Ekonomija

Izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saop&scaron;tio je da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji kompanije, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strate&scaron;kim projektima koji će obilježiti naredni period.
Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika.
&bdquo;Na&scaron;i radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od 3 miliona putnika&ldquo;, rekao je Tolić, nagla&scaron;avajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja.
Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni trži&scaron;ni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale.
Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.
"Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz po&scaron;tovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je ne&scaron;to &scaron;to će njihovi putnici tražiti.
Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvi&scaron;eg segmenta vrlo rado u nju dolaziti", kazao je Tolić.
Infrastruktura na ivici kapaciteta - žele da kupe imovinu Vektre Aviation
Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske povr&scaron;ine projektovane su za daleko manji promet.
&bdquo;Brojke koje sada ostvarujemo vi&scaron;estruko nadma&scaron;uju ono za&scaron;to su ovi aerodromi projektovani&ldquo;, rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na &bdquo;entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika&ldquo;.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, pro&scaron;irenje kapaciteta i modernizacija opreme. &bdquo;Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih povr&scaron;ina&ldquo;, naglasio je.
U tom kontekstu izvr&scaron;ni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u u vlasni&scaron;tvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u jo&scaron; jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskori&scaron;ten kao hangar za smje&scaron;taj aviona kompanija, kao &scaron;to je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima.
Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasni&scaron;tvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura.
"Procedura se ogleda u činjenici da taj na&scaron; interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to do&scaron;lo na Vladu, ja se nadam u &scaron;to bržem postupku. Za&scaron;to taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo jo&scaron; jedan kapacitet koji će nam olak&scaron;ati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni", kazao je Tolić.
Koncesije
Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se ne&scaron;to pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego &scaron;to je bilo.
"Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u dono&scaron;enju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća.
Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i pro&scaron;irenja", kazao je Tolić.
Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona 
Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za pro&scaron;irenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.
"Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju &mdash; lijepo je zapo&scaron;ljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao tro&scaron;ak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva.
Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine", kazao je Tolić.
"Zbog toga bi prva odluka svakako trebalo da bude tender za izradu novog master plana. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete &mdash; ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces", kazao je Tolić.
Tolić ističe da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni.
Podgorica mora postati 24/7 aerodrom
Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapo&scaron;ljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.
&bdquo;Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, sredi&scaron;ta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je na&scaron; cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono &scaron;to je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu," rekao je Tolić.

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

"PODGORICA MORA POSTATI 24/7 AERODROM"

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata. 
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,15 hiljada eura, u primorskom regionu 2,46 hiljada eura, u sjevernom 1,58 hiljada eura, dok u sredi&scaron;njem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od uče&scaron;ća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
&ldquo;Ukoliko je uče&scaron;će ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je uče&scaron;će manje, prosječna cijena će biti veća&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na trži&scaron;tu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemlji&scaron;te i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na trži&scaron;tu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Prosječna cijena kvadrata stana u Crnoj Gori 2,23 hiljade eura

PODACI MONSTATA

Poreska uprava &nbsp;je tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasni&scaron;tvu stranih državljana.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo je nedavno da su evidentni slučajevi kr&scaron;enja poreskih propisa od strane pravnih i fizičkih lica stranog porijekla. Zato smo pitali Poresku upravu (PU) da li imaju detaljnije podatke o broju tih evidentiranih kr&scaron;enja.
"Poreska uprava sprovodi redovne i vanredne kontrole svih poreskih obveznika registrovanih u Crnoj Gori, uključujući i one čiji su osnivači strani državljani. Kontrole se vr&scaron;e u skladu sa godi&scaron;njim planom inspekcijskih nadzora i procjenom rizika. U slučajevima gdje su prilikom vr&scaron;enja inspekcijskog nadzora utvrđene nepravilnosti koje imaju elemente prekr&scaron;aja ili krivičnog djela, Poreska uprava je pokrenula odgovarajuće postupke. Evidencija o broju izvr&scaron;enih kontrola, utvrđenih nepravilnosti i izrečenim mjerama ne vodi se po vlasničkoj strukturi, već zbirno za sve poreske obveznike", naveli su. 
Kada su u pitanju podaci za sve kategorije poreskih obveznika, dodaju, od početka maja do kraja avgusta 2025. godine poreski inspektori izvr&scaron;ili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
"Po tom osnovu izdato je 752 prekr&scaron;ajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni, odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekr&scaron;ajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od 8 dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekr&scaron;ajima. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika", rekli su iz PU. 
Kada su u pitanju potpune kontrole, koje podrazumijevaju pravilnost obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina kojima upravlja Poreska uprava, za devet mjeseci ove godine izvr&scaron;eno je 406 kontrola i utvrđene su korekcije u iznosu od 33 miliona, kažu iz ove institucije. 
"Na osnovu službenih podataka, procjene rizika, ali i podataka dobijenih od drugih organa sa kojima sarađuje Poreska uprava, poreski inspektori su sproveli i ciljane kontrole poreskih obveznika čiji su osnivači strani državljani, kod kojih je utvrđeno da ne podnose blagovremeno poreske prijave, ne plaćaju poreske obaveze, izdaju fiskalizovane račune a ne prikazuju ostvareni promet, i druge povrede zakone. 
Takve povrede poreskih propisa sankcionisane su na način da su službenici Uprave policije, u saradnji sa službenicima Poreske uprave, a u koordinaciji sa tužila&scaron;tvom, podnijeli krivične prijave protiv vi&scaron;e pravnih lica i odgovornih lica u pravnim licima, zbog sumnje da su izvr&scaron;ila krivično djelo utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju", ističe se..
Po zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Poreska uprava će Upravi policije dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasni&scaron;tvu stranih državljana, kako bi policije sprovela provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenula postupke za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Poreska uprava je, kako su rekli, tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasni&scaron;tvu stranih državljana.
"Dakle u pitanju je prva lista, a radi se o kontinuiranoj aktivnosti, te će Poreska uprava periodično dostavljati pomenute liste Upravi policije", istakli su. 
Poreska uprava, navode, sprovodi sveobuhvatnu Reformu poreske administracije, u saradnji sa Svjetskom bankom, sa ciljem digitalizacije svih poslovnih procesa, jačanja transparentnosti i ispunjavanja međunarodnih obaveza.
"U tom kontekstu, ključna reformska osnova je razvoj Integrisanog informacionog sistema za upravljanje prihodima (IRMS), koji treba da zamijeni sve postojeće informacione sisteme. IRMS predstavlja centralni sistem koji integri&scaron;e sve faze upravljanja prihodima &ndash; od registracije poreskih obveznika, preko obračuna i naplate, do kontrole i prinudne naplate. 
Zajedno sa sistemom elektronske fiskalizacije, koji je već u produkciji od 2021.godine, IRMS čini kičmu modernog i pouzdanog poreskog sistema, osposobljenog da u realnom vremenu prati poreski promet i identifikuje rizike u pona&scaron;anju poreskih obveznika. IRMS predstavlja prvu fazu i podrazumijeva digitalizaciju postojećih sistema i planirano je da bude u produkciji od 1. januara 2026. godine. Tokom naredne godine biće započeta i druga faza, koja podrazumijeva uvođenje novih digitalnih servisa. Želimo da istaknemo i rezultate naplate bruto prihoda koji su postignuti za 10 mjeseci 2025. godine", saop&scaron;tavaju iz PU.
Poreska uprava, naveli su, ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci ove godine, &scaron;to je vi&scaron;e za 17 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren je na nivou od 99,6 odsto.
"Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosila je 495 miliona eura, &scaron;to je u odnosu na pro&scaron;lu godinu vi&scaron;e za 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan vi&scaron;a za pola miliona. Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je vi&scaron;e je za 21 milion eura ili 10 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, a u odnosu na plan vi&scaron;e za 14,4 miliona eura", istakli su. 
Po osnovu doprinosa, kažu, naplaćeno je 339 miliona eura &scaron;to za 32 odsto niže od naplate u pro&scaron;loj godini za isti period.
"Razlog smanjena naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za PIO shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra 2024.godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na 10 odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na 0 odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO je za sve kategorije obveznika 10 odsto. Dakle, i pored činjenice da je naplata doprinosa niža u odnosu na prethodnu godinu, Poreska uprava je ostvarila rast ukupne naplate bruto prihoda", ukazuju iz Poreske uprave. 
Samo u oktobru 2025, tvrde u PU, naplata bruto prihoda iznosila je 136 miliona eura &scaron;to je prema&scaron;ilo pro&scaron;logodi&scaron;nji oktobar za 8 odsto, plan za oktobar 2025. godine prema&scaron;en je za 5 odsto.
"Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u oktobru ostvaren 61 milion eura, odnosno rast od 30 odsto u odnosu na pro&scaron;lu i 5 odsto u odnosu na plan za oktobar za ovu godinu. Porez na dobit pravnih lica iznosio je 4 miliona, &scaron;to predstavlja rast od 150 odsto u odnosu na oktobar lani, a 320 odsto vi&scaron;e u odnosu na plan za ovaj oktobar", navode iz Poreske uprave.
Rezultati potvrđuju da PU, kako tvrde, uspje&scaron;no ostvaruje ciljeve definisane strate&scaron;kim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
"I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u koristi stabilnost javnih finanasija Crne Gore", zaključuju iz Poreske uprave.

Poreska uprava predala policiji spisak preko 2.000 neaktivnih firmi stranaca

PRVA LISTA

Ministar finansija Novica Vuković tokom predstavljana predloga budžeta za narednu godinu kazao je da Vlada trenutno ne radi na uspostavljanju programa "Evropa sad 3".&nbsp;
Na novinarsko pitanje&nbsp; da li će, kako se vi&scaron;e puta do sada moglo čuti, program &bdquo;Evropa sad 3&ldquo; uključivati potpuno ukidanje doprinosa na minimalne zarade Vuković je rekao da se radi na četvorogodi&scaron;njoj reformi i da će se nove refomre koje se budu de&scaron;avale, kao i dosada&scaron;nje, sprovoditi na transparentan način.
&bdquo;Ne radimo trenutno sa timom kabineta Vlade ili drugim resorom na uspostavljanju programa Evropa sad tri, četiri ili pet, tako da u tom smislu vjerujem da sam odgovorio na to pitanje&ldquo;, rekao je ministar finansija.
Na pitanje kako komentari&scaron;e izjavu potpredsjednice Skup&scaron;tine Crne Gore Zdenke Popović da je, kako je kazala, &bdquo;inflacija dobra za državu, ali ne i za građane&ldquo;, Vuković je rekao da je ona zapravo govorila o &bdquo;jednoj strani efekta&ldquo;.
&bdquo;To je da inflacija zaista utiče na rast prihoda budžeta, ali s druge strane, pona&scaron;anje Vlade u tom smislu, odgovorna fiskalna politika i odgovorna ekonomska politika da ste s jedne strane jačali standard građana, gdje jeste javna potro&scaron;nja rasla, ali s druge strane da ste uticali na formiranje cijena i kontrolu inflacije kroz ograničenje marži je onaj optimum koji je najbolji za građane Crne Gore&ldquo;, poručio je Vuković.
Podsjetimo, u predlogu budžeta za narednu godinu, koji je Vlada usvojila prekjuče, planiran je ukupni iznos od 3,77 milijardi eura. Od toga je 2,97 milijardi predviđeno iz redovnih državnih prihoda, dok će se ostatak obezbijediti kroz zaduženje od 488 miliona, donacije od 105 miliona i kori&scaron;ćenje oko 200 miliona preostalih ovogodi&scaron;njih depozita.
Vuković&nbsp;najavio je prilikom predstavljanja predloga Zakona o budžetu za 2026. da će zaduženje u narednoj godini iznositi 710 miliona eura, uglavnom za finansiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova, dok ukupno dospijeće za 2027. godinu iznosi 1,2 milijarde eura.

Vuković: Ne radimo na uspostavljanju programa „Evropa sad 3“

SAOPŠTIO MINISTAR FINANSIJA

U vrijeme kada cijene divljaju, kada je u Crnoj Gori stopa inflacije duplo veća nego u zemljama Evropske unije, kada gotovo ni tri prosječne plate ne mogu pokriti sindikalnu potro&scaron;ačku korpu, u Nik&scaron;iću novi nameti građanima, poručuju iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Nakon većih računa za vodu i za poreze na nepokretnost stiglo je povećanje i cijena parking usluga. I to pravdaju novim sistemima. Zar novi sistemi ne bi trebalo da donesu povoljnosti i olak&scaron;ice za građane?
Kod nas ne &ndash; ako DOO Parking servis nabavi novu rampu, to građani moraju refundirati kroz veće cijene parking usluga. Zamislite da jedna pekara kupi novu peć i odmah podigne cijene hljeba, to je logika ovda&scaron;njih eksperata. Ovo samo može kod nas, sa ovakvom lokalnom vla&scaron;ću i ovakvim ekonomskim ekspertima", pi&scaron;u u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, novi direktor &ndash; nove cijene.
" I ne čudi, jer direktor dolazi iz partije čija potpredsjednica juče izjavi da je inflacija dobra za državu i objasni sav besmisao aktuelne ekonomske politike posttridesetoavgustovskih eksperata. Važno je da se ima za nova porodična i partijska uhljebljenja, da se ima za putovanja, jelo, piće i gorivo funkcionerima.
A građani? Građani neka plaćaju sve ćefove onih sa kupljenim diplomama i onih čija su prva radna mjesta rukovodeća", zaključili su u saop&scaron;tenju.

DPS Nikšić: Zahvaljujući vlasti, građanima stižu skuplji računi za vodu i porez za nepokretnost, a sad će skuplje plaćati i parking

"KADA PARKING SERVIS NABAVI NOVU RAMPU, GRAĐANI MORAJU  TOREFUNDIRATI KROZ VEĆE CIJENE"

Isplata oktobarskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Prosječna penzija, bez obračunate razlike, za oktobar iznosi 543,01 eura.
&ldquo;Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za oktobar iznosi 554,34 eura&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako je saop&scaron;teno, za isplatu oktobarskih penzija, kako se dodaje, neophodno je 67,91 milion eura.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Vlada Crne Gore predstavila je danas Predlog zakona o budžetu za narednu godinu.Ministar finansija Novica Vuković rekao je da Crnu Goru od 2025. do 2028. očekuje pokretanje velikog investicionog ciklusa.
Predlog budžeta, koji je Vlada usvojila prije dva dana, iznosi 3,77 milijardi eura, od čega je 2,97 milijardi planirano iz redovnih državnih prihoda. Preostali iznos bi, kako se očekujem trebalo da bude pokriven zaduženjem od 488 miliona, donacijama od 105 miliona i kori&scaron;ćenjem oko 200 miliona ovogodi&scaron;njih depozita
Vuković kaže da su op&scaron;te karakteristike budžeta za 2026. kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 3,3 procenta, dok će dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku prvenstveno opredijeliti snažna domaća tražnja sa prilivom potro&scaron;nje investicijama kao pokretača privrednih aktivnosti.
-Mi imamo dospjeće 1,2 milijarde i moramo se pripremiti za dospjeće dugova na srednji rok. Kada govorimo o dugu i zaduženju za fiskalnu 2026. su na nivou 710 miliona i najljubaznije vas molim da tako javnost informi&scaron;emo jer je to iznos zaduženja za servisiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova u 2026. godini. Druga kategorija su infrastrukturni projekti i treća kategorija obezbjeđivanje sredstava za vraćanje dugova u 2027. i 2028. godini. Samo da ne sabiramo i informi&scaron;emo javnost da je dug 3,5 milijarde, da je zaduženje 3,5 milijarde jer to ulazi u kategoriju dezinformacija, rekao je Vuković.
Crna Gora će, kako je naveo Vuković, prosječno rasti 3,2 u 2026., 31 i 3,2 u 2027 i 2028. godini uslijed usporavanja inflacije na evropskom nivou.
Vuković je rekao da je trži&scaron;te takvo da kamatne stope nama idu u prilog.
-Imamo mogućnost da ove godine već obezbijedimo fiskalnu rezervu za 2026. godinu, to bi značilo da iznos od 710 miliona neće biti neophodan u tom iznosu. Mi imamo dinamiku jake potro&scaron;nje sada, to znači da nakon zaključivanja godine mi ćemo iznos nivoa depozite preko 200 miliona a vjerovatno i vi&scaron;e. Tada dolazimo do toga da nam neće biti neophodno 710 miliona, rekao je Vuković odgovarajući na pitanje novinara.
Mi&scaron;ković: Očekujemo rast 3,2 odsto
Milo&scaron; Mi&scaron;ković iz Ministarstva finansija rekao je da su trendovi u Crnoj Gori povoljni i da se nastavak tog trenda očekuje i u 2026. uz očekivani ekonomski rast od 3,2 odsto.
-U narednoj godini očekujemo smirivanje inflatornog trenda, uz stopuz inflacije ispod tri odsto- dodao je Mi&scaron;ković.

Crna Gora se u 2026. zadužuje 710 miliona za dugove i kapitalne projekte

PREDLOG BUDŽETA IZNOSI 3,77 MILIJARDI EURA

Vlada će danas predstaviti Predlog zakona o budžetu za narednu godinu koji će iznositi 3,77 milijardi eura.
Na konferenciji za medije, koju u 11 sati organizuje Ministarstvo finansija, biće predstavljeni ključni ciljevi budžeta, prioriteti javne potro&scaron;nje, planirane investicije, fiskalne projekcije i očekivani ekonomski efekti, prenosi Mina business.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da će na konferenciji govoriti ministar finansija, Novica Vuković, kao i generalni direktori direktorata za državni budžet i za javni dug, Bojan Paunović i Andrijana Ulić Rajović.
Predvićeno ja da na konferenciji, koja će se održati u Pres centru Vlade, govore i direktori direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavkı, odnosno za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije, Jelena Jovetić i Milo&scaron; Mi&scaron;ković.

Danas predstavljaju predlog budžeta za narednu godinu

NA KONFERENCIJI ZA MEDIJE U 11 SATI

Iako od 1. januara 2026. godine Evropska unija (EU) predviđa početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida (tzv. CBAM) kojim se nameće dodatni tro&scaron;ak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU, iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za Pobjedu kažu da postoji mogućnost da dođe do odgođene primjene.
Dodatno preciziranje načina primjene CBAM mehanizma, rokove početka pune primjene moguće izuzetke ili prelazne periode, u Elektroprivredi očekuju krajem godine nakon zasijedanja Ministarskog savjeta Energetske zajednice na kojem će biti razmatrani dalji koraci i mogući prelazni aranžmani.
Odgađanje
&ldquo;Postoji mogućnost da će, u okviru procesa usklađivanja zemalja Energetske zajednice, biti razmatrani zahtjevi za odlaganje primjene od jedne godine, &scaron;to je inicijativa o kojoj je Evropska mreža operatora prenosnih sistema električne energije već govorila, uz uslov da zemlje regiona postepeno uvode sopstvene sisteme trgovanja emisijama (ETS)&rdquo;, navode iz EPCG.
Ukazuju da je riječ o mehanizmu koji je dio &scaron;ire evropske politike usmjerene na dekarbonizaciju i uvođenje jedinstvene cijene emisija u okviru evropskog trži&scaron;ta. Trenutno, kako navode, EPCG kao operater postrojenja Termoelektrane Pljevlja, plaća 24 eura po toni emitovanog CO₂ za onaj dio emisija za koji nijesu dodijeljene besplatne dozvole. Prema važećim pravilima, od 2026. godine predviđa se ukidanje besplatnih dozvola, čime bi se navedeni tro&scaron;ak odnosio na svaku tonu ostvarene emisije.
&ldquo;U praksi to znači da će svaka količina električne energije izvezena iz Crne Gore u EU biti predmet obračuna kroz CBAM, odnosno da će prodajna cijena te energije biti umanjena za iznos koji odgovara vrijednosti emisija CO₂ po proizvedenom megavat-satu&rdquo;, kažu iz EPCG.
Iz nevladine organizacije Eko-tim su ranije ukazivali da bi to moglo uticati na rast cijena struje prema krajnjim potro&scaron;ačima u Crnoj Gori, imajući u vidu da proizvodnja struje iz uglja čini značajan dio crnogorske proizvodnje.
&ldquo;EPCG vi&scaron;e neće moći prodavati električnu energiju po istoj cijeni kao do sada, jer će EU trži&scaron;te sada zahtijevati da uvezena roba uključi i cijenu ugljenika&rdquo;, navela je ranije koordinatorka programa za klimu i energiju u Eko-timu Diana Milev Čavor.
Iz EPCG ukazuju da je trenutno cijena emisije CO₂ na evropskom ETS trži&scaron;tu oko 80 eura po toni.
&ldquo;U tom smislu, u narednim mjesecima se očekuju dodatni razgovori i usagla&scaron;avanja na nivou Energetske zajednice i Evropske komisije, kako bi se definisao tempo i model prilagođavanja zemalja koje nijesu članice EU&rdquo;, kazali su iz EPCG.
Cijena energije
Na pitanje da li će zbog uvođenja CBAM-a u Crnoj Gori poskupiti struja, iz EPCG navode da u ovom trenutku za to nema najava.
&ldquo;Podsjećamo na činjenicu da EPCG odluku o cijenama aktivne energije može da donese u bilo kom trenutku u toku godine, jer odluka nije vezana ni za jedan konkretan datum. Jedina obaveza je da petnaest dana prije promjene cijene o tome obavijesti javnost. Naime, od 1. januara 2023. godine EPCG ima pravo da donosi odluke o promjenama cijene električne energije u skladu sa kretanjima na trži&scaron;tu i rezultatima poslovanja, ali prilikom dono&scaron;enja odluka EPCG uvijek uzima u obzir i druge mnogobrojne faktore, kako bi u finalnom procijenili da li je odluka dobra za nas i na&scaron;e kupce. U ovom trenutku, ne postoje najave koje bi upućivale na promjenu tog tipa. Ukoliko ih bude, razumije se da ćemo blagovremeno informisati javnost i na&scaron;e kupce&rdquo;, kazali su iz EPCG.
Milev Čavor je ranije ukazala da trenutno izvoz električne energije u strukturi ukupnog izvoza Crne Gore čini 35 odsto.
&ldquo;Dakle, izvoz električne energije nije samo pitanje energetskog sektora, već ima &scaron;irok dru&scaron;tveni i ekonomski značaj. CBAM nije iznenađenje, najavljen je prije vi&scaron;e godina. Ipak, Crna Gora do sad nije preduzela ključne korake potrebne za smanjenje negativnog uticaja na izvoz električne energije&rdquo;, smatra Milev Čavor.
Navodi i da će indirektno biti smanjeni prihodi od izvoza, jer će kupci u EU tražiti niže cijene kako bi pokrili dodatne tro&scaron;kove.
Direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu Donja Gorica Ivana Vojinović je ranije za RTCG ocijenila da dosta faktora utiče da li će cijena struje rasti.
&ldquo;U principu, ona hoće rasti, ali je sada pitanje tempa i obima njenog rasta. S tim &scaron;to u ovom momentu postoje određene mjere ublažavanja koje EPCG i država mogu primijeniti&rdquo;, ocijenila je Vojinović.
Ukazuje na važnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, vjetra, sunca i vode, imajući u vidu da se na njih ova naknada neće obračunavati, tako da bi se ovo trebalo gledati kao dodatni podstrek da se Crna Gora &scaron;to prije dekarbonizuje i pređe na obnovljive izvore energije.
&nbsp;

EPCG: U ovom trenutku nema najave da će poskupiti struja

OČEKUJU DA EU ODGODI PRIMJENU DODATNIH NAMETA NA UVOZ ELEKTRIČNE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ UGLJA IZ ZEMALJA KOJE NIJESU ČLANICE EU

Iako deficit Fonda PIO iznosi 57 odsto, penzioneri ne treba da strahuju za isplatu penzija, kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak, jer, kako je naveo, novca ima.
"Penzioneri treba da budu spokojni, &scaron;to se tiče redovnosti isplate penzija. &Scaron;to se tiče deficita, on je fiskalnom srategijom za ovu godinu planiran da bude negdje oko 50 odsto. Zadnji podaci pokazuju da je on 57 odsto,dakle blago povećan, ali dobra stvar je da su Fiskalnom srategijom planirane kompenzatorne mjere, uvođenje novih akciza i poreza koje nijesu postojale ranije i njih ima dovoljno, pa država ima dovoljno prihoda da iz op&scaron;tih prihoda nadomjesti deficit Fonda PIO. U su&scaron;tini, novca za penzije ima", kazao je Drobnjak.

Drobnjak: Novca ima, penzioneri da ne strahuju za isplatu penzija

TVRDI DIREKTOR FONDA PIO

Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika &mdash; a Vlada odbija da to prizna, ocjenjuje član Glavnog odbora DPS-a Elvir Zvrko.
"Prihodi slabe nakon reformi &bdquo;Evropa Sad&ldquo;, rashodi rastu, a doprinosi za PIO pali su sa 6,6% na 4,5% BDP. To nije slučajnost, to je rezultat lo&scaron;e ekonomske politike. Dok Albanija bilježi najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja.
Cijene nekretnina su porasle 128% od 2020. &mdash; i Vlada ni danas nema plan kako da za&scaron;titi domaće građane od pregrijanog trži&scaron;ta", ističe Zvrko.
Iako MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, Vlada i dalje vodi politiku potro&scaron;nje bez pokrića, ističe Zvrko.
To, kako poručuje, nije put održivog razvoja.
"Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, ne paf-paf improvizaciju", zaključio je Zvrko.

Zvrko: Dok Albanija bilježi najdinamičniji rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez ikakve strategije razvoja