Glavni grad

Radovi na ekolo&scaron;kom postrojenju u Botunu teku planiranom dinamikom, trenutno je realizovano oko 20 odsto projekta, a probno pu&scaron;tanje u rad planirano za jun 2028. godine, saop&scaron;tio je direktor Vodovoda Aleksandar Ni&scaron;avić.
Ni&scaron;avić je za RTV Podgorica kazao da je, nakon zavr&scaron;etka pripremnih radova, u prethodna tri mjeseca fokus bio na sređivanju terena za ključne objekte postrojenja, prije svega tretman otpadnih voda i biolo&scaron;ki bazen.
&bdquo;Pored jedinice za tretman otpadnih voda, vr&scaron;eni su iskopi za tretman mulja. U tom dijelu imamo zavr&scaron;ene iskope na jednom dijelu koji se tiče ugu&scaron;njavanja mulja i 50 odsto iskopa na dijelu sistema koji će tretirati neprijatne mirise&ldquo;, rekao je Ni&scaron;avić.
U narednoj fazi planirano je armiranje i izlivanje temelja na objektima gdje su zemljani radovi zavr&scaron;eni, dok će paralelno biti nastavljeno iskopavanje ostalih djelova sistema.
&bdquo;Već naredne sedmice očekujem da se pristupi daljem iskopavanju jedinica samog sistema. Očekujem iskope za finalne taložnike i nastavak izgradnje&rdquo;, naveo je Ni&scaron;avić.
On je kazao da će oko postrojenja biti postavljeno oko 230 metara ograde.
Trenutno se izvode radovi na vi&scaron;e lokacija unutar kompleksa, a iz Vodovoda poručuju da za sada nema odstupanja od planirane dinamike.
&bdquo;Do kraja godine bi trebalo da budu zavr&scaron;eni grubi radovi, a zavr&scaron;etak radova i testno pu&scaron;tanje u promet postrojenja planirano je za jun 2028. godine, ukoliko sve bude i&scaron;lo u skladu sa dinamikom koja je predviđena&ldquo;, rekao je Ni&scaron;avić.
On je poručio da će izgradnjom postrojenja Podgorica dobiti savremen sistem za tretman otpadnih voda, &scaron;to je jedan od najvažnijih infrastrukturnih i ekolo&scaron;kih projekata u Glavnom gradu i državi.

Nišavić: Realizovano 20 odsto projekta u Botunu, u junu 2028. probno puštanje postrojenja u rad

SAOPŠTIO DIREKTOR PODGORIČKOG VODOVODA

Obnova fasada, sanacija krovova i unapređenje uslova stanovanja ostaju među prioritetima Glavnog grada i tokom 2026. godine. Za aktivnosti koje će se realizovati kroz akcije &bdquo;Pobolj&scaron;anje uslova stanovanja&ldquo; i &bdquo;Ljep&scaron;e lice Podgorice&ldquo; budžetom je opredijeljeno 1,8 miliona eura, saop&scaron;teno je Portalu TV Podgorica iz Agencije za stanovanje.
Iz Agencije navode da se radovi realizuju po principu partnerstva sa etažnim vlasnicima, pri čemu stanari finansiraju 50 odsto vrijednosti investicije, dok preostali dio obezbjeđuje Glavni grad.
Najveće interesovanje građana, kako ističu, vlada za sanaciju fasada uz upotrebu termoizolacionih materijala, ali je značajan broj zahtjeva i za rekonstrukciju ravnih i kosih krovova, kao i za uređenje unutra&scaron;njosti zajedničkih ulaza.
Poseban izazov predstavljaju radovi na soliterima. Trenutno se radovi izvode na jednom od solitera u Ulici Serdara Jola Piletića, kao i na Ruskoj kuli M2, dok je u planu početak radova na jo&scaron; dva solitera u Bloku.
Paralelno sa tim, akcija &bdquo;Za ljep&scaron;e lice Podgorice&ldquo; realizuje se na vi&scaron;e lokacija u gradu. Radovi su u toku u Ulici Mitra Bakića i Ulici Oktobarske revolucije, dok se uskoro očekuje početak radova i u Aerodromskoj ulici.
Kada je riječ o najče&scaron;ćim problemima na koje ukazuju stanari, iz Agencije navode da su to uglavnom dotrajale fasadne povr&scaron;ine i krovovi na objektima starije gradnje, pri čemu su problemi najizraženiji kod ravnih krovova.
Plan aktivnosti do kraja godine, kako navode, u velikoj mjeri zavisi od spremnosti stanara da učestvuju u realizaciji projekata, ali na osnovu do sada pristiglih saglasnosti očekuju da će radovi biti realizovani u vi&scaron;e djelova Podgorice.

Agencija za stanovanje: Za obnovu fasada i krovova u Podgorici 1,8 miliona eura

TOKOM OVE GODINE

U Podgorici je danas počelo postavljanje kamera koje će pratiti nelegalno odlaganje otpada. &nbsp;
Gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović kazao je da će uskoro biti postavljeno 50 kamera, a da je ukupno planirano da budu kamere na 80 lokacija, prenosi RTV Podgorica.
Danas je počelo postavljanje u Piperskoj ulici, kojem je prisustvovao i gradonačelnik.
&bdquo;Kamere u realnom vremenu prate stanje, solarne su, a u večernjim satima su priključene na gradsku mrežu kako bi radile. Snimci su odmah dostupni Čistoći i Komunalnoj inspekciji&ldquo;, ističe&nbsp; Mujović.
Cilj je da se spriječi nelegalno odlaganje otpada za koje Mujović kaže da je jedan od najvećih problema s kojima se susreo kad je stupio na dužnost.
Kazne za nepropisno odlaganje smeća su 500 eura za fizička lica.

U Podgorici počelo postavljanje kamera za praćenje nelegalnog odlaganja otpada

PLANIRANO DA BUDU POSTAVLJENE NA 80 LOKACIJA

Vlast i opozicija u Skup&scaron;tini Glavnog grada jednoglasno su usvojili Odluku o subvencionisanju produženih boravaka u izmijenjenom tekstu u odnosu na ono &scaron;to je predložio Sekretarijat za socijalno staranje&nbsp; I Kabinet gradonačelnika jer su prethodno usvojeni amandmani DPS-a glasovima opozicije i DNP-a, partije Milana Kneževića.
Sekretar za socijalno staranje Stevan Ve&scaron;ović je u zavr&scaron;noj riječi pozvao odbornike da usvoje odluku kako je napisana bez amandmana, ali nije bilo tako.
Skup&scaron;tina je usvojila amandman DPS-a kojim su uvećanje subvencije na 130 odnosno 160 eura. Za ovaj amandman bilo je 26 glasova "za" koji su stigli od odbornika opozicije i četiri odbornika DNP-a, uzdržani su bili odbornici Pokreta za Podgoricu, a protiv 21 odbornik vlasti. Amandman DPS-a kojim je traženo da se subvencija plaća i za jul podržalo je 26 odbornika opozicije i DNP-a, 20 odbornika vlasti bilo je protiv, a četiri uzdržana. Prihvaćen je i amandman DPS-a o subvencioniranju 100 posto tro&scaron;kove produženog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju sa 27 glasova "za" koji su stigli od opozicije, DNP-a i jo&scaron; jednog odbornika vlasti, 12 odbornika vlasti je bilo uzdržano, a 11 protiv.
Dva amandmana DPS-a o dopuni podataka za prijavu i obavezama Sekretarijata za socijalno staranje nijesu prihvaćeni.&nbsp;
&nbsp;

Skupština Glavnog grada usvojila odluku o subvencionisanju produženog boravka

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Podgorica dobija dvije trafostanice u Donjim Kokotima i Zagoriču, saop&scaron;teno je iz Glavnog grada.
"Dobijanjem građevinskih dozvola za dvije nove trafostanice u Podgorici, Glavni grad nastavlja da ispunjava data obećanja i unapređuje energetsku infrastrukturu. Kako je i najavio gradonačelnik tokom nedavnog obilaska Zagoriča, ovaj projekat predstavlja važan korak ka stabilnijem i kvalitetnijem snabdijevanju električnom energijom za građane i privredu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako ističu, Izgradnja trafostanica u Donjim Kokotima i Zagoriču doprinijeće rasterećenju postojeće mreže, smanjenju rizika od prekida napajanja i stvaranju uslova za dalji razvoj grada.

Podgorica dobija trafostanice u Donjim Kokotima i Zagoriču

SAOPŠTENO IZ GLAVNOG GRADA

Dok trgovinski lanci ćute i izbjegavaju da odgovore da li će biti rasta cijena u maloprodaji, prodavci na pijacama su transparentni i obećavaju da će se truditi da ne povećavaju cijene bez krajnje nužde, prenosi Portal RTV Podgorica.
Ratna de&scaron;avanja na globalnom nivou i nestabilnost trži&scaron;ta energenata ponovo su pokrenuli talas poskupljenja goriva, &scaron;to je već dovelo do poskupljenja na pijacama, dok iz trgovinskih lanaca odbijaju da odgovore na pitanja da li će doći do poskupljenja u maloprodajama. Prodavci na Velikoj pijaci kažu da se bore da zadrže kupce, tvrdeći da cijene, uprkos svemu, nisu drastično skočile u posljednjih desetak dana. Ipak, priznaju da cijena robe iz uvoza, poput paprike i krastavca, polako raste zbog skupljeg transporta.
&bdquo;Poskupile su paprike, paradajz, krastavac, to &scaron;to je iz uvoza, jer dobavljači se pravdaju tim da je cijena goriva poskupila, da je neizvijesna nabavka robe, jer svi sad gledaju svoje trži&scaron;te, da snadbijevaju za druge, &scaron;to preostane, kao u svakoj trgovini&ldquo;, kazala je prodavačica Milanka Dakić.
I dok se povrće jo&scaron;&nbsp; drži u granicama sezonskih oscilacija, na sektoru voća situacija je slična. Egzotični plodovi i jagode koji stižu iz inostranstva direktno zavise od cijene prevoza, ali prodavci uvjeravaju da se jo&scaron; uvijek tro&scaron;e stare zalihe po starim cijenama.
&bdquo;Cijena, kao &scaron;to je bila, nar pet eura, kivi tri i po, banane dobre dva eura, ima onih malo zrelijih, to je razlikau cijeni, kru&scaron;ka je tri i po eura, jagoda je deset eura, borovnica ta, malo pakovanje pet eura, pomarandže dva i po, limun tri i tri i po, mandarine dva i po&ldquo;, ističe prodavac Marko &Scaron;aković.
I dok se na pijacama govori o rastu cijena, u trgovinskim lancima složno se ćuti. Na pitanja RTV Podgorica da li će doći do rasta cijena u maloprodajama i koliko, odgovoreno je iz samo jednog manjeg trgovinskog lanca, ali ne konkretno.
&bdquo;Na kretanje cijena najvi&scaron;e utiču globalna de&scaron;avanja, uključujući promjene cijena energenata, tro&scaron;kove transporta, kao i nabavne cijene koje diktiraju proizvođači i dobavljači.Na&scaron; prioritet ostaje da kupcima obezbijedimo kvalitetne proizvode po &scaron;to pristupačnijim cijenama, uz kontinuirano praćenje trži&scaron;ta i prilagođavanje poslovanja u skladu sa okolnostima&ldquo;, saop&scaron;tili su.
Slična poruka stiže i iz sektora mliječnih proizvoda i jaja. Za sada nema &bdquo;divljanja&ldquo; cijena, a proizvođači poručuju da će korekcije raditi samo u krajnjoj nuždi.
&bdquo;Nije uop&scaron;te do&scaron;lo do nikakvog poskupljenja i mislim da će na&scaron;a bran&scaron;a žestoko da se trudi da ne poskupljujemo. Ako gorivo bude divljalo, dalje sa cijenama, ne znamo &scaron;ta će se de&scaron;avati. Ali za sada, ne. Za nekih od &scaron;est i po do devet eura vi kupite čitavu &scaron;koljku jaja, 30 komada, jedna porodica od toga može fino da se prehrani&ldquo;, ističe prodavačica Dijana Miju&scaron;ković.
Međutim, optimizam prodavaca ne dijele oni koji se nalaze sa druge strane tezge. Građani ističu da su cijene već odavno pre&scaron;le prag izdržljivosti.
&nbsp;
&nbsp;

Podgorički prodavci: Rast cijena na pijacama samo u slučaju krajnje nužde

TRGOVINSKI LANCI ĆUTE I IZBJEGAVAJU DA ODGOVORE DA LI ĆE BITI RASTA CIJENA U MALOPRODAJI

Legalizacija bespravno podignutih objekata u Podgorici poskupljuje 20 odsto, ukoliko se usvoji Odluka o naknadi za urbanu sanaciju koju je Sekretarijat za prostorno planiranje i održivi razvoj Glavnog grada napisao i stavio na javnu raspravu, pi&scaron;e Dan.
Odluka je proistekla iz Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, a da bi zaživjela mora je usvojiti Skup&scaron;tina Glavnog grada. To praktično znači da vlasnici &bdquo;divljih&ldquo; kuća mogu da požure i zaključe ugovore po sada&scaron;njim cijenama i tako u&scaron;tede značajan novac, a politička nestabilnost u Glavnom gradu im ide u prilog i pitanje je da li će propis koji je od juče na petnaestodnevnoj javnoj raspravi biti i usvojen.
Prema nacrtu odluke legalizacija kvadrata bespravnog objekta, u odnosu na važeći propis, uvećana je od 10 do 27 eura u zavisnosti od zone. Tako će u Ia zoni legalizacija bespravnog objekta po kvadratu iznositi 169,89 eura umjesto dosada&scaron;njih 141,56 eura, u I zoni 164,02 umjesto dosada&scaron;njih 136,68 eura, u drugoj zoni 117,16 umjesto 97,63 eura, trećoj zoni 87,87 umjesto 73,22 eura, četvrtoj zoni 76,15 umjesto 63,46 eura, u petoj zoni 58,58 umjesto dosada&scaron;njih 48,81 eur, dok je &scaron;esta zona ostala besplatna.
Građani u odluci mogu pronaći granice zona koje su označene detaljnim urbanističkim planovima.
Odluka precizira i iznos naknade po kvadratu neto povr&scaron;ine izgrađenog prostora za hotele, odnosno turističko naselje sa 4 ili 5 zvjezdica i turistički rizort. Kvadrat ovih objekata u Ia i I zoni određen na po 800 eura, u drugoj zoni 700, trećoj zoni 600, četvrtoj zoni 500, petoj i &scaron;estoj zoni po 400 eura.
&ldquo;Članom 23 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata propisano je da vlasnik bespravnog objekta plaća naknadu za urbanu sanaciju. Ovim članom je propisano da naknadu utvrđuje rje&scaron;enjem nadležni organ lokalne uprave, da se visina naknade obračunava po kvadratu neto povr&scaron;ine objekta na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta ili dijela objekta, ovjerenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane Katastra. Naknada se plaća u jednakim mjesečnim ratama i to za objekte osnovnog stanovanja &ndash; najvi&scaron;e u 360 mjesečnih rata, a za ostale objekte &ndash; najvi&scaron;e u 120 mjesečnih rata, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta&rdquo;, naznačeno je u obrazloženju odluke.
Visina naknade, kako je naznačeno u dokumentu, utvrđuje se u zavisnosti od ekonomsko trži&scaron;ne projekcije planskog dokumenta za komunalno opremanje prostora, zone, stepena opremljenosti građevinskog zemlji&scaron;ta, prosječnih tro&scaron;kova opremanja građevinskog zemlji&scaron;ta, tro&scaron;kova sprovođenja mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja utvrđenog iznosa naknade, vrste, namjene i starosti objekta.
Odluka predviđa i olak&scaron;ice. Tako je za objekte osnovnog stanovanja obezbjeđeno umanjenje od 50 odsto, 90 odsto umanjenja je predviđeno za objekte čiji su vlasnici ili članovi porodičnog domaćinstva samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske i egipćanske populacije, 20 odsto umanjenja je predviđeno za jednokratno plaćanje, a 50 odsto za objekte u vlasni&scaron;tvu vjerskih zajednica koji se koriste za bogoslužbene i druge vjerske potrebe vjerskih zajednica.
Odluka je na javnoj raspravi do 9. aprila, a centralna javna rasprava je zakazana 1. aprila u 12 časova u zgradi Gradskog parlamenta.
Poskupile i komunalije
Na javnoj raspravi je i Nacrt odluke o naknadi za građenje, koja se prije usvajanja Zakona o uređenju prostora, zvala Odluka za komunalno opremanje zemlji&scaron;ta. Ovaj propis predvidio je uvećanje komunalija za 20 odsto.
Tako će u Ia zoni komunalije po kvadratu iznositi 169,89 eura umjesto dosada&scaron;njih 141,56 eura, u I zoni 164,02 umjesto dosada&scaron;njih 136,68 eura, u drugoj zoni 117,16 umjesto 97,63 eura, trećoj zoni 87,87 umjesto 73,22 eura, četvrtoj zoni 76,15 umjesto 63,46 eura, u petoj zoni 58,58 umjesto dosada&scaron;njih 48,81 eur, dok je &scaron;esta zona ostala besplatna.
Odluka predviđa i novinu, a to je član 15 koji se tiče olak&scaron;ica, a koji je morao naći mjesto jer ih je tako predvidio zakon. Predviđeno je da je za objekte u biznis zoni predviđeno umanjenje naknade od 100 posto, za objekte za koje je investitor država odnosno jedinica lokalne samouprave &ndash; 100 posto, objekte koji se grade u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalno stanovanje &ndash; 60 odsto, porodične stambene zgrade &ndash; 50 odsto, za vjerske objekte &ndash; 20 odsto, rekonstrukciju odnosno ru&scaron;enje postojećeg objekta izgrađenog u skladu sa zakonom i izgradnju novog objekta u postojećim gabaritima, ako je potrebno dodatno opremanje građevinskog zemlji&scaron;ta &ndash; 50 odsto, rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara &ndash; 40 odsto, dok je za jednokratno plaćanje obezbijeđeno umanjenje naknade za 20 odsto.

Legalizacija u Podgorici poskupljuje 20 odsto

UKOLIKO SE USVOJI ODLUKA O NAKNADI ZA URBANU SANACIJU

Od početka godine zaključno sa 15. martom privremeni prekid u vodosnabdijevanju obavljen je kod 955 potro&scaron;ača, saop&scaron;tio je za &bdquo;Dan&ldquo; Aleksandar Ni&scaron;avić, direktor Vodovoda.
U pitanju su potro&scaron;ači koji imaju neplaćena tri ili vi&scaron;e računa za utro&scaron;enu vodu. Ni&scaron;avić obja&scaron;njava u kojim slučajevima gase vodu neplati&scaron;ama.
&ndash; Pored pozivanja potro&scaron;ača i slanja opomena, u trodređenim slučajevima pristupamo i krajnjoj mjeri naplate, koja podrazumijeva privremeni prekid u vodosnabdijevanju u skladu sa zakonom. Sa vodovodne mreže isključujemo potro&scaron;ače koji imaju neplaćena tri ili vi&scaron;e računa i ukupan dug prelazi iznos od 50 eura &ndash; saop&scaron;tio je Ni&scaron;avić.
Privremenu mjeru prekida vodosnabdijevanja u prethodna dva mjeseca, kako navodi Ni&scaron;avić, sproveli su u Zagoriču, Maslinama, Gornjoj i Donjoj Gorici, Murtovini, Doljanima, Tolo&scaron;ima, Kokotima i Kučima. On je podsjetio da na 15. mart ukupan aktivan dug potro&scaron;ača prema preduzeću po osnovu neplaćene vode iznosi 3,4 miliona, a da je izvr&scaron;iteljima na naplatu predat dug od 3,6 miliona eura.
Direktor Vodovoda ranije je saop&scaron;tio i koje mjere preduzimaju da bi smanjili dugovanja preduzeća.
&ndash; Pored redovnih mjera potraživanja od korisnika, pozivanje potro&scaron;ača, slanje opomena, prinudnih mjera naplate i mjera privremenog uskraćivanja usluga vodosnabdijevanja, obilazili smo potro&scaron;ače na terenu, prikupljali relevatne podatke za ažuriranje baze i upoznavanje potro&scaron;ača sa svim mogućnostima o izmirenju duga. Trenutno nam je najveći fokus na potro&scaron;ače koji se snabdijevaju sa zajedničkih vodomjera kako bi predstavili prednosti prelaska na interne vodomjere koje je moguće ugraditi u stanu &ndash; saop&scaron;tio je ranije direktor Vodovoda.

Podgorički Vodovod isključio vodu za 955 potrošača: Nijesu platili tri računa

U PERIODU OD 1.JANURARA DO 15. MARTA

Podgoričani od pro&scaron;log mjeseca plaćaju 33% veće račune za deponovanje i odvoz otpada, napisao je Stefan Ćulafić, odbornik DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada koji je objavio na mreži X fotografije iz Siti kvarta.
-Siti kvart, danas. Sve je čisto kao u aferi &ldquo;Kamenolom&rdquo; , samo nemojte kritikovati da ne biste nekog stavili na optuženičku klupu, a ako đe vidite smeće zažmurite, udahnite duboko i prođite - napisao je Ćulafić u objavi na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">
Podgoričani od pro&scaron;log mjeseca plaćaju 33% veće račune za deponovanje i odvoz otpada. Siti kvart, danas. Sve je čisto kao u aferi &ldquo;Kamenolom&rdquo; - samo nemojte kritikovati da ne biste nekog stavili na optuženičku klupu, a ako dje vidite smeće zažmurite, udahnite duboko i prodjite. <a href="https://t.co/66EpykRGtY">pic.twitter.com/66EpykRGtY</a>
&mdash; Stefan Ćulafić (@stefan_culafic) <a href="https://twitter.com/stefan_culafic/status/2032378299079409912?ref_src=twsrc%5Etfw">March 13, 2026</a></blockquote>

Ćulafić objavio fotografije iz City kvarta: Ako vidite smeće zažmurite, udahnite duboko i prođite

OBORNIK DPS-A

Glavni grad raspisao je javni poziv za prijavu &scaron;tete od poplava koje su nedavno zadesile Podgoricu &ndash; nadležni poručuju da će u &scaron;to kraćem roku izaći na teren i proslijediti izvje&scaron;taj Vladinoj komisiji koja će odlučiti o visini naknade, prenosi RTV Podgorica.
Svi vlasnici nepokretnosti koji su pretrpjeli &scaron;tetu u poplavama koje su zadesile Podgoricu od 6. do 9. januara, mogu je prijaviti u narednih petnaest dana Komisiji Glavnog grada za procjenu &scaron;tete od elementarnih nepogoda.
&ldquo;Komisija će po prijavi, u &scaron;to kraćem roku, izaći na teren i procijeniti pojedinačnu i sveobuhvatnu &scaron;tetu. Potom će detaljni izvje&scaron;taj Vladinoj komisiji, koja će odlučiti o visini naknade, u skladu sa budžetom&ldquo;, naveo je predsjednik Komisije&nbsp;Nikola Jočić.
Jočić navodi i koja je dokumentacija potrebna za prijavu.
&ldquo;Da građani sačine fotografije o procijenjenoj &scaron;teti, da pripreme dokaze, odnosno posjedovni list. Za Javni poziv biće svakako raspisan i poseban obrazac koji će građani popuniti, a koji sadrži neke osnovne podatke: vlasni&scaron;tvo parcele, &scaron;tetu i gubitke koje je neko pretrpio, broj žiro-računa i dokaz o žiro-računu&ldquo;, zaključuje Jočić.
Zainteresovani na sajtu Glavnog grada mogu pronaći obrazac prijave, kao i sve druge neophodne informacije, poručio je Jočić.

Jočić: Raspisan javni poziv za prijavu štete od poplava u Podgorici

“KOMISIJA ĆE PO PRIJAVI, U ŠTO KRAĆEM ROKU, IZAĆI NA TEREN"

U podgoričkom naselju Zabjelu u Ulici Iva Vizina sjutra će biti obustavljeno vodosnabdijevanje, saop&scaron;teno je iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija.
Kako su kazali, vode neće biti od 9 do 12 sati, a restrikcije se uvode zbog izvođenja vodovodnog priključka na gradskoj vodovodnoj mreži.

Potrošači iz Ulice Iva Vizina sjutra bez vode