Ekonomija

Poreski inspektori su od početka maja do kraja avgusta obavili 3,12 hiljada kontrola i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
&bdquo;Po tom osnovu izdato je 752 prekr&scaron;ajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1,9 miliona, od čega je naplaćeno 881,2 hiljade EUR ili 47,4 odsto&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Poreske uprave, a prenosi Mina bussines.
Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekr&scaron;ajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekr&scaron;ajima. &nbsp;Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika.
Iz PU su kazali da su ljetnju turističku sezonu obilježile pojačane kontrole izdavaoca privatnog smje&scaron;taja, pa je od početka sezone izvr&scaron;eno 200 kontrola i utvrđene 103 nepravilnosti kod izdavaoca smje&scaron;taja. Njima je izrečeno 213 hiljada eura novčanih kazni.
&bdquo;U ovom periodu, pojavni oblici neformalne ekonomije ispoljavali su se u različitim oblicima, ali su najče&scaron;će poreske evazije identifikovane kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad, neevidentiranje prometa na zakonom propisan način, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplata zarada bez pripadajućih poreza i doprinosa, neblagovremeno prijavljivanje djelatnosti, neblagovremeno prijavljivanje zaposlenih osoba&ldquo;, objasnili su iz PU.
Poreska uprava, prema riječima njenih predstavnika, u kontinuitetu prati regularnost poslovanja poreskih obveznika kroz kontrole sveobuhvatnog knjigovodstva poreskih obveznika i provjere pojedinih segmenata poslovanja u cilju obezbjeđivanja zakonitog i transparentnog poslovnog ambijenta.
Za obveznike kod kojih se utvrdi neregularno poslovanje, poreski inspektori primjenjuju zakonom propisane mjere, od izdavanja prekr&scaron;ajnih naloga do izricanja privremenih zabrana obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata.
&bdquo;Poreski inspektori nastavljaju da dosljedno sprovode kontrole u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji u cilju suzbijanja neformalne ekonomije, jačanja poreske discipline i za&scaron;tite javnog interesa&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Poreska uprava: Izrečeno 2,3 miliona eura kazni

UTVRĐENO 567 NEPRAVILNOSTI KOD PORESKIH OBVEZNIKA

Kapetan duge plovidbe i dosada&scaron;nji direktor Marine Bar, kompanije u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu Danko Mirković podnio je juče ostavku na to radno mjesto i o tome obavijestio Odbor direktora.
Mirković je to potvrdio Vijestima i kazao da je odluka da se povuče s čela Marine proiza&scaron;la iz nove profesionalne prilike koja mu je ponuđena.
"Radi se o preuzimanju novogradnje s pogonom na alternativna goriva. Takvi izazovi su rijetkost u karijeri pomorca, a za mene kao mladog zapovjednika predstavljaju značajan korak naprijed, izvor profesionalnog ispunjenja, časti i zadovoljstva", kazao je Mirković.
Zahvalan je, kako je naveo, &scaron;to je imao priliku da, zajedno sa kolegama i članovima Odbora direktora, aktivno doprinese razvoju Marine Bar i njenom snažnijem pozicioniranju na trži&scaron;tu.
Mirković je na čelu barske Marine bio ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu, a najvećim postignućem za to vrijeme smata unapređenje kvaliteta usluga i jačanje konkurentnosti Marine Bar, &scaron;to je, kako je kazao, direktno doprinijelo rekordnim rezultatima u pro&scaron;loj godini kada su u pitanju prihodi.
Za prihode u prvih &scaron;est mjeseci ove godine on je kazao da su, u odnosu na prethodnu godinu, porasli oko 93 odsto.

Mirković podnio ostavku na funkciju direktora Marine Bar

OBAVIJESTIO ODBOR DIREKTORA NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

Dug kompanija na kraju augusta po osnovu neizmirenih obaveza dostigao je milijardu i po eura. To pokazuje statistika Centralne banke u kojoj navode da je ta institucija unaprijedila obradu podataka, pa sada zainteresovani lak&scaron;e mogu donijeti odluku sa kojom firmom će da posluju ili ne, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Osim toga, olak&scaron;ica za preduzeća je i to &scaron;to će od 20. septembra platni promet funkcionisati i vikendom, pa će biti oslobođeno, kako navodi viceguvernerka Zorica Kalezić, oko 40 miliona eura kapitala koji ostaje zarobljen subotom i nedjeljom.
U blokadi je prema podacima Centralne banke preko 21.000 preduzeća. Dug je prema&scaron;io milijardu i po eura, a među 20 firmi na vrhu liste je podgorička kompanija Export-Import Barać sa dugom od preko 190 miliona eura.
Novina u sistemu obrade je &scaron;to se podaci o onima koji su u blokadi zbog neizmirenih obaveza ažuriraju dnevno.
To je saop&scaron;tila viceguvernarka Zorica Kalezić.
&ldquo;Tako da se te strane i tu dajemo jedan dodatni impuls da preduzeća između sebe već mogu vidjeti sa kim žele ili treba da posluju, a sa kim ne, u skladu sa time da li su preduzeća blokirana ili ne&rdquo;, kazala je Kalezić.
Centralna banka preduzima i druge korake kako bi pobolj&scaron;ala platni promet, pa će za par dana ta usluga biti dostupna i vikendom.
&ldquo;Znači on će kao likvidnost biti na raspolaganju preduzećima, a takođe karakteristično je da ćemo samo sa ovom mjerom obezbijediti da blizu dva miliona kratkoročnih pozajmica vi&scaron;e ne budu potrebni. Samim im mi sa na&scaron;e strane dajemo impuls u domenu na&scaron;ih ovla&scaron;ćenja&rdquo;, navela je ona.
Statistika pokazuje i to da je u blokadi 2200 preduzeća vi&scaron;e nego prije pet godina, a dug se duplirao.

Dug crnogorskih firmi premašio 1,5 milijardi eura

PODACI  CENTRALNE BANKE

Crna Gora, po pitanju javnog duga, u ovoj i narednoj godini ne bi trebalo da očekuje veće probleme, ali će pravi izazov predstavljati 2027, kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eure, saop&scaron;tio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris.
On je na sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju finansije i budžet, kazao da je bruto javni dug na kraju pro&scaron;le godine iznosio 61,32 odsto, &scaron;to je iznad Mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto.
&bdquo;Međutim, to je, sa druge strane, situacija koja je daleko povoljnija nego &scaron;to je kod većine zemalja koje su članice eurozone&ldquo;, rekao je Fabris na sjednici na kojoj se raspravljalo o godi&scaron;njim izvje&scaron;tajima o radu CBCG za 2022, 2023. i pro&scaron;lu godinu, sa izvje&scaron;tajima o stabilnosti finansijskog sistema i cijena.
Fabris je, kada je u pitanju javni dug u ovoj godini, kazao da ne treba očekivati nikakve izazove, jer su sva sredstva obezbijeđena kroz emisiju euroobveznica.
&bdquo;Takođe ni u narednoj godini mislim da ne bismo trebali imati veće izazove, jer na naplatu dospijeva 326 miliona EUR glavnice i 136,8 miliona eura kamate&ldquo;, precizirao je Fabris.
Pravi izazov će, kako je upozorio, predstavljati 2027. godina, kada na otplatu dospijeva preko jedne milijarde eura.
&bdquo;Mislim da je značajno da sačuvamo javni dug ispod granice 60 odsto, po&scaron;to ukoliko očekujemo brz ulazak u EU 2028, a nadamo se i brzom ulasku u eurozonu 2030, to bi onda podrazumijevalo da moramo imati usklađene sve fiskalne parametre&ldquo;, objasnio je Fabris.
On je, govoreći o inflaciji, saop&scaron;tio da je godi&scaron;nja stopa inflacije u julu, prema podacima Monstata, iznosila 4,5 odsto, &scaron;to je nivo koji je iznad poželjnog, ali i nivo koji ne predstavlja neki kritični problem.
&bdquo;&Scaron;to se tiče uzroka inflacije, imamo domaće neravnoteže, kao i uticaj eksternih faktora. Ukoliko pogledate tekući globalni ambijent, možemo konstatovati da on vrlo nepovoljno djeluje kada je u pitanju inflacija na male i visoko otvorene ekonomije&ldquo;, rekao je Fabris.
On je naglasio da u crnogorskom monetarnom režimu ne postoje monetarni instrumenti poput emisije novca, referentne kamatne stope i operacije na otvorenom trži&scaron;tu.
&bdquo;To su instrumenti putem kojih se utiče na inflaciju, a mi nažalost tim instrumentima ne raspolažemo, tako da CBCG nema instrumente kojima može uticati na inflaciju&ldquo;, dodao je Fabris.
On smatra da je, po pitanju inflacije, dobar rezultat dao Vladin program Stop inflaciji, i da bi trebalo razmotriti njegov nastavak.
&bdquo;Takođe, ono &scaron;to bismo mogli sugerisati je to da se možda razmotri efikasnija primjena politike konkurencije, odnosno da se razmotri situacija da li neki trgovinski lanci zloupotrebljavaju dominantan položaj na crnogorskom trži&scaron;tu&ldquo;, zaključio je Fabris.

Fabris: Pravi izazovi za javni dug 2027.

SAOPŠTIO VICEGUVERNER CENTRALNE BANKE

Sve vrste goriva od ponoći će poskupiti jedan do dva centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će litar eurosupera 95 i 98 poskupiti jedan odnosno dva centa i&nbsp; ko&scaron;taće 1,43, odnosno 1,47.
Cijena eurodizela od ponoći će biti veća dva centa i ko&scaron;taće 1,34.
Lož ulje će, takođe, poskupiti dva centa pa če iznositi 1,28.
Naredni obračun će biti 22. septembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 23. septembra.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Luksembur&scaron;ko-američka kompanija &bdquo;Corporacion America Airports (CAAP) pokrenuće upravni spor podno&scaron;enjem tužbe pred Upravnim sudom protiv odluke Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, saznaje Pobjeda iz krugova bliskih CAAP-u. Komisija za koncesije je prije nekoliko dana usvojila djelimično prigovor CAAP-a na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.
Rang-lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda.
Južnokorejska kompanija &bdquo;Incheon International Airport Corporation&ldquo; (IIAC) dobila je 96,18 bodova i prvorangirana je na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksembur&scaron;ko-američka &bdquo;Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports&ldquo; (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova. Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije.
Američko-luksembur&scaron;ka kompanija je u predviđenom roku podnijela zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljna utvrđenom rang listom.
CAAP je tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i obja&scaron;njenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda ovog konzorcijuma ne bude prvorangirana. U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Komisija za koncesije je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, &scaron;to je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Odluka Komisije za koncesije bi vjerovatno dovela do trećeg bodovanja ponuda, ali prema saznanjima na&scaron;e redakcije CAAP je u potpunosti protiv ponovnog bodovanja i odlučivanja od Tenderske komisije za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu.
U CAAP-u smatraju da bi ponovno bodovanje Tenderske komisije proizvelo novu rang-listu ponuđača, a proces reevaluacije, treći po redu, bi, kako tvrde, bio jednako nelegitiman kao i drugi.
Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na činjenicu da je Tenderska komisija sprovela dva kruga glasanja o tehničkim ponudama, iako takva praksa, prema tvrdnjama pravnih eksperata, nije predviđena Zakonom o koncesijama niti pravilima samog tendera. U prvom krugu bodovanja, IIAC je dobio 79,7 poena &ndash; ispod minimalnog praga od 80 &ndash; dok je CAAP ocijenjen sa 85 poena. Time je IIAC trebalo da bude eliminisan. Međutim, u drugom krugu ocjenjivanja, rezultati su promijenjeni: IIAC je dobio 81,69 poena, a CAAP 87,8, &scaron;to je izazvalo proteste dijela članova Tenderske komisije koji su tražili da se po&scaron;tuje prvobitna rang lista.
U CAAP-u smatraju da je nezakoniti drugi krug glasanja omogućio Incheonu da prođe u drugu fazu i da naknadno bude progla&scaron;en prvorangiranim ponuđačem umjesto CAAP-a. U CAAP-u smatraju da je prvi krug bodovanja nakon kojeg su oni bili na prvom mjestu bio potpuno zakonit i transparentan u skladu sa crnogorskim i evropskim pravom, a odluka Komisije za koncesije je trebalo to da potvrdi. Oni smatraju da je drugi krug bodovanja suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u su mi&scaron;ljenja i da je do&scaron;lo do neprimjerenog uplitanja i uticaja u proces od Vlade Crne Gore i njenog savjetnika IFC-a, koji je savjetovao da dodjeljivanje nula bodova nekim elementima ponude Incheona može stvoriti ozbiljne pravne rizike za Crnu Goru.
Time je, kako smatraju u CAAP-u, izvr&scaron;en pritisak na Tendersku komisiju da boduje dvaput. Ovaj savjet je, kako smatraju, suprotan pravilima tendera, crnogorskim propisima i regulativi EU.
U CAAP-u tvrde i da su povjerljive informacije iz tenderskog procesa dospjele u medije tokom odlučivanja, &scaron;to je dodatno pojačalo pritisak na članove Tenderske komisije.
Kao posljedica toga su, kako navode, pojedini članovi Tenderske komisije drastično promijenili svoje ocjene ponuda.

Nijesu zadovoljni odlukom Komisije za koncesije, CAAP podnosi tužbu?

PRIJE NEKOLIKO DANA KOMISIJA JE USVOJILA DJELIMIČNO PRIGOVOR TE KOMPANIJE

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, zajedno sa v.d. direktora Fonda PIO Vladimirom Drobnjakom, potpredsjednikom Saveza udruženja penzionera Crne Gore Krstom Radusinovićem, sastali su se sa predstavnicima mesnih industrija.
Sastanak je, kako je navedeno, bio posvećen otkupu trži&scaron;nih vi&scaron;kova jagnjadi i obezbjeđivanju plasmana jagnjećeg mesa penzionerima.
"Razmatran je model saradnje i precizirani su svi detalji dinamike realizacije projekta. Dogovoreno je da se pripremi zvanična informacija koja će biti kandidovana pred Vladom, a nakon usvajanja, pristupiće se njegovoj implementaciji.
Cilj ove inicijative je unaprjeđenje životnog standarda najstarijih sugrađana kroz obezbjeđivanje osnovnih prehrambenih proizvoda po povoljnijim cijenama, naročito u periodu predstojeće jeseni i zime", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Podrška penzionerima: Niže cijene jagnjećeg mesa kroz državni otkup

ODRŽAN SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA MESNIH INDUSTRIJA

Bonitetna kuća Standard &amp; Poor's (S&amp;P) potvrdila je stabilan kreditni rejting Crne Gore, uz potencijal za dalji rast ukoliko se pobolj&scaron;aju fiskalni rezultati, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija.
"Ocjena B+ sa stabilnim izgledima, prema posljednjem izvje&scaron;taju renomirane agencije za kreditni rejting S&amp;P, predstavlja važnu potvrdu ispravnosti dosada&scaron;nje ekonomske politike i uspje&scaron;nog sprovođenja strukturnih reformi", navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz tog Vladinog resora su kazali da je očuvanje kreditnog rejtinga rezultat posvećenog rada na unapređenju fiskalne discipline, jačanju javno-privatnog partnerstva i stvaranju stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, koji nastavlja da podstiče interes stranih investitora.
"Crna Gora ostaje lider u regionu Zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama, sa otvorenim svim pregovaračkim poglavljima i sedam privremeno zatvorenih. Uspje&scaron;no otvaranje klastera Fundamenti jasno potvrđuje napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, dok snažna javna podr&scaron;ka evropskim integracijama osigurava kontinuitet u sprovođenju ključnih reformi", navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Prema ocjeni S&amp;P, Crna Gora ima potencijal za dalji rast rejtinga ukoliko se dodatno pobolj&scaron;aju fiskalni rezultati, pojača ekonomski rast i unaprijedi eksterna finansijska pozicija.
Investicioni ciklus, dominantno orijentisan ka infrastrukturnim, energetskim i turističkim projektima, ostaje ključni pokretač ekonomskog rasta, koji se procjenjuje na oko tri odsto godi&scaron;nje u srednjem roku (2026-2028).
"Takođe, bankarski sektor Crne Gore ostaje stabilan, likvidan i visoko kapitalizovan, sa niskim nivoom nenaplativih kredita i visokim pokazateljima adekvatnosti kapitala. Dominantno prisustvo međunarodnih bankarskih grupacija dodatno jača otpornost sistema i kapacitete za upravljanje rizicima", rekli su iz Ministarstva.
Ministarstvo finansija, prema riječima njegovih predstavnika, ostaje posvećeno očuvanju makroekonomske stabilnosti, jačanju konkurentnosti i daljoj integraciji Crne Gore u evropsko i globalno ekonomsko trži&scaron;te.
"Odluka S&amp;P je ohrabrujuća poruka investitorima i partnerima, te dodatni podsticaj za nastavak reformskih aktivnosti", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

S&P potvrdio stabilan kreditni rejting Crne Gore

SAOPŠTENO IZ MINISTASRTVA FINANSIJA

Komisija za koncesije usvojila je djelimično prigovor kompanije Corporacion America Airports (CAAP) na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.
"Rrang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda.
Komisija je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, &scaron;to je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka", navodi se u saop&scaron;tenju.
Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača, dok je luksembur&scaron;ko-američka CAAP drugorangirana.

Rang lista ponuđača za aerodrome vraćena radi otklanjanja nepravilnosti

U POSTUPKU DODJELE KONCESIJE ZA AERODROME PODGORICA I TIVAT

Uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto u prvih &scaron;est mjeseci ove godine u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period, trend se ne može ocijeniti povoljnim, jer je u prvoj polovini godine odliv investicija bio intenzivniji, ocijenio za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine veći je za 20,41 odsto u odnosu na isti pro&scaron;logodi&scaron;nji period.
Preliminarni podaci Centralne banke (CBCG) pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih &scaron;est mjeseci iznosio 448,57 miliona eura.
Odliv
Istovremeno, iz države se odlilo 213,31 milion eura, pa je neto priliv stranih direktnih investicija u prvih &scaron;est mjeseci iznosio 235,26 miliona eura, &scaron;to je 4,15 odsto manje nego u istom periodu pro&scaron;le godine. Odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio je 51,86 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u na&scaron;u zemlju iznosila 161,45 miliona eura.
Kostić smatra da je sa stanovi&scaron;ta perspektive razvoja za zemlju primaoca investicija značajniji podatak o neto iznosu negoli o samom ukupnom prilivu.
&ldquo;Bitniji je, dakle, podatak koliko je investicija &ndash; kapitala ostalo u zemlji od onoga koliko je kapitala ukupno pristiglo u zemlju. Takođe, od samog priliva značajniji je podatak o odlivu kapitala jer &bdquo;bjekstvo&ldquo; kapitala može preko noći da izazove značajna finansijska pomjeranja, odnosno nestabilnosti finansijskog sistema koji može da ugrozi čitavu privredu. Takvih primjera je mnogo naročito iz ekonomske istorije malih zemalja kao &scaron;to je na&scaron;a. Generalno uzev, uprkos rastu priliva stranih direktnih investicija od 6,14 odsto, trend se ne može ocijeniti povoljnim jer je odliv investicija bio intenzivniji i nadilazio je priliv&rdquo;, kazao je Kostić Pobjedi.
On je dodao da je to podatak koji ne ohrabruje ,,naročito ako sagledamo njegove uzroke&ldquo;.
&ldquo;Osnovni razlog jeste pad ulaganja u preduzeća i banke koji iznosi ne&scaron;to preko 35 odsto &scaron;to je vrlo visok i značajan pad. Naravno, treba sačekati sa konačnom ocjenom da li se radi o trendu ili je to prolazna oscilacija jer, ako je riječ o trendu, onda je to problem koji zahtijeva rje&scaron;avanje&rdquo;, rekao je Kostić.
On smatra da su državi kao &scaron;to je Crna Gora potrebne daleko veće strane investicije. Procjena je, kako kaže, da takvim ekonomijama treba priliv između petine i četvrtine GDP.
&ldquo;Kao &scaron;to vidimo, priliv koji Crna Gora bilježi je daleko manji i to je rezultat mnogo činilaca koji bi zahtijevali &scaron;iroku eksplikaciju. Su&scaron;tinski, da bi formirali makar bilo kakvu predstavu o tom procesu (kako se on odvija i pod kojim uslovima) treba da znamo da kapital putuje tamo gdje su mu uslovi povoljni (za profit naravno), ali ključni činilac je gdje mu je garantovana sigurnost&rdquo;, pojasnio je Kostić i dodao da ako postoji manjak kapitala razloge treba prvo tražiti u zemlji primaoca.
&ldquo;Kad kažem da su Crnoj Gori neophodne strane direktne investicije, pod time, prije svega, podrazumijevam potrebe razvoja. Ako kapitala nemate, nema ni razvoja. Možete da pozajmljujete, ali u ograničenom okviru, onoliko koliko možete da vratite. Ukoliko u samo jednom trenutku ne ispunite očekivano, va&scaron; se kapacitet zaduživanja smanjuje, a to opet znači manje razvoja&rdquo;, rekao je Kostić.
On smatra da je raspolaganje kapitalom potreban, ali ne i dovoljan uslov.
&ldquo;Potrebno je znanje, a kapital po svojoj prirodi generi&scaron;e znanje ili insistira na znanju, tako uz kapital dolazi i takozvani know-how. Pored te osnovne komponente, on donosi i uravnoteženje platno bilansnih pozicija, rast produktivnosti itd. Dakle, mi koji imamo deficit kapitala, ako želimo razvoj, moramo ga nabaviti&rdquo;, istakao je Kostić.
Poslovni ambijent
On je prokomentarisao i koliko je poslovni ambijent u Crnoj Gori u ovom trenutku privlačan za strane investitore, te da li pruža sigurnost ulagačima.
&ldquo;Imajući u vidu brojke mogli bi donijeti negativan zaključak, međutim ima tu i mnogo drugih činilaca unutra&scaron;njeg, ali i spolja&scaron;njeg karaktera koji mogu biti, prvenstveno, pod uticajem aktuelne geopolitičke situacije (rat na tlu Evrope), &scaron;to dodatno unosi nesigurnost u tokove kapitala, a naročito ka destinacijama koje lako mogu biti pod uticajem te nestabilnosti (zbog geografske blizine), ali i zbog ideolo&scaron;kih i drugih neekonomskih razloga. No, bez obzira na sve, aktuelni pad investicija je sigurno dijelom uslovljen na&scaron;om političkom nestabilno&scaron;ću u čijoj je osnovi upravo ideolo&scaron;ki jaz koji bi mogao rezultirati vi&scaron;im ili manjim nivoom ekonomske slobode na koju se direktno naslanjaju tokovi kapitala. Politička stabilnost je preduslov sigurnosti bez koje nema značajnijih tokova kapitala&rdquo;, poručio je Kostić.
Prema podacima CBCG priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja u prvoj polovini godine iznosio je 267,72 miliona eura, &scaron;to čini 59,68 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 228,86 miliona eura, &scaron;to je rast od 14,46 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, dok je u preduzeća i banke uloženo samo 38,86 miliona eura, &scaron;to je za 35,12 odsto manje nego lani u istom periodu.
Struktura investicija
Komentari&scaron;ući ove podatke, Kostić navodi da, iako su strane direktne investicije prijeko potrebne Crnoj Gori, to ne znači da je i svaka struktura investicija dobra.
&ldquo;Naprotiv. Upravo zbog potencijalno &scaron;tetnog uticaja na dru&scaron;tveno-ekonomski razvoj tim procesom se upravlja pa postoji ili bi morala postojati politika o stranom investiranju sa jasnim prioritetima razvoja zemlje, odnosno sektorima u kojima je zemlji potrebno ulaganje. No, ti prioriteti bi morali biti utvrđeni &bdquo;vi&scaron;im&ldquo; dokumentom ili strategijom razvoja&rdquo;, saop&scaron;tio je Kostić.
Prema njegovim riječima, ukoliko nemamo jasno definisanu strategiju razvoja nije moguće ni definisati sektore ili prioritete usmjeravanja stranog ulaganja u domaću privredu, odnosno nije moguće definisati načela niti kriterije politike stranog ulaganja.
&ldquo;Nažalost, u tom slučaju taj se proces odvija po inerciji. Dakle, vi&scaron;ak inercije je pokazatelj manjka planiranja i manjka upravljanja procesom. Da nije tako, podaci koji već duže vrijeme pokazuju otklon ka ulaganjima u nekretnine bili bi drugačiji &ndash; bili bi obrnuti ili makar sa znatno manjom razlikom između ulaganja u preduzeća i banke i nekretnine. Ovako, stanje je takvo kakvo jeste&rdquo;, rekao je Kostić i dodao da se ovdje nesumnjivo radi o trendu koji se i dalje nastavlja i ,,sva je prilika da će se nastaviti i u budućnosti&ldquo;.
&ldquo;Crnoj Gori je prijeko potrebno ulaganje u privredu (preduzeća i banke), opet kažem ne u svaki dio privrede jednako, iz razloga &scaron;to strana akumulacija, &scaron;tednja koja dolazi u Crnu Goru i realizuje se u njoj mijenja lice crnogorske ekonomije na ovaj ili onaj način, već zavisno od toga na koji tip formiranja tražnje utiče. Tražnja za nekretninama podiže njihove cijene i čini ih biznis barijerom (rastu tro&scaron;kovi domaćim preduzećima) za privredu, a utiču i na sniženje ličnog standarda građana koji sada na mnogo teži način (ili nikako) ne mogu doći do sopstvene nekretnine&rdquo;, kazao je Kostić.
On je naveo i da se cijene nekretnina ugrađuju u cijene drugih proizvoda i usluga pa postoji pritisak na inflaciju &ndash; op&scaron;ti rast cijena.
&ldquo;Na taj način strana &scaron;tednja, koja je posljedica vi&scaron;ih stranih dohodaka, nameće standarde u potro&scaron;nji crnogorskim građanima sa mnogo nižim dohocima i kroz pritisak na rast cijena &ndash; osiroma&scaron;uje ih&rdquo;, upozorio je Kostić.
Prema riječima Kostića, da bi se povećale strane direktne investicije i promijenila njihova struktura, na scenu treba da stupe razne politike i sadejstvom između njih treba obezbijediti stimulaciju ulaganja u privredu, a destimulaciju ulaganja u nekretnine.
&ldquo;U tome najvi&scaron;e kapaciteta ima fiskalna politika i ona bi trebalo da bude spiritus movens tih politika. Da se o ovome ranije vodilo računa, sasvim sam siguran da do enormnog rasta cijena nekretnina ne bi do&scaron;lo u Crnoj Gori (jer za to ne postoje trži&scaron;ni razlozi) i da bi situacija bila mnogo bolja nego &scaron;to je sada. Ovako, država će morati (ako misli &scaron;to da uradi) na teži i skuplji način preko budžeta, novcem građana, da ispravlja ovu trži&scaron;nu anomaliju (kojoj je kumovala sopstvenim nečinjenjem) gradnjom stanova po subvencionisanim cijenama nadajući se da će vje&scaron;tački oboriti trži&scaron;nu cijenu nekretnina. Ishod je neizvjestan, ali ono &scaron;to je izvjesno jeste da nas sve to skupo ko&scaron;ta jer pare nijesu Vladine, već kroz porez uzete od nas&rdquo;, zaključio je Kostić.

Kostić: “Bjekstvo” kapitala može da izazove nestabilnost i ugrozi čitavu privredu

"CG TREBA PRILIV  STRANIH INVESTICIJA IZMEĐU PETINE I ČETVRTINE BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA"

Zavod za zapo&scaron;ljavanje saop&scaron;tio je da je trenutno u Crnoj Gori vi&scaron;e od 27.000 nezaposlenih.
&ldquo;Na dan 31.8.2025. ukupan broj nezaposlenih je 27.244. &nbsp;Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosi 9,03 odsto. &nbsp;Od 1.1. do 31.8.2025. broj slobodnih radnih mjesta je 16.419&rdquo;, pi&scaron;e u objavi na Facebooku.

ZZZ: U Crnoj Gori 27.244 nezaposlenih