Evropska unija odlučila da Ukrajini pruži 90 milijardi eura finansijske podrške za period 2026-2027, za sada bez korišćenja ruskih zamrznutih sredstava. Preuzeli smo obaveze i ispunili ih, poručuje predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta, dok njemački kancelar Fridrih Merc ističe da je odluka donijeta jednoglasno. Američki predsjednik Donald Tramp savjetuje Ukrajinu da požuri u donošenju odluka u vezi sa mirovnim sporazumom jer, kako kaže, Rusija može da se predomisli. 

Tramp: Ukrajina da brzo odluči, Rusi mogu da promijene mišljenje

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se pregovarački proces o okončanju rata “približava nečemu” i da ukrajinska strana mora da požuri kako Rusi “ponovo ne bi promijenili mišljenje”.

“Približavaju se nečemu, ali se nadam da će Ukrajina brzo reagovati“, rekao je Tramp odgovarajući na pitanja novinara o pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.

Istovremeno, šef Bijele kuće ponovo je izrazio mišljenje da Ukrajina treba da požuri jer, prema njegovim riječima, “svaki put kada previše odugovlači, Rusija promijeni mišljenje”.

Merc: Odluka o finansijskoj podršci Ukrajini donijeta jednoglasno

Njemački kancelar Fridrih Merc istakao je da je odluka EU o davanju 90 milijardi eura podrške Ukrajini donijeta jednoglasno.

“Finansijski paket za Ukrajinu je odobren. Kao što sam i zahtijevao, Ukrajini je obezbijeđen beskamatni zajam od 90 milijardi eura. Ova sredstva su dovoljna da pokriju vojne i budžetske potrebe Ukrajine za naredne dvije godine“, istakao je Merc.

Prema njegovim riječima, ovo je odlučujući signal za okončanje rata, jer će Putin, kako kaže, napraviti ustupke tek kada shvati da “njegov rat neće donijeti nikakvu korist”.

“Zamrznuta ruska imovina ostaće blokirana dok Rusija ne plati reparacije Ukrajini. Već smo prošle nedjelje pripremili teren za ovo. Ukrajina će morati da vrati kredit tek nakon što Ruska Federacija plati reparacije. I jasno kažemo: ako Rusija ne plati reparacije, mi ćemo – u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom – koristiti zamrznutu rusku imovinu za otplatu kredita“, istakao je Merc.

EU odlučila da Ukrajini pruži 90 milijardi eura finansijske pomoći

Lideri Evropske unije odlučili su da pozajme novac kako bi finansirali odbranu Ukrajine u naredne dvije godine, a da za sada ne koriste zamrznutu rusku imovinu, zaobilazeći podjele oko plana finansiranja Kijeva zamrznutom ruskom imovinom.

“Imamo sporazum. Odluka da se Ukrajini pruži 90 milijardi eura podrške za 2026-2027. je odobrena. Preuzeli smo obaveze i ispunili ih“, naveo je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta.

Dodao je i da će po hitnom postupku Evropska unija obezbijediti zajam.

Lideri zemalja članica su, takođe, dali Evropskoj komisiji mandat da nastavi rad na takozvanom zajmu za reparaciju zasnovanom na ruskoj zamrznutoj imovini, ali se ta opcija za sada pokazala teško izvodljivom, prije svega zbog otpora Belgije, gdje se nalazi najveći dio imovine.

Opcija o zajedničkom zaduživanju za vojne i ekonomske potrebe Kijeva nije naišla na entuzijazam članica Evropske unije, ali su saglasne da se zamrznuta sredstva Rusije iskoriste u vidu zajma za reparacije. Ipak, do definitivne odluke o tome neophodno je riješiti brojna tehnička pitanja.

“Nema bolje opcije od zamrznutog novca Rusije. Razumijem zabrinutost nekih država članica, posebno vlade Belgije, ali se nadam zajedničkom rješenju”, poručio je njemački kancelar Fridrih Merc.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da je Kijevu dobrodošla bilo koja forma zajma. Ako ga ne dobije, upozorava, budžet Ukrajine će dogodine biti u manjku gotovo 50 milijardi eura.

“‘Očekujemo da odluka o upotrebi ruskih sredstava bude donijeta najkasnije do kraja godine. Ako Kijev ne dobije zajam do proljeća, moraće da smanji proizvodnju dronova. Ukrajini su potrebne bezbjednosne garancije i Amerike i Evrope”, istakao je Zelenski.

Predlogu se, prije svih, protivi Belgija u čijoj je kompaniji Euroklir zarobljeno najviše ruskog novca: oko 200 milijardi eura.

Moskva prijeti recipročnim mjerama – od Evrope će zahtijevati više 200 milijardi eura odštete. Odbacuju i, kako tvrde, sve ”pseudoinstitucije“ formirane pod okriljem Savjeta Evrope, aludirajući na osnivanje Komisije za procjenu ukrajinske ratne štete.

“Sve te strukture i njihove odluke, za Rusiju su pravno nevažeće. Njihove aktivnosti su izrazito neprijateljske prema Moskvi i zato će trpjeti posljedice. Ipak, mnoge zemlje su se distancirale od propagande i provokacija zapadne Evrope, ne želeći da rade protiv Rusije”, navela je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ozakoniti upotrebu ruskog novca za potrebe Ukrajine značilo bi da sve članice Unije preuzimaju isti rizik, ističu u Evropskoj komisiji. Belgija neće ostati usamljena ako Rusija podnese tužbu pred međunarodnim sudovima jer će, kako tvrde, teret pasti na sve.