 biv&scaron;ih radnika fabrike Ko&scaron;uta.
&nbsp;Ovim povodom sljedeći sastanak, na kojem će pored ministarke Ni&scaron;ić sa saradnicima i predstavnicima biv&scaron;ih radnika Ko&scaron;ute prisutvovati i vd direktora Fonda rada Ra&scaron;o Kožar, održaće se u petak 20.9.2024. godine&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Pronađeno rješenje za bivše radnike “Košute”

NA DANAŠNJEM SASTANKU DOGOVORENO

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen, koja je izabrana na čelo te institucije na novi petogodi&scaron;nji mandat, okupiće lidere zemalja Zapadnog Balkana na radnom ručku u Briselu 19. septembra, pi&scaron;e RSE.
Ovim susretom želi da dokaže da će i u novom mandatu posebnu pažnju posvetiti ovom regionu i procesu pro&scaron;irenja Evropske unije (EU) uop&scaron;te.
Glavna svrha tog sastanka je, međutim, da se razgovara o &ldquo;agendama reformi i rasta&rdquo;, koje su skoro sve zemlje regiona Zapadnog Balkana dostavile Evropskoj komisiji, kao preduslov za dobijanje prvih uplata iz Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je EU odobrila u maju ove godine.
Fon der Lajen se lično angažovala na promociji ovog plana, a podržali su ga i Evropski parlament i zemlje članice u Vijeću EU.
Prema izvorima u EU, sastanak Fon der Lajen sa čelnicima zemalja Zapadnog Balkana biće dobra prilika da se vidi dokle su ove zemlje stigle sa pripremama da realizaciraju ciljeve iz ovog plana.
BiH jedina bez reformske agende
Svaka zemlja je morala pripremiti reformsku agendu, zasnovanu na preliminarnim preporukama tijela EU.
To je već učinilo pet zemalja u regionu, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) jedina koja to jo&scaron; nije učinila iz unutra&scaron;njo političkih razloga.
Kosovo je, u međuvremenu, bilo među prvim zemljama koje su podnijele svoj plan Evropskoj komisiji.
Očekivanja u EU su bila da će sredinom septembra Evropska komisija odobriti ove agende zemalja regiona.
Očekivalo se da će se to dogoditi i prije sastanka 19. septembra, ali je proces odgođen za oktobar.
Kao nezvanični razlog navodi se činjenica da Bosna i Hercegovina jo&scaron; nije dostavila svoj plan. A s obzirom na to da će u ovoj zemlji uskoro biti lokalni izbori, očekuje se da će to učiniti tek u oktobru.
Ova ka&scaron;njenja mogu, dakle, uticati na to da se ne ostvari cilj mađarskog predsjedavanja EU, da prve uplate najnaprednijim zemljama budu izvr&scaron;ene prije kraja ove godine.
Prema nezvaničnim procjenama, Kosovo će od Plana rasta moći da dobije vi&scaron;e od 880 miliona eura. Preko 250 miliona biće dodijeljeno Kosovu kao bespovratni novac, dok će ostatak biti u vidu pristupačnih kredita.
Obračun finansijskog iznosa koji će biti dug svakoj zemlji zasniva se na bruto domaćem proizvodu (BDP), broju stanovnika i nekim drugim kriterijumima.
Bez reformi nema ni novca
Ali, prilikom predstavljanja ovog plana, zemljama regiona je jasno poručeno da će, ako ne sprovedu reforme nakon jedne ili dvije godine, taj iznos biti raspoređen na druge zemlje.
Kroz Plan rasta za zapadni Balkan, EU planira da u periodu od 2024. do 2027. godine državama ovog regiona izdvoji oko &scaron;est milijardi eura. Od ovog iznosa dvije milijarde će biti bespovratna bespovratna sredstva iz EU, dok će ostatak biti u vidu povoljnih kredita.
Cilj je pomoći privrednom rastu i na taj način ubrzati proces evropskih integracija ovog regiona.
Korisnici ovih sredstava su sve zemlje regiona: Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, BiH i Srbija.
Plan takođe ima za cilj promovisati regionalnu saradnju i razvoj zajedničkog trži&scaron;ta u regionu, koje bi se postepeno integrisalo u zajedničko trži&scaron;te EU.
Nije alternativa pro&scaron;irenju
Ovaj plan, prema zvaničnicima EU, ni na koji način nema za cilj da stvori alternativu pro&scaron;irenju EU, već da olak&scaron;a članstvo ovih zemalja u EU.
U EU i dalje podsjećaju da za kori&scaron;tenje finansijskih sredstava iz Plana rasta zemlje regiona moraju ispuniti nekoliko uslova, od kojih se glavni odnose na vladavinu prava i osiguravanje procedura finansijske kontrole prema evropskim standardima.
Za Kosovo i Srbiju kao specifičan uslov pominje se i napredak na putu normalizacije odnosa &ndash; &scaron;to podrazumijeva njihovo konstruktivno angažovanje u primjeni svih sporazuma postignutih u dijalogu uz posredovanje EU.
Ukoliko ne bude napretka u normalizaciji odnosa, prema mi&scaron;ljenju diplomata u EU, zemlje koje će biti identifikovane kao nekonstruktivne, mogu imati posljedice kroz blokiranje plaćanja iz Plana rasta.
Kosovo je trenutno pod nekoliko kaznenih mjera EU &ndash; zbog tenzija u sjevernom dijelu sa većinskim srpskim stanovni&scaron;tvom &ndash; koje uključuju obustavu plaćanja iz pretpristupnih instrumenata EU (IPA).
Plan rasta za Zapadni Balkan je odvojen i nije uključen u IPA. Kao paket od &scaron;est milijardi eura, smatra se najambicioznijim planom za ovaj region.
Iznos od blizu 900 miliona eura za Kosovo biće ujedno i najveći iznos koji će dobiti od EU u posebnom paketu.

EU analizira reformsku agendu balkanskih zemalja prije prvih isplata

BEZ REFORMI NEMA NI NOVCA

Akcija &ldquo;Limitirane cijene&rdquo; nije dobar model borbe protiv inflacije i nakon zavr&scaron;etka, po uzoru na prethodne slične akcije, cijene će se vratiti na staro, ocijenio je za Gradsku RTV ekonomski analitičar Mirza Mulesković. Upozorava da će akcija dati kratkoročne rezultate i očekuje da će sa novim najavljenim povećanjem zarada doći i do rasta ostalih cijena, u periodu kada su marže limitirane.
I pored trenutne akcije &ldquo;Limitirane cijene&rdquo; odnos plata i cijena u marketima i dalje nije prihvatljiv, stav je gradjana.
&bdquo;Moglo bi jo&scaron; pone&scaron;to, &scaron;to vi&scaron;e da idu niže to bi bilo bolje, bar neki osnovni prehrambeni artikli da se snize i da ostanu na tome, &scaron;to je bitnije mnogo&ldquo;;
&bdquo;Ni&scaron;ta mi ne znači, na cjelokupnu kupovinu možda euro manje, s obzirom na cijene meni je beznčajno&ldquo;;
&ldquo;Trebalo bi jo&scaron;, da narod može malo da di&scaron;e, nemamo mi neke plate i penzije da možemo da živimo bolje&ldquo;, neki su od komentara građana.
Iako je nastojanje Vlade da se na određeni način pomogne građanima uvijek opravdano, postavlja se pitanje kakve će biti posljedice aktuelne akcije, navodi Mule&scaron;ković.
&bdquo;Ono &scaron;to su nam pokazale i prethodne akcije je da se nakon zavr&scaron;etka cijene vrate na staro, a tokom implementacije akcije ono &scaron;to jeste lo&scaron;a strana je da druge cijene, gdje nemamo limitirane marže, porastu da bi se nadoknadile marže koje su limitirane&ldquo;, obja&scaron;njava Mule&scaron;ković.
Zabrinjava, ističe Mule&scaron;ković, &scaron;to Vlada sa jedne strane limitira marže, a sa druge najavljuje uvećanje PDV-a i akciza, &scaron;to, obja&scaron;njava, direktno utiče na rast cijena.
&bdquo; Povećanje zarada dovodi do rasta cijena, pa je samim tim za očekivati da dodje do rasta ostalih cijena u ovom periodu kada su limitirane marže&ldquo;, navodi Mule&scaron;ković.
Mule&scaron;ković kao dugoročno rje&scaron;enje vidi povećanje produktivnosti i proizvodnje crnogorskih proizvoda i zaključuje da se protiv inflacije ne možemo boriti povećanom potro&scaron;njom.

Mulešković: Zabrinjava što Vlada limitira marže, a istovremeno najavljuje uvećanje PDV-a i akciza

"DRUGE CIJENE ĆE PORASTI KAKO BI SE NADOKNADILE MARŽE KOJE SU LIMITIRANE“

Prosječan avgustovski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 44,22 eura.
&ldquo;Domaćinstva u Pljevljima bilježe najnižu prosječnu potro&scaron;nju u vrijednosti od 20,13 eura, dok je najveća prosječna potro&scaron;nja prethodnog mjeseca očitana u Ulcinju gdje su domaćinstva u prosjeku potro&scaron;ila električne energije u vrijednosti od 83,28 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Elektroprivrede (EPCG).
Iz kompanije su rekli da će 55 odsto domaćinstava dobiti račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 18,5 odsto potro&scaron;ača, od 50 do 100 eura 18,6 odsto kupaca, dok je potro&scaron;nja preko 100 eura očitana kod 7,9 odsto kupaca.
&ldquo;Broj potro&scaron;ača koji su dobili popust je 183,76 hiljada odnosno 46,39 odsto domaćinstava u Crnoj Gori&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Domaćinstva su u avgustu potro&scaron;ila 154,23 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, &scaron;to je 1,15 odsto vi&scaron;e u u odnosu na potro&scaron;nju ostvarenu u julu, a u odnosu na avgust pro&scaron;le godine potro&scaron;nja je veća 14,37 odsto, prenosi Mina business.

Prosječan avgustovski račun 44 eura

SAOPŠTENO IZ EPCG

Na javni poziv za pretkvalifikaciju za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju auto-puta Bar &ndash; Boljare, dionica Mate&scaron;evo &ndash; Andrijevica javilo se pet kompanija i tri konzorcijuma koji su izrazili interesovanje za tu dionicu.
Iz Ministarstva saobaćaja je saop&scaron;teno za Gradski portal da će konačna cijena izgradnje druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice biti poznata nakon izbora najpovoljnije ponude od potencijalnog izvođača.
Iz resora Maje Vukićević su obavijestili da je zaključenje ugovora o projektovaju i izgradnji dionice Mate&scaron;evo-Andrijevica planirano krajem ove godine, nakon čega će biti stvoreni uslovi za početak izrade glavnog projekta i izvođenje pripremnih radova, prenosi Gradski portal.
&ldquo;U skladu sa definisanom dinamikom, zaključenje ugovora o projektovaju i izgradnji dionice Mate&scaron;evo-Andrijevica planirano je krajem ove godine, nakon čega bi se stvorili uslovi za početak izrade glavnog projekat i izvođenje pripremnih radova, odnosno same izgradnje ove dionice. Uporedo sa tim potrebno je zaključiti ugovore o kreditu i bespovratnim sredstvima, izabrati nadzor na projektu, kao i niz drugih aktivnosti kao &scaron;to je na primjer eksproprijacija zemlji&scaron;ta&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Ministarstva saobraćaja.
Oni su rekli da se dosada&scaron;nje aktivnosti na pripremi realizacije druge faze izgradnje auto-puta Bar &ndash; Boljare realizuju planiranom dinamikom.
&ldquo;Svaka od ovih aktivnosti nosi određene izazove. Međutim, dosada&scaron;nje aktivnosti se realizuju planiranom dinamikom, pa ne očekujemo neke vanredne okolnosti koje bi mogle usloviti odlaganje izbora izvođača radova i početka realizacije projekta&rdquo;, kazali su iz Ministarstva saobraćaja.
Oni su obavijestili da je procijenjeno vrijeme za realizaciju izgradnje druge dionice projekta auto-puta pet godina, od čega jedna godina za izradu glavnog projekta i četiri godine za njegovu izgradnju.
Konačna cijena izgradnje druge dionice auto-puta od Mate&scaron;eva do Andrijevice će se biti poznata nakon izbora najpovoljnije ponude od strane potencijalnog izvođača.
&ldquo;Konačna cijena izgradnje će se znati nakon dobijanja ponuda i izbora najpovoljnije ponude. Finasiranje je podržala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u kreditu u iznosu od 200 miliona EUR, kao i bespovratnim sredstvima iz EU fondova, jer je projekat dio indikativnog pro&scaron;irenja Trans-evropske transportne mreže (TEN-T) na Zapadnom Balkanu i Jedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, i kao takav pogodan za obezbjeđenje bespovratnih sredstava iz dostupnih EU fondova. Preostali iznos za kofinansiranje investicije obezbijedilo bi se iz državnog budžeta&rdquo;, poručili su iz Ministarstva saobraćaja.
Oni su dodali da se na javni poziv za pretkvalifikaciju za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju auto-puta javilo pet kompanija i tri konzorcijuma.
&ldquo;Javni poziv za pretkvalifikaciju za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i izgradnju autoputa Bar &ndash; Boljare, dionica Mate&scaron;evo &ndash; Andrijevica, objavljen je 24. aprila i trajao je dva mjeseca, odnosno poziv je okončan 23. juna. Pet kompanija i tri konzorcijuma izrazilo je interesovanje za predmetnu dionicu autoputa&rdquo;, obavijestili su iz Ministarstva saobraćaja.
Kako su kazali, komisija radi na evaluaciji prijava u skladu sa EBRD pravilima nabavke i kriterijumima, koji se odnose na pravne i finansijske sposobnosti, dokazano iskustvo na sličnim projektima, usklađenost sa međunarodno priznatim standardima za&scaron;tite životne sredine, dru&scaron;tvenih, zdravstvenih i bezbjednosnih normi.
&ldquo;Na osnovu evaluacije Komisije i uz potvrdu EBRD-a biće definisana uža lista ponuđača za sljedeću fazu postupka, odnosno ponuđači kvalifikovani za podno&scaron;enje ponuda za glavni tender koji se odnosi na pripremu glavnog projekta i izvođenje radova na predmetnoj dionici&rdquo;, tvrde iz Ministarstva saobraćaja.
Kako su naveli, pored javnog poziva za izbor izvođača radova u toku je i javni poziv za izbor inženjera, odnosno, nadzornog organa za vr&scaron;enje nadzora nad projektovanjem i radovima, administraciju ugovora sa izvođačem radova i podr&scaron;ku upravljanju projektom, u skladu sa FIDIC-ovim uslovima, kao i primjenjivim pravnim propisima Crne Gore.
&ldquo;Takođe, u toku je i javni poziv za konsultantske usluge za podr&scaron;ku upravljanju implementacijom dionice Mate&scaron;evo &ndash; Andrijevica. Svi gore navedeni javni pozivi sprovode se u skladu sa EBRD pravilima i procedurama i u svakoj fazi moraju biti odobreni od EBRD-a&rdquo;, rekli su iz Ministarstva saobraćaja.
Oni su naveli da je tokom izgradnje ove dionice auto-puta, predviđeno maksimalno po&scaron;tovanje mjera koje se odnose na za&scaron;titu životne sredine.
&ldquo;Tokom izgradnje ove dionice auto-puta, predviđeno je maksimalno po&scaron;tovanje mjera koje se odnose na za&scaron;titu životne sredine, &scaron;to je jedan od ključnih uslova Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za&scaron;tita životne sredine predstavlja prioritet, te je posvećenost očuvanju prirodnih resursa ključni faktor za realizaciju ovog projekta. U okviru priprema za izgradnju, izrađeni su detaljni elaborati i izvje&scaron;taji koji uključuju procjenu uticaja na životnu sredinu (ESIA)&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Ministarstva saobraćaja.
Oni su objasnili da je sprovedeno snimanje nultog stanja životne sredine kako bi se ustanovilo postojeće stanje kvaliteta vazduha, vode, tla i biodiverziteta na trasi auto-puta.
&ldquo;Takođe, sprovedeno je snimanje nultog stanja životne sredine kako bi se ustanovilo postojeće stanje kvaliteta vazduha, vode, tla i biodiverziteta na trasi auto-puta. Ovi podaci će služiti kao referentni osnov za praćenje promjena tokom faze izgradnje i eksploatacije. Planirano je sprovođenje kontinuiranog monitoringa životne sredine tokom cijelog trajanja izgradnje, ali i nakon pu&scaron;tanja auto-puta u rad&rdquo;, naveli su iz Ministarstva saobraćaja.

Za izgradnju druge dionice auto-puta zainteresovano pet kompanija i tri konzorcijuma

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA SAOBRAĆAJA

Monteput je objavio javni poziv za izradu idejnog projekta auto-puta Bar-Boljare, dionica Smokovac-Tolo&scaron;i, u dužini od oko deset kilometara.
&bdquo;Taj projekat predstavlja važan korak u unapređenju saobraćajne infrastrukture Crne Gore, jer će se kroz planiranu obilaznicu oko Podgorice rasteretiti gradski saobraćaj&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju kompanije.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/8yGGG4mg5LY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
&bdquo;Projekat podrazumijeva izradu tehničke dokumentacije koja uključuje pun profil auto-puta sa projektovanom brzinom od 100 kilometara na sat. Na toj dionici planirane su dvije petlje - Smokovac, koja povezuje magistralni put Podgorica &ndash; Kola&scaron;in sa postojećom dionicom Smokovac &ndash; Mate&scaron;evo, te petlja Tolo&scaron;i, koja se povezuje s magistralnim putem Podgorica &ndash; Nik&scaron;ić&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Takođe, planirana su odmori&scaron;ta i benzinske stanice kod Veljeg Brda.
Pri izradi projekta, posebna pažnja mora biti posvećena za&scaron;titi životne sredine, uključujući očuvanje pećine Magara.
&bdquo;Autor je obavezan da dostavi rje&scaron;enja koja uključuju sve radove koji su neophodni za potpunu funkcionalnost i kompletnost ove dionice autoputa, te da budu kompatibilna sa rje&scaron;enjima i sistemima realizovanim na dionici Smokovac &ndash; Mate&scaron;evo&ldquo;, rekli su iz Monteputa.
Ova dionica jedna je od 18 koje čine mrežu planiranih autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori, a koje je Vlada definisala kroz pet razvojnih koridora: auto-put Bar &ndash; Boljare i Jadransko &ndash; jonski, brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, te Bijelo Polje - Pljevlja - granica sa Bosnom i Hercegovinom (BIH) i Podgorica &ndash; Nik&scaron;ić &ndash; Žabljak - Pljevlja.
&bdquo;Realizacijom ovih projekata unaprijediće se bezbjednost, udobnost i brzina saobraćaja, uz značajno skraćenje vremena putovanja&ldquo;, ocijenili su iz Monteputa.
Javni poziv je dostupan na sljedećem <a style="color: #e03e2d;" href="https://cejn.gov.me/tenders/view-tender/78671">LINKU.</a>

Objavljen javni poziv za izradu idejnog projekta dionice Smokovac - Tološi

U DUŽINI OD OKO DESET KILOMETARA

Sve vrste goriva od danas su jeftinije dva do pet centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Eurosuper 95 i 98 jeftiniji su pet centi i ko&scaron;taju 1,42 eura, odnosno 1,46 eura.
Cijena eurodizela niža je dva centa i iznosi 1,33 eura, dok je lož ulje jeftinije tri centa i ko&scaron;ta 1,29 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 27. avgusta, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do tri centa.
Naredni obračun će biti 23. septembra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 24. septembra.

Benzin jeftiniji pet, a eurodizel dva centa

JEFTINIJE SVE VRSTE GORIVA

Mje&scaron;tani vi&scaron;e sela u blizini Andrijevice na sjeveru Crne Gore, ipak neće morati da se sele &ndash; prvobitna trasa autoputa, koja je prelazila preko njihovih imanja i kuća izmje&scaron;tena je nakon vi&scaron;emjesečne borbe mje&scaron;tana.
&ldquo;Ovo je velika pobjeda Kralja i Kraljana&rdquo;, kaže Igor Ćirović iz andrijevačkog sela Kralje čije su kuće, u najvećem dijelu bile na &ldquo;udaru&rdquo; prethodnog plana dionice od Mate&scaron;eva do Andrijevice.
Radi se o drugoj dionici autoputa Bar-Boljare, koji treba da poveže krajnji jug i sjever Crne Gore. Do sad je urađena prva, 41 kilometar duga dionica od Podgorice do Mate&scaron;eva, pored Kola&scaron;ina.
Ova druga koja prolazi kroz andrijevački kraj na krajnjem sjeveru duga je 22 kilometra.
Prvobitna trasa predviđala je eksproprijaciju 142 hektara zemlje i ru&scaron;enje 90 objekata od kojih 35 kuća u selima Kralja, Slatine i drugih.
No, mje&scaron;tani su bili odlučni da ne žele da se sele.
&ldquo;Odavde samo mogu silom da nas isćeraju&rdquo;, rekao je krajem maja Miko Račić iz sela Slatina za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Državni Monteput uvažio je njihove primjedbe i predložio novu trasu.
Uz želje mje&scaron;tana, kako su rekli, sagledali su i aspekte za&scaron;tite životne sredine i socijalnog uticaja koji bi proistekao realizacijom prvobitnog projekta.
&ldquo;S obzirom na to da se postupak realizacije projekta izgradnje auto-puta vodi preko Evropske banke, za njih su veoma značajni očuvanje životne sredine i socijalni uticaj&rdquo;, rekao je na javnoj raspravi u Andrijevici, 4. septembra Milan Ljiljanić, direktor Monteputa.
Na javnoj raspravi je bila i predstavnica Evropske banke za obnovu i razvoj .
Zaključeno je da lokalno stanovni&scaron;tvo apsolutno daje prednost novoj trasi auto puta. Novim re&scaron;enjem zbog gradnje će biti poru&scaron;ena samo jedna vikend-kuća.
&ldquo;Ovo je optimalno rje&scaron;enje neuporedivo bolje od prethodnih, koja nijesu uvažavala demografske, sociolo&scaron;ke, ekolo&scaron;ke i druge aspekte a koji su morali biti ispo&scaron;tovani. Mi smo mjesecima vodili svojevrsnu &lsquo;borbu&rsquo; za prađedovska ognji&scaron;ta&rdquo;, kaže Igor Ćirović.
Dodaje da bi gradnja autoputa po prvobitnom planu značila devastaciju sela i raseljavanje lokalnog stanovni&scaron;tva.
On se nada da će njegovo četvoro djece imati bolju perspektivu.
&ldquo;Povezivanjem sa Podgoricom i primorjem na jednoj, i Srbijom na drugoj strani, otvaraju se parspektive za generacije koje će doći. Ovo živopisno selo ima veliku &scaron;ansu da postane mali raj na zemlji&rdquo;.
Selo Kralje je okruženo sa dva nacionalna parka Prokletije i Biogradska gora i jednim parkom prirode Komovi.
Ćirović, čija se porodica pored poljoprivrede bavi i turizmom, dodaje da mje&scaron;tani nijesu bili protiv izgradnje auto-puta već da se sačuva selo.
Za raniju javnu raspravu o uticaju na životnu sredinu koja je bila u junu i julu 2023. mje&scaron;tani nijesu ni znali.
Nova trasa autoputa prati tok rijeke Kralj&scaron;tice. Njome je, &scaron;to je mje&scaron;tanima posebno značajno, izbjegnuto &ldquo;presijecanja&rdquo; postojećeg regionalnog puta Andrijevica-Podgorica, te &ldquo;cijepanje&rdquo; sela na dva dijela.
U Kraljama prema popisu iz 2023. živi 168 stalnih stanovnika uz brojne povremene iz drugih krajeva Crne Gore i dijaspore.
No, sada očekujemo da će se ljudi vratiti, kaže Ćirović:
&ldquo;Zamislite, za samo sat vožnje ste na moru, zimi na skijali&scaron;tu, ili u glavnom gradu. Očekujemo da se vrate porodice koje su napustile ovaj kraj, zapustili imanja i &scaron;to je razumljivo trenutno jedino vide &scaron;ansu u prodaji kuće, zemlje, &scaron;ume &ndash; &scaron;to je kratkoročan interes&rdquo;.
Selo ima Zavičajni muzej i petogodi&scaron;nju &scaron;kolu.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je tender za izgradnju te dionice, za koju je 200 miliona eura obezbijedila Evropska komisija.
Tender se odvija po pravilima EBRD-a. Plan je da se do kraja godine potpi&scaron;e ugovor sa izvođačem.
Projektovano je da se dionica zavr&scaron;i za pet godina, do 2029.&nbsp;

Promijenjena trasa auto-puta: Mještani više sela u blizini Andrijevice, ipak neće morati da se sele

MONTEPUT UVAŽIO NJIHOVE PRIMJEDBE

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti dva do pet centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Eurosuper 95 i 98 pojeftiniće pet centi, pa će ko&scaron;tati 1,42 eura, odnosno 1,46 eura.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti niža dva centa i iznosiće 1,33 eura.
Cijene lož ulje že biti niže tri centa i iznosiće 1,29 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 27. avgusta, kada su sve vrste goriva pojeftinile dva do tri centa.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 23. septembra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 24. septembra.

Jeftinije sve vrste goriva

OD PONOĆI

&Scaron;pic ljetnje turističke sezone je za nama, pa je vrijeme da se sumiraju utisci o tome &scaron;ta je bilo dobro, a &scaron;ta je valjalo uraditi bolje. I dok nam donosioci odluka i kreatori ekonomske politike svakodnevno govore o uspje&scaron;noj sezoni, proteklih mjeseci od struke smo često slu&scaron;ali o brojnim problemima.&nbsp;
Da ih je napretek, pokazala su nedavna iskustva turista iz Francuske koji su se žalili na crnogorsku aviokompaniju i probleme sa letovima prema Lionu.
Ovo je samo jedan u nizu problema, jer od raskopanih saobraćajnica do manjka parking mjesta i građevinskih ma&scaron;ina u turističkim centrima nijesmo mogli po&scaron;tedjeti turiste ni ovog ljeta. Mnogi su se žalili i da su (pre)skupe ležaljke, a plaže nedovoljno uređene.
Ovim povodom sagovornik Portala Analitika bio je dekan Fakulteta za turizam i biznis u Budvi, prof. dr Rade Ratković.
"Probleme smo sami stvorili"
&ldquo;Cijene su neosnovano, sa trži&scaron;nog aspekta, povećane, naročito u maloprodaji i uslugama na plažama, koje su, mahom, postale restorantske terase. Turizam Crne Gore, nažalost, posebno na primorju, dobija va&scaron;arski karakter, a na&scaron; turizam se transformi&scaron;e u biznis nekretnina, &scaron;to nagovje&scaron;tava tiho odumiranje crnogorskog turizma. Tome, umjesto da sprečava, lavovski doprinosi to da vlast u Crnoj Gori koja, htio neko to da prizna ili ne, i samu državu vodi putem tihog odumiranja. Osujećenje održivog turizma Crne Gore je jedan od prvih koraka u tom pravcu&rdquo;, podvlači Ratković.
Sagovornik Analitike poručuje da su to sve &ldquo;problemi koje smo sami stvorili&rdquo;.
&ldquo;Posebno od &ldquo;oslobođenja&rdquo; 2020. godine. Vlada je naprasno zatvorila nacionalnu avio-kompaniju, čime je namjestila monopolsku poziciju avio-kompaniji susjedne zemlje, koja je odmah duplirala cijene i zanemarila turističke interese Crne Gore&rdquo;, ukazuje Ratković.&nbsp;
Potpuno je, podsjeća on, zapostavljen destinacijski menadžment &scaron;to je, kako poja&scaron;njava, rezultirao eskalacijom problema u regionalnom, mjesnom i mirijućem saobraćaju, a produžetak infrastrukturnih radova tokom cijele sezone samo povećao intenzitet tih problema.&nbsp;
Turistički promet podbacio
Ratković se osvrnuo i na oprečne informacije o ljetnjoj sezoni, jer dok se donosioci odluka hvale rekordima i dobrom sezonom, &nbsp;s druge strane često od turističkih privrednika čujemo da sezona nije ispunila očekivanja.&nbsp;
&ldquo;Prvo moramo podsjetiti na oskudnost na&scaron;ih javnih informacija o toku turističke sezone. Zvanično se prati samo &ldquo;kolektivni smje&scaron;taj&rdquo;, a informacije postavljaju sa mjesec zaka&scaron;njenja. &ldquo;Kolektivni smje&scaron;taj&rdquo; obuhvata tek 10% ukupnih smje&scaron;tajnih kapaciteta, a za &ldquo;privatni smje&scaron;taj&rdquo; nemamo zvaničnih informacija sve do februara naredne godine, i to procijenjene i nepotpune. Uglavnom se zanemaruje promet u &ldquo;sekundarnom stanovanja&rdquo;, koji je vjerovatno ponajveći&rdquo;, ističe Ratković.&nbsp;
Procjenjujući na osnovu dinamike boravi&scaron;ne takse, turistički promet, kako navodi Ratković, do 20. avgusta je podbacio u odnosu na prethodnu godinu,kod fizičkih lica za oko 7%, pravnih u plusu za 13%, a ukupno u plusu za 1,8%.&nbsp;
&ldquo;Kada upoređujemo sa 2019. to je sve nominalno u plusu za oko 2%, ali realno u dvocifrenom minusu, kada se uzme u obzir da su kapaciteti bili znatno manji, a stepen popunjenosti takođe 2019. oko 32%, a 2024 oko 24% u kolektivnom smje&scaron;taju. Za prvih sedam mjeseci promet u kolektivnom smje&scaron;taju je povećan za oko 3%, domaćem 4% i inostranom 2,8%&rdquo;, navodi Ratković.&nbsp;
Indikator je, kako poja&scaron;njava, stepen popunjenosti od kojeg, uz cijene, zavisi uspjeh sezone.&nbsp;
&ldquo;Previsoke cijene u odnosu na platežnu mogućnost na&scaron;e klijentele destimuli&scaron;u potro&scaron;nju, a niska popunjenost ne donosi optimalne prihode, tako da ćemo i ove, kao i prethodnih godina, zavr&scaron;iti sa gubitkom. Dakle, kontinuitet lo&scaron;eg poslovanja se nastavlja, &scaron;to je posljedica lo&scaron;e strukture na&scaron;e ponude -manjak osnovnih kapaciteta, vi&scaron;ak komplementarnih, naročito u sekundarnom stanovanju i na&scaron;e lo&scaron;e trži&scaron;ne pozicije - dominacija niskobudžetskih i kratkosezonskih trži&scaron;ta, Srbija, BiH i Rusija, a manjak uče&scaron;ća najjačih evropskih emitivnih izvora, posebno u organizovanom turističkom prometu&rdquo;, kaže Ratković.&nbsp;
"Ru&scaron;ilački trend na snazi"
Kada je riječ o strukturi gostiju, sagovornik Analitike poja&scaron;njava da su u godini za nama dominirali turisti iz regiona, a slična situacija je i ovog ljeta.&nbsp;
&ldquo;Dominira, prema podacima Monstata za 2023. pet trži&scaron;ta: Rusija (23,6%), Srbija (21,5%), BiH (8,5%), Ukrajina (4,1%) i Kosovo (3,6%). Na tim trži&scaron;tima primarno funkcioni&scaron;e crnogorski turizam već 3,5 decenije poslujući sa hroničnim gubicima, sa izuzetkom 2019. kada je ostvaren privremeni dobitak od oko 15 miliona eura, zahvaljujući uče&scaron;ću zapadnoevropskih trži&scaron;ta od 35% i značajnom uče&scaron;ću organizovanog turističkog prometa sa evropskim turoperatorima&rdquo;, ističe Ratković i poja&scaron;njava da će statistički podaci za ovu godinu biti dostupni tek za dva mjeseca.&nbsp;
Sagovornik Analitike ukazuje da su gubici posljedica eksplozivnog i stalno rastućeg razvoja biznisa nekretnina, dominantno sekundarnog stanovanja, koji je, kako kaže, stvorio strukturnu provaliju u sektoru smje&scaron;taja i trži&scaron;ne orijentacije na pet navedenih trži&scaron;ta, na kojima se nije mogao graditi ekonomski i socijalno održivi turizam.&nbsp;
&ldquo;Sve ovo se ponavlja i ove godine i, bojim se, ovo postaje ru&scaron;ilački trend&rdquo;, ističe Ratković.&nbsp;
Prvo sanirati političku krizu
Na pitanje &scaron;ta je neophodno uraditi kako bi Crna Gora postala privlačnija destinacija za turiste visokoplatežne moći, odgovara:&nbsp; &ldquo;Prvo je potrebno sanirati vi&scaron;egodi&scaron;nju političku krizu koja je otpočela poku&scaron;ajem spolja organizovanog državnog puča 2016, skoro jednogodi&scaron;njim uličnim političkim demonstracijama 2019, maskiranim takozvanim &ldquo;litijama&rdquo; radi ru&scaron;enja suverenističke vlasti koja se usudila, kao i ostale zemlje okruženja, računajući i Srbiju i Hrvatsku, da suvereno i ustavno uredi, uz puno uvažavanje sugestija Venecijanske komisije, oblast vjerskih prava i sloboda u sopstvenoj državi. Nakon toga su uslijedili pučistički, a ne demokratski izbori.
Na &ldquo;izborima&rdquo; 2020. godine oborena je prokazana suverenistička vlast i otvoren proces izolacije suverenista iz političkog i javnog života vlastite države. Uslov političke saradnje i zapo&scaron;ljenja u javnom sektoru je polaganje zakletve o potpunoj izolaciji suverenista&rdquo;, napominje Ratković.&nbsp;
Ukazuje i da treba izaći iz, kako kaže, neviđene zavjere, vratiti zakonski i ustavni poredak u punu funkciju i po&scaron;tovati volju građana ma za koga glasali, pa i suvereniste.
&ldquo;Dosljenim po&scaron;tovanjem ustavnog sistema treba vratiti stabilnost dru&scaron;tva, bez čega nema normalnog funkcionisanja i razvoja niti sigurnosti građana. Nakon toga, umjesto ideolo&scaron;kog nametanja tuđeg identiteta pod patronatom države, latiti se reformskih procesa prema evropskoj agendi, a među njima i turizma. Prvo treba donijeti krovni Zakon o turizmu, odnosno upravljanju održivim turizmom po evropskom modelu. Primjer je Hrvatska kao nama najbliža članica EU, a zatim inovirati i ostalo turističko zakonodavstvo&rdquo;, navodi Ratković.&nbsp;
Važno je, kako poja&scaron;njava, i Zakonom o privrednim dru&scaron;tvima unijeti odredbe o poslovnom udruživanju, kako bismo imali model umrežavanja hotela, bez čega, poručuje, nema uspje&scaron;nog nastupa na organizovanom turističkm trži&scaron;tu.&nbsp;
&ldquo;Nakon toga treba donijeti novu turističku strategiju na vremenski horizont do 2040. godine i inovirati, poglavito postulatima pospandemijskog turizma, Marketing strategiju (Marketing plan) iz 2019, koju su radili &scaron;panski eksperti. To su neophodni uslovi za otpočinjanje korijenite reforme u turizmu, kako na planu restrukturiranja turističke ponude, tako i na planu repozicioniranja trži&scaron;ne pozicije crnogorskog turizma, sa prioritetom na najjača emitivna trži&scaron;ta Evrope, kojoj valjda težimo&rdquo;, poručuje Ratković.&nbsp;
Sagovornik Analitike ističe da bi rezultat toga bila održiva ponuda i trži&scaron;na pozicija, na čemu bi se gradila ekolo&scaron;ka, ekonomska i socijalna održivost turizma na, kako kaže, zadovoljstvo turističke klijentele i dobrobit lokalnog stanovni&scaron;tva.&nbsp;
Upitan uspjeh postsezone
Već dugo vremena se govori o produženju turističke sezone, ipak, većina hotela vrata zatvara već krajem septembra. Na&scaron; sagovornik je stava da i ove godine te&scaron;ko možemo imati dobru postsezonu kao &scaron;to, ukazuje, nije bila dobra cijela ovogodi&scaron;nja sezona.
&ldquo;Od ovakvog turizma, odnosno ovakvog turističkog destinacijskog menadžmenta ne možemo dobiti rezultate. Treba da radimo reforme, kao &scaron;to to rade ostale mediteranske zemlje, uključujući i na&scaron;e najbliže susjede (Hrvatska i Albanija), kojima trebamo čestitati na dobrom upravljanju turizmom i ugledati se na njih&rdquo;, ističe Ratković.&nbsp;
Poja&scaron;njava i &scaron;ta sve donosioci odluka moraju mijenjati kako bismo postali destinacija koje je turistima interesantna tokom cijele godine.
&ldquo;Uslov svih uslova je da ohladimo pregrijanu političku temperaturu i vratimo se, prije svega sada&scaron;nja &ldquo;politička većina&rdquo;, u okvire Ustava i Zakona, a ne da se naturaju promjene - svađalice po agendi imperijalnih krugova iz okruženja koji se flagrantno mije&scaron;aju u politički život na&scaron;e države, nameću nam preko njima podložne &ldquo;na&scaron;e&rdquo; vlasti ruiniranje na&scaron;e suverenosti i zavađanje sa prijateljskim susjedima radi ostvarivanja tuđih imperijalnih interesa&rdquo;, kaže sagovornik Analitike.&nbsp;
Ratković ističe da kada ovaj ključni problem prevaziđemo i okrenemo se na&scaron;oj zemlji i njenim realnim interesima, onda smo uklonili glavne prepreke na&scaron;em demokratskom sazrijevanju i ekonomskom razvoju.&nbsp;
&ldquo;Kao i ubrzanoj integraciji u EU, za &scaron;to se izja&scaron;njava većina na&scaron;ih, iako antievropskom demagogijom izmanipulisanih, građana. Kad ovakva normalnost postane na&scaron;a realnost, nemam nikakve sumnje u kvalitetan i održiv razvoj turizma i ostalih propulzivnih privrednih grana po standardima najboljih evropskih primjera dobre prakse. U tom slučaju brzo ćemo postati destinacija koja radi cijelu godinu&rdquo;, zaključuje Ratković.

Ratković: Crnogorski turizam dobija vašarski karakter, ova vlast i državu vodi putem tihog odumiranja

“KONTINUITET LOŠEG POSLOVANJA SE NASTAVLJA”

Crna Gora godinama se bori s nedostatkom sezonskih radnika, a ministarka rada Naida Ni&scaron;ić kaže da će taj problem biti rije&scaron;en usvajanjem zakona o stalnom sezoncu.
Nada se da će zakon biti izglasan do kraja godine, te da će moći da se primjenjuje od naredne sezone.
"Stalni sezonac je neko ko će da radi sezonski &scaron;est meseci, ali će biti obezbijeđem cijelu godinu dana, odnosno ostalih &scaron;est meseci prima određeni dio naknade i uplaćeni su mu porezi i doprinosi. Ali zaista bih negdje sami vid zakona ostavila za poja&scaron;njenje kad se on usvoji, iz razloga &scaron;to mora proći i socijalni dijalog i konsultacije sa Privrednom komorom", kazala je Ni&scaron;ić, prenosi RTCG.

Zakon o stalnom sezoncu do kraja godine