Globus

Prava drama se danas odvijala u centru Tuzle, kada je tokom policijske potjere za kriminalcem, jedan od službenika Ministarstva unutra&scaron;njih poslova &nbsp;Tuzlanskog Kantona (TK) M. A. pao u korito rijeke Jale. On je hitno prevezen u Univerzitetski klinički centar u Tuzli, potvrđeno je za portal Klix.ba.
Na &scaron;irem području tog grada i dalje traje potraga za dvije osobe koje su se takođe na&scaron;le u koritu rijeke Jale. Kako je nezvanično potvrđeno za portal Klix.ba iz vi&scaron;e izvora, riječ je o jednom civilu, osobi za kojom je tragala policija i jo&scaron; jednim policajcem koji je u toj potjeri učestvovao.
Vatrogasci, službenici hitne pomoći i policajci u koordiniranoj akciji su iz korita rijeke Jale u Tuzli su uspjeli izvući jednog policajca, dok nadležne službe i dalje tragaju za njegovim kolegom i jo&scaron; jednom osobom.

Drama u Tuzli: Nabujala rijeka odnijela policajce i osumnjičenog

U TOKU POTRAGA

Samit u Parizu na kom su glavna tema bile bezbjednosne granacije u slučaju prekida vatre između Kijeva i Moskve je zavr&scaron;en.
Samitu tzv. koalicije voljnih su prisustvovali visoki predstavnici 31 zemlje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, takođe, su bili dio samita.
Zelenski je zahvalio Starmeru i Francuskoj na podr&scaron;ci, ponavljajući da nikakve sankcije ne treba ukidati dok Rusija ne zaustavi rat.
On takođe kaže da su na stolu novi paketi za podr&scaron;ku Ukrajini i da je postojao &bdquo;zajednički glas&ldquo; o tome kako da potisne Rusiju.
Ukrajinski lider je naglasio da su "svi razumjeli da Rusija ne želi nikakav mir".
Starmer&nbsp;poručuje da "toliko zemalja stoji uz Ukrajinu u ovom ključnom trenutku, kao &scaron;to su to činile vi&scaron;e od tri godine&ldquo;.
On dodaje da će oni nastaviti da stoje uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.
Cilj sastanka bio je da se finalizuje vi&scaron;eslojni okvir vojnih garancija i pomoći Ukrajini, razvijen pod vođstvom Francuske i Britanije.
&nbsp;

Završen sastanak tzv. koalicije voljnih u Parizu; Zelenski: Svi su razumjeli da Rusija ne želi nikakav mir

GLAVNA TEMA BILE SU BEZBJEDNOSNE GRANACIJE U SLUČAJU PREKIDA VATRE IZMEĐU KIJEVA I MOSKVE

Lideri vi&scaron;e od 30 zemalja sastali su se danas u Parizu na ključnim razgovorima o odbrani u okviru koalicije voljnih, koja bi trebalo da ojača podr&scaron;ku Ukrajini u slučaju dogovora o prekidu vatre ili postizanja mirovnog sporazuma o okončanju trogodi&scaron;njeg rata.
Samit je organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron, a lideri iz Evrope, kao i predstavnici Kanade i Turske, diskutuju i o formatu buduće bezbjednosne garancije koju bi mogli ponuditi Kijevu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, predstavnici država će razgovarati i o aktuelnim pitanjima koja se razmatraju u pregovorima koje vode Sjedinjene Američke Države, uključujući sporni zahtjev Rusije za ublažavanje sankcija.
Očekuje se da će lideri razgovarati o daljoj vojnoj pomoći Ukrajini, održavanju i nadzoru bilo kakvih sporazuma o primirju, uključujući nedavno dogovoreni za Crno more, kao i o tome kako dugoročno finansirati i opremiti ukrajinsku vojsku.
Na samitu će biti riječi i o raspoređivanju evropskih snaga za pružanje bezbjednosti na terenu u Ukrajini, kao dijelu &scaron;ireg mirovnog sporazuma.
Makron je ranije rekao da će formiranje evropskih snaga za osiguranje biti tema dana&scaron;njih razgovora, ali je naglasio da te snage neće biti na prvoj liniji fronta i neće biti zadužene za praćenje ili sprovođenje prekida vatre.
On je sugerisao da je to posao koji bi mogao pasti na mirovne snage Ujedinjenih nacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je prethodno partnere Ukrajine da budu "barem jednako otporni kao mi" suočeni s uslovima koje je Rusija postavila za sprovođenje nedavnog sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru.

Počeo samit tzv. " Koalicije voljnih" o ratu u Ukrajini

U PARIZU

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je danas da bi predložene evropske vojne snage, koje bi eventualno bile raspoređene u Ukrajini, na osnovu potencijalnog mirovnog sporazuma, mogle da "odgovore na napad Rusije" ukoliko bi ga Moskva pokrenula.
Makron je to izjavio poslije razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, uoči samita u Parizu na kojem će predstavnici tridesetak nacija sjutra razgovarati o predloženim snagama za Ukrajinu, za koje predsjednik Francuske predlaže da budu raspoređene &bdquo;po važnim gradovima&ldquo; i drugim mjestima.
&bdquo;Ako opet bude op&scaron;te agresije protiv teritorije Ukrajine, ove borbene snage bi, zapravo, bile napadnute i onda bi uslijedio na&scaron; uobičajeni okvir angažovanja&ldquo;, rekao je Makron i dodao: &bdquo;Na&scaron;i vojnici, kad su umije&scaron;ani i raspoređeni, tamo su da reaguju i odgovore na odluke vrhovnog komandanta i, ako su u konfiliktnoj situaciji, da na nju odgovore&ldquo;.
Makron u tandemu sa premijerom Velike Britanije Kirom Starmerom insistira na tome da se stvori koalicija zemalja voljnih da, na ovaj ili na onaj način, podrže raspoređivanje vojne sile u Ukrajini, sa ciljem da se obezbijedi trajan mir time &scaron;to bi se Rusija odvratila od ideje da ponovo napadne tu zemlju.
Makron nije precizirao koju je vrstu odgovora zamislio u slučaju ruskog napada.
Rekao je da predložene evropske trupe ne bi bile stacionirane na linijama fronta u Ukrajini &bdquo;niti bi se uključivale prvog dana u suprotstavljanje ruskim snagama&ldquo;, već bi to &bdquo;bile trupe za odvraćanje Rusije od ponovnog napada&ldquo;.
&bdquo;Time &scaron;to bi držale strate&scaron;ke gradove, strate&scaron;ke baze, to bi označilo jasnu podr&scaron;ku nekoliko evropskih zemalja i saveznika&ldquo;, dodao je.
Prema tome, kako je kazao, &bdquo;mi nismo na linijama fronta, ne idemo u bitku, ali smo tamo da garantujemo trajni mir&ldquo;.
&bdquo;To je pacifistički pristup. Jedini koji bi u tom trenutku pokrenuli konflikt, ratnu situaciju, bili bi Rusi &ndash; ako bi se ponovo odlučili da krenu u agresiju&ldquo;, rekao je predsjednik Francuske.
Makron očekuje 31 državnu delegaciju sjutra ujutru u Jelisejskoj palati, &scaron;to je vi&scaron;e no &scaron;to ih je bilo prvi put istim povodom u Parizu, prije mesec. To je, kako tvrde zvaničnici iz predsjedničke palate, dokaz da stvaranje koalicije za pomoć Ukrajini &ndash; uz mogućnost slanja trupa u tu zemlju &ndash; dobija zamajac.
SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, međutim, ne pokazuju javni entuzijazam za razgovore o stvaranju koalicije koja bi potencijalno poslala trupe u Ukrajinu da bi odvraćala Rusiju od novog napada, ako bude postignut dogovor o prekidu vatre.
Specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Stiven Vitkof odbacio je ideju o raspoređivanju evropskih trupa, pa čak i potrebu da se tako ne&scaron;to uop&scaron;te radi.
&bdquo;To je kombinacija držanja i pozeraja, kombinacija koja je upro&scaron;ćena&ldquo;, rekao je Vitkof u intervjuu sa nekada&scaron;njim novinarem Foks njuza Takerom Karlsonom.
Evropa ne dijeli takav pogled, a koalicija koju predlažu Makron i Starmer zasniva se na premisi da se poslije svega &scaron;to je predsjednik Rusije Vladimir Putin uradio u Ukrajini jo&scaron; od 2014. godine (odnosno od aneksije Krima), njemu ne može vjerovati, i da bi evropske trupe mogle pomoći u sprečavanju opasnosti od nekog potencijalnog budućeg napada.

Makron: Predložene evropske vojne snage u Ukrajini mogle bi da dejstvuju, ako ih Rusija napadne

SAOPŠTIO FRANCUSKI PREDSJEDNIK

Sud Bosne i Hercegovine je zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skup&scaron;tine RS-a Nenadom Stevandićem, nakon &scaron;to su pre&scaron;li državnu granicu, a za njima postoji raspisana unutra&scaron;nja potjernica.
Sud BiH je zahtjev za međunarodnom potjernicom dostavio kabinetu Interpola u Sarajevu, a da bi međunarodna potjernica bila na snazi mora je odobriti centrala u Lionu, potvrđeno je za Klix.ba.
Dodik je u ponedjeljak pre&scaron;ao državnu granicu prvi put otkako je izdat nalog za njegovo privođenje, čime se otvorila mogućnost za raspisivanjem međunarodne potjernice.
Nakon kratkog boravka u Srbiji odmah je oti&scaron;ao za Izrael, gdje jo&scaron; boravi.
Granična policija BiH sprovodi istragu o tome kako je Dodik pre&scaron;ao granicu s obzirom na to da postoje izvje&scaron;taji da je delegacija pod rotacijama pre&scaron;la granični prijelaz Rača, bez obaveznog zaustavljanja.
Ranije je državnu granicu prelazio i Nenad Stevandić, odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta.
U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.
Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Vi&scaron;kovićem, osumnjičeni u predmetu Tužila&scaron;tva BiH, koji se odnosi na krivično djelo napad na ustavni poredak.
Nedavno je izdat nalog za njihovo hap&scaron;enje, ali je ocijenjeno da je preveliki sigurnosni rizik za uobičajeni postupak realizacije privođenja.

Sud BiH zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem

DA BI MEĐUNARODNA POTJERNICA BILA NA SNAZI MORA JE ODOBRITI CENTRALA U LIONU

Neće biti normalizacije odnosa sa Rusijom ni nakon zavr&scaron;etka rata u Ukrajini, izjavio je danas generalni sekretar NATO Mark Rute.
"To se neće dogoditi. Ovo će trajati decenijama, jer postoji potpuni nedostatak povjerenja. Prijetnja je i dalje prisutna, čak i ako se rat zavr&scaron;i, ruska prijetnja je i dalje prisutna", rekao je Rute nakon govora u Var&scaron;avskoj &scaron;koli ekonomije.
On je istakao da Evropa i dalje može da vjeruje američkoj administraciji, uprkos objavljivanju razgovora američkih zvaničnika o napadima na jemenske Hute, nakon &scaron;to je novinar lista ''Atlantik'', Džef Goldberg, gre&scaron;kom bio uključen u grupni čet na mreži Signal, prenosi Rojters.
Podaci uključuju detalje američkog bombardovanja Jemena i lansiranja dronova, kao i informacije o ciljanju napada, uključujući opise vremenskih uslova.
On je potvrdio i da su četiri američka vojnika, koja su nestala tokom obuke u Litvaniji, nastradala, ali da jo&scaron; ne zna detalje.
"Pojavila se vijest o četvorici američkih vojnika koji su poginuli u incidentu u Litvaniji. Ovo je jo&scaron; rana vijest, tako da ne znamo detalje. Ovo je zaista stra&scaron;na vijest i na&scaron;e misli su sa porodicama i voljenima", kazao je Rute novinarima u Var&scaron;avi.

Rute: Nema normalizacije odnosa sa Rusijom ni nakon završetka rata u Ukrajini

"POSTOJI POTPUNI NEDOSTATAK POVJERENJA"

Godinu nakon nestanka dvogodi&scaron;nje Danke Ilić u Banjskom polju kod Bora, ključni dokazi i dalje nedostaju &ndash; tijelo nije pronađeno, na mjestu zločina nema njenih biolo&scaron;kih tragova, a optuženi radnici "Vodovoda" &nbsp;povukli su svoja priznanja.
U međuvremenu je, kako se sumnja, ubijen i Dalibor Dragijević, brat jednog od osumnjičenih, i to tokom policijskog ispitivanja. Njegov slučaj je prebačen u drugo tužila&scaron;tvo, ali ni poslije 11 mjeseci niko nije odgovarao za njegovu smrt, pi&scaron;e Nova.rs.
Pitanja se gomilaju, ali odgovora i dalje nema &ndash; hoće li pravda u slučaju nestanka Danke Ilić ikada biti zadovoljena?
Nestanak Danke Ilić 26. marta i dalje je misterija, a javnost se suočava s nizom neodgovorenih pitanja.
Za njeno ubistvo su optuženi radnici JKP &bdquo;Vodovod&ldquo;, koje terete da su kobnog dana djevojčicu udarili službenim vozilom, a potom njeno tijelo unijeli u automobil.
Prema navodima policije i tužila&scaron;tva, Danka se u jednom trenutku osvjestila, nakon čega ju je jedan od osumnjičenih navodno usmrtio.
Iako su osumnjičeni prvobitno u policiji priznali zločin, kasnije su u tužila&scaron;tvu povukli izjave, tvrdeći da su iznuđene batinama u policiji, pa je tužila&scaron;tvu ostalo da optužnicu protiv njih izgradi na dokazima. Činjenica da su optuženi tvrdili da su maltretirani tokom policijskog ispitivanja dovela je u pitanje i validnost dokaza koje je tužila&scaron;tvo do sada prikupilo, dok ključna pitanja i dalje ostaju bez odgovora &ndash; gdje se nalazi tijelo Danke Ilić i kako je moguće da ono nije pronađeno godinu dana nakon njenog nestanka.
Uprkos temeljnoj pretrazi Banjskoj polja i okolnih sela, policija nije uspijela da pronađe bilo kakav trag koji bi ukazao na lokaciju tijela. Stotine policajaca danima su pretraživali teren, ali bez rezultata.
Posebno su se fokusirali na deponiji na kojoj su osumnjičeni, prema sopstvenim ranijim tvrdnjama, prvobitno sakrili tijelo. Ona je pretraživana vi&scaron;e puta, ali bez ikakvih dokaza da se djevojčica tamo nalazila.
Drugo pitanje na koje nadležne institucije i dalje ne nude odgovore jeste kako je moguć izostanak biolo&scaron;kih tragova Danke Ilić na mjestu zločina.
Naime, do sada je analizirano vi&scaron;e od 500 uzoraka iz automobila koji su osumnjičeni koristili kobnog dana, ali ni na jednom nije pronađen njen DNK.
Smrt u policijskoj stanici bez odgovornih
Osim neodgovorenih pitanja u vezi sa nestankom i ubistvom Danke Ilić, sporno je i to &scaron;to do danas nisu procesuirani službenici odgovorni za smrt Dalibora Dragijevića u policijskoj stanici u Boru. Vi&scaron;e od 11 mjeseci pro&scaron;lo je od njegovog ubistva, a i dalje niko nije uhap&scaron;en, iako su obdukcioni nalazi pokazali da je smrt bila nasilna i da su na njegovom tijelu uočene stravične povrede.
Dalibor Dragijević je, podsjetimo, preminuo aprila pro&scaron;le godine tokom ispitivanja u policijskoj stanici u Boru, nakon čega je MUP zvanično saop&scaron;tio da mu je pozlilo tokom saslu&scaron;anja i da je preminuo prirodnom smrću.
Međutim, kako je otkrio Radar, Dragijević je bio pretučen, a obdukcija je pokazala da su mu nanijete te&scaron;ke tjelesne povrede.
Uprkos ovim saznanjima, do danas nije podignuta optužnica, niti je bilo ko odgovarao za njegovu smrt, pi&scaron;e Nova.rs.
Slučaj je najprije vodilo Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Zaječaru, ali je kasnije prebačen u Ni&scaron;.
Dragijević je, inače, brat osumnjičenog za ubistvo dvogodi&scaron;nje Danke Ilić, &scaron;to baca dodatnu sjenku na oba slučaja i otvara niz pitanja o radu nadležnih institucija.
&nbsp;

Godinu od nestanka Danke Ilić: Tijela i dalje nema, ključna pitanja čekaju odgovore

NADLEŽNE INSTITUCIJE I DALJE NE NUDE ODGOVORE KAKO JE MOGUĆ IZOSTANAK BIOLOŠKIH TRAGOVA DANKE NA MJESTU ZLOČINA

Poslije odvojenih sastanaka sa ruskom i ukrajinskom delegacijom, SAD su postigle dogovor o moratorijumu na napade na energetsku infrastrukturu i o bezbjednoj plovidbi Crnim morem. Volodimir Zelenski naveo je da se peta tačka dogovora u Rijadu razlikuje za Ruse i Ukrajinace.&nbsp;
Zelenski: 117 udara je 117 dokaza da Rusija produžava rat
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je 117 udarnih dronova koje je Rusija sinoć upotrebila protiv Ukrajine 117 dokaza o dugotrajnom ratu Rusije.
&ldquo;Sinoć je na na&scaron;em nebu Rusije bilo jo&scaron; 117 dokaza koji razvlače ovaj rat &ndash; 117 udarnih dronova, od kojih su većina bili `&scaron;ahedi`. Značajan dio su oborili na&scaron;i defanzivci. Pod ruskim napadom bili su Dnjepar, Sumi, Čerkasi i drugi regioni. Do&scaron;lo je do velikog udara dronom na Krivi Rog &ndash; na lokalno preduzeće, civilnu infrastrukturu. U Oktirki, u Sumskoj oblasti, o&scaron;tećene su kuće, prodavnice i osnovna infrastruktura. Zajednice u Donjeckoj oblasti, Harkovskoj i Zaporožskoj oblasti takođe su bile pod vatrom&ldquo;, rekao je Zelenski.
Napomenuo je da su potrebni snažni koraci iz svijeta i jasan pritisak na Rusiju &ndash; veći pritisak, vi&scaron;e sankcija od strane SAD &ndash; da bi se zaustavili ruski udari.
Kremlj: Crnomorska inicijativa može biti aktivirana ako se ispune uslovi
Tokom pregovora Rusije i Sjedinjenih Država u Rijadu, strane su do&scaron;le do zaključka da bi Crnomorska inicijativa mogla biti aktivirana, ali pod nizom uslova.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, kaže da se Moskva nada da će ovoga puta biti pravedniji.
&ldquo;&Scaron;to se tiče crnomorske inicijative za žito, kako se navodi u dokumentu objavljenom na na&scaron;em sajtu, ona može biti aktivirana nakon &scaron;to se ispune niz uslova. U stvari, to su isti uslovi koji su bili uključeni u crnomorsku inicijativu pod garancijom generalnog sekretara UN Antonija] Gutere&scaron;&rdquo;, zaključio je na brifingu sekretar za &scaron;tampu &scaron;efa države.
Kako je naglasio predstavnik Kremlja, u prethodnoj verziji crnomorske inicijative, koja je djelovala određeno vrijeme, bili su ispunjeni svi uslovi, osim onih koji su se ticali Rusije.

Zelenski: 117 udara je 117 dokaza da Rusija produžava rat

RAT U UKRAJINI

Istraga požara u diskoteci u Kočanima, u gradu u Sjevernoj Makedoniji, gdje je poginulo 59, a povrijeđeno 197 osoba, nastavljena je novim pretragama radi osiguranja dokaza i ispitivanjem osoba, a akciju će preuzeti i Uprava finansijske policije.
Državno tužila&scaron;tvo saop&scaron;tilo je&nbsp; u utorak da su istražni timovi zaplijenili dodatne elektroničke uređaje i druge dokaze tokom pretraga na pet lokacija u Kočanima i Skoplju za koje su izdati nalozi za vje&scaron;tačenje.
Obavljeni su i razgovori s osobama koje bi mogle imati određene informacije, prenosi Makedonska informativna agencija (MIA).
Tužila&scaron;tvo je saop&scaron;tilo da će izdati i nalog Upravi finansijske policije za preduzimanje određenih radnji u vezi s materijalnim poslovanjem vi&scaron;e pravnih osoba, osumnjičenih i drugih osoba.
Aktivnosti kontrole rada ugostiteljskih i drugih objekata u Kočanima preduzimaju i op&scaron;tinske inspekcijske službe, uglavnom u Tržnom centru gdje se nalazi drugi ugostiteljski objekt vlasnika diskoteke "Puls".
Tim državnih advokata radi na aktivnostima koje uključuju ispitivanje vi&scaron;e od 300 svjedoka, te druge istražne radnje i odgovarajuća vje&scaron;tačenja iz vi&scaron;e oblasti.
Ukupan broj osumnjičenih za požar u Kočanima do sada je 34 osobe. Istragom je obuhvaćeno 27 fizičkih i tri pravne osobe, a istražne radnje provode se i protiv sedam policijskih službenika Policijske uprave &Scaron;tip i Policijske postaje Kočani.
U toku je i pritvor od 30 dana za osumnjičene, među kojima su trojica biv&scaron;ih gradonačelnika Kočana Nikolčo Iliev, Ratko Dimitrovski i Ljupčo Papazov, biv&scaron;i ministar ekonomije Kre&scaron;nik Bekte&scaron;i, biv&scaron;i direktor Državnog trži&scaron;nog inspektorata (DPI).
Direktor Javne zdravstvene ustanove Klinika za toksikologiju - Skoplje Andon Čibi&scaron;ev rekao je da se 115 pacijenata, od 197 povrijeđenih u požaru, koji su bili na liječenju u inostranstvu, u utorak vratilo u zemlju.
Od pacijenata koji se liječe izvan zemlje, kako je najavio ministar zdravstva Arben Taravari, četiri do pet pacijenata ostalo je u kritičnom stanju. Iz bolnica u Skoplju juče je otpu&scaron;teno jo&scaron; 12 pacijenata.
Podsjetimo, do požara u Kočanima je do&scaron;lo u nedjelju 16. marta zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na koncertu grupe DNK, a u diskoteku je te noći bilo vi&scaron;e od 650 posjetilaca.

Novi pretresi i istrage požara u Kočanima: Pet pacijenata u kritičnom stanju

UKUPAN BROJ OSUMNJIČENIH ZA POŽAR DO SADA JE 34 OSOBE

SAD su postigle odvojene sporazume sa Ukrajinom i Rusijom o bezbednoj plovidbi Crnim morem i zabrani napada na energetska postrojenja.&nbsp;
SAD, Rusija i Ukrajina dogovorile mir u Crnom moru
Iz Bijele kuće stigle su informacije o pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije održanim u Saudijskoj Arabiji. Sporazum je potvrdila i Ukrajina.
Va&scaron;ington je objavio da su SAD i Rusija postigli dogovor o osiguravanju sigurne plovidbe u Crnom moru, &scaron;to je bio jedan od ključnih ciljeva pregovora.
Dogovoreno je i da neće biti napada na energetsku infrastrukturu ni u Rusiji ni u Ukrajini.
Osim toga, Va&scaron;ington će pomoći Rusiji u ponovnom pristupu globalnom trži&scaron;tu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, uključujući smanjenje tro&scaron;kova osiguranja brodova te olak&scaron;avanje pristupa lukama i platnim sistemima za te transakcije.
Bijela kuća je, takođe, potvrdila da su SAD i Ukrajina dogovorili nastavak američke predanosti povratku prisilno odvedene ukrajinske djece.
U saop&scaron;tenju Bijele kuće o Rusiji pi&scaron;e da su SAD i Rusija dogovorile da se obezbjedi sigurna plovidbu, eliminir&scaron;e uportreba sile i spriječi kori&scaron;ćenje trgovačkih brodova u vojne svrhe u Crnom moru.
SAD i Rusija dogovorile su da će razviti mjere za sprovođenje dogovora Trampa i Putina o zabrani napada na energetska postrojenja u Rusiji i Ukrajini.
Zelenski: Ovo je korak u pravom smjeru, ako prekr&scaron;e dogovor tražićemo sankcije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će Ukrajina ispuniti svoje obaveze prema dogovoru o bezbjednosti u Crnom moru, ali je istakao da će tražiti dodatne sankcije ako Rusija ne učini isto.
&ldquo;Ako Rusi prekr&scaron;e dogovor, imam direktno pitanje za predsjednika Trampa&rdquo;, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu. &ldquo;Ako prekr&scaron;e, evo dokaza &mdash; tražimo sankcije, tražimo oružje&rdquo;, dodao je.
Zelenski je dogovor o prekidu napada u Crnom moru nazvao korakom u pravom smjeru, ali je ostao oprezan. &ldquo;Preuranjeno je reći da će dogovor funkcionisati, ali ovo su bili ispravni sastanci, ispravne odluke i pravi koraci&rdquo;, rekao je novinarima.
&ldquo;Nakon ovoga, niko ne može optužiti Ukrajinu da ne ide prema održivom miru&rdquo;, dodao je.
S druge strane, aktuelni predsjednik SAD-a Donald Tramp ranije je optužio Zelenskog da koči mirovne pregovore. &ldquo;Ovaj tip ne želi mir sve dok ima podr&scaron;ku Amerike&rdquo;, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social, samo nekoliko dana nakon burnog susreta sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu.
Zelenski je danas takođe komentarisao dogovor prema kojem će SAD pomoći Rusiji u ponovnom pristupu svjetskom trži&scaron;tu za poljoprivredni izvoz, nazvav&scaron;i to slabljenjem sankcija.

SAD, Rusija i Ukrajina dogovorile mir u Crnom moru; Zelenski: Ovo je korak u pravom smjeru

“NAKON OVOGA, NIKO NE MOŽE OPTUŽITI UKRAJINU DA NE IDE PREMA ODRŽIVOM MIRU”

Vremenski izvje&scaron;taji iz Brazila sa područja gdje se nalaze plantaže kafe uzrokovali su novi rast cijena. Farmeri iz zemlje najvećeg izvoznika kafe u svijetu sada nevoljno prodaju svoje zalihe.
"Napokon se pojavila panika, cijene će nastaviti da rastu. Postoje samo dvije stvari koje to mogu zaustaviti: prvo, Brazil i Vijetnam da imaju dobru godinu prinosa.
Drugo, postoji dovoljno uni&scaron;tenja potražnje u zemljama potro&scaron;ačima zbog povećanja cijena", kaže je Bob Fi&scaron;, suosnivač fran&scaron;ize kafe &ldquo;Bigbi kofi&rdquo;, koja ima 350 trgovina u nekoliko američkih država.
Fi&scaron; je predložio da kafići u SAD-u podignu svoje cijene ili rizikuju da im profitne marže "ispare".
Fjučersi kafe u Njujorku, koji se smatraju globalnom referentnom cjenovnom tačkom, ranije su dostigli rekord od 4,2410 dolara po funti, zatvoriv&scaron;i se za 6,2 posto na 4,211 dolara po funti.
Cijene su ove godine porasle 35 odsto nakon skoka od 70 posto pro&scaron;le godine.

Cijena kafe dostigla najveći nivo svih vremena