Globus

Sabor Hrvatske danas nije prihvatio opozicioni predlog o opozivu premijera Andreja Plenkovića, za &scaron;ta je bilo potrebno 76 glasova poslanika.
Glasanja o opozivu pokrenula je opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) zbog nedavnog korupcijskog slučaja u kojem je uhap&scaron;en Vili Bero&scaron; iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) dok je bio na funkciji ministra zdravstva.
Za opoziv su glasala 64 poslanika, a 76 ih je bilo protiv, &scaron;to je i većina od ukupno 151 poslanika u Saboru. Da bi pro&scaron;ao opoziv opozicija je morala da skupi najmanje 76 glasova.
&bdquo;Naučili smo da HDZ zavisi o jednoj ruci, &scaron;to može izgledati kao Va&scaron;a trenutna politička pobjeda, ali bitke će se voditi i dalje&ldquo;, rekao je poslije glasanja predsjednik SDP Sini&scaron;a Hajda&scaron; Dončić.
Predsjednik stranke Most Božo Petrov rekao je da postoje situacije kada, iako možda nijesi kriv, zbog ljudi za koje odgovara&scaron; odstupa&scaron; s funkcije i ponudi&scaron; ostavku.
&bdquo;To se nije dogodilo, a nije rekao ni barem oprostite&ldquo;, rekao je Petrov o premijeru.
On je, međutim, kritikovao SDP &scaron;to je pokrenuo opoziv dok se istovremeno s HDZ dogovarao o ustavnim sudijama.
SDP je danas tražio da se o opozivu i izboru deset ustavnih sudija, za &scaron;ta je potrebna dvotrećinska većina poslanika, ne glasa istog dana.
Iako je najprije HDZ odbio taj predlog i sve stavio na dnevni red dana&scaron;nje sjednice, naknadno je odlučeno da će se o sudijama Ustavnog suda glasati sjutra.
&bdquo;Ovo je prevažna odluka. Kada bih je stavio na glasanje i kada ona ne bi dobila 101 glas sada, cio proces bi se vratio na početak, i to bi bio prevelik rizik i ugrozilo bi funkcionisanje Ustavnog suda&ldquo;, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ).
&nbsp;

U Saboru nije prošao opoziv premijera Andreja Plenkovića

OPSTALA VLADA

Jedanaestoro djece zavr&scaron;ilo je u gradskoj bolnici u Skoplju poslije novog izazova &ldquo;Supermen&rdquo; na dru&scaron;tvenoj mreži &ldquo;Tik Tok&rdquo;, objavili su danas lokalni mediji.
Kako je rekao direktor Klinike za hirur&scaron;ke bolesti &bdquo;Sv. Naum Ohridski&ldquo; Neboj&scaron;a Nastov, povrijeđena djeca su uzrasta od 10 do 16 godina i svi su iz Skoplja, a dvoje od njih ima polomljene ruke.
&ldquo;U ovu bolnicu je do juče do 13 sati primljeno jedanaestoro djece. Moguće je da ima i vi&scaron;e, ali ovo je ono &scaron;to mi imamo kao podatak za mehanizme povrede&ldquo;, rekao je Nastov agenciji MIA.
Na novinarsko pitanje o kakvom je izazovu riječ, objasnio je da je riječ o tome da ispružite ruke kao &bdquo;supermen&ldquo; i potom pustite djecu da padnu.
&ldquo;Ruke su ispružene kao kod lika &lsquo;Supermena&rsquo;. Grupa hvata i baca izazvanog dječaka ili djevojčicu u vazduh. To je ono &scaron;to su mi objasnili. Nijesam ga vidio i ne mogu sa sigurno&scaron;ću da kažem. Ima i mu&scaron;ke i ženske djece&ldquo;, dodao je Nastov.
Apelovao je da se takve stvari ne rade ubuduće, jer mogu zavr&scaron;iti sa ozbiljnijim posljedicama.
&ldquo;Srećom, od ovih 11 djece samo dvoje imaju polomljene ruke, ostali imaju modrice. Ali ako se ovo nastavi, moglo bi doći do ozbiljnijih povreda. Ako dijete padne na glavu, imaće teže povrede&ldquo;, dodao je Nastov.

U bolnicu primljeno 11 djece zbog povreda u novom Tik Tok izazovu – Supermen

U SKOPLJU

Tijelo novorođene bebe pronađeno je u kući u mjestu Resavici u Srbiji, a majka A.Đ. (33) uhap&scaron;ena je zbog sumnje da je ubila svoje novorođenče i ostavila ga u zamrzivaču.
Kako prenosi Nova.rs, tijelo bebe poslato je na obdukciju, koja će utvrditi tačan uzrok smrti.
A.Đ. je samohrana majka petoro djece. Nakon porođaja sa &scaron;estim djetetom, kako se sumnja, počinila je zločin i tijelo bebe ostavila u zamrzivaču.
Majka je odmah uhap&scaron;ena, dok je petero djece premje&scaron;teno u hraniteljske porodice.

Srbija: Tijelo bebe pronađeno u zamrzivaču, sumnjaju da ju je ubila majka

U MJESTU RESAVICI

Generalni sekretar UN Antonio Gutere&scaron; pozvao je da se prekine sada&scaron;nji "pokolj" u Siriji koji je posljedica "hroničnog kolektivnog neuspjeha" da se pokrene politički proces u toj zemlji podijeljenoj od početka građanskog rata 2011.&nbsp;
Rekao je da je to rezultat neuspjeha da se postigne smirivanje situacije koja bi vodila do pravog primirja na cijeloj teritoriji i procesa za primjenu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.
Guter&scaron; je rekao da je to njegov stav o &bdquo;te&scaron;kim i dramatičnim događajima koji se odvijaju pred na&scaron;im očima u Siriji&ldquo;.
&bdquo;Poslije 14 godina sukoba krajnje je vrijeme da sve strane rade sa mojim specijalnijm izaslanikom za Siriju Geirom Pedersenom da na kraju počnu da slijede novi pristup, obuhvatan za rje&scaron;enje ove krize u saglasnosti sa Rezolucijom 2254 Savjeta bezbjednosti&ldquo;, rekao je on i apelovao na &bdquo;ozbiljan dijalog&ldquo;.
Rezolucija 2254 usvojena je u Savjetu bezbjednosti UN 2015. godine i u njoj je plan za prenos političke vlasti u Siriji.
Iako relativni mir vlada od 2020. na sjeverozapadu zemlje, koalicija pobunjenika predvođena radikalnom islamističkom grupom Hajat Tahrir al &Scaron;am, pokrenula je 27. novembra blic ofanzivu u toj oblasti.
Poslije Alepa, drugog po veličini grada u Siriji pobunjenici su danas zauzeli Hamu. Sirijska vojska priznala je da je izgubila kontrolu nad tim gradom u centru zemlje, i vlast predsjednika Ba&scaron;ara al Asada izgleda sve oslabljenija ovom ofanzivom pobunjenika.

Gutereš: Pokolj u Siriji posljedica hroničnog kolektivnog neuspjeha

PORUČIO GENERALNI SEKRETAR UJEDINJENIH NACIJA

Ne jenjavaju sukobi na Bliskom istoku &ndash; u Gazi je u prethodnom danu poginulo 15 civila. Izrael se suočava sa optužbama za genocid, dok posrednici poku&scaron;avaju da dogovore primirje u palestinskoj enklavi. Za to vrijeme, žestoke borbe pobunjenika i snaga Ba&scaron;ara el Asada vode se u Siriji.&nbsp;
Vojska Izraela: Napadnuta čvori&scaron;ta za prenos oružja između Sirije i Libana
Izraelska vojska napala je tokom noći u Siriji čvori&scaron;ta za prenos oružja i infrastrukturu koji su bili postavljeni u blizini granice između Sirije i Libana, rekao je portparol Avičaj Adrae u objavi na X-u.
Poginulo najmanje 15 civila
Nastavljaju se sukobi &scaron;irom Bliskog istoka &ndash; a u posljednja 24 sata najže&scaron;će su borbe u Pojasu Gaze, gdje je u izraelskim napadima tokom prethodnog dana poginulo najmanje 15 civila.
Dok traju borbe, Hamas je dobio predlog sporazuma o prekidu vatre u palestinskoj enklavi za koji portal Aksios tvrdi da ga je uputio Izrael, dok Tel Aviv navodi da je incijativu pokrenuo Egipat.
Primirje bi trajalo do 60 dana. Razmijenili bi se izraelski taoci &ndash; žene, stariji i zatočenici u te&scaron;kom zdravstvenom stanju &ndash; i palestinski zatvorenici. Vlada Benjamina Netanjahua navodno je spremna.
Sa druge strane, organizacija za za&scaron;titu ljudskih prava Amnesty International smatra da su Izraelske odbrambene snage u Gazi počinile i sprovode genocid, &scaron;to Netanjahu i Va&scaron;ington odbacuju.
Za to vrijeme, sirijski pobunjenici započeli su ofanzivu na grad Hamu, ali su vladine snage Ba&scaron;ara el Asada odbacila akcije.

Predloženo dvomjesečno primirje u Gazi; Bijela kuća odbacuje optužbe da IDF sprovodi genocid nad Palestincima

NASTAVLJAJU SE SUKOBI ŠIROM BLISKOG ISTOKA

Sve je vi&scaron;e fakulteta u Srbiji u blokadi. Nastavljena je blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, kao i Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Njima se u srijedu u protestu pridružio i Filozofski fakultet u Ni&scaron;u, a u petak se, nakon komemorativne akcije "Zastani Srbijo" u 11.52, očekuje da sa blokadom krenu jo&scaron; neki fakulteti u Srbiji.
Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu proveli su jo&scaron; jednu noć u blokadi. Oni blokiraju taj fakultet od ponedjeljka.
Lazar Dinić iz organizacije Stav kaže da se se nakon studentskog plenuma saglasili da treba nastaviti blokadu.
&bdquo;Bilo je podjela u vi&scaron;e radnih grupa za komunikaciju s drugim fakultetima, za redarsku službu&hellip; Bilo je studenata s drugih fakulteta, bilo je vi&scaron;e od 200 ljudi u amfiteatru, pričali smo o tome &scaron;ta i kako mogu oni da urade na svojim fakultetima&ldquo;, kazao je Dinić.
U srijedu je odgođen, a za danas zakazan sastanak s dekanom fakulteta.
&bdquo;Na&scaron;i zahtjevi ostaju isti, da oni kao uprava podrže ovu blokadu. Dekan je rekao da je to neizvodljivo, iako mi znamo da jeste. Danas će biti vi&scaron;e studenata nego na onom prvom, pratimo situaciju. Juče su otkazali sastanak, čekamo danas da vidimo&ldquo;, izjavio je Dinić.
Sastanak s dekanom Milivojem Alanovićem počeo je u 13 sati, a nakon sastanka rečeno je da se pregovori nastavljaju sjutra, takođe u 13h.
Kako su rekli, dekan je ostao pri molbi da se, zbog egzistencijalnih pitanja, dozvoli administraciji fakulteta da radi.
U Ni&scaron;u danas nema odgovora na zahtjeve studenata koji su juče iza&scaron;li na protest, javila je reporterka N1.
Zgrada ni&scaron;kog univerziteta u srijedu je bila blokirana do kraja radnog vremena, do 19h. Studenti su održali plenum i donijeli odluku o blokadi fakulteta. Prvi na listi je Filozofski fakultet, te će u petak u 11.52 nakon komemoraciji nastradalima u Novom Sadu, početi blokada.
Fakultet dramskih umjetnosti (FDU) je 11 dana u blokadi. Oni tamo provode i dan i noć, iako nema predavanja, kažu &ndash; gledaju i snimaju filmove i ne gube vrijeme &scaron;to se tiče akademskog rada.
Studentkinja FDU Miona Đenisijević rekla je za N1 da nijesu očekivali ovoliki odziv drugih fakulteta i da su zahvalni na tome.
&bdquo;Nadamo se da će i njima biti ispunjeni zahtjevi&ldquo;, dodala je.
Inače, najavljeno je da će u petak i Fakultet organizacionih nauka (FON) krenuti u blokadu, a studenti ma&scaron;inskih fakulteta pozvali su u 11.52 da se tada blokiraju ulice Kraljice Marije i Ruzveltove.
Mogu se očekivati slične odluke o blokadi fakulteta.
Studenti traže da odgovaraju oni koji su vr&scaron;ili represiju nad studentima na skupovima na kojima je odavana počast poginulima u Novom Sadu.
Oni traže i objavljivanje svih ugovora u vezi rekonstrukcije novosadske Željezničke stanice, gdje je, u padu nadstre&scaron;nice 1. novembra poginulo 15 ljudi a dvoje je te&scaron;ko povrijeđeno, kao i pu&scaron;tanje na slobodu uhap&scaron;enih, tokom skupova tim povodom, aktivista i studenata.

Studentske blokade u Novom Sadu, Beogradu, Nišu: U petak se pridružuje još nekoliko fakulteta

SVE JE VIŠE FAKULTETA U SRBIJI U BLOKADI

Tuzlanska policija uhapsila je nastavnika gitare Predraga Stankovića koji je osumnjičen za bludne radnje nad djecom.
&ldquo;Li&scaron;en je slobode i predat Tužila&scaron;tvu Tuzlanskog kantona. Danas, 5. decembra, održaće se roči&scaron;te po prijedlogu za određivanje pritvora. Osumnjičen je za bludne radnje i za produženo krivično djelo polni odnos i zloupotreba položaja&rdquo;, kazao je za Radio Slobodna Evropa Admir Arnautović, portparol Tužila&scaron;tva.
Arnautović je dodao da je &ldquo;zasad riječ o dvije o&scaron;tećene osobe&rdquo;.
Prije dvije godine je otkriveno da u jednoj sarajevskoj &scaron;koli radi nastavnik Samir Alihodžić koji je bio pravosnažno osuđen za pedofiliju. Nakon toga, nastavnik je dobio otkaz.
Op&scaron;tinski sud u Sarajevu je u septembru ove godine potvrdio optužnicu protiv direktora te &scaron;kole, jer je propustio da suspenduje tog nastavnika.
Republika Srpska &ldquo;registar pedofila&rdquo; je dobila 2018. godine, a Milo&scaron; Bukejlović, ministar pravde ovog entiteta u BiH, kazao je na sjednici Narodne skup&scaron;tine RS-a u martu 2023. godine da se u registru nalazi oko 200 osoba.
Drugi entitet, Federacija BiH, dobila je ovaj registar u januaru ove godine.
U &ldquo;registar pedofila&rdquo; su upisani ili će biti upisani pravosnažno osuđeni za krivična djela silovanja, polni odnos sa nemoćnim licem, spolni odnos zloupotrebom položaja, polni odnos sa djetetom, bludne radnje te zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom.
Registar nije javan.
Podaci iz registra mogu se, osim pravosudnim i sigurnosnim institucijama, ustupati i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koji u obavljanju poslove iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom.

Uhapšen nastavnik gitare, osumnjičen za pedofiliju

"ZASAD, RIJEČ JE O DVIJE OŠTEĆENE OSOBE"

Za sada nepoznata osoba sačekala je &scaron;efa zdravstvenog osiguranja "Junajted heltker" Brajana Tompsona i ubila ga hicima iz pi&scaron;tolja u centru Njujorka. Policija pokrenula potragu za ubicom. Informacije o napadaču vrijedne 10.000 dolara.
Njujorčani su ostali &scaron;okirani kada se gradom pronijela vijest da je u samom sredi&scaron;tu Menhetna, na ćo&scaron;ku 55. ulice i Pete avenije, ubijen generalni direktor jedne od najbogatijih američkih kompanija &ndash; Brajan Tompson iz "Junajted heltkera".
Napadač je Tompsona sačekao ispred hotela "Hilton" i ispalio nekoliko hitaca iz pi&scaron;tolja sa prigu&scaron;ivačem, prije nego &scaron;to je pobjegao sa mjesta događaja.
&Scaron;ef detektiva njujor&scaron;ke policije Džozef Smit rekao je da je ubica na mjesto događaja do&scaron;ao pet minuta prije pucnjave i sačekao da se Tompson približi hotelu u kojem se održavao sastanak investitora.
"Ne djeluje kao čin nasumičnog nasilja", rekao je &scaron;ef njujor&scaron;kih detektiva.
Policija je, odmah poslije pucnjave, objavila fotografije napadača, lica zaklonjenog maskom i odjevenog u svjetlosmeđu jaknu.
Sa mjesta događaja pobjegao je biciklom i kamere za nadzor posljednji put su ga snimile u Central parku.
Kompanija za zdravstveno osiguranje "Junajted heltker" četvrta je na Forbsovoj listi 500 najboljih kompanija u SAD i &scaron;irom svijeta zapo&scaron;ljava oko 440.000 ljudi.

Ubijen šef zdravstvenog osiguranja "Junajted heltker"

UBISTVO KOJE JE ŠOKIRALO NJUJORK – SAČEKUŠA, PRIGUŠIVAČ I POTRAGA ZA NAPADAČOM

Organizacija za ljudska prava Amnesty International optužila je Izrael za genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodeći da je izraelska vojska namjerno počinila ratne zločine.
Organizacija za ljudska prava je u izvje&scaron;taju na 300 stranica navela da je, tokom izraelske ofanzive, vojska namjerno donijela patnju i razaranje ljudima koji žive u Gazi.
"Na&scaron;a otkrića moraju poslužiti kao poziv na uzbunu međunarodnoj zajednici: ovo je genocid. To mora prestati odmah&rdquo;, rekla je generalna sekretarka Amnesty Internationala Agnes Kalamar u izjavi, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Izrael dosljedno odbacuje takve optužbe, nazivajući svoje akcije odbrambenim i pozivajući se na pravo na samoodbranu.
Grupa za ljudska prava objavila je izvje&scaron;taj o Bliskom istoku u kome se navodi da se takve akcije ne mogu opravdati Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra pro&scaron;le godine, koji je pokrenuo rat, ili prisutno&scaron;ću naoružanih boraca u civilnim područjima.
Amnesty International je ocijenio da Izrael ima za cilj da uni&scaron;ti Palestince.
&ldquo;Države koje nastave da isporučuju oružje Izraelu, rizikuju da postanu saučesnici&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Kalamar je rekla da države, koje u ovom trenutku nastavljaju da isporučuju oružje Izraelu, moraju znati da kr&scaron;e obavezu sprečavanja genocida i da su u opasnosti da postanu suučesnici u genocidu.
"Sve države s uticajem na Izrael, posebno ključni dobavljači oružja poput Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, ali i druge države članice Evropske unije, Velika Britanija i druge, moraju djelovati sada kako bi se odmah okončali zločini Izraela nad Palestincima u Gazi".
Organizacija je pozvala na trenutni prekid, kako su kazali, genocida, kao i na uspostavljanje primirja i oslobađanje svih talaca.

Amnesty International optužuje Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

“DRŽAVE KOJE NASTAVE DA ISPORUČUJU ORUŽJE IZRAELU, RIZIKUJU DA POSTANU SAUČESNICI”

Ukrajina mora da donese te&scaron;ke odluke o nastavku mobilizacije za suprotstavljanje ruskoj agresiji, poručio je američki državni sekretar Entoni Blinken. Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev istakao je da je administracija predsjednika Džo Bajdena ravnodu&scaron;na prema smrti 18-godi&scaron;njih Ukrajinaca.
Rusija: Oboreno 16 dronova iznad ruskih regiona
Ruske snage protivvazdu&scaron;ne odbrane su tokom noći uni&scaron;tile i presrele 16 ukrajinskih dronova iznad tri regiona Rusije, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Precizirano je da je 14 bespilotnih letjelica uni&scaron;teno nad teritorijom Brjanske oblasti i po jedan iznad Belgorodske i Kurske oblasti.
Za sada nema izvje&scaron;taja o &scaron;teti ili žrtvama u tim napadima.
Kijev treba da objavi mobilizaciju za 18-godi&scaron;nje Ukrajince
Da bi pobijedio u sukobu, Kijev treba da objavi mobilizaciju za 18-godi&scaron;nje Ukrajince, istakao je američki državni sekretar Entoni Blinken.
Naglasio je da zbog toga kijevske vlasti moraju da donesu te&scaron;ke odluke o nastavku mobilizacije. Istovremeno, kako je dodao, i Sjedinjene Američke Države imaju svoje obaveze.
&ldquo;Za svaku osobu, svakog vojnika koje Ukrajina mobili&scaron;e, obavezali smo se da obezbijedimo njihovu obuku i neophodnu opremu za efikasnu odbranu zemlje&rdquo;, obećao je Blinken.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ukazuje da Blinken zahtjeva od Ukrajine da smanji starosnu granicu za regrutaciju kako bi nastavila da dobija pomoć od SAD.
&ldquo;To znači da će 18-godi&scaron;njaci sada umrijeti, ali Bajdenova administracija je ravnodu&scaron;na i ne brine o tome&rdquo;, rekao je Medvedev.
Nakon &scaron;to je &scaron;efica njemačke diplomatije iz redova stranke Zelenih, Analena Berbok rekla da ne isključuje mogućnost slanja vojnika Bundesvera u Ukrajinu, oglasio se i kancelar Olaf &Scaron;olc.
&ldquo;Nemoguće je da u trenutnoj situaciji po&scaron;aljemo trupe ili njemačko vojno osoblje u Ukrajinu. Uvijek sam bio jasan u vezi sa ovim, i tako će i ostati&rdquo;, izričit je &Scaron;olc.

Blinken: Kijev mora da donese teške odluke o mobilizaciji; Medvedev: SAD ne brine što će umirati 18-godišnjaci

RAT U UKRAJINI

Opsežni paket pomoći lako je pro&scaron;ao Kongres SAD-a nakon vi&scaron;emjesečnog odgađanja, otvarajući put za milijarde dolara novog finansiranja Ukrajine u trenutku napredovanja ruskih invazionih snaga i nedostatka vojnih zaliha Kijeva.
Senat je sa 79 prema 18 odobrio četiri zakona koje je Zastupnički dom (Kongres) usvojio u subotu, nakon &scaron;to su republikanski čelnici pro&scaron;le sedmice naglo promijenili pravac i dopustili glasanje o 95 milijardi dolara većinom vojne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu i američkim partnerima u Indo-Pacifiku.
Četiri zakona spojena su u jedan paket u Senatu, za koji je predsjednik Džo Bajden rekao da će ga potpisati u srijedu.
Najveći osigurava 61 milijardu dolara kritično potrebnih sredstava za Ukrajinu; drugi daje 26 milijardi dolara za Izrael i humanitarnu pomoć za civile u zonama sukoba diljem svijeta, a treći daje 8,12 milijardi dolara za "suprotstavljanje komunističkoj Kini" u Indo-Pacifiku.
Paket pomoći mogao bi biti posljednji odobren za Ukrajinu do izbora u novembru, kada su izbori za Bijelu kuću, Zastupnički dom i jednu trećina Senata.

I Senat odobrio pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu od 95 milijardi dolara