Globus

U Parizu je finalizovan dogovor o bezbjednosnim garancijama za Kijev, dok Berlin nagla&scaron;ava da &ldquo;diktiranog mira&rdquo; ne može biti, a Brisel da agresor ne smije biti nagrađen. Za to vrijeme, u Moskvi se sastaju specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof i ruski predsjednik Vladimir Putin. Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu &ndash; ruska vojska tvrdi da su zauzeli Pokrovsk i Volčansk.&nbsp;
Napad u Rusiji izazvao požar u postrojenju za gorivo, oboreno 45 dronova
Nakon ukrajinskog napada dronom na energetski &nbsp;kompleks u Livenskom okrugu Orlovske oblasti u Rusiji izbio je požar na postrojenju za gorivo, izjavio je regionalni guverner Andrej Kličkov.
"Orlovska oblast ponovo je bila meta napada bespilotnih letjelica. Do&scaron;lo je do požara na objektima energetskog i naftno-gasnog postrojenja u Livenskom okrugu", napisao je Kličkov na Telegramu.
Ruske PVO snage tokom noći su oborile ukupno 45 ukrajinskih dronova iznad vi&scaron;e regiona, uključujući Brjansku oblast, Krasnodarski kraj, Krim i Volgogradsku oblast.&nbsp;
Putin: Inicijativa u potpunosti u rukama ruske vojske na frontu
Inicijativa je u potpunosti u rukama Oružanih snaga Rusije duž cijele linije kontakta u zoni "specijalne vojne operacije", izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin tokom posjete komandnom centru ruske vojske na ukrajinskom frontu.
"&Scaron;to se tiče grupa Centar i Istok, &nbsp;kao i duž cijele linije borbenog kontakta, inicijativa je u potpunosti u rukama na&scaron;ih Oružanih snaga", rekao je Putin.
Istakao je i da su ruske snage uspostavile kontrolu nad nekoliko velikih naselja koja su, naveo je, "važna za dalje oslobađanje teritorije pod neprijateljskom kontrolom".&nbsp;
Tas: Avion kojim Vitkof putuje za Moskvu poleteo iz SAD
Avion za koji se vjeruje da prevozi specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa napustio je vazdu&scaron;ni prostor SAD i uputio se ka Rusiji, rekao je izvor iz kontrole letjenja agenciji Tas.
Jučera&scaron;nja de&scaron;avanja
Predsjednici Francuske i Ukrajine, Emanuel Makron i Volodimir Zelenski, u Parizu su finalizovali dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ujedno, Makron je najavio najo&scaron;triji talas sankcija Rusiji, dok je Zelenski poručio da su predstojeći dani presudni za mir.
Za to vrijeme, njemački kancelar Fridrih Merc ponovio je da &ldquo;ne može biti diktiranog mira&rdquo; i da je očuvanje jedinstva Evrope ključno u trenutku kada raste prijetnja &ldquo;revizionizma ruskog režima&rdquo;.
Takođe, visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas ocijenila je posao Evropske unije da učini sve da za&scaron;titi žrtvu, a ne da nagradi agresora.
S druge strane, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je ukazala da izjave NATO zvaničnika o mogućim &ldquo;preventivnim udarima&rdquo; na Rusiju potkopavaju napore za rje&scaron;avanje ukrajinske krize.
Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu. Načelnik General&scaron;taba ruske vojske Valerij Gerasimov obavijestio je predsjednika Rusije Vladimira Putina da su ruske jedinice zauzele Pokrovsk, ključni grad u Donjeckoj oblasti, kao i grad Volčansk u Harkovskoj oblasti, saop&scaron;tio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Vitkof se sastaje sa Putinom; EU u diplomatskoj ofanzivi protiv Rusije

RAT U UKRAJINI

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio poslije sastanka u Jelisejskoj palati sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da za sada ne postoji sveobuhvatni mirovni plan za Ukrajinu, prenijeli su francuski mediji.
"Danas ne postoji finalizovani plan u vezi sa teritorijalnim pitanjima. Može ga finalizovati samo predsjednik Zelenski", rekao je Makron na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom i dodao da će "američki posrednici putovati u Moskvu u narednim satima", pi&scaron;e N1.
Predsjednik Francuske je rekao da po pitanjima zamrznute ruske imovine, bezbjednosnih garancija, pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji i evropskih sankcija, američki plan može da bude finalizovan samo sa Evropljanima za stolom.
"Dakle, jo&scaron; smo u preliminarnoj fazi. To nije sveobuhvatni mirovni plan. Za sveobuhvatni mirovni plan, Ukrajina, Rusija i Evropljani će morati svi biti za stolom", naglasio je Makron.
Zelenski je rekao da Ukrajina mora da garantuje svojim građanima da neće biti dalje agresije.
"Rusija mora da okonča ovaj rat koji je započela, ali nastavlja da vodi", rekao je Zelenski i dodao da treba osigurati da "Rusija ne osjeća da dobija nagradu za ovaj rat", aludirajući na teritorijalne zahtjeve Moskve.

Makron: Trenutno ne postoji sveobuhvatni mirovni plan za Ukrajinu

SAOPŠTIO NAKON RAZGOVORA SA UKRAJNISKIM PREDSJENDIKOM

Ciklon u &Scaron;ri Lanki i velika oluja u Tajlandu, Maleziji i Indoneziji, posebno na velikom indonežanskom ostrvu Sumatri izazvali su jake ki&scaron;e u toj oblasti gdje je već u toku period monsuna.U indonežanskoj oblasti Sumatri se broj nastradalih u poplavma povećao danas na 502 mrtvih i vi&scaron;e od 500 nestalih, javila je nacionalna agencija za upravljanje katastrofama, prenosi agencija Frans pres.
Tim i dalje privremenim bilansom broj mrtvih u najnovijim poplavma u Aziji porastoa je na vi&scaron;e od 1.000 ljudi.
Indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto koji je stigao je danas u Sjevernu Sumatru, rekao da je sada prioritet vlade da odmah po&scaron;alje potrebnu pomoć.
Obećao je da će se obnoviti infrastruktura u oblastima pogođenim poplavama i odronima na ostrvu Sumatra gdje su pored vi&scaron;e od 500 poginulih, hiljade ljudi ostalo bez domova.
Rekao je da će biti poslati avioni i helikopteri za operacije pomoći pored tri vojna broda koji se nalaze u vodama najpogođenije zone, gdje su brojni putevi blokirani blatom i odronima, i da pomoć stiže onima kojima je potrebna.
U poplavama je raseljeno 290.700 ljudi u provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh, saop&scaron;tila je Nacionalna agencija za upravljanje katastrofama, prenosi agencija AP.
&nbsp;

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

NAJNOVIJI BILANS ŽRTAVA U POPLAVAMA U AZIJI

Početak decembra 2019. godine obilježila je tada poprilično "sitna" vijest, a iz dana&scaron;nje perspektive &ndash; početak događaja koji će zauvijek promijeniti svijet u kojem živimo.
Dana 1. decembra 2019. godine, odnosno prije tačno &scaron;est godina, jedan stanovnik kineskog grada Vuhan do&scaron;ao je kod svog ljekara zbog simptoma koji će kasnije biti siguran znak da je osoba zaražena virusom COVID-19.
Srećom, ta osoba nije zarazila svoju porodicu, a njegov dolazak se brzo zaboravio, sve do kraja decembra i početka januara, kada je u Vuhanu krenula pandemija koja će samo nekoliko mjeseci kasnije "zamrznuti" svijet.
Već do sredine decembra potvrđeni su prvi slučajevi, a do 31. decembra bilo je zaraženo 27 osoba, dok je sedam bilo u te&scaron;kom stanju.
U januaru 2020. godine do&scaron;lo je do &scaron;irenja pandemije van granica Kine, pa su do kraja prvog mjeseca te godine zabilježeni prvi slučajevi u čak 26 zemalja &scaron;irom svijeta, uključujući "nulte pacijente" u Evropi (24. januar) i SAD-u (20. januar).
Početkom januara, 9. januara 2020, zabilježena je i prva smrt &ndash; preminuo je 61-godi&scaron;nji mu&scaron;karac iz Vuhana.
Iako su zatvaranja &scaron;irom svijeta počela već tokom marta, u aprilu je čak 3,9 milijardi ljudi, odnosno skoro polovina čovječanstva, bila pod nekom vrstom "lokdauna".
Važno je naglasiti da su različite vakcine razvijene u izuzetno kratkom roku. Već u junu 2020. vlasti u Pekingu objavile su da testiraju vakcinu CanSino na pripadnicima vojske, a u avgustu iste godine Rusija je odobrila vakcinu Sputnik V za hitnu upotrebu.
U novembru 2020. kompanije Pfizer i BioNTech podnijele su zahtjev za odobrenje njihove vakcine u SAD-u, a ubrzo su dobile odobrenje i u Velikoj Britaniji. Do kraja decembra 2020. vakcina Pfizer-BioNTech bila je odobrena u velikom broju zemalja &scaron;irom svijeta, uključujući i Evropsku uniju.
Pandemija virusa COVID-19 promijenila je i brojne druge aspekte života. Rad od kuće i &scaron;kolovanje na daljinu postali su prvo nužna rje&scaron;enja, a zatim trajni sistemi koji se i danas koriste, iako je pandemija okončana prije dvije i po godine.
Pandemija, odnosno odgovor vlada &scaron;irom svijeta, izazvala je i velike političke promjene. Veliki broj smrtnih slučajeva i ekonomske posljedice ko&scaron;tale su mnoge lidere vlasti. Među njima je bio i tada&scaron;nji predsjednik SAD-a Donald Tramp, koji je svoj drugi mandat morao da pričeka dodatne četiri godine, jer je 2020. godine na izborima izgubio od Džoa Bajdena.
Brojni analitičari smatraju da su mjere tokom pandemije, posebno zatvaranje trži&scaron;ta i uvođenje lokdauna, jedan od ključnih razloga za jačanje desničarskih političkih stranaka &scaron;irom svijeta.
Pored politike, pandemija je snažno pogodila i ekonomiju. Zaustavljanje svjetskih trži&scaron;ta i zatvaranje ekonomija imalo je ogroman uticaj, a mnogi ekonomisti upravo pandemiji, odnosno reakciji državnih vlasti, pripisuju inflaciju koja je 2022. godine pogodila gotovo sve zemlje svijeta i čije posljedice osjećamo i danas.
Pandemija COVID-19 je, uz finansijsku krizu 2008&ndash;2009, najveća globalna kriza savremenog doba, jer je gotovo svaki dio svijeta na neki način osjetio njene posljedice.
&nbsp;

Prije šest godina zabilježen je prvi slučaj korona virusa

PANDEMIJA KOJA JE PROMIJENILA SVIJET

Nakon razgovora sa ukrajinskom delegacijom na Floridi, specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof danas putuje u Moskvu, prenosi CNN. Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaje se sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom. &Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp poručuje da postoji velika &scaron;ansa da se postigne sporazum kojim bi se okončao rat.&nbsp;
EK: Upozorili smo Trampa da mirovni sporazum ne smije da amnestira ruske ratne zločine
Napori američkog predsjednika Donalda Trampa sa ciljem postizanja mira u Ukrajini ne smiju da dovedu do toga da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegne odgovornost za ratne zločine, upozorio je evropski komesar za pravosuđe i demokratiju Majkl Mekgrat.
&ldquo;Pregovarači moraju da obezbijede da težnja ka prekidu vatre ne rezultira time da Rusija izbjegne krivično gonjenje&rdquo;, istakao je evropski komesar Mekgrat u intervjuu za briselski Politiko, postavljajući novu &ldquo;crvenu liniju&rdquo; za mirovni sporazum.
Sastanak američke i ukrajinske delegacije
Održan je sastanak američke i ukrajinske delegacije na Floridi o mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini.
Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da je sastanak bio veoma produktivan, ali naglasio da ima jo&scaron; posla.
&ldquo;Nastavljamo da budemo realni u pogledu toga koliko je ovo te&scaron;ko, ali kako smo napredovali, mislim da postoji zajednička vizija da se ne radi samo o okončanju rata, &scaron;to je veoma važno, već o obezbjeđivanju budućnosti Ukrajine, budućnosti za koju se nadamo da će biti prosperitetnija nego ikada ranije&ldquo;, rekao je Rubio u kratkom obraćanju nakon sastanka koji je trajao vi&scaron;e sati.
I &scaron;ef ukrajinske delegacije Rustem Umerov dijeli stav da su razgovori bili uspje&scaron;ni.
&ldquo;Na&scaron; cilj je prosperitetna, jaka Ukrajina&ldquo;, rekao je Umerov novinarima.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije, da postoji velika &scaron;ansa da se postigne sporazum kojim bi se okončao rat u Ukrajini.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas će u Parizu razgovarati sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom o uslovima &ldquo;pravednog i trajnog mira&rdquo;, poslije ženevskih konsultacija i predstavljanja američkog mirovnog plana.
Kako javlja CNN, specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof danas putuje u Moskvu gdje se očekuje da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Tramp: Postoji velika šansa da se postigne sporazum; Zelenski se sastaje sa Makronom

VITKOF STIŽE U MOSKVU

Broj žrtava poplava i klizi&scaron;ta usljed obilnih ki&scaron;a u Jugoistočnoj Aziji prema&scaron;io je 600, saop&scaron;tili su zvaničnici, navodeći da su spasilački napori za desetine hiljada raseljenih osoba nastavljeni tokom vikenda.
Indonezija, Malezija i Tajland suočeni su sa devastacijom &scaron;irokog obima usljed rijetke tropske oluje koja se formirala u Malajskom moreuzu, izazivajuć́i obilne ki&scaron;e i udare vetra čitavih nedelju dana.
U Indoneziji je stradalo najmanje 435 osoba, u Tajlandu 170, a tri smrta slučaja zabilježena su u Maleziji, javlja Rojters.
Vi&scaron;e od četiri miliona ljudi je ugroženo - gotovo tri miliona na jugu Tajlanda i 1,1 milion u zapadnoj Indoneziji.
Odvojeno od te prirodne katastrofe, 153 osobe stradale su u &Scaron;ri Lanki, takođe zbog poplava i klizi&scaron;ta u toj ostrvskoj zemlji, koju je pro&scaron;le sedmice pogodio ciklon Ditva, koji se razvio u Indijskom okeanu.
Prema navodima lokalnih vlasti, nije poznata sudbina 191 osobe, a vi&scaron;e od pola miliona stanovnika ugroženo je &scaron;irom zemlje.

Više od 600 žrtava poplava i klizišta u Jugoistočnoj Aziji

DEVASTACIJOM ŠIROKOG OBIMA USLJED RIJETKE TROPSKE OLUJE

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je &scaron;ef njegovog kabineta Andrij Jermak podnio ostavku zbog korupcijskog skandala.
Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije obavile su jutros pretres u Jermakovom domu.
U zajedničkom saop&scaron;tenju, Ukrajinski ured za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužila&scaron;tvo (SAPO) saop&scaron;tili su da su pretresi &bdquo;odobreni&ldquo; i povezani sa nepreciziranom istragom.
NABU i SAPO su ranije u novembru otkrili veliku korupcijsku aferu vrijednu 100 miliona dolara u državnoj kompaniji za atomsku energiju, u koju su bili umije&scaron;ani biv&scaron;i visoki zvaničnici i biv&scaron;i poslovni partner ukrajinskog predsjednika.
Jermak tada nije bio označen kao osumnjičeni u istrazi, ali su opozicioni poslanici i neki članovi Zelenskijeve stranke pozvali na njegovu ostavku usred najteže političke krize u Ukrajini od početka rata.

Šef Kabineta Zelenskog podnio ostavku

POTVRDIO UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

Do&scaron;lo je do uru&scaron;avanja puta u Kragujevcu. Uru&scaron;avanje potpornih zidova i dijela pristupne saobraćajnice kod kompleksa Centar izvrsnosti desilo se jutros, prenosi Klix.
Kako javlja Glas &Scaron;umadije, uru&scaron;avanje je sve učestalije, a stabilnost terena je i dalje ugrožena, &scaron;to izaziva nezadovoljstvo i zabrinutost građana.
Centar izvrsnosti u Kragujevcu je naučni kompleks Univerziteta u Kragujevcu, čija je izgradnja počela 2015.&nbsp;
Prema planu, radovi su trebalo da budu zavr&scaron;eni do kraja 2017. ali je izvođač bankrotirao.
Kako je 2023. godine saop&scaron;teno, Srbija je do tada uložila 14 miliona eura, a Centar je bio u finalnoj fazi i trebalo je da bude otvoren na ljeto.
<blockquote class="instagram-media" style="background: #FFF; border: 0; border-radius: 3px; box-shadow: 0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width: 540px; min-width: 326px; padding: 0; width: calc(100% - 2px);" data-instgrm-captioned="" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DRl-asPjN-F/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14">
<div style="padding: 16px;">
<div style="display: flex; flex-direction: row; align-items: center;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;">&nbsp;</div>
<div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;">&nbsp;</div>
</div>
</div>
<div style="padding: 19% 0;">&nbsp;</div>
<div style="display: block; height: 50px; margin: 0 auto 12px; width: 50px;">&nbsp;</div>
<div style="padding-top: 8px;">
<div style="color: #3897f0; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: 550; line-height: 18px;">View this post on Instagram</div>
</div>
<div style="padding: 12.5% 0;">&nbsp;</div>
<div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;">
<div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);">&nbsp;</div>
</div>
<div style="margin-left: 8px;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;">&nbsp;</div>
<div style="width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg);">&nbsp;</div>
</div>
<div style="margin-left: auto;">
<div style="width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);">&nbsp;</div>
<div style="width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);">&nbsp;</div>
</div>
</div>
<div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;">
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;">&nbsp;</div>
<div style="background-color: #f4f4f4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;">&nbsp;</div>
</div>
<p style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; line-height: 17px; margin-bottom: 0; margin-top: 8px; overflow: hidden; padding: 8px 0 7px; text-align: center; text-overflow: ellipsis; white-space: nowrap;"><a style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: normal; line-height: 17px; text-decoration: none;" href="https://www.instagram.com/reel/DRl-asPjN-F/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" target="_blank" rel="noopener">A post shared by Puls &Scaron;umadije (@pulssumadije)</a>
</div>
</blockquote>
&nbsp;

Pogledajte kako se urušio put u Kragujevcu

KOD CENTRA IZVRSNOSTI

Broj poginulih u poplavama &scaron;irom Jugoistočne Azije u petak se popeo na najmanje 161, a vlasti u regionu nastoje da spasu zaglavljene osobe, obnove snabdjevanje električnom energijom i telekomunikacije, kao i da koordini&scaron;u spasilačke napore dok je voda počela da se povlači.
Veliki djelovi Indonezije, Malezije i Tajlanda su pogođeni&nbsp;obilnom ki&scaron;om i rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom prolazu.
Poginulo je 46 ljudi&nbsp; zbog ciklona u &Scaron;ri Lanci, kazale su vlasti.
Na te&scaron;ko pogođenom indonežanskom ostrvu Sumatri, potvrđeno je da su do petka ujutro stradale 52 osobe, rekao je Abdul Muhari, portparol službe za katastrofe.
U regionu Padang Pariaman na Sumatri, gdje su preminule ukupno 22 osobe, stanovnici su se suočili s nivoom vode od najmanje metra i do njih spasilačke ekipe u petak jo&scaron; nisu doprle.
"Ostajemo bez potrep&scaron;tina i hrane", kazao je 40-godi&scaron;nji stanovnik Muhamad Rais koji je bio prisiljen da se preseli na drugi sprat svoje kuće u četvrtak kako bi pobjegao od brzo rastuće vode.
Telekomunikacijski sistem nije funkcionisao u nekim djelovima ostrva, a vlasti su radile na obnavljanju snabdjevanja električnom energijom i či&scaron;ćenju puteva blokiranih klizi&scaron;tima.
Tajlandska vlada je u saop&scaron;tenju rekla da je 87 osoba poginulo u poplavama u osam južnih pokrajina. Kazala je da je ukupno pogođeno preko 3,5 miliona ljudi.
&nbsp;

U poplavama u Jugoistočnoj Aziji poginulo više od 160 osoba

POGOĐENI OBILNOM KIŠOM I RIJETKOM TROPSKOM OLUJOM

Vlasti u Hongkongu objavile su da su zavr&scaron;ile akcije ga&scaron;enja požara u stambenom kompleksu Taji Po, koji je odnio najmanje 128 žrtava, prenosi BBC.
Vlasti navode da je 79 osoba povrijeđeno, od kojih je vi&scaron;e od 50 u bolnici, dok se skoro 300 osoba vodi kao nestalo.
Među hospitalizovanima je 12 osoba u kritičnom stanju, a 28 u veoma ozbiljnom, prenosi BBC.
Među mrtvim osobama, njih 89 jo&scaron; nije identifikovano, rekao je on.
Preliminarna istraga pokazala je da je lako zapaljivi stiropor postavljen preko prozora liftova na svakom spratu ubrzao &scaron;irenje vatre kroz hodnike i stanove.
Vlasti navode da ni mrežasta za&scaron;tita, ni limovi na spoljnim djelovima zgrade, nijesu ispunjavali protivpožarne standarde, pa su zbog sumnje na ubistvo iz nehata uhap&scaron;ene tri osobe - dva direktora i konsultant izvođača radova zaduženog za renoviranje.

U požaru u Hong Kongu najmanje 128 žrtava, završena akcija gašenja

U KRITIČNOM STANJU 12 OSOBA

Finski predsjednik Sauli Niinisto rekao je da je Turska pristala podržati zajedničku kandidaturu Finske i &Scaron;vedske za članstvo u NATO-u.
Niinisto kaže da je odlučujući korak u podr&scaron;ci Turske načinjen nakon &scaron;to su tri zemlje potpisale zajednički memorandum koji se tiče zajedničke sigurnosti.
Memorandum su potpisali turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavu&scaron;oglu i njegove kolege iz Finske i &Scaron;vedske, Peka Havisto i Ana Linde.
Potpisivanju su prisustvovali predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Finske Sauli Ninisto i &scaron;vedska premijerka Magalena Anderson.
Memorandum je potpisan u centru IFEMA u Madridu, gdje su održani sastanci u okviru samita NATO.
Detalji o memorandumu nisu odmah objavljeni.
&Scaron;vedska i Finska su pro&scaron;log mjeseca formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, &scaron;to je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine.
Međutim, Turska, dugogodi&scaron;nja članica Alijanse, iznijela je primjedbe na njihove kandidature za članstvo, kritikujući te zemlje zbog tolerisanja, pa čak i podr&scaron;ke grupama koje smatra terorističkim.

Turska popustila, potpisan memorandum o pridruživanju Švedske i Finske NATO-u