Globus

Najmanje osam osoba je stradale, a 38 ih je povrijeđeno u masovnom ruskom napadu na Kijev, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici. Sa druge strane, Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su njene snage tokom noći oborile vi&scaron;e od 100 ukrajinskih dronova.&nbsp;
Zelenski: Napad na Kijev je ruski odgovor na diplomatiju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je tokom noći najmanje osam ljudi ubijeno u ruskom napadu na Kijev uključujući dijete &scaron;to, kaže, pokazuje &scaron;ta je ruski odgovor na diplomatiju,
&ldquo;Rusija bira balistiku umjesto pregovaračkog stola&rdquo;, rekao je Zelenski.
Napad na Krasnodar, gori rafinerija nafte
Izbio je požar u rafinerije nafte u Krasnodarskom kraju na jugu Rusije, nakon napada ukrajinskog drona, saop&scaron;tile su lokalne vlasti.
Jo&scaron; se zna koliki je obim &scaron;tete u rafineriji.
Ruske snage uni&scaron;tile 102 ukrajinska drona tokom noći
Ruski sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane oborili su tokom protekle noći vi&scaron;e od stotinu ukrajinskih bespilotnih letjelica, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Ministarstvo navodi da su 22 drona oborena iznad Crnog mora, 21 iznad Rostovske i Samarske oblasti, 18 bespilotnih letjelica oboreno je iznad Krasnodarskog kraja, 11 iznad Krima, tri iznad Voronje&scaron;ke i Saratovske oblasti, dvije iznad Volgogradske oblasti i jedna iznad Azovskog mora.
Mađarska tužila EU zbog kori&scaron;ćenja zamrznute ruske imovine
Mađarska je zvanično pokrenula tužbu protiv Savjeta Evropske unije i Evropskog fonda za mir pred Sudom Evropske unije u Luksemburgu, zbog odluke kojom se prihod od zamrznute ruske državne imovine koristi za vojnu pomoć Ukrajini.
Evropski sud je 25. avgusta objavio da je primio predmet, čime je postupak zvanično pokrenut, prenosi mađarski portal Portfolio.
Sporna odluka Savjeta EU iz maja 2024. godine predviđa da se 99,7 odsto neto prihoda ostvarenog upravljanjem zamrznutim sredstvima ruske centralne banke usmjeri u fond EPF, iz kojeg se Ukrajini isporučuju oružje, municija i druga vojna pomoć.
Mađarska osporava zakonitost ovog poteza, tvrdeći da nije učestvovala u glasanju, jer je označena kao &ldquo;država koja ne doprinosi&rdquo;, čime joj je uskraćeno pravo odlučivanja, kao i da je odluka donijeta bez odobrenja i da su povrijeđena osnovna pravila odlučivanja u EU, a zapisnici ne odražavaju stvarni tok događaja.
U zemljama EU zamrznuto je oko 200 milijardi eura ruske imovine, dok se prihodi od kamata i investicija na ta sredstva procjenjuju na tri do pet milijardi eura godi&scaron;nje. Novac se koristi za pomoć Ukrajini, bez dodatnog opterećenja nacionalnih budžeta članica.
Spor dolazi nakon &scaron;to je Mađarska vi&scaron;e puta koristila pravo veta kako bi blokirala finansijsku i vojnu podr&scaron;ku Ukrajini.
Kao odgovor, većina članica EU počela je da traži pravne načine da zaobiđe Budimpe&scaron;tu, smatrajući da se ne radi o novim budžetskim izdacima, već o raspodjeli već postojećih sredstava.
Postupak pred sudom može trajati godinama.
&nbsp;

Napad na Kijev – osmoro stradalih, 38 povrijeđenih; Rusija: Oboreno više od 100 dronova tokom noći

RAT U UKRAJINI

Direktorica organizacije za prava djece Save the Children detaljno je opisala potresnu agoniju izgladnjele djece u Gazi, rekav&scaron;i da su fizički toliko iscrpljeni da vi&scaron;e nemaju snage ni da plaču.
Obraćajući se sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o izraelsko-palestinskom sukobu, predsjednica ove međunarodne humanitarne organizacije, Inger Ashing, izjavila je da glad &ndash; za koju je UN pro&scaron;le sedmice potvrdio da je prisutna u Gazi &ndash; nije samo tehnički pojam.
"Kada nema dovoljno hrane, djeca pate od akutne neuhranjenosti, a zatim umiru polako i u bolovima. To, jasno rečeno, jeste glad", rekla je Ashing.
Zatim je opisala &scaron;ta se de&scaron;ava kada djeca umiru od gladi, proces koji, prema njenim riječima, traje nekoliko sedmica. Tijelo, rekla je Ashing, najprije koristi vlastitu masnoću da bi preživjelo, ali kada vi&scaron;e nema tjelesne masti, tijelo počinje da tro&scaron;i samo sebe, koristeći mi&scaron;iće i vitalne organe.
"Međutim, na&scaron;e klinike su gotovo tihe. Djeca nemaju snage ni da govore ni da plaču u agoniji. Leže, fizički iscrpljena, i polako umiru", rekla je Ashing.
Ona je insistirala da su humanitarne organizacije glasno upozoravale na glad, kada je Izrael zaustavio ulazak hrane i drugih osnovnih potrep&scaron;tina u Gazu tokom rata.
"Svi prisutni na ovom skupu imaju moralnu i pravnu odgovornost da djeluju kako bi se ova okrutnost zaustavila", rekla je Ashing.
UN je pro&scaron;le sedmice zvanično proglasio glad u Gazi, okrivljujući ono &scaron;to je nazvao sistematskim ometanjem pomoći od strane Izraela tokom vi&scaron;e od 22 mjeseca rata.
Organizacija koja prati glad, nazvana Integrisana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC), saop&scaron;tila je da glad pogađa 500.000 ljudi u gradu Gazi, te da će se do kraja septembra pro&scaron;iriti na oko dvije trećine cijele palestinske teritorije.

Save the Children: Djeca u Gazi toliko su izgladnjela da više nemaju snage ni da plaču

UN PROŠLE SEDMICE ZVANIČNO PROGLASIO GLAD U GAZI

Ukrajinska delegacija će se sastati sa timom američkog predsjednika Donalda Trampa u petak, 29. avgusta, a razgovaraće o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, saop&scaron;tio je večeras predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u video obraćanju.
"Danas se nastavlja na&scaron; diplomatski rad &ndash; rad na&scaron;e Kancelarije, Ministarstva spoljnih poslova, Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu &ndash; sa partnerima koji podržavaju potrebu za formatom na nivou lidera &ndash; formatom za okončanje rata. Nivo lidera nam omogućava da razgovaramo o ključnim pitanjima &ndash; to je upravo nivo koji nam je potreban", rekao je Zelenski, prenosi ukrajinski portal RBK.
Napomenuo je i da "svi vide veoma drske negativne signale iz Moskve" u vezi sa pregovorima.
"Rusi neće ispuniti ono &scaron;to su obećali, i obećali SAD, obećali drugima u svijetu koji insistiraju na zaustavljanju ubistava i na pravoj diplomatiji. Moramo da izvr&scaron;imo pritisak. Moramo da natjeramo Rusiju da preduzme prave korake. Rusija mora da okonča rat koji je započela, koji nastavlja", naglasio je predsjednik Ukrajine.
Prema njegovim rečima, na Ruse se mora izvr&scaron;iti pritisak da daju pravi odgovor. a to kako je ocijenio, zavisi od SAD i "svih onih koji vjeruju da je ovaj rat zaista pogre&scaron;an".

Zelenski: Sastanak ukrajinske i američke delegacije u petak

SAOPŠTIO UKRAJINISKI PREDSJEDNIK

Tri osobe su danas poginule, a 20 je ranjeno u napadu vatrenim oružjem na katoličku &scaron;kolu u Mineapolisu.
"Dvoje djece je ubijeno u pucnjavi u Mineapolisu. Imala su osam i deset godina", potvrdio je &scaron;ef policije Mineapolisa Brajan O&rsquo;Hara.
Među mrtvima je i napadač koji je izvr&scaron;io samoubistvo, javio je Rojters.
Četrnaest povrijeđenih su djeca, a dvoje od njih je i dalje u kritičnom stanju, rekao je &scaron;ef policije.
Radi se o privatnoj osnovnoj &scaron;koli sa oko 400 učenika.
Policija je saop&scaron;tila da je napadač bio obučen u crno kada je otvorio vatru iz pu&scaron;ke na djecu na jutarnjoj misi.

Pucnjava u katoličkoj školi u Mineapolisu: Troje ubjenih, 20 ranjenih, napadač izvršio samoubistvo

TOKOM MISE

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je umanjio vjerovatnoću skorog sastanka lidera Rusije i Ukrajine i najavio mogućnost novih sankcija Moskvi, iako je takođe rekao da ukrajinska strana nije bez krivice.
"Želim da se taj (rat) zavr&scaron;i", rekao je juče Tramp novinarima u Bijeloj kući. "Vrlo je, vrlo ozbiljno ono &scaron;to imam na umu, ako moram to učiniti. Ali želim da se zavr&scaron;i."
"Želimo da se zavr&scaron;i. Imamo ekonomske sankcije", kazao je.
"Neće biti svjetski rat, ali će biti ekonomski rat", rekao je Tramp. "Ekonomski rat će biti lo&scaron;, i biće lo&scaron; za Rusiju, a ja to ne želim."
Tramp je i ranije upozorio Moskvu na moguće ekonomske mjere, ali ih jo&scaron; nije nametnuo, dok su Va&scaron;ington i Zapad ranije uveli niz te&scaron;kih sankcija Rusiji od početka njene potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
"Mislim da je on (ruski predsjednik Vladimir Putin) na mnogo načina prisutan. Ponekad će on biti prisutan, a (ukrajinski predsjednik Volodimir) Zelenski neće biti prisutan."
"Znate, kao, koga danas imamo? Moram ih obojicu uhvatiti u isto vrijeme", dodao je Tramp nakon televizijskog sastanka kabineta koji je trajao tri sata i 16 minuta.
"Zelenski nije ba&scaron; nevin. Sada se slažem s njim, ali imamo mnogo drugačiji odnos jer sada ne plaćamo nikakav novac Ukrajini", rekao je Tramp, misleći na sporazum u kojem članice NATO-a kupuju američko oružje za upotrebu u Kijevu.
U svojim posljednjim komentarima, takođe je nagovijestio mogućnost mjera protiv Kijeva bez navođenja detalja.
"U veoma sam dobrim odnosima s Putinom. Ako mogu spasiti hiljade ljudi od smrti kroz sankcije protiv Rusije ili Ukrajine ili bilo koga, to je dobro."
Kada su ga pitali o Putinovom odbijanju da se direktno sastane sa Zelenskim i o tome kako Kremlj dovodi u pitanje "legitimnost" ukrajinskog lidera, Tramp je rekao: "Nije važno &scaron;ta (Rusi) kažu. Svi se pretvaraju. Sve su to gluposti."
Rusija je nastavila sa svojom potpunom invazijom na Ukrajinu bez pauze nakon Trampovih sastanaka s Putinom na Aljasci 15. avgusta i sa Zelenskim i evropskim liderima u Bijeloj kući tri dana kasnije.
Tramp, koji od preuzimanja dužnosti u januaru poku&scaron;ava posredovati u okončanju rata, iskoristio je sastanke da insistira na sastanku licem u lice između Putina i Zelenskog, koji se nisu lično sastali od 2019. godine.
Zelenski &ndash; koji je insistirao na takvom sastanku s Putinom &ndash; 26. avgusta je rekao da bi Turska, zemlje Persijskog zaliva ili evropske zemlje mogle biti domaćini bilo kakvih pregovora koje bi on eventualno mogao održati s Putinom.
Međutim, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pro&scaron;le sedmice je za NBC TV izjavio da "ova agenda uop&scaron;te nije spremna".
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof kasnije je rekao da će se uskoro sastati s ukrajinskim predstavnicima u Njujorku.
"Sastajem se s Ukrajincima ove sedmice... i to je veliki signal", rekao je za Fox News.
"Razgovaramo s Rusima svaki dan."
U međuvremenu, ukrajinski vojni lideri su obavijestili Zelenskog o de&scaron;avanjima na istoku zemlje, gdje je Rusija posljednjih mjeseci ostvarila napredak na rati&scaron;tu protiv nadjačene ukrajinske vojske, kako u ljudstvu tako i u naoružanju.
"Na&scaron;a glavna pažnja sada je prvenstveno usmjerena na Pokrovsk, Dobropilje, Novopavlivsk, Kupjansk, kao i na pravce Zaporižja", napisao je na Telegramu vrhovni vojni komandant Ukrajine, general Oleksandr Sirski.
Sirski je izvijestio da "imamo pozitivne trendove u pograničnim područjima Sumske i Harkovske regije", iako se tvrdnje rati&scaron;tu ne mogu uvijek odmah provjeriti.
Kijev hitno traži vi&scaron;e oružja od Zapada usred zabrinutosti da, čak i nakon dva nedavna samita u Sjedinjenim Državama, Rusija "nije zainteresovana" za mir, rekao je 25. avgusta vi&scaron;i savjetnik Zelenskog za Current Time program Radija Slobodna Evropa (RSE).
Sjedinjene Države i evropske nacije su od početka invazije velikih razmjera isporučile Ukrajini pomoć i vojnu opremu u vrijednosti od milijardi dolara, iako je Tramp vr&scaron;io pritisak na Evropu da preuzme veći dio tereta.
Mihajlo Podoljak je rekao da je Kijev u "aktivnim konsultacijama" sa američkim i evropskim zvaničnicima "o povećanju ponude raznih alata za provođenje operacija protiv rata".
Van rati&scaron;ta, ukrajinska vlada je saop&scaron;tila da je mu&scaron;karcima do 22 godine odobrila napu&scaron;tanje zemlje uprkos ratu koji je u toku.
"Mu&scaron;karci između 18 i 22 godine mogu nesmetano prelaziti granicu tokom ratnog stanja", napisala je premijerka Julija Sviridenko na Telegramu.
Kijev je zabranio mu&scaron;karcima između 18 i 60 godina da napu&scaron;taju zemlju otkako je Rusija započela rat velikih razmjera.
Uvođenje ratnog stanja koje je ograničilo putovanja ukrajinskih mu&scaron;karaca u inostranstvo razdvojilo je porodice, poremetilo studije i mogućnosti rada u inostranstvu, te stvorilo tenzije na graničnim prelazima.

Tramp najavljuje "ekonomski rat" ako Rusija odbije dogovor o miru

AMERIČKI PREDSJEDNIK PONOVO PRIJETI NOVIM SANKCIJAMA

Sjedinjene Američke Države izrazile su spremnost da pruže obavje&scaron;tajnu podr&scaron;ku u okviru potencijalnih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i da učestvuju u stvaranju evropskog protivvazdu&scaron;nog &scaron;tita za nju, pi&scaron;e Financial Times. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Turska, zemlje Persijskog zaliva ili evropske zemlje mogle biti domaćini razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.&nbsp;
Ruske trupe napale dva okruga Dnjepropetrovske oblasti, o&scaron;tećen soliter i farma
Ruske snage napale su Nikopoljski i Sineljnički okrug Dnjepropetrovske oblasti, pričiniv&scaron;i značajnu materijalnu &scaron;tetu, saop&scaron;tio je načelnik Dnjepropetrovske regionalne vojne uprave Serhij Lisak.
Prema njegovim riječima, napadi su usmjereni na naselja u Nikopoljskom okrugu, uključujući Marganets, Pokrovska i Mirivska.
Ruske trupe koristile su bespilotne letjelice i te&scaron;ku artiljeriju, a tokom napada o&scaron;tećena je petospratna zgrada u Nikopolju.
U Sineljničkom okrugu, napad bespilotnim letjelicama izazvao je požar na farmi u naselju Povska, koji je kasnije uga&scaron;en. Lisak je napomenuo da nije bilo smrtnih slučajeva, niti povrijeđenih tokom napada.
Prema izvje&scaron;taju, snage protivvazdu&scaron;ne odbrane tokom noći su oborile &scaron;est ruskih bespilotnih letjelica iznad Dnjepropetrovske oblasti. Međutim, tokom jučera&scaron;njeg dana, ruska vojska je nastavila napade, ispaljujući artiljeriju i protivvazdu&scaron;ne rakete, pri čemu je povređena 65-godi&scaron;nja žena.
Napad dronovima na Rusiju &ndash; eksplozija u Rostovu, oborene letjelice u vi&scaron;e oblasti
Sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tili su 26 dronova iznad pet ruskih regiona tokom noći, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kako se navodi, oboreno je 15 bespilotnih letjelica u Rostovskoj oblasti, četiri u Orelskoj oblasti, tri u Belgorodskoj oblasti i po dva u Brjanskoj i Kurskoj oblasti, prenosi RIA Novosti.
Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je i da su njihove jedinice identifikovale i uni&scaron;tile kontrolni punkt za upravljanje bespilotnim letjelicama ukrajinskih snaga u Kuzminovki.
Kasno sinoć, nakon pada jedne bespilotne letjelice, do&scaron;lo je do eksplozije na krovu četvorospratnice u Rostovu na Donu, &scaron;to je izazvalo požar. Požar je u međuvremenu lokalizovan, a povrijeđenih nije bilo.
Zelenski: Sa strane Ukrajine sve će biti maksimalno spremno da se okonča rat
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će tokom ove nedjelje predstavnici te zemlje imati vi&scaron;e međunarodnih kontakata, koji bi mogli biti korak ka okončanju rata sa Rusijom, kao i da će sa strane Ukrajine &ldquo;sve biti maksimalno spremno da se okonča rat&rdquo;.
&ldquo;Ove nedjelje biće kontakata sa Turskom, biće kontakata sa zemljama Zaliva, sa evropskim zemljama, koje mogu biti platforme za razgovor sa Rusima&rdquo;, rekao je Zelenski u video-obraćanju.
On je kazao da je važno da zemlje partneri Ukrajine ovo potvrde.
&ldquo;I u budućnosti će sve zavisiti isključivo od volje svjetskih lidera, prije svega Sjedinjenih Američkih Država, da izvr&scaron;e pritisak na Rusiju&rdquo;, naglasio je Zelenski.
Prema njegovim riječima, potrebni su novi koraci, i novi pritisak kroz sankcije i carine, kako bi se Rusija primorala da okonča rat.
&ldquo;Upravo sam održao sastanak sa diplomatskim timom &ndash; Ministarstvom vanjskih poslova, Kancelarijom, svima. Pripremamo nove kontakte sa liderima zemalja partnera. Očekujemo da će naredne nedjelje biti veoma aktivne&rdquo;, dodao je Zelenski.
&nbsp;

Rusija pod udarom ukrajinskih dronova ― eksplozija i požar u Rostovu; Moskva odgovorila napadom na Dnjepropetrovsk

Napeta je situacija ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Studenti&nbsp; su uspjeli su da uđu u zgradu te visokoobrazovne ustanove kroz&nbsp; prozor u dvori&scaron;tu između Pravnog i Filozofskog fakulteta. Ispred fakulteta se nalaze građani koji su do&scaron;li da podrže studente. Na poziv dekana Milivoja Alanovića do&scaron;la je i policija u opremi za razbijanje demonstracija.
Kordon interventne i Žandarmerije i dalje je ispred ulaza fakulteta, veliki broj građana, mahom studenata.
Oni uzvikuju "uprava napolje".
Profesorka Filozofskog fakulteta Jelena Kleut ocijenila je kao &bdquo;zastra&scaron;ujuće i duboko zabrinjavajuće&ldquo; de&scaron;avanje ispred tog fakulteta.
&bdquo;To čini situaciju u kampusu izrazito neizvjesnom, do&scaron;la je policija u punoj opremi. U okolini Filozofskog fakulteta se nalaze i drugi fakulteti i zapravo poslije dekana DIF-a Patrika Drida koji je na sličan način pozvao policiju ispred svog fakulteta, dekan Alanović se upisuje u tu nečasnu istoriju dekana koji se nije libio da na svoje studente pozove policiju&ldquo;, rekla je Kleut.
Ministar unutra&scaron;njih poslova Ivica Dačić rekao je da je policija do&scaron;la na poziv dekana Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a da su je okupljeni demonstranti fizički napadali, sprječavajući je da priđu zgradi fakulteta. Dačić je rekao da će policija ostati dok god to bude potrebno, i da neće dozvoliti nasilan ulazak demonstranata u zgradu.
Dekan Filozofskog fakulteta Milivoj Alanović rekao je reporterki N1, na pitanje da li planira da napusti zgradu fakulteta, da &bdquo;čekaju dalje instrukcije o njhovoj bezbjednosti&ldquo;.
On je kazao da je pozvao policiju jer je provaljeno u studentsku službu.

Napeto ispred Filozofskog u Novom Sadu: Policija čuva dekana u zgradi, okupljeni uzvikuju: Uprava napolje

STUDENTI I GRAĐANI KOJI IH PODRŽAVAJU NE ODUSTAJU OD PROTESTA

Dječak star 15 godina poginuo je juče popodne u selu Dojkinci na vodopadu Tupavica na Staroj planini.
Dječak se penjao po stijenama, ali se okliznuo, pao i udario glavom o stijenu, rečeno je u Policijskoj upravi u Pirotu, prenosi RTS.
Njegovi roditelji su ga izvukli iz vode, ali je on preminuo na licu mjesta. Hitna pomoć je konstatovala smrt.
&nbsp;

Dječak poginuo na vodopadu Tupavica

TRAGEDIJA NA STAROJ PLANINI

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Var&scaron;ava nakon rata ne namjerava da &scaron;alje vojnike u Ukrajinu, ali će biti odgovorna za logističku organizaciju pomoći Kijevu, kao i za za&scaron;titu evropske granice. Ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan razgovarali su o rezultatima rusko-američkog samita održanog na Aljasci.&nbsp;
Iznad Krima oboreno osam bespilotnih letjelica
Samo u roku od pola sata iznad Krima oboreno je osam ukrajinskih bespilotnih letjelica, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije, prenosi Tass.
Ruska PVO uni&scaron;tila 43 ukrajinska drona
Ruski odbrambeni sistemi su tokom noći presreli i uni&scaron;tili 43 ukrajinska drona, objavila je u agencija RIA Novosti, pozivajući se na podatke tamo&scaron;njeg Ministarstva odbrane.
Sibiha sa Rubijom: Ukrajini potrebne vojne i diplomatske garancije
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju da bezbjednosne garancije za Kijev moraju da uključuju vojne, diplomatske i pravne mjere.
On je to izjavio tokom telefonskog razgovora sa Rubiom, u kojem su takođe učestvovali &scaron;efovi diplomatija nekoliko evropskih država i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Kaja Kalas.
Sibiha je napomenuo da je razgovor bio zasnovan na prethodnim kontaktima između lidera Ukrajine i SAD, uspje&scaron;noj posjeti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Va&scaron;ingtonu i radu savjetnika za nacionalnu bezbjednost, prenosi Ukrinform.
&rdquo;Potvrdio sam stav Ukrajine da garancije bezbjednosti moraju biti konkretne, pravno obavezujuće i efikasne&rdquo;, rekao je on, dodajući da one takođe &rdquo;moraju biti vi&scaron;edimenzionalne, da uključuju vojni, diplomatski, pravni i druge nivoe&rdquo;.
Sibiha je istakao da je jačanje ukrajinske vojske ključni dio bilo kakvih garancija, dodav&scaron;i da je Kijev spreman da preduzme dalje korake za postizanje mira.
&rdquo;Spremni smo za sastanke na nivou rukovodstva u bilo kojem formatu i geografskoj lokaciji. Spremni smo da okončamo ubistva i damo &scaron;ansu diplomatiji. Ako Rusija nastavi da odbacuje značajne, konstruktivne korake ka miru, mora se suočiti sa posljedicama: ozbiljnim poo&scaron;travanjem sankcija i jačanjem potencijala Ukrajine&rdquo;, naglasio je ukrajinski ministar.
Istovremeno, Stejt department je saop&scaron;tio da su se zvaničnici dogovorili da &rdquo;nastave koordinaciju diplomatskih napora kako bi se okončao rusko-ukrajinski rat kroz dugoročno pregovaračko rje&scaron;enje&rdquo;.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da jo&scaron; nijesu razmatrane konkretne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, ali da će Sjedinjene Američke Države podržati tu zemlju. Ocijenio je, takođe, da ruski predsjednik Vladimir Putin ne radi na sastanku sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, jer ga &bdquo;ne voli&ldquo;.
Zelenski je, u međuvremenu, rekao da rat nije samo oružani sukob Rusije i Ukrajine, već borba različitih pogleda na svijet, naglasiv&scaron;i da se svi Ukrajinci mole za trajni mir.
Specijalni predstavnik SAD za Ukrajinu i Rusiju Kit Kelog, u posjeti Kijevu, istakao je da je Trampova administracija posvećena okončanju rata i da se nada da će sljedeće godine u isto vrijeme Ukrajina biti zemlja u kojoj neće biti sukoba.
Osim toga, poljski premijer Donald Tusk izjavio je da Var&scaron;ava poslije rata ne namjerava da &scaron;alje vojnike u misiju u Ukrajinu, ali će biti odgovorna za logističku organizaciju pomoći Kijevu, kao i za za&scaron;titu evropske granice.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan razgovarali su o rezultatima rusko-američkog samita održanog na Aljasci. Peze&scaron;kijan je izrazio podr&scaron;ku diplomatskim naporima usmjerenim ka mirnom rje&scaron;avanju ukrajinske krize.
Za to vrijeme, poslije ukrajinskih napada na rusku infrastrukturu, skočile su cijene nafte &ndash; nafta &bdquo;brent&ldquo; poskupjela je 1,5 odsto na oko 67,8 dolara po barelu, a američka sirova nafta skočila je na 64,7 dolara po barelu, &scaron;to je najvi&scaron;i nivo u skoro tri sedmice.

Sibiha sa Rubijom: Ukrajini potrebne vojne i diplomatske garancije; Tusk: Poljska neće slati trupe u Ukrajinu

SAMO U ROKU OD POLA SATA IZNAD KRIMA OBORENO OSAM UKRAJINSKIH BESPILOTNIH LETJELICA

Su&scaron;a je nastavila da bude izuzetno jaka početkom avgusta u Evropi, sa vi&scaron;e od polovine (51,3 odsto) pogođenog zemlji&scaron;ta, prema dana&scaron;njoj analizi najnovijih podataka Evropske opservatorije za su&scaron;u, prenosi agencija AFP.
Tako visoka stopa nikada nije zabilježena u periodu od 1. do 10. avgusta, od kada su 2012. godine počela posmatranja.
Od sredine aprila, oko polovine ovog područja je pogođeno su&scaron;om, koja po ozbiljnosti prema&scaron;uje jaku su&scaron;u leta 2022.&nbsp;
Indikator su&scaron;e Evropske opservatorije Kopernikus, sastavljen iz satelitskih posmatranja, kombinuje nivoe padavina, vlažnost zemlji&scaron;ta i uslove vegetacije.
Podeljen je na tri nivoa su&scaron;e: praćenje, upozorenje i uzbuna. Početkom avgusta, 7,8 odsto Evrope i mediteranskog regiona bilo je u stanju uzbune (najozbiljnijeg nivoa), 38,7 odsto u stanju upozorenja i 4,9 odsto u stanju nadzora.
Kavkaz i sjeverni Balkan su regioni najvi&scaron;e pogođeni su&scaron;om. Gruzija i Jermenija su pogođene su&scaron;om na 97 odsto svoje teritorije, kao i Bugarska i Kosovo, dok su Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Mađarska sve imale najmanje tri četvrtine svoje povr&scaron;ine pod upozorenjem ili uzbunom.
Taj dio Evrope pogodili su toplotni talasi u julu i avgustu, &scaron;to je podstaklo brojne &scaron;umske požare, od kojih su neki bili fatalni (jedan smrtni slučaj u Crnoj Gori, jedan u Albaniji).
&Scaron;panija, Portugal i Italija, koje su takođe pogođene jakim požarima ranije ovog mjeseca, sada su samo lokalno pogođene su&scaron;om.

Velika suša pogodila Evropu, najgore na Balkanu i Kavkazu

POČETKOM AVGUSTA

Broj stradalih u ruskom jučera&scaron;njem napadu na Kijev porastao je na 23, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici. Sa druge strane, Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su njene snage tokom noći uni&scaron;tile 54 ukrajinska drona.
Prema posljednjim podacima, u ruskom napadu na Kijev 63 osobe su ranjene, a 10 je zarobljeno u ru&scaron;evinama, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.
Rusija, s druge strane, tvrdi da je u napadima ciljala vojne lokacije koristeći hipersonične rakete. Takođe, navodi da je u napadu ukrajinskih snaga na fabriku za preradu rude gvožđa "Dnjeprorudni" u Zaporo&scaron;koj oblasti povrijeđeno sedmoro ljudi.
Bijela kuća saop&scaron;tila je da američki predjsednik Donald Tramp nije bio iznenađen ruskim napadom na Kijev, ali da nije bio srećan zbog ove vijesti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da napadi na Kijev, u kojima su pogođena civilna područja i diplomatska misija EU, pokazuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman da nastavi rat.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, međutim, tvrdi da Moskva ostaje otvorena za pregovore sa Ukrajinom.
Kijev, sa druge strane, insistira da su pregovori mogući samo ako Rusija povuče svoje snage.
Isporuke ruske sirove nafte u Mađarsku i Slovačku kroz naftovod "Družba" obnovljene su nakon &scaron;to je ovaj naftovod prije nekoliko dana bio o&scaron;tećen u ukrajinskim napadima.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav &Scaron;ikorski predložio je da ukrajinski komandant Robert Brovda, kome je Mađarska zabranila ulazak zbog napada na naftovod "Družba", dođe u Poljsku na oporavak.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto potvrdio je da je Budimpe&scaron;ta uvela sankcije Brovdi zbog ovog incidenta.

Broj žrtava u napadu na Kijev porastao na 23; Rusija tvrdi da je uništila 54 drona tokom noći