Globus

Najmanje četiri osobe su ubijene, a 14 povrijeđeno u terorističkom napadu na sjedi&scaron;te turske avio-kosmičke industrije (TUSAS) na periferiji Ankare, rekao je ministar unutra&scaron;njih poslova Ali Jerlikaja. Dvoje napadača je ubijeno, dodao je on.
Naoružani napadači pokrenuli su smrtonosni teroristički napad na tursku državnu avio-kompaniju u glavnom gradu Ankari, saop&scaron;tili su vladini zvaničnici.
&bdquo;Osuđujem ovaj gnusni napad. Na&scaron;a borba će se nastaviti odlučno sve dok i posljednji terorista ne bude neutralisan. Neka se Bog smiluje na&scaron;im mučenicima. Na&scaron;im povrijeđenima želim brz oporavak&ldquo;, rekao je Jerlikaja.
Gradonačelnik Ankare Mansur Javas rekao je da je tužan zbog napada na TUSAS, veliku odbrambenu kompaniju. Turski ministar pravde Jilmaz Tunc rekao je da je pokrenuta istraga o napadu.
Nakon napada, generalni direktor avio kompanije Mehmet Demiroglu rano je napustio Sajam odbrane kako bi se vratio u Ankaru, javila je državna novinska agencija Anadolu.
TUSAS je 1973. godine inkorporiran u Ministarstvo industrije i tehnologije Turske kako bi se smanjila &bdquo;strana zavisnost&ldquo; odbrambene industrije zemlje, navodi se na njenom sajtu.
&bdquo;Ovo je jedna od najvećih i najvećih odbrambenih kompanija u zemlji. Proizvodi naoružane bespilotne letjelice i borbene avione&ldquo;, rekao je za CNN Ragip Sojlu, &scaron;ef turskog biroa za novinsku kuću Middle East Eie.
Napad se dogodio dok je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan boravio u ruskom gradu Kazanju da prisustvuje godi&scaron;njem samitu BRIKS-a. Očekuje se da će Erdogan tokom dana razgovarati sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Teroristički napad u Turskoj: Poginule četiri osobe, 14 povrijeđeno

UBIJENA DVA NAPADAČA

Američki ministar odbrane Lojd Ostin danas je rekao da postoje dokazi da su sjevernokorejske trupe u Rusiji.
&ldquo;Postoje dokazi da su trupe Demokratske Narodne Republike Koreje u Rusiji. &Scaron;ta oni tačno rade? Ostaje da se vidi. To su stvari koje moramo rije&scaron;iti&rdquo;, istakao je Ostin, prenosi Reuters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, citirajući obavje&scaron;tajne podatke, ranije govorio o pripremi dviju jedinica s mogućih 12.000 sjevernokorejskih vojnika koji bi učestvovali u ratu uz ruske snage.

Ostin: Imamo dokaze, vojnici Sjeverne Koreje su u Rusiji

SAOPŠTIO AMERIČKI MINISTAR ODBRANE

Državni sekretar SAD Entoni Blinken ocijenio je danas tokom posjete Izraelu da ubistvo vođe Hamasa pruža &bdquo;značajnu priliku&ldquo; da se okonča rat u Gazi.
&bdquo;Iskreno vjerujem da smrt (Jahje) Sinvara stvara značajnu priliku da se vrate nazad taoci, okonča rat i obezbijedi sigurnost Izraela&ldquo;, rekao je Blinken tokom sastanka sa izraelskim predsjednikom Isakom Hercogom, koji je uslijedio poslije njegovog razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Blinken je doputovao u Izrael na početku 11. posjete regionu od izbijanja rata Izraela i palestinskog Hamasa u Gazi 7. oktobra pro&scaron;le godine.
Lider palestinskog Hamasa Jahja Sinvar ubijen u izraelskom napadu iz vazduha 16. oktobra u Rafi u pojasu Gaze.

Blinken: Smrt vođe Hamas pruža značajnu priliku za okončanje rata u Gazi

TOKOM POSJETE IZRAELU

Evropski parlament odobrio je danas zajam Ukrajini u iznosu od 35 milijardi eura, koji će biti otplaćen budućim prihodima od zamrznute ruske imovine. Sredstva će biti isplaćivana do kraja 2025.&nbsp;
Za novu makrofinansijku pomoć Ukrajini glasalo je 518 poslanika, protiv je bilo 56, a 61 je bio uzdržan, navodi se u saop&scaron;tenju Evropskog parlamenta.
Zajam je dio paketa koji je u junu dogovorila Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) da bi se Ukrajini obezbijedila finansijska pomoć od ukupno 45 milijardi eura.
U saop&scaron;tenju EP se navodi da bi dio pomoći koji će dati EU mogao biti manji u zavisnosti od iznosa zajmova koje će dati drugi partneri iz G7.
Ukrajinskim novouspostavljenim mehanizmom za kreditnu saradnju, Ukrajini će biti omogućeno da koristi buduće prihode od zamrznute imovine Ruske centralne banke koja se nalazi u EU da bi otplatila te zajmove.
Nova sredstva makrofinansijske pomoći biće isplaćivana do kraja 2025, a Kijev sredstva može koristiti &bdquo;prema vlastitom nahođenju&ldquo;.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskije ranije rekao da će prioriteti u kori&scaron;ćenju pomoći biti obnova energetske mreže, izgradnja vi&scaron;e skloni&scaron;ta, pobolj&scaron;anje &scaron;kola i kupovina naoružanja.
G7 je ubrzo poslije ruske invazije zamrznula oko 300 milijardi dolara ruske imovine i obavezala se da će ta sredstva koristiti za pomoć Ukrajini. Vi&scaron;e od dvije trećine te imovine, oko 210 milijardi eura, nalazi se u EU.
&bdquo;Zajam je uslovljen kontinuiranom predano&scaron;ću Ukrajine očuvanju efikasnih demokratskih mehanizama, po&scaron;tovanju ljudskih prava i drugim uslovima politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju EP.
Prijedlog Evropske komisijeo zajmu Ukrajini, koji su vlade članica EU odobrile početkom mjeseca, treba da odobri kvalifikovana većina država članica u Savjetu EU prije nego &scaron;to stupi na snagu.

Evropski parlament odobrio zajam Ukrajini od 35 milijardi eura

SREDSTVA ĆE BITI ISPLAĆIVANA DO KRAJA 2025. 

Pet osoba je ubijeno je u kući u blizini Sijetla, a za ubistva je osumnjičen 15-godi&scaron;nji dječak, saop&scaron;tile su danas vlasti američke države Va&scaron;ington.
U pucnjavi u okrugu King su život izgubile dvije odrasle osobe i troje djece, a jedna djevojčica je ranjena, saop&scaron;tila je policija, prenosi Rojters.
Portparol &scaron;erifovog odeljenja Majk Melis rekao je novinarima na mjestu događaja da je osumnjičeni priveden bez incidenata.
Motiv zločina jo&scaron; nije poznat, kao ni to da li su sve osobe umije&scaron;ane u ovaj tragični događaj u porodičnom srodstvu.
Policija je primila vi&scaron;e poziva o vezi sa pucnjavom u kući u Fol Sitiju, oko 17 kilometara istočno od Sijetla.
Prije nego &scaron;to su ljekari stigli na mjesto zločina, povređenima je prvu pomoć ukazao njihov kom&scaron;ija.
Osumnjičeni 15-godi&scaron;nji odveden je u pritvor za maloljetnike i trebalo bi da se pojavi pred sudom tokom dana ili u srijedu, navodi agencija.

Pet osoba ubijeno u kući, među njima i troje djece, osumnjičen dječak

PUCNJAVA KOD SIJETLA

Predsjednik Slobodarske partije u Albaniji Ilir Meta uhap&scaron;en je po nalogu Specijalnog tužila&scaron;tva za borbu protiv korupcije (SPAK).
Meta je bio predsjednik Albanije od 2017. do 2022.&nbsp;
Pored funkcije predsjednika, bio je i premijer, ministar vanjskih poslova i obavljao je druge visoke funkcije.
Policija i SPAK jo&scaron; nijesu objavili zvanično saop&scaron;tenje za javnost u vezi sa hap&scaron;enjem Ilira Mete.
Meta je najavio konferenciju za novinare za danas i bio je na putu u sjedi&scaron;te svoje stranke kada je uhap&scaron;en.
Biv&scaron;i premijer Sali Berisha bio je na konferenciji za novinare u vrijeme kada je Meta uhap&scaron;en. On je hap&scaron;enje opisao kao &ldquo;politički progon&rdquo;.
&ldquo;Oni nijesu objavili nikakve činjenice o Iliru Meti. Progon Mete je samo politički. Politički nalog (premijera Albanije) Edija Rame je sproveden. Na nas je red&rdquo;, rekao je Beri&scaron;a, nakon &scaron;to su ga novinari pitali o ovom razvoju događaja.

Uhapšen bivši predsjednik Albanije Ilir Meta

BIO LIDER TE DRŽAVE OD 2017. DO 2022.

Turski vjerski vođa Fetulah Gulen, za kojeg Ankara tvrdi da je organizirao neuspjeli državni udar 2016. preminuo je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), objavili su danas turski mediji i internet stranica povezana sa Gulenom.
Herkul, internetska stranica koja objavljuje Gulenova predavanja, navela je na svom nalogu na mreži X da je Gulen umro u nedjelju u bolnici, gdje je bio na liječenju, prenosi Rojters.
Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali se posljednjih godina suočavao sa optužbama za poku&scaron;aj državnog udara protiv turskog predjsednika Redžepa Tajipa Erdogana, koje je odbacio.
Gulen je jedno vrijeme bio Erdoganov saveznik, ali su se kasnije razi&scaron;li, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Erdogan ga je smatrao odgovornim za poku&scaron;aj državnog udara 2016, u kojem su odmetnuti vojnici podigli ratne avione i helikoptere i pokrenuli tenkove.
U poku&scaron;aju preuzimanja vlasti ubijeno je blizu 250 ljudi.
Gulen je od 1999. godine živio u samonametnutom egzilu u SAD, a Turska mu je 2017. oduzela državljanstvo.

Preminuo Fetulah Gulen

TURSKI VJERSKI VOĐA ZA KOJEG ANKARA TVRDI DA JE ORGANIZIRAO NEUSPJELI DRŽAVNI UDAR 2016.

Na jučera&scaron;njem referendumu u Moldaviji o pridruživanju Evropskoj uniji, prema poslJednjim rezultatima, polovina glasača koji su iza&scaron;li na birali&scaron;ta izjasnila se za opciju "za".
Na osnovu 97,66 odsto prebrojanih glasova, na sajtu Centralne izborne komisije Moldavije je objavljeno da je 50 odsto Moldavaca glasalo &bdquo;za&ldquo; uprkos pritiscima iz Rusije, prenosi Rojters.
Međutim, konačan ishod izja&scaron;njavanja jo&scaron; nije izvJestan, jer su dJelimični rezultati &ndash; koji su objavljeni prije nekoliko sati &ndash; pokazali da je 57 odsto Moldavaca bilo neodlučno u vezi sa pristupanjem EU.
Analitičari ukazuju da su glasovi iz dijaspore, koja je uglavnom proevropski orijentisana, prebrojani na kraju &scaron;to je, kako navode, dalo zavr&scaron;ni podstrek proevropskim težnjama.
Iako daleko od velikog uspjeha, rezultati glasanja idu u korist aktuelne proevropski nastrojene predsjednice Maje Sandu, koja se juče nadmetala na istovremeno održanim predsjedničkim izborima kako bi zadržala svoju poziciju.
Rano jutros je saop&scaron;teno da je ona, na osnovu 97,7 odsto prebrojanih glasova, dobila podr&scaron;ku 41,91 odsto birača. Referendum i predsjednički izbori se smatraju testom spremnosti ove duboko podijeljene nacije da zadrži bliske veze sa Rusijom ili da započne potencijalno dugotrajan proces pridruživanja Evropskoj uniji.

Referendum u Moldaviji: Polovina glasača „za“ EU

PRELIMINARNI REZULTATI

Američki predsjednik Džo Bajden kaže da postoji mogućnost rada na prekidu vatre u Libanu, ali će to biti teže postići u Gazi.
On je to izjavio tokom jednodnevne posjete Berlinu, gdje je o Ukrajini razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom &Scaron;olcom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Na pitanje novinara da li ima razumijevanja o tome kako i kada će Izrael odgovoriti na raketne napade Irana, Biden je odgovorio potvrdno, ali nije dalje elaborirao, prenio je BBC.
Iran je 1. oktobra lansirao skoro 200 balističkih projektila prema Izraelu. Većina projektila je presretnuta, navodi izraelska vojska.
Privremeni premijer Libana Najib Mikati odbacio je svaki potez Irana da održi pregovore o implementaciji rezolucije UN-a o južnom Libanu, nazivajući to "očiglednim mije&scaron;anjem" u unutra&scaron;nje stvari njegove zemlje.
Izrael je pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu ranije ovog mjeseca s ciljem da oslabi Hezbolah s kojim razmjenjuje prekograničnu vatru, od početka rata u Pojasu Gaze protiv militantne grupe Hamas, koja je uz Hezbolah iranski saveznik u regionu.
Dok su Hamas i SAD i Evropska unija (EU) proglasile terorističkom organizacijom, Hezbolah je za SAD teroristička organizacija, a EU je stavila na crnu listu oružano krilo te grupe ali ne i političku stranku koja ima poslanike u libanskom parlamentu.
Odgovarajući na komentare predsjednika iranskog parlamenta Mohamada Kalibafa od 17. oktobra da je Teheran spreman pregovarati o rezoluciji UN-a koja poziva da granično područje južnog Libana bude oslobođeno međunarodnog oružja ili trupa, Mikati je 18. oktobra rekao da je libanska vlada "iznenađen ovim stavom".
Ovo "predstavlja očigledno mije&scaron;anje u libanonske poslove i poku&scaron;aj uspostavljanja odbačenog starateljstva nad Libanom", rekao je on u intervjuu za francuski list Le Figaro.

Bajden: Prekid vatre u Libanu moguć, ali je teže okončati rat u Gazi

SAOPŠTIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Džo Bajden najavio je paket bezbjednosne pomoći Ukrajini vrijedan 425 miliona dolara, objavila je Bijela kuća.
Paket uključuje dodatne sposobnosti protivvazdu&scaron;ne odbrane, municiju vazduh-zemlja, oklopna vozila i kritičnu municiju za zadovoljenje hitnih potreba Ukrajine, kaže se u saop&scaron;tenju Bijele kuće, prenosi Slobodna Evropa.
Navodi se da je Bajden razgovarao telefonom sa Zelenskim o dodatnoj američkoj pomoći Ukrajini koja se bori protiv ruske invazije u punom obimu.
"U narednim mjesecima, SAD će Ukrajini obezbijediti niz dodatnih sposobnosti, uključujući stotine protivvazdu&scaron;nih presretača, desetine taktičkih sistema protivvazdu&scaron;ne odbrane, dodatne artiljerijske sisteme, značajne količine municije, stotine oklopnih transportera i hiljade dodatnih oklopnih vozila", navodi se u saop&scaron;tenju.
Tokom telefonskog razgovora, Zelenski je obavijestio Bajdena o planu da ostvari pobjedu nad Rusijom, a dvojica lidera su "zadužili svoje timove da se uključe u dalje konsultacije o narednim koracima".

Bajden najavljuje 425 miliona dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini

OBJAVILA BIJELA KUĆA

U sjedi&scaron;tu turske avio-kompanije TUSAS u Ankari desila se jaka eksplozija, a u izvje&scaron;tajima se kaže da je bilo i pucnjave u tom području, javila je turska agencija Anadolija.
Vijest je na X objavio i tamo&scaron;nji ministar unutra&scaron;njih poslova, koji je naveo da u napadu ima mrtvih i povrijeđenih.
<blockquote class="twitter-tweet">
T&uuml;rk Havacılık ve Uzay Sanayii AŞ. (TUSAŞ) Ankara Kahramankazan tesislerine y&ouml;nelik ter&ouml;r saldırısı ger&ccedil;ekleştirilmiştir. Saldırı sonrası maalesef şehit ve yaralılarımız bulunmaktadır. Şehitlerimize Allah&rsquo;tan rahmet; yaralılarımıza acil şifalar diliyorum. Gelişmelerden kamuoyu&hellip;
&mdash; Ali Yerlikaya (@AliYerlikaya) <a href="https://twitter.com/AliYerlikaya/status/1849076451074564307?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2024</a></blockquote>
Uzrok eksplozije i pucnjave koja je uslijedila jo&scaron; su nejasni, a neki mediji navode da se dogodio samoubilački napad.
Hitne službe upućene su na lice mjesta, javila je Anadolija, prenosi Rojters.
&nbsp;

Eksplozija u sjedištu avio-kompanije u Ankari