Globus

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da potencijalni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine koči Kijev, a ne Moskva, &scaron;to je u o&scaron;troj suprotnosti sa retorikom evropskih saveznika, koji uporno tvrde da Kremlj nema interes da okonča rat.
U intervjuu za agenciju Rojters, Tramp je rekao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman da okonča gotovo četvorogodi&scaron;nju invaziju na Ukrajinu, dok je ukrajinski lider Volodimir Zelenski uzdržaniji, prenosi N1.
&bdquo;Mislim da je (Putin) spreman da sklopi dogovor. Mislim da je Ukrajina manje spremna da sklopi dogovor&ldquo;, kazao je Tramp.
Upitan za&scaron;to pregovori uz posredovanje SAD jo&scaron; nijesu doveli do okončanja najvećeg kopnenog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, Tramp je odgovorio jednom riječju: &bdquo;Zelenski&ldquo;.
Trampovi komentari sugeri&scaron;u da je ponovo nezadovoljan pona&scaron;anjem Zelenskog, sa kojim već duže ima nestabilan odnos, iako djeluje da su njihove interakcije pobolj&scaron;ane tokom 2025. godine.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Tramp: Prepreka postizanju sporazuma je Zelenski, a ne Putin

SMATRA AMERIČKI PREDSJEDNIK

Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovla&scaron;ćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon &scaron;to je Bijela kuća izvr&scaron;ila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džo&scaron; Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon &scaron;to su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveni&scaron;e kako bi prelomio nerije&scaron;eni rezultat 50-50.
Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona vi&scaron;e ne bi trebalo da ima status "prioritetne", &scaron;to joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nijesu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
"Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nijesu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo".
Senatori su pro&scaron;le sedmice usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon &scaron;to su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontroli&scaron;u zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podr&scaron;ci rezoluciji, čime je ona pro&scaron;la nakon dvije prethodne neuspe&scaron;ne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Pro&scaron;le sedmice, Tramp je kritikovao republikance, rekav&scaron;i da "nikada vi&scaron;e ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su prije jučera&scaron;njeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

DVA SENATORA PROMIJENILA STAV

U iranskim protestima je, prema tvrdnjama američke grupe za ljudska prava, poginulo najmanje 2.500 ljudi, a vi&scaron;e od 18.000 je uhap&scaron;eno, uz najave pogubljenja učesnika demonstracija. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da u toj zemlji u Iranu u ovom trenutku "vlada mir". Evropski zvaničnici ocjenjuju da američka vojna intervencija u Iranu djeluje vjerovatno. Indija se pridružila nizu zemalja koje pozivaju svoje građane da napuste Iran i savjetuje da izbjegavaju područja protesta.
Indijska ambasada savjetuje građanima da napuste Iran
Indija se pridružila nizu zemalja koje su pozvale svoje građane da napuste Iran.
Indijska ambasada u Teheranu je u objavi na mreži Iks navela da se indijskim državljanima koji se trenutno nalaze u Iranu (studentima, hodočasnicima, poslovnim ljudima i turistima) savjetuje da napuste Iran raspoloživim prevoznim sredstvima, uključujući komercijalne letove.
Ambasada je, takođe, savjetovala svoje građane da budu oprezni i &bdquo;izbjegavaju područja protesta ili demonstracija&ldquo;, prenosi Gardijan.
Među zemljama koje su ranije savjetovale svojim građanima da napuste Iran su SAD, Nemačka, Italija i &Scaron;panija.
Arakči o nemirima u Iranu: Veliki broj poginulih i povrijeđenih
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da je tokom protesta u toj zemlji bio veliki broj žrtava, ali nije precizirao njihov broj, navodi se u njegovom pismu koje je dobila RIA Novosti.
Arakči je poslao pismo generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu, visokom komesaru UN za ljudska prava Folkeru Tirku i ministrima spoljnih poslova zemalja članica UN, navodi agencija.
"Značajan broj policajaca je među poginulima, dok je mnogo drugih povrijeđeno. Visok broj žrtava odražava, s jedne strane, nivo prisebnosti koji su pokazale agencije za sprovođenje zakona, a s druge strane, nivo nasilja koji su protiv njih primijenili teroristički elementi", naveo je Arakči u pismu.
Pozvao je na osudu terorističkih napada počinjenih tokom nemira, kao i spoljnog me&scaron;anja.
Ranije je izvor iz iranskih bezbjednosnih snaga rekao za RIA Novosti da je tokom nemira u Iranu poginulo vi&scaron;e od 500 civila, policajaca i pripadnika Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), a stotine drugih je ranjeno.
Tramp: Pahlavi djeluje fino, ali pitanje je podr&scaron;ka unutar Irana
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da iranska opoziciona figura Reza Pahlavi "deluje veoma fino", ali da nije siguran u vezi sa tim da li će Pahlavi biti u stanju da okupi podr&scaron;ku unutar Irana da na kraju preuzme vlast.
"Djeluje veoma fino, ali ne znam kako bi se pona&scaron;ao u svojoj zemlji. I zaista nijesmo jo&scaron; do&scaron;li do te tačke. Ne znam da li bi njegova zemlja prihvatila njegovo vođstvo, a ako bi to učinili, to bi mi bilo u redu", rekao je Tramp u intervjuu za Rojters u Ovalnom kabinetu.
Predsjednik SAD je rekao da je moguće da vlada u Teheranu padne zbog protesta, ali da u stvari "svaki režim može da propadne".
"Bez obzira da li će pasti ili ne, biće to zanimljiv period", rekao je Tramp.
Hitna sjednica Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Iranu biće održana večeras na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, rečeno je za RIA Novosti iz somalijske misije u UN koja predsjedava Savjetom bezbjednosti.
Kako je navedeno, sjednica će početi &nbsp;u 15 sati po njujor&scaron;kom vremenu, odnosno 21 sat po srednjeevropskom vremenu.
"Predsjedni&scaron;tvo namjerava da zakaže sastanak o situaciji u Iranu u okviru tačke dnevnog reda 'Situacija na Bliskom istoku'&ldquo;, rečeno je iz somalijske misije.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je u ponedjeljak da će napasti Iran ako budu napadnuti američki vojni i komercijalni objekti.&nbsp;
Prethodno je izjavio da su Sjedinjene Države spremne da odgovore ako se snagama bezbjednosti naredi da otvore vatru na demonstrante u Islamskoj Republici.&nbsp;
Krajem pro&scaron;le godine, u Iranu su izbili protesti zbog devalvacije iranskog rijala, &scaron;to je uticalo na veleprodajne i maloprodajne cijene i izazvalo o&scaron;tre fluktuacije deviznog kursa.
&nbsp;
&nbsp;

Protesti u Iranu: Više od 2.500 mrtvih i 18 000 uhapšenih, večeras hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN‑a

VIŠE DRŽAVA POZIVA GRAĐANE DA NAPUSTE IRAN

Rusija je ponovo napala elektroenergetska postrojenja u Kijevu i okolnim regionima dronovima i raketama. Zbog posljedica napada, u Kijevu i dijelu okolnih regiona uvedeni su vanredni prekidi u snabdijevanju strujom.
Gradonačelnik ukrajinske prijestonice Vitalij Kličko upozorio je da se Kijev suočava s jo&scaron; većom nesta&scaron;icom struje, čak i za snabdijevanje kritične infrastrukture. Trenutno je, kaže, oko 500 vi&scaron;espratnica bez grijanja.
Iz Ministarstva energetike poručuju da trenutno nema vremena za obnavljanje snabdijevanja električnom energijom, i da ruske snage nastavljaju s intenzivnim napadima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se, uprkos te&scaron;koj situaciji na frontu izazvanoj vremenskim uslovima i ruskim napadima, odbrana ukrajinskih položaja nastavlja, istakav&scaron;i da ruski gubici ne smiju da se smanjuju.
Zelenski je naveo i da je primio izvje&scaron;taj vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, ističući da je situacija te&scaron;ka na svim pravcima, a najteža upravo na liniji fronta, prenosi Ukrinform.
"Svuda je sada te&scaron;ko, ali na frontu je najteže, uzimajući u obzir i vremenske prilike i poku&scaron;aje Rusije da se pona&scaron;a kao da se na nju ne odnosi potreba da se rat zavr&scaron;i. Napadi se nastavljaju. Odbrana na&scaron;ih položaja se nastavlja", rekao je Zelenski.
Rusija je ponovo napala Odesu, a Var&scaron;ava prijavljuje da je u napadu o&scaron;tećen Generalni konzulat Poljske.
Slovačka poručuje da neće vi&scaron;e vojno pomagati Ukrajini, a iz NATO-a da ostaju čvrsti u svojoj obavezi prema Kijevu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je saveznike da hitno obezbede Ukrajini rakete-presretače kako bi je za&scaron;titili od povećanih ruskih napada.

Vanredni prekidi u snabdijevanju strujom u Kijevu; Rusija nastavlja s napadima na infrastrukturu

RAT U UKRAJINI

Vi&scaron;e od 2.400 demonstranata je ubijeno, a preko 18.000 uhap&scaron;eno otkako su iranske vlasti pro&scaron;log mjeseca započele gu&scaron;enje protesta, pokazuju podaci američke organizacije za ljudska prava. CBS prenosi da postoji strah da bi broj mrtvih mogao prema&scaron;iti i 12.000.
Reakcija SAD-a
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je iranske protestante da nastave sa protestima, poručujući da je &bdquo;pomoć na putu&ldquo;. Upozorio je Iran da ne ubija demonstrante i najavio da će SAD, kao odgovor, preduzeti &bdquo;snažne mjere&ldquo;. Iz američkog Stejt dipartmenta izražena je bojazan da bi jedan od demonstranata mogao biti pogubljen danas.
Tramp&nbsp; je rekao da će SAD preduzeti &bdquo;veoma snažne mjere&ldquo; protiv Irana ako pogubi demonstrante, dok organizacije za ljudska prava navode da je u nasilnom obračunu iranskih vlasti ubijeno vi&scaron;e od 2.400 protivvladinih demonstranata.
Govoreći za CBS News, Tramp je rekao:&bdquo;Ako ih objese, vidjećete neke stvari&hellip; Preduzećemo veoma snažne mjere ako učine ne&scaron;to takvo.&ldquo;
Tri iranska rivala pozvala Trampa da ne napada Iran
Arapske države Persijskog zaliva, predvođene Saudijskom Arabijom, posljednjih dana lobiraju kod administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa protiv mogućeg vojnog udara na Iran.
Iran ulazi u &scaron;esti dan bez interneta
Brutalni obračun iranskih vlasti sa demonstrantima uglavnom se sprovodi pod okriljem državne komunikacione blokade.
Sin svrgnutog iranskog &scaron;aha pozvao na otpor: Pomoć je na putu, vojska neka stane uz narod
Reza Pahlavi, sin pokojnog iranskog &scaron;aha koji je protjeran tokom revolucije 1979. godine, objavio je video-poruku u kojoj poziva građane Irana da nastave pružati otpor režimu i poziva pripadnike vojske da se pridruže narodu.U poruci je naveo:
&bdquo;Moji sunarodnici, svijet nije samo vidio i čuo va&scaron; glas i va&scaron;u&nbsp; hrabrost &ndash; sada i reaguje. Do sada ste vjerovatno čuli poruku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Pomoć je na putu. Nastavite borbu, kao i do sada. Ne dozvolite ovom režimu da stvori iluziju da je život normalan. Nakon svih masakara, između nas i ovog režima je more krvi.
Sačuvajte imena svih ovih zločinaca. Odgovaraće za ono &scaron;to su učinili.
&hellip; Imam i posebnu poruku za pripadnike vojske: vi ste nacionalna vojska Irana, imate dužnost da &scaron;titite živote svojih sunarodnika. Nemate mnogo vremena. Pridružite im se &scaron;to prije.&ldquo;
&nbsp;

Hiljade mrtvih u Iranu; Tramp prijeti: Ako objese demonstrante, vidjeće što će biti

TRI IRANSKA RIVALA POZVALA TRAMPA DA NE NAPADA IRAN

Energetska infrastruktura je ponovo na meti ruskih napada, dok su u Ukrajini na snazi isključenja struje i veoma niske temperature, na sjeveru i do minus 24 stepena.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp ponovo je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tvrdeći da je jedina &ldquo;politička karta&rdquo; koju Kijev zaista ima &ndash; on sam. Dok Tramp iznosi o&scaron;tre ocjene, generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorava da novi ruski napadi &ldquo;ore&scaron;nikom&rdquo;, neće pokolebati zapadnu podr&scaron;ku Ukrajini, i ističe da Alijansa ostaje čvrsta u svojoj obavezi prema Kijevu.&nbsp;
Blumberg: Iran prodao Rusiji naoružanje u vrijednosti od vi&scaron;e od četiri milijarde dolara
Iran je posljednjih godina prodao Rusiji rakete i drugo naoružanje u vrijednosti od vi&scaron;e od četiri milijarde dolara, prenosi Blumberg pozivajući se na upućene izvore.
Isporuke su uključivale balističke rakete, sisteme protivvazdu&scaron;ne odbrane i dronove &ldquo;&scaron;ahed&rdquo;, a ukupni rashodi Rusije na iransko oružje prelaze četiri milijarde dolara, navodi se u izve&scaron;taju.
Iran je potpisao ugovore o raketama sa Rusijom vrijedne približno 2,7 milijardi dolara i prije ruske agresije na Ukrajinu, rekao je za Blumberg zapadni bezbjednosni zvaničnik pod uslovom anonimnosti.
Prema njegovim riječima, sporazumi su potpisani početkom oktobra 2021. godine, nekoliko mjeseci prije početka rata, a odnosili su se na isporuku balističkih raketa i raketa zemlja-vazduh.
Prema ovom izvoru u kupovinu su uključene stotine balističkih raketa kratkog dometa &ldquo;fath-360&rdquo;, skoro 500 drugih balističkih raketa kratkog dometa i oko 200 raketa zemlja-vazduh povezanih sa sistemima protivvazdu&scaron;ne odbrane.
Iran je, takođe, isporučio Rusiji milione municije i artiljerijskih granata, kao i dronove kamikaze &ldquo;&scaron;ahed-136&rdquo; i tehnologiju za njihovu proizvodnju u Rusiji pod nazivom &ldquo;Geran-2&rdquo;.
Ugovor o dronovima, potpisan početkom 2023. godine, procijenjen je na 1,75 milijardi dolara.
Iran je godinama pod sankcijama zbog svog nuklearnog programa i gu&scaron;enja protesta u zemlji.
Ruska vojska nastavlja sa intenzivnim napadima &scaron;irom Ukrajine.
Ponovo je izvela udar na Kijev, izazvav&scaron;i požare u vi&scaron;e djelova glavnog grada.
U granatiranju Odese o&scaron;tećene su infrastruktura i stambene zgrade, a u pojedinim djelovima grada prekinuto je snabdijevanje strujom. &Scaron;ef Oblasne vojne administracije Sergij Lisak saop&scaron;tio je da su dvije osobe povrijeđene.
Energetska infrastruktura ponovo je na meti ruskih napada, zbog čega je vi&scaron;e od 33.000 porodica u Odeskoj oblasti ostalo bez struje. Istovremeno, u cijeloj zemlji traju isključenja električne energije, a temperature su izuzetno niske &ndash; na sjeveru se spu&scaron;taju i do minus 24 stepena.
Istovremeno, ukrajinske snage uzvraćaju udare na rusku teritoriju. Prema navodima ruskih vlasti, vi&scaron;e od deset dronova oboreno je iznad pojedinih regiona, dok je Federalna služba bezbjednosti saop&scaron;tila da je spriječila teroristički napad na Čusovskom željezničkom mostu.
Sa ciljem održavanja vojne spremnosti i odbrambenih kapaciteta, Kijev najavljuje nove zakonske predloge. Predsjednik Volodimir Zelenski uputio je Vrhovnoj radi Ukrajine predloge zakona o produženju trajanja ratnog stanja i op&scaron;te mobilizacije u zemlji.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp ponovo je kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tvrdeći da je jedina &ldquo;politička karta&rdquo; koju Kijev zaista ima &ndash; on sam.
U intervjuu za Njujork tajms, Tramp je istakao da bez njega Ukrajina ne bi imala &scaron;anse za uspjeh.
Dok Tramp iznosi o&scaron;tre ocjene, generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorava da novi ruski napadi &ldquo;ore&scaron;nikom&rdquo;, neće pokolebati zapadnu podr&scaron;ku Ukrajini, i ističe da Alijansa ostaje čvrsta u svojoj obavezi prema Kijevu.

Rute: Ruski udari “orešnikom” neće oslabiti podršku Kijevu

Nakon 15 dana protesta i vi&scaron;e od 500 mrtvih, režim u Iranu tvrdi da je situacija pod kontrolom. Izjavljujući da su spremni na pregovore sa SAD, koje i optužuju za nerede, zvaničnici Teherana istovremeno obećavaju da će gorjeti sve američke vojne baze ako Va&scaron;ington interveni&scaron;e u Iranu.
Vi&scaron;e desetina hiljada ljudi na ulicama Teherana, navode iranski državni mediji - na kontramitingu. Ovako vlast demonstrira kako je pristalica režima vi&scaron;e nego nezadovoljnih i kako je situacija pod kontrolom.
Prije masovnog skupa - masovne sahrane. I njih su pokazale državne televizije- uz poruku da je vi&scaron;e od stotinu policijaca ubijeno.
Broj ubijenih civila navode pak organizacije za ljudska prava - najmanje 500. No i za te smrti i ubistva režim u Teheranu krivi - demonstrante.
"Naoružani elementi su primjećeni među demonstratntima koji su pucali ne samo u na&scaron;e snage bezbjednosti, na policiju, već, &scaron;to je važnije, shvatili smo da su, takođe, pucali na obične ljude", kazao je ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči i dodao:
"Važno je da su, zbog tih Trampovih komentara, elementi koji žele da izazovu haos učinili da se broj mrtvih poveća, nadajući se da će moći da privuku Sjedinjene Države da interveni&scaron;u".
Da li da interveni&scaron;e ili ne, Bijela kuća se jo&scaron; premi&scaron;lja.
"Čini se da ima nekih ljudi koji su ubijeni, a nije trebalo da budu ubijeni. Ti lideri&hellip; ako ih uop&scaron;te možete nazvati liderima, jednostavno vladaju nasiljem. Ali mi to posmatramo veoma ozbiljno. Vojska to procjenjuje i mi razmatramo neke veoma snažne opcije. Donijećemo odluku", kazao je predsjednik SAD Donald Tramp.
U Evropskoj uniji su, za sada, odlučili da se zgroze nad žrtvama, snažno osude nasilje nad demonstrantima.
"Već dvije svjedoci smo da sve vi&scaron;e ljudi iz svih slojeva dru&scaron;tva izlazi na ulice &scaron;irom zemlje. Oni mirno demonstriraju za slobodu i bolji život u svojoj zemlji. I to nije samo njihovo pravo. Ovi ljudi zaslužuju najveće po&scaron;tovanje zbog svoje hrabrosti u suprotstavljanju nesrazmjernom, brutalnom nasilju iranskih snaga bezbjednosti", poručio je kancelar Nemačke Fridrih Merc.
&nbsp;
&nbsp;

Više od 500 mrtvih na protestima: Dok SAD razmatraju intervenciju, Iran poručuje da će gorjeti američke baze

REŽIM TVRDI - SVE JE U REDU

Srbija i dalje pod snijegom. Vanredna situacija na snazi je u Valjevu, Loznici, Osečini, Krupnju, Malom Zvorniku, Vladimircima, Sjenici, Majdanpeku, dijelu Prijepolja, Lučana i u Ivanjici, prenosi je RTS.
Bez struje vi&scaron;e od 6.000 domaćinstava, pa se nastavlja sa radom na stabilizovanju snabdijevanja električnom energijom. Poslije veoma hladnog jutra, tokom dana se očekuje da temperatura u pojedinim mjestima pređe u plus.
Najhladnije je na Kopaoniku, gdje se temperatura ovog jutra spustila čak na -17 stepeni.
U ostatku Srbije, temperatura se kreće od minus pet do -11 stepeni.
Ledeni talas koji je obilježio prvih 10 dana nove godine uskoro se bliži kraju. Temperatura će se jo&scaron; danas kretati ispod nule tokom cijelog dana, a od sjutra će već ponegdje biti i preko pet stepeni.
Naglo topljenje snijega u narednim danima, zbog porasta temperatura, uzrokovaće vi&scaron;i vodostaj na manjim rijekama.

Srbija: Vanredna situacija u 11 opština

BEZ STRUJE VIŠE OD 6.000 DOMAĆINSTAVA

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da je iransko rukovodstvo tražilo razgovore sa Va&scaron;ingtonom nakon njegovih prijetnji vojnom akcijom zbog nasilnog gu&scaron;enja masovnih protesta u Iranu.
Agencija za ljudska prava (HRANA) &ndash; organizacija iranskih aktivista sa sjedi&scaron;tem u SAD-u, saop&scaron;tila je u nedjelju da je u protestima tokom proteklih 15 dana ubijeno 544 ljudi.
Ta agencija je navela da je najmanje 10.061 osoba uhap&scaron;ena i da su demonstracije zabilježene na 585 lokacija u 186 gradova i mjesta u 31 provinciji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Brojevi se ne mogu nezavisno potvrditi, jer je te&scaron;ko doći do informacija usljed gotovo potpune blokade interneta u zemlji. Telefonske usluge su takođe ograničene.
"Lideri Irana su zvali", kazao je Tramp novinarima u nedjelju.
On je dodao da se "sastanak dogovara i da oni žele da pregovaraju".
&ldquo;Međutim, možda ćemo morati djelovati prije sastanka", rekao je Tramp, ne navodeći detalje.
Nije odmah bilo jasno o čemu Iran želi pregovarati. Dvije zemlje su ranije imale indirektne razgovore o spornom iranskom nuklearnom programu.
SAD i druge zapadne zemlje osudile su gu&scaron;enje protesta od strane vlade i ranije uvele sankcije Teheranu zbog, kako kažu, poku&scaron;aja razvoja nuklearnog oružja, &scaron;to Iran negira.
Tramp je ranije u nedjelju rekao da on i američka vojska razmatraju opcije u Iranu kako bi podržali demonstrante.
"Vojska to razmatra, a mi gledamo neke vrlo snažne opcije", kazao je Tramp novinarima, dodajući da je u kontaktu s iranskim opozicionim liderima, takođe bez navođenja detalja.
Teheran se nije odmah oglasio povodom Trampovih izjava.
Trampove izjave nai&scaron;le su na otvorenu podr&scaron;ku biv&scaron;eg iranskog prijestolonasljednika i opozicionog lidera Reze Pahlavija.
Iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan okrivio je za nemire "teroriste povezane sa stranim faktorima", optužujući SAD i Izrael da nastoje "posijati haos i nered" u zemlji.
"Ako narod ima zabrinutosti, na&scaron;a je dužnost da ih rije&scaron;imo, ali vi&scaron;a dužnost je da ne smijemo dopustiti da grupa nasilnika dođe i poremeti cijelo dru&scaron;tvo", rekao je u televizijskom obraćanju u nedjelju.

Tramp tvrdi da Iran traži pregovore usred prijetnji SAD-a vojnom akcijom i rastućeg broja žrtava protesta

AGENCIJA ZA LJUDSKA PRAVA SAOPŠTILA JE DA NA PROTESTIMA TOKOM 15 DANA UBIJENO 544 LJUDI

Rusko-ukrajinski rat sa 1.418 dana juče se izjednačio s trajanjem njemačkog protiv SSSR-a, a danas će ga nadma&scaron;iti, upozorio je Volodimir Zelenski, poručiv&scaron;i da je to &ldquo;ludost&rdquo;.
Napominje da se rat vodi na istim teritorijama kao i prije 80 godina &ndash; Donbas, Slobožan&scaron;čina, Zaporožje, ali ukazuje da se ovoga puta &ldquo;protiv osvajača bori samo Ukrajina&rdquo;.
&ldquo;Ovo rusko ludilo može biti zaustavljeno samo zajedničkim snagama svih ukrajinskih partnera, uključujući evropske zemlje i Sjedinjene Američke Države&rdquo;, zaključuje Zelenski.
General&scaron;tab Ukrajine potvrdio je da su pogođene tri naftne platforme korporacije &ldquo;Lukoil&rdquo; u Kaspijskom jezeru.
Glavna obavje&scaron;tajna uprava objavila je fotografije najnovije ruske bespilotne letjelice &ldquo;geran-5&rdquo;, koja je od početka godine kori&scaron;ćenja u kombinovanim napadima na Ukrajinu. GUR procjenjuje da se taj dron &ldquo;te&scaron;ko može pripisati ruskom razvoju&rdquo; te da &ldquo;ima sličnosti sa iranskim dronom `karar'&rdquo;.
Nastavljaju se sukobi u Guljajpolju u Zaporo&scaron;koj oblasti, a sukobi ruske i ukrajinske vojske su sve veći u samom centru grada. Ukrajinska vojska saop&scaron;tava da ne uspijeva da drži svoje položaje zbog infiltracije Rusa u dubinu odbrane.
Ruske oružane snage napale su ukrajinski vojno-industrijski kompleks, energetske objekte i transportnu infrastrukturu. Udari su izvr&scaron;eni, kako saop&scaron;tava Moskva i na ukrajinske snage i strane plaćenika u 149 okruga.
Posada ruskog protivvazdu&scaron;nog raketnog sistema S-300 uni&scaron;tila je ukrajinski lovac &ldquo;F-16&rdquo; s dvije rakete.

Zelenski: Ludost, ovaj rat je nadmašio njemački protiv SSSR-a

Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija (SMO) potvrdila je da je 2025. godina bila jedna od tri najtoplije u istoriji mjerenja, saop&scaron;teno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
"Tme je nastavljen niz izuzetno visokih globalnih temperatura, budući da je proteklih 11 godina ujedno i 11 najtoplijih godina zabilježenih do sada. Iz SMO-a upozoravaju da se zagrijavanje okeana nastavlja nesmanjenim tempom, uprkos povremenim kratkotrajnim zahlađenjima izazvanim pojavom La Ninje, koja ne utiče na dugoročni trend globalnog zagrijavanja.
Prema konsolidovanoj analizi osam skupova podataka koje objedinjuje Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija, prosječna globalna temperatura povr&scaron;ine u 2025. godini iznosila je 1,44 stepena Celzijusa iznad prosjeka iz predindustrijskog perioda od 1850. do 1900. godine, uz marginu nesigurnosti od &plusmn;0,13 stepeni", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako se dalje navodi, dva od analiziranih skupova podataka rangirala su 2025. kao drugu najtopliju u posljednjih 176 godina, dok je preostalih &scaron;est svrstalo ovu godinu na treće mjesto, navodi se u saop&scaron;tenju.
"Objedinjavanje vi&scaron;e nezavisnih skupova podataka predstavlja jedinstven i autoritativan izvor informacija o stanju klime na globalnom nivou, te nagla&scaron;avaju da je međunarodna razmjena podataka ključna osnova za pouzdano praćenje klimatskih promjena", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Jedanaest najtoplijih godina zaredom: 2025. ponovo među rekordnima