Globus

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik obratio se javnosti nakon sastanka vladajuće koalicije u RS-u i tom prilikom iznio niz uvredljivih, &scaron;ovinističkih i istorijski neutemeljenih tvrdnji koje su izazvale brojne reakcije u domaćoj i regionalnoj javnosti, pi&scaron;e Klix.
U svom obraćanju, Dodik je poručio da se Bosna i Hercegovina "raspada" i da je njen trag "smrdljiv na nečovje&scaron;tvo".
U vi&scaron;e navrata osporavao je legitimitet visokog predstavnika Kristijana &Scaron;mita, nazivajući ga "nelegalnim", te ustvrdio da "muslimani", kako on naziva Bo&scaron;njake, "prihvataju njegove odluke i nadaju se drugom poluvremenu".
Međutim, najskandalozniji i najuvredljiviji dio njegovog govora odnosio se na direktan poziv Bo&scaron;njacima da se "vrate pravoslavnoj vjeri", uz tvrdnju da bi Bosna i Hercegovina u tom slučaju bila "većinski srpska" i da bi "samo takva mogla postojati".
-Rje&scaron;enje za BiH je sljedeće: da se muslimani vrate na svoju staru pravoslavnu vjeru. Poku&scaron;avamo da dajemo konstruktivne prijedloge. Postoje dokazi da su na&scaron;i preci prelazili na islam pod osmanskom prisilom. Zato je ovo za mene korektno rje&scaron;enje- rekao je Dodik.
On je naveo i da "Bo&scaron;njaci treba da se vrate vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".
Dodik je govorio i o statusu Brčkog, iznijev&scaron;i nejasan prijedlog da se taj distrikt &ldquo;vrati Federaciji, ali 50 posto&rdquo;, uz dodatak da bi tada trebalo &ldquo;povući liniju razgraničenja&rdquo;. Optužio je bo&scaron;njačku stranu da je Brčko zami&scaron;ljeno kao &ldquo;klin unutar RS-a&rdquo;, tvrdeći da su tamo Srbi većina i da &ldquo;nema govora o uzimanju tog prostora&rdquo;.

Skandalozna izjava Dodika: Muslimani da se vrate pravoslavlju, BiH bi tada bila većinski srpska

"BOSNA I HERCEGOVINA  SE RASPADA I NJEN TRAG SMRDLJIV NA NEČOVJEŠTVO"

List Aftonbladet javlja da su ubijene tri osobe, a policija traga za osumnjičenim za napad, koji je pobjegao na električnom trotinetu.
Nekoliko ljudi je povrijeđeno u &scaron;vedskom gradu Upsali nakon niza udara koji su zvučali kao pucnji iz vatrenog oružja, saop&scaron;tila je tamo&scaron;nja policija, no nije odmah pružila dalje pojedinosti o tome &scaron;to se dogodilo, dok lokalni mediji navode da je troje ljudi poginulo.
Policija je u saop&scaron;tenju kazala da je primila pozive građana koji su čuli zvuke nalik pucnjavi u sredi&scaron;tu grada. Hitne službe su na mjestu događaja, dodala je policija."Pronađeno je nekoliko povrijeđenih ljudi, a sve upućuje na pucnjavu", ističe se u saop&scaron;tenju.
Lokalna bolnica je odbila da komentari&scaron;e stanje ranjenih. Policija je rekla da je zatvorila veliko područje grada i započela istragu.
Deset osoba je ubijeno u februaru u &scaron;vedskom gradu Orebru, u najsmrtonosnijoj masovnoj pucnjavi u zemlji kada je nezaposleni 35-godi&scaron;njak otvorio vatru na učenike i nastavnike u centru za obrazovanje odraslih. Desna vlada nordijske zemlje je kasnije rekla da će postrožiti zakone o oružju.

Švedska: U pucnjavi više mrtvih i ranjenih, osumnjičeni za napad pobjegao na trotinetu

POTVRDILA TAMOŠNJA POLICIJA

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je predlog Kijeva da se jednostrano trodnevno primirje &mdash; koje je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio za početak maja &mdash; produži na 30 dana.
Moskva je, kako je rekao Peskov, primila ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali smatra da je prije bilo kakve odluke neophodno razjasniti niz pitanja.
&bdquo;Bez odgovora na ta pitanja, te&scaron;ko je postići dugoročno primirje&ldquo;, rekao je Peskov i dodao da je to stav predsjednika Putina.
Putin je već u martu iznio svoje uslove, kada je tada&scaron;nji američki predsjednik Donald Tramp predložio 30-dnevno primirje. Uslovi su uključivali zabranu Ukrajini da koristi pauzu za pregrupisavanje i naoružavanje svojih snaga, kao i zabranu isporuke zapadnog oružja Kijevu. Rusija zauzvrat nije ponudila nikakve ustupke.
U ponedjeljak je Putin najavio jednostrano primirje u periodu od 8. do 11. maja, koje bi se poklopilo sa godi&scaron;njom Paradom pobjede na Crvenom trgu u Moskvi &mdash; događajem kojim se u Rusiji obilježava zavr&scaron;etak Drugog svjetskog rata, 9. maja.
Peskov je najavu trodnevnog primirja opisao kao &bdquo;gest dobre volje&ldquo;, dok je Zelenski izjavio da je Putinova objava o prekidu vatre &bdquo;jo&scaron; jedan poku&scaron;aj manipulacije&ldquo;.

Kremlj odbacio predlog Kijeva za jednomjesečno primirje

SAOPŠTIO PORTPAROL KREMLJA

Od "za jedan dan" do "za prvih 100 dana" ili "&scaron;est mjeseci" - uvjeravanja američkog predsjednika Donalda Trampa da može brzo da napravi dogovor i okonča rat u Ukrajini sudarila su se sa zidom realnosti. Spremni na pregovore bez prethodnih uslova, poručuju sada i Moskva i Kijev - no zahtjevi prvih i crvene linije drugih su sukobljene.
Politikolog i saradnik Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju Maksim Samorukov misli da &bdquo;Rusija želi da produži pregovore &scaron;to je duže moguće&ldquo;.
&bdquo;Jer prekid vatre ako se dogovori odgovaraće Ukrajini, jer Rusija danas ima prednost na boji&scaron;tu, ali proces pregovora koristi sam po sebi Rusiji. Pregovori dok traju, naime podrivaju podr&scaron;ku Amerike, sprečavaju Va&scaron;ington da pruža dodatnu finansijsku pomoć i stvaraju nove probleme u odnosima između Evrope i SAD. Putin i Kremlj su prije svega zainteresovani da pregovori traju &scaron;to duže moguće, a u tom cilju moraju da pokažu nekakvu dobru volju, da saop&scaron;tavaju prekid vatre, nude sitnije ustupke, da se dogovore o pregovorima bez preduslova&ldquo;, kaže Samorukov.
Politikolog i novinar Boris Varga smatra da &bdquo;Putin primjenjuje taktiku toplo-hladno&ldquo;.
&bdquo;Pristaje na Trampov mir, ali ne popu&scaron;ta, već vr&scaron;i pritisak. Poruka Putina je dajte mi &scaron;ta želim ili ćete imati jo&scaron; vi&scaron;e ljudskih žrtava u Ukrajini. Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao i zbog kojih je menjao ustav Ruske Federacije&ldquo;, kaže on.
Varga dodaje da je to &bdquo;glavna teza ovih mirnovnih pregovora&ldquo;.
&bdquo;Putin ne može da zaustavi rat dok ne stavi pod kontrolu oblasti koje je anektirao. Kao i u slučaju posle aneksije Krima, Putin je i tad čekao osam godina, mjerio kako dalje i ponovo udario, tako će udariti ponovo. Dok ne kontroli&scaron;e ono &scaron;to je stavio u ustav, Putin je gubitnik&ldquo;, kaže Varga.
Samorukov smatra da je &bdquo;glavni cilj ovih pregovora za Rusiju da izoluje pitanje Ukrajine od drugih pitanje u njihovim odnosima, prije svega sa Amerikom, ali i sa cijelim zapadom&ldquo;.
&bdquo;Rusija želi da pokaže da je spremna da obnovi barem djelimičnu saradnju sa SAD i da ubijedi Va&scaron;ington da Ukrajina ne bi trebalo da bude jedino pitanje u odnosima dvije zemlje. Rusija vodi te pregovore da pokaže sada&scaron;njem američkom rukovodstvu da je konstruktivna sila i da Amerika može da ima odnose sa Rusijom&ldquo;, kaže Samorukov.
Govoreći o Trampovoj izjavi da može da se povuče, Samorukov kaže da je &bdquo;to bila prijetnja Amerike, uperena prema Ukrajini&ldquo;.
Rusiji to nije prijetnja, već godinama Rusija insistira da SAD ne bi trebalo uop&scaron;te da se bave ukrajinskom krizom, to je jedan od ciljeva Rusije da u ovom ratu izguraju SAD izvan tog regiona, izvan istočne Evrope&ldquo;, kaže on.
Varga misli da je to bila &bdquo;poruka pritiska, ne samo na Evropljane, Ukrajinu, nego na Putina&ldquo;.
&bdquo;Putinu je američki predsjednik unikatna &scaron;ansa da okonča rat kako on misli da može. Tramp i Putin na tlu mirovnih pregovora dogovaraju i poslovne aranžmane. Gorko iskustvo sa Avganistanom govori da možda i nije prazna prijetnja, moglo bi da bude američko povlačenje, Putin bi mogao steći opasnu prednost na bojnom polju&ldquo;, kaže on.

Od čega zavisi mir u Ukrajini: Kome odgovaraju produženi pregovori, a kome prekid vatre

"PUTIN PRIMJENJUJE TAKTIKU TOPLO-HLADNO“

Posebno odjeljenje Osnovnog suda u Pri&scaron;tini raspisalo je potjernice za Milanom Radoičićem i jo&scaron; 19 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovni&scaron;tva, odnosno da su u Đakovici ubili vi&scaron;e od sto albanskih civila i maltretirali 300 drugih, javlja portal Reporteri.net.
Prema sudskom nalogu za hap&scaron;enje, tijela albanskih civila za koje se sumnja da ih je ta grupa ubila pronađena su u masovnoj grobnici u Batajnici, a njihovo ubistvo dogodilo se u Đakovici od 7. do 10. maja 1999. godine.
Portal Reporteri.net objavio je faksimil sudske odluke, donijete 15. aprila po zahtevu Specijalnog tužila&scaron;tva od 27. marta 2025. godine.
Odlukom sudije za prethodni postupak Ljutfija &Scaron;aljea naređeno je momentalno prisilno sprovođenje osumnjičenih.
Specijalno tužila&scaron;tvo podnijelo je zahtjev za izdavanje naloga za hap&scaron;enje: Milovana Kovačevića, Radomira Čolića, Milo&scaron;a Đo&scaron;ana, Predraga Ristića, Srđana Krstića, Ljubi&scaron;e Obradovića, Živka Sarića, Spasa Sarića, Lazara Dra&scaron;kovića, Zvonka Ristića, Darka Gligorijevića, Čedomira Božovića, Vladimira Božovića, Roberta Dobrunaja, Radomira Rakovića, Ljubi&scaron;e Rakovića, Milo&scaron;a &Scaron;ćepanovića, Milana Radoičića, Svetislava Gligorijevića i Tomice Avramovića.
Oni su osumnjičeni za izvr&scaron;enje krivičnog dijela &bdquo;ratni zločin protiv stanovni&scaron;tva&ldquo; u vezi sa članom 22. Krivičnog zakonika biv&scaron;e Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je bio na snazi u vrijeme izvr&scaron;enja krivičnog djela, a trenutno sankcionisanog članom 146. Krivičnog zakona Kosova.
Kako je navedeno, na mjestu zvanom &bdquo;Taliki most&ldquo; u Đakovici od 7. maja do 10. maja 1999. godine pripadnici uniformisanih srpskih vojnih i policijskih snaga, među kojima su bili i osumnjičeni, počeli su da ulaze u kuću po kuću i izvode iz njih sve prisutne, razdvajajući mu&scaron;karce od žena i djece.
Ubili su ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, a poslije rata njihova tijela su pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici, navedeno je u obrazloženju naloga za hap&scaron;enje.
Kosovo je protiv Radoičića, biv&scaron;eg potpredsjednika Srpske liste, raspisalo i nalog za hap&scaron;enje kao za glavnim osumnjičenim za organizovanje terorističkog napada na sjeveru Kosova u septembru 2023.

Potjernice za Milanom Radoičićem i još 19 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin

ZBOG SUMNJE DA SU U ĐAKOVICI UBILI VIŠE OD STO ALBANSKIH CIVILA I MALTRETIRALI 300 DRUGIH

Rimokatolički kardinali sastaće se 7. maja na tajnoj konklavi kako bi izabrali novog poglavara Rimokatoličke crkve, rekao je danas izvor iz Vatikana, prenosi Rojters.
Taj datum je odlučen na sastanku kardinala iza zatvorenih vrata u Vatikanu, prvom od sahrane pape Franja u subotu, rekao je izvor.
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz cijelog svijeta, imaju pravo da učestvuju u konklavi i odluče ko bi trebalo da bude sljedeći vođa Crkve od 1,4 milijarde članova.
Prethodne dve konklave, 2005. i 2013. godine, trajale su samo dva dana.
Međutim, &scaron;vedski kardinal Anders Arborelijus rekao je u ponedjeljak da očekuje da će ova konklava potrajati duže, jer se mnogi kardinali koje je naimenovao papa Franja nikada ranije nijesu sreli.
Papa Franjo je dao prioritet naimenovanju kardinala iz mjesta koja ih nikada nisu imala, kao &scaron;to su Mjanmar, Haiti i Ruanda.
&bdquo;Ne poznajemo se&ldquo;, rekao je Arborelijus, jedan od oko 135 kardinala mlađih od 80 godina koji će ući u konklavu.
Franja, papa od 2013. godine, umro je 21. aprila u 88. godini.&nbsp;

Kardinali u Vatikanu odlučili: Novi papa se bira 7. maja

OKO 135 KARDINALA IZ CIJELOG SVIJETA IMAJU PRAVO DA UČESTVUJU U KONKLAVI

Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je četvorodnevni prekid vatre u Ukrajini i pozvao Kijev da učini isto, saop&scaron;teno je iz Kremlja, prenosi RIA Novosti.
Predsjednik Putin najavio je primirje tokom 80. godi&scaron;njice pobjede nad fa&scaron;izmom, saop&scaron;tio je Kremlj.
Kako se navodi primirje će biti na snazi od 7. maja do 8.maja do ponoći i od 10. do 11. maja.
Tokom ovog perioda biće obustavljena sva neprijateljstva.
Rusija vjeruje da ukrajinska strana treba da slijedi taj primjer.
"U slučaju da Kijev prekr&scaron;i prekid vatre ruske trupe će adekvatno i efikasno odgovoriti&ldquo;.
Moskva jo&scaron; jednom objavljuje spremnost za mirovne pregovore bez preduslova, čiji je cilj eliminisanje osnovnih uzroka ukrajinske krize, konstruktivna interakcija sa međunarodnim partnerima, navedeno je iz Kremlja.

Putin proglasio novo primirje, trajaće četiri dana

"U SLUČAJU DA KIJEV PREKRŠI PREKID VATRE RUSKE TRUPE ĆE ADEKVATNO I EFIKASNO ODGOVORITI“

Ispred Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Novom Sadu, čiji ulaz od jutros blokiraju građani i studenti, do&scaron;lo je do novog incidenta kada je policija pendrecima i biber sprejom potisnula okupljene, prenosi N1.
Oni su prethodno krenuli da prilaze ulazu u fakultet, ali ispred njih su stali građani i studenti.
Nekoliko ljudi je povrijeđeno kada je kori&scaron;ćen biber sprej, među kojima i novinar Žarko Bogosavljević.
<blockquote class="twitter-tweet">
UŽIVO: Policija pendrecima na građane koji blokiraju DIF u Novom Sadu, ima i povređenih <a href="https://t.co/iWHGYWZV8A">https://t.co/iWHGYWZV8A</a>
&mdash; Radio 021 (@Radio021) <a href="https://twitter.com/Radio021/status/1916798135122235815?ref_src=twsrc%5Etfw">April 28, 2025</a></blockquote>
Povrijeđena je i studentkinja Katarina, jedna od onih koji su vozili bicikl do Strazbura. Ona je bila u nesvijesti, a po nju je do&scaron;la hitna pomoć i odvezla je.
Studenti koji su u zgradi fakulteta polivali su policiju vodom.

Incidenti u Novom Sadu, policija pendrecima tjera studente, ima povrijeđenih

STUDENTI KOJI SU U ZGRADI FAKULTETA POLIVALI SU POLICIJU VODOM

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da Rusija poku&scaron;ava da obmane Sjedinjene Države i druge zemlje i dodatno produži rat protiv Ukrajine. Rusija će nastaviti da cilja objekte koje koriste ukrajinska vojska, poručuje &scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov.&nbsp;
Tramp: Zelenski je sada smireniji, izgleda da želi da se dogovori
Američki predsjednik Donald Tramp vjeruje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman da zaključi mirovni sporazum s Rusijom koji bi uključivao odustajanje od Krima.
Kako prenosi Sky news Tramp je rekao da su tokom sastanka u Vatikanu strane uspjele da razgovaraju o pitanju okupiranog poluostrva.
&ldquo;Oh, mislim da jeste&rdquo;, rekao je Tramp novinarima na pitanje da li misli da je Zelenski spreman da &ldquo;odrekne&rdquo; teritoriju koju je Rusija okupirala 2014. godine.
&ldquo;Vidjećemo &scaron;ta će se desiti u narednih nekoliko dana. Ne pričajte sa mnom o Krimu, razgovarajte sa Obamom i Bajdenom o Krimu&ldquo;, dodao je on.
Krim je pripojen Rusiji 2014. godine, kada je Barak Obama bio predsjednik SAD.
Tramp je, takođe, rekao da je njegov sastanak sa Zelenskim na sahrani pape Franja pro&scaron;ao dobro.
&ldquo;Vidim da je postao smireniji, mislim da razumije sliku, mislim da želi da se dogovori&rdquo;, rekao je on o razgovoru sa Zelenskim.
Ruske trupe napale Nikopolj i Marganec
Rusi su jutros ponovo artiljerijom i bespilotnim letjelicama napali Nikopolj i zajednicu Marhanec, saop&scaron;tio je načelnik Dnjepropetrovske oblasne državne uprave Sergej Lisak na Telegramu.
Naglasio je da nije bilo poginulih i povređenih i da se utvrđuje kakvu je &scaron;tetu nanio neprijatelj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je jo&scaron; jednom potvrdio da je oslobođena Kurska oblast. Kaže da je ukrajinski neprijatelj doživio totalni poraz i da je &ldquo;poduhvat kijevskog režima u toj oblasti pretrpio slom&rdquo;.
I ukrajinska strana je ponovo demantovala objavu Moskve. Predsjednik Volodimir Zelenski ističe da ukrajinsko vojno osoblje ostaje u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti i da nastavlja operacije.
&ldquo;Borbe se nastavljaju&rdquo;, poručuje Zelenski.
&Scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov u intervjuu za CBS news, nagla&scaron;ava da će Rusija nastaviti da cilja objekte koje koriste ukrajinska vojska, strani borbeni avioni, plaćenici i vojni instruktori koje &scaron;alje Evropa.
Zelenski upozorava da Moskva poku&scaron;ava da obmane Sjedinjene Države i druge zemlje i dodatno produži rat protiv Ukrajine, jer, kako navodi, nisu zabilježene nikakve pripreme Ruske Federacije za pravo smirivanje.
Zbog toga je, kaže potrebno izvr&scaron;iti jači pritisak na Rusiju.
&ldquo;Ako bi američki predsjednik Donald Tramp uveo nove sankcije Rusiji, to bi moglo da produži rat u Ukrajini za jo&scaron; dvije godine&rdquo;, obja&scaron;njava državni sekretar Marko Rubio.
Posebno nagla&scaron;ava da su SAD jedina zemlja na svijetu koja razgovara i sa Kijevom i sa Moskvom.

Zelenski: Rusija pokušava da prevari SAD i produži rat; Lavrov: Ciljamo objekte s ukrajinskom vojskom

TRAMP PORUČUO DA JE UKRAJINSKI PREDSJEDNIK SADA SMIRENIJI, TE DA "IZGLEDA DA ŽELI DA SE DOGOVORI"

General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine tvrdi da je neistina da su ruske snage oslobodile Kursku oblast i da njihove jedinice i dalje drže određene položaje. Moskva je saop&scaron;tila da je priveden ukrajinski obavje&scaron;tajac osumnjičen za ubistvo ruskog generala Jaroslava Moskaljika.&nbsp;
Lisak: Rusi napali Pavlograd, poginula jedna osoba
Poginuo jedan mu&scaron;karac, a vi&scaron;e ljudi je povrijeđeno, među kojima i 14-godi&scaron;nja djevojčica, u napadu dronom na Pavlograd, u Dnjepropetrovskoj oblasti, saop&scaron;tava &scaron;ef Dnjepropetrovske vojne oblasti Sergej Lisak.
&ldquo;Tokom noći je neprijatelj ponovo usmjerio dronove na region. Trinaest ih je uni&scaron;tila vojska u vazduhu&rdquo;, napisao je Lisak uz informacije o žrtvama.
Rusija je tokom noći lansirala 97 dronova na vi&scaron;e regiona &scaron;irom Ukrajine, saop&scaron;tilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine.
Vazduhoplovstvo je objavilo na Telegramu da su ukrajinske snage tokom noći oborile 66 ruskih dronova, prenio je Ukrinform.
U nizu ukrajinskih regiona progla&scaron;ena je vazdu&scaron;na opasnost zbog lansiranja ruskih dronova, uključujući Poltavsku i Harkovsku oblast, Odesku, Kijevsku, Sumsku, Černigovsku, Dnjepropetrovsku i Zaporo&scaron;ku.
Kurska oblast je oslobođena &ndash; predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je i zahvalio oružanim snagama na potpunom porazu ukrajinske vojske. Poručuje da je &ldquo;avantura kijevskog režima potpuno propala&rdquo;.
Međutim, General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine demantuje Putina i tvrdi da, iako je operativna situacija te&scaron;ka, odbrambene snage nastavljaju da drže određene položaje u Kurskoj oblasti.
Iz Kremlja stiže i potvrda da je Putin na sastanku sa specijalnim izaslanikom predsjednika Sjedinjenih Država Stivenom Vitkofom potvrdio spremnost ruske strane da pregovara s Ukrajinom bez preduslova.
Iako su u Vatikan doputovali na sahranu pape Franja, predsjednici Sjedinjenih Država Donald Tramp i Ukrajine Volodimir Zelenski su u Bazilici Svetog Petra, oči u oči, na dvije stolice, održali petnaestominutni sastanak.
Zelenski je rekao da je sa Trampom razgovarao o &ldquo;potpunom i bezuslovnom prekidu vatre&rdquo;, kao i o trajnom miru u Ukrajini, kao i da sastanak ima potencijal da postane istorijski.
Dogovoren je bio i drugi sastanak, ali on nije održan zbog zauzetosti oba predsjednika.
Uslijedio je Trampov brzi povratak na aerodrom, ali i objava na dru&scaron;tvenoj mreži. Kaže da nije bilo razloga da Putin naredi ispaljivanje raketa na civilna područja u posljednjih nekoliko dana i da ga to navodi da pomisli &ldquo;da možda on ne želi da zaustavi rat i da ga možda zamajava&rdquo;.
Upozorio je da previ&scaron;e ljudi u Ukrajini gine i da bi zbog toga možda trebalo da uvede &ldquo;sekundarne sankcije&rdquo; Rusiji.
FSB je potvrdio da je priveden agent ukrajinskih specijalnih službi Ignat Kuzin, sa boravi&scaron;nom dozvolom u Ukrajini, osumnjičen za ubistvo zamjenika načelnika Glavne operativne uprave General&scaron;taba Oružanih snaga Ruske Federacije, generala Jaroslava Moskaljika u Podmoskovlju.

Kijev tvrdi: Rusi nijesu oslobodili Kursk; Priveden ukrajinski agent osumnjičen zbog ubistva generala Moskaljika

RAT U UKRAJINI

Italija se sprema da se oprosti od biv&scaron;eg premijera te države, lidera stranke desnog centra Forza Italia i medijskog milijardera Silvija Berluskonija.
Vlada Italije je proglasila nacionalni dan žalosti za sjutra, kada će biti organizovana državna sahrana u milanskoj katedrali, javlja agencija ANSA.
Italijanske i evropske zastave spu&scaron;tene su na pola koplja na javnim zgradama u Italiji i na diplomatskim i konzularnim zgradama u inostranstvu.
Sahrana Berluskonija obaviće se u 15 sati, a obred će predvoditi milanski nadbiskup monsinjor Mario Delpini.

Italija: Zbog smrti Berluskonija sjutra dan žalosti