Globus

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da je iransko rukovodstvo tražilo razgovore sa Va&scaron;ingtonom nakon njegovih prijetnji vojnom akcijom zbog nasilnog gu&scaron;enja masovnih protesta u Iranu.
Agencija za ljudska prava (HRANA) &ndash; organizacija iranskih aktivista sa sjedi&scaron;tem u SAD-u, saop&scaron;tila je u nedjelju da je u protestima tokom proteklih 15 dana ubijeno 544 ljudi.
Ta agencija je navela da je najmanje 10.061 osoba uhap&scaron;ena i da su demonstracije zabilježene na 585 lokacija u 186 gradova i mjesta u 31 provinciji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Brojevi se ne mogu nezavisno potvrditi, jer je te&scaron;ko doći do informacija usljed gotovo potpune blokade interneta u zemlji. Telefonske usluge su takođe ograničene.
"Lideri Irana su zvali", kazao je Tramp novinarima u nedjelju.
On je dodao da se "sastanak dogovara i da oni žele da pregovaraju".
&ldquo;Međutim, možda ćemo morati djelovati prije sastanka", rekao je Tramp, ne navodeći detalje.
Nije odmah bilo jasno o čemu Iran želi pregovarati. Dvije zemlje su ranije imale indirektne razgovore o spornom iranskom nuklearnom programu.
SAD i druge zapadne zemlje osudile su gu&scaron;enje protesta od strane vlade i ranije uvele sankcije Teheranu zbog, kako kažu, poku&scaron;aja razvoja nuklearnog oružja, &scaron;to Iran negira.
Tramp je ranije u nedjelju rekao da on i američka vojska razmatraju opcije u Iranu kako bi podržali demonstrante.
"Vojska to razmatra, a mi gledamo neke vrlo snažne opcije", kazao je Tramp novinarima, dodajući da je u kontaktu s iranskim opozicionim liderima, takođe bez navođenja detalja.
Teheran se nije odmah oglasio povodom Trampovih izjava.
Trampove izjave nai&scaron;le su na otvorenu podr&scaron;ku biv&scaron;eg iranskog prijestolonasljednika i opozicionog lidera Reze Pahlavija.
Iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan okrivio je za nemire "teroriste povezane sa stranim faktorima", optužujući SAD i Izrael da nastoje "posijati haos i nered" u zemlji.
"Ako narod ima zabrinutosti, na&scaron;a je dužnost da ih rije&scaron;imo, ali vi&scaron;a dužnost je da ne smijemo dopustiti da grupa nasilnika dođe i poremeti cijelo dru&scaron;tvo", rekao je u televizijskom obraćanju u nedjelju.

Tramp tvrdi da Iran traži pregovore usred prijetnji SAD-a vojnom akcijom i rastućeg broja žrtava protesta

AGENCIJA ZA LJUDSKA PRAVA SAOPŠTILA JE DA NA PROTESTIMA TOKOM 15 DANA UBIJENO 544 LJUDI

Rusko-ukrajinski rat sa 1.418 dana juče se izjednačio s trajanjem njemačkog protiv SSSR-a, a danas će ga nadma&scaron;iti, upozorio je Volodimir Zelenski, poručiv&scaron;i da je to &ldquo;ludost&rdquo;.
Napominje da se rat vodi na istim teritorijama kao i prije 80 godina &ndash; Donbas, Slobožan&scaron;čina, Zaporožje, ali ukazuje da se ovoga puta &ldquo;protiv osvajača bori samo Ukrajina&rdquo;.
&ldquo;Ovo rusko ludilo može biti zaustavljeno samo zajedničkim snagama svih ukrajinskih partnera, uključujući evropske zemlje i Sjedinjene Američke Države&rdquo;, zaključuje Zelenski.
General&scaron;tab Ukrajine potvrdio je da su pogođene tri naftne platforme korporacije &ldquo;Lukoil&rdquo; u Kaspijskom jezeru.
Glavna obavje&scaron;tajna uprava objavila je fotografije najnovije ruske bespilotne letjelice &ldquo;geran-5&rdquo;, koja je od početka godine kori&scaron;ćenja u kombinovanim napadima na Ukrajinu. GUR procjenjuje da se taj dron &ldquo;te&scaron;ko može pripisati ruskom razvoju&rdquo; te da &ldquo;ima sličnosti sa iranskim dronom `karar'&rdquo;.
Nastavljaju se sukobi u Guljajpolju u Zaporo&scaron;koj oblasti, a sukobi ruske i ukrajinske vojske su sve veći u samom centru grada. Ukrajinska vojska saop&scaron;tava da ne uspijeva da drži svoje položaje zbog infiltracije Rusa u dubinu odbrane.
Ruske oružane snage napale su ukrajinski vojno-industrijski kompleks, energetske objekte i transportnu infrastrukturu. Udari su izvr&scaron;eni, kako saop&scaron;tava Moskva i na ukrajinske snage i strane plaćenika u 149 okruga.
Posada ruskog protivvazdu&scaron;nog raketnog sistema S-300 uni&scaron;tila je ukrajinski lovac &ldquo;F-16&rdquo; s dvije rakete.

Zelenski: Ludost, ovaj rat je nadmašio njemački protiv SSSR-a

RAT U UKRAJINI

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra niz potencijalnih vojnih opcija u Iranu nakon smrtonosnih protesta u zemlji, rekla su dva američka zvaničnika za CNN, dok razmi&scaron;lja da ostvari svoje nedavne prijetnje da će napasti iranski režim ako upotrebi smrtonosnu silu protiv civila.
Tramp je posljednjih dana informisan o različitim planovima za intervenciju, rekli su zvaničnici CNN-u, jer je nasilje u zemlji dovelo do desetina smrtnih slučajeva i hap&scaron;enja.
Brojne opcije predstavljene predsjedniku usredsređene su na ciljanje teheranskih bezbjednosnih službi koje se koriste za gu&scaron;enje protesta, rekli su američki zvaničnici.
Međutim, unutar administracije postoji zabrinutost da bi vojni udari mogli da imaju obrnut učinak i potkopaju proteste. Zabrinutost je, rekli su zvaničnici, da bi napadi mogli imati neželjeni efekat okupljanja iranskog naroda da podrži vladu, ili da navedu Iran da uzvrati sopstvenom vojnom silom.
Tramp, takođe, razmatra niz opcija namijenjenih da targetiraju iranski režim, a koji nijesu vojni udari, rekli su zvaničnici, dok želi da ispuni obećanje da će pomoći demonstrantima u zemlji.
Opcije uključuju sajber operacije, usmjerene na iranske vojne ili režimske ciljeve, a koje bi mogle da poremete napore da se suzbiju protesti, rekao je zvaničnik.
Opcije, takođe, uključuju nove sankcije protiv režimskih ličnosti ili sektora iranske ekonomije poput energetike ili bankarstva.
Administracija je, takođe, istraživala obezbjeđivanje tehnologije kao &scaron;to je Starlink za jačanje internet povezanosti u Iranu, pomažući demonstrantima da zaobiđu blokadu informacija. Biv&scaron;i predsjednik Džo Bajden ponudio je sličnu pomoć u povezivanju tokom posljednjeg rasplamsavanja uličnih protesta 2022.&nbsp;
Veliki broj različitih agencija pomaže u pripremi opcija za predsjednika, rekli su zvaničnici. Vi&scaron;e formalnih brifinga očekuje se u narednoj nedelji, uključujući i utorak, kada se očekuje da će Tramp sazvati visoke zvaničnike nacionalne bezbjednosti kako bi razgovarali o tome &scaron;ta dalje.
Teheran će tretirati američke vojne i komercijalne baze kao mete za odmazdu ako Va&scaron;ington vojno interveni&scaron;e u nemirima pogođenom Iranu, upozorio je predsjednik iranskog parlamenta.
"Ako SAD preduzmu vojnu akciju prema Iranu ili okupiranim teritorijama, američki vojni i brodski centri će se smatrati legitimnim ciljevima", rekao je Mohamed Baker Kalibaf.
"Ne ograničavamo se na reagovanje samo nakon &scaron;to je preduzeta akcija", dodao je on.
Predsjednik jo&scaron; nije donio konačnu odluku o intervenciji, rekli su zvaničnici, ali ozbiljno razmi&scaron;lja o akciji jer broj poginulih u Iranu nastavlja da raste. Opcije koje predsjednik razmatra ne uključuju stavljanje čizama na teren u Iranu, rekao je visoki zvaničnik Bijele kuće za CNN.

CNN: Tramp razmatra vojnu intervenciju u Iranu

UNUTAR ADMINISTRACIJE POSTOJI ZABRINUTOST DA BI VOJNI UDARI MOGLI DA IMAJU OBRNUT UČINAK

&Scaron;irom Irana su nastavljene antivladine demonstracije. Uhap&scaron;eno je vi&scaron;e od 2.500 ljudi, ubijeno najmanje 116 osoba. Interneta i dalje nema. U vi&scaron;e zemalja su održani protesti zbog reakcije i eskalirajućih mjera iranskih vlasti na sve veći protestni pokret.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živio &scaron;ah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Vjeruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo vi&scaron;e ih je pritvoreno, dok je Bi-Bi-Si Persija potvrdio identitet 26 osoba, među kojima je bilo &scaron;estoro dece.
Ubijenih ima i među pripadnicima snaga bezbjednosti, a jedna grupa za ljudska prava procjenjuje da je ubijeno njih 14.
"Oko 38 ljudi je umrlo. Mnogi čim su stigli do kreveta za hitne slučajeve. Direktni hici u glave mladih ljudi, u njihova srca takođe. Mnogi od njih njeisu ni stigli do bolnice. Tijela su bila jedna preko drugih. Nakon &scaron;to se mrtvačnica napunila, složili su ih jedno na drugo u prostoriji za molitvu", rekao je zdravstveni radnik u bolnici.
Prema navodima zdravstvenog radnika, među poginulima i ranjenima bilo je najvi&scaron;e mladih ljudi, od 20 do 25 godina starosti, a zbog velikog broja slučajeva ranjenih na protestima prijemi u bolnice koji nijesu hitni i operacije su obustavljeni, a osoblje je pozvano da se bavi hitnim slučajevima.
Sjedinjene Američke Države su u petak ponovile da ubijanje demonstranata u Iranu može izazvati vojnu intervenciju, dok je Iran okrivio SAD da su mirne proteste pretvorile u "nasilne subverzivne akte i rasprostranjeni vandalizam".
Izrael u stanju visoke pripravnosti&nbsp;
Izrael je u stanju visoke pripravnosti zbog moguće američke intervencije u Iranu, prenio je Rojters, pozivajući se na tri izraelska izvora upoznata sa situacijom.
Izvori, koji su bili prisutni na izraelskim bezbjednosnim konsultacijama tokom vikenda, nijesu precizirali &scaron;ta izraelsko stanje visoke pripravnosti znači u praksi.
U međuvremenu, Njujork tajms, pozivajući se na svoje neimenovane izvore, objavio je da je premijer Izraela Benjamin Netanjahu razgovarao telefonom sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.
Dvojica državnika navodno su razgovarala o velikim antirežimskim protestima u Iranu, situaciji u Siriji i naporima za mirovni sporazum u Gazi.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra pro&scaron;le godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih te&scaron;koća u zemlji, a od tada su se pro&scaron;irili na vi&scaron;e od 100 gradova i mjesta &scaron;irom svih iranskih provincija.

Širom Irana nastavljene antivladine demonstracije, raste broj žrtava

UHAPŠENO VIŠE OD 2500 LJUDI

Broj nastradalih tokom demonstracija u Iranu porastao je na 65, a vi&scaron;e od 2.300 ljudi je uhap&scaron;eno, pokazuju podaci američke organizacije aktivista za ljudska prava (Human Rights Activists News Agency).
Danas je tačno dvije sedmice kako je počela pobuna, koja se sve vi&scaron;e &scaron;iri po zemlji uprkos represivnom odgovoru države i prekidu komunikacija sa ostatkom svijeta.
Iranska državna televizija izvijestila je da ima žrtava i među snagama bezbjednosti.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei nagovijestio je pojačani represivni odgovor, uprkos pretnjama SAD.
Subota je početak radne nedjelje u Iranu, ali mnoge &scaron;kole i univerziteti održavali su nastavu onlajn, izvijestila je državna televizija.
Država je prekinula pristup internetu i međunarodnim telefonskim pozivima u četvrtak, iako je dozvolila nekim državnim i polu-zvaničnim medijima da objavljuju viijesti. Katarska Al Džazira je na&nbsp; izvje&scaron;tavala uživo iz Irana, a čini se da je to jedini veliki strani medij koji je mogao da radi.
Izgnani iranski prijestolonasljednik Reza Pahlavi, koji je pozvao na proteste u četvrtak i petak, zamolio je demonstrante da danas i sjutra izađu na ulice sa starom iranskom zastavom sa lavom i suncem, kori&scaron;ćenom u vrijeme &Scaron;aha.
Demonstracije su počele 28. decembra zbog kolapsa iranskog rijala, čija je vrijednost pala na vi&scaron;e od 1,4 miliona za dolar, dok ekonomija zemlje trpi pod međunarodnim sankcijama, djelimično uvedenim zbog nuklearnog programa. Protesti su se intenzivirali i prerasli u direktne pozive na ukidanje iranske teokratije.

Demonstracije u Iranu ne jenjavaju uprkos represivnom odgovoru, poginulo 65 osoba

VIŠE OD 2.300 LJUDI JE UHAPŠENO

Predsjednik SAD Donald Tramp saop&scaron;tio je danas da je saradnja SAD i Venecuele dobra i da je zbog toga otkazao drugi talas napada na zemlju.
"SAD i Venecuela dobro sarađuju, posebno kada je u pitanju obnova naftne i gasne infrastrukture, u mnogo većem, boljem i modernijem obliku. Zbog ove saradnje, otkazao sam ranije očekivani drugi talas napada, koji izgleda da neće biti potreban", napisao je Donlad Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Trut sou&scaron;al.
On je dodao da će svi američki vojni brodovi, ipak ostati blizu Venecuele, iz "bezbednosnih razloga".
Tramp je, takođe, pohvalio nedavno oslobađanje političkih zatvorenika u Venecueli.
"Venecuela oslobađa veliki broj političkih zatvorenika kao znak 'traženja mira'. Ovo je veoma važan i pametan gest", naveo je Tramp.
Kako javlja agencija AP Venecuela je juče oslobodila brojne istaknute opozicione ličnosti, aktiviste i novinare.

Tramp: SAD i Venecuela dobro sarađuju, otkazao sam očekivani drugi talas napada

SAOPŠTIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Protesti &scaron;irom Irana traju već gotovo dve sedmice. Mediji javljaju da je internet u cijeloj zemlji potpuno blokiran. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei poručio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem". Osim u Teheranu, demonstranti se okupljaju i u Ma&scaron;hadu, Isfahanu i drugim gradovima. Organizacije koje se bave ljudskim pravima tvrde da je tokom protest&acirc; poginulo najmanje 48 ljudi, a da je na hiljade uhap&scaron;enih.
Iranska vlada potvrdila je da je odobrila ga&scaron;enje interneta zbog protesta koji se održavaju &scaron;irom zemlje, javlja BBC.
Ministarstvo komunikacija Irana saop&scaron;tilo je da su odluku donijele bezbjednosne vlasti zbog "preovlađujućih uslova u zemlji".
Zbog čega su počeli protesti u Iranu
Protesti, koji u Iranu traju već 13 dana, počeli su zbog rasta cijena i smanjenja kupovne moći. Demonstracije, koje su počele 28. decembra u Teheranu, posljednjih dana održavaju se i u drugim gradovima.
Trgovci tvrde da sve teže posluju po&scaron;to se smanjuje kupovna moć građana. Demonstranti traže od vlasti da poslu&scaron;aju njihove zahtjeve i pronađu rje&scaron;enje za novonastalu ekonomsku krizu.
Organizacije koje se bave ljudskim pravima saop&scaron;tili se najprije da je tokom protest&acirc; poginulo najmanje 40 osoba. Sada je taj broj povećan.
 Reza Pahlavi Trampu: Budite spremni da interveni&scaron;ete kako biste pomogli iranskom narodu
Sin pokojnog biv&scaron;eg iranskog &scaron;aha u egzilu Reza Pahlavi pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da "bude spreman da interveni&scaron;e kako bi pomogao iranskom narodu".
Pahlavi, koji živi u Va&scaron;ingtonu u objavi na mreži Iks zamolio je Trampa za pomoć.
"Gospodine predsjedniče, ovo je hitan i neposredan poziv za va&scaron;u pažnju, podr&scaron;ku i djelovanje. Ljudi će ponovo da budu na ulicama za sat vremena. Molim vas za pomoć", napisao je on.
Dodao je i da je pozvao ljude na ulice da se bore za svoju slobodu i da "nadjačaju bezbjednosne snage samom brojno&scaron;ću"
Talas protesta u Iranu u&scaron;ao je u 13. dan. Demonstranti &scaron;irom zemlje traže smjenu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Hamnei je reagovao zakletvom da Iran "neće popustiti pred neprijateljem", dok američki predsjednik Donald Tramp najavljuje moguću podr&scaron;ku demonstrantima ukoliko bezbjednosne snage nasilno reaguju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pohvalio je proteste, nazivajući ih "presudnim trenutkom u kojem iranski narod uzima svoju budućnost u svoje ruke".

Iran odsječen od svijeta: Vlasti blokirale intertnet u cijeloj državi; Porastao broj mrtvih

TALAS PROTESTA UŠAO U 13. DAN

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao je stanovnike da privremeno napuste glavni grad Ukrajine, rekav&scaron;i da je veliki ruski napad o&scaron;tetio kritičnu infrastrukturu, ostavljajući gotovo polovinu stambenih zgrada bez grijanja.
Gotovo 6.000 stambenih zgrada u Kijevu trenutno je bez grijanja zbog &scaron;tete uzrokovane noćnim napadom, rekao je Kličko u izjavi na Telegramu.
Kličko je rekao da su mobilni bojleri isporučeni socijalnim ustanovama, uključujući bolnice i porodili&scaron;ta, dodajući da komunalne službe i energetski radnici rade na obnavljanju grijanja i električne energije.
&bdquo;Činimo sve da &scaron;to prije obnovimo grijanje i struju. Ali kombinovani napad na Kijev sinoć bio je najbolniji za kritičnu infrastrukturu glavnog grada&ldquo;, rekao je, upozoravajući da se očekuje da će hladno vrijeme potrajati i u narednim danima.
Gradonačelnik je pozvao stanovnike da privremeno napuste grad, ako je moguće, i odu na mjesta gde su dostupni alternativni izvori grijanja i električne energije.
Ukrajinske vlasti su saop&scaron;tile da je glavni grad tokom noći napadnut dronovima i raketama, uključujući balističke rakete, a udari su zabilježeni u nekoliko okruga. Četiri osobe su poginule, a najmanje 25 je povrijeđeno, prema zvaničnicima.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su, kao odgovor na navodni poku&scaron;aj Kijeva da napadne rezidenciju predsjednika Vladimira Putina, njegove snage pokrenule masovni napad, uključujući i raketu Ore&scaron;nik, na kritične ukrajinske ciljeve.

Kličko pozvao stanovnike da privremeno napuste Kijev: U napadu pola grada ostalo bez grijanja

"KOMBINOVANI NAPAD SINOĆ BIO JE NAJBOLNIJI ZA KRITIČNU INFRASTRUKTURU GLAVNOG GRADA UKRAJINE“

U ruskom napadu na Kijev tokom noći poginule su četiri osobe, a 19 je povrijđeno, saop&scaron;tio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.
"Rusi su napali Kijev dronovima. Pogođene su stambene zgrade, četiri osobe su poginule, a 19 je povrijeđeno. U Darnickom okrugu, bespilotna letjelica se sru&scaron;ila u dvori&scaron;tu stambene zgrade. Prodavnica pored zgrade je djelimično o&scaron;tećena", objavio je Kličko na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Kličko je naveo da je požar izbio u nestambenoj zgradi u Dnjeparskom okrugu i u stambenoj zgradi u Pečerskom okrugu, a zapaljeno je i nekoliko automobila, kao rezultat pada ostataka bespilotne letelice.
Moskva: Ruske oružane snage pogodile kritične ukrajinske ciljeve raketom "ore&scaron;nik"
Ruske snage su upotrebile rakete "ore&scaron;nik" u masovnom napadu na ključne ciljeve u Ukrajini, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
"Izveden je masovan udar upotrebom preciznog oružja dugog dometa, sa kopna i mora, uključujući mobilni raketni sistem srednjeg dometa 'ore&scaron;nik', kao i udarne dronove, protiv ključnih ciljeva na teritoriji Ukrajine", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija RIA Novosti.
Ruske snage su uni&scaron;tile postrojenja za proizvodnju dronova koje su ukrajinske oružane snage koristile za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina.
Kako se navodi, pogodile su energetsku infrastrukturu koja podržava ukrajinski vojno-industrijski kompleks.
"Svi ciljevi napada su postignuti. Sve terorističke akcije zločinačkog ukrajinskog režima nastavljaće da se susreću sa odgovorom", zaključuje se u saop&scaron;tenju ruskog Ministarstva odbrane.
Vlasti Krivog Roga navode da je 10 osoba povrijeđeno u raketnom udaru na taj grad u centralnoj Ukrajini koji pripada Dnjepropetrovskom regionu.
Kao posljedica napada od srijede, prema podacima privatnog operatora DTEK, skoro 500.000 domaćinstava u toj oblasti, i dalje je bez struje, jo&scaron; 250.000 potro&scaron;ača je bez grijejanja, a oko 20.000 bez vode.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je da će sve trupe koje zapadne vlade po&scaron;alju u Ukrajinu biti "legitimne borbene mete", nakon &scaron;to su Velika Britanija i Francuska, kao članice "koalicije voljnih", najavile, nakon samita u Parizu, da bi tamo rasporedile multinacionalne snage u slučaju prekida vatre.
Kako se ocjenjuje u saop&scaron;tenju, "militarističke deklaracije" koalicije proukrajinskih evropskih vlada postaju sve opasnije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je bilateralni dokument o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu su&scaron;tinski spreman za finalizaciju na najvi&scaron;em nivou sa predsjednikom SAD.
Dodao je da očekuje da će ruska i američka strana razgovarati, nakon čega će se, kako je ocijenio, dobiti informacija da li je Rusija spremna da okonča rat.
Njemački kancelar Fridrih Merc kaže da Evropa mora da ''podigne cijenu rata'' u Ukrajini kako bi Rusiju primorala na prekid vatre.
<div id="story-text">
&Scaron;panski premijer Pedro Sančez istakao je da je vlada u Madridu odlučna da rasporedi mirovne trupe ne samo u Ukrajinu već i u Palestinu, "kada se ukaže prilika".
</div>
<div id="sharer">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="social-icons">&nbsp;</div>
</div>
</div>

Napad na Kijev, ima poginulih; Rusija tvrdi da je ispalila raketu "Orešnik" na Ukrajinu

Masovni protesti protiv vlade održani su u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci sa terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina.
<blockquote class="twitter-tweet">
A clearer-angle view of protesters setting fire to this government&ndash;military building in Tehran, accompanied by chants of &ldquo;Long live the Shah.&rdquo; <a href="https://t.co/qzZHAYRnEM">pic.twitter.com/qzZHAYRnEM</a>
&mdash; Amirhossein Miresmaeili (@AmirMiresmaeili) <a href="https://twitter.com/AmirMiresmaeili/status/2009452875865538661?ref_src=twsrc%5Etfw">January 9, 2026</a></blockquote>
Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, izazvani su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i pro&scaron;irili su se na vi&scaron;e od 100 gradova &scaron;irom zemlje, prenosi Index.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Va&scaron;ingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979.&nbsp;
On je pozvao Irance da &bdquo;izađu na ulice i, kao ujedinjeni front, uzvikuju svoje zahtjeve&ldquo;.
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica.
Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o &bdquo;nacionalnom prekidu interneta&ldquo; kako bi se omela komunikacija demonstranata. Situaciju u Iranu pažljivo prati i međunarodna zajednica.
Ovo su najveći protesti od onih izazvanih smrću mlade Kurdkinje u zatvoru
U korijenu protesta, koji su počeli 28. decembra demonstracijama trgovaca u Teheranu, nalazi se duboka ekonomska kriza. Iranska valuta rijal pala je na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar, a inflacija je skočila na 40 odsto. Privreda je pritisnuta američkim sankcijama, ali i lo&scaron;im upravljanjem i korupcijom.
Očaj koji je izveo ljude na ulice najbolje opisuju poruke poslate BBC-ju.
&bdquo;Živimo u limbu&ldquo;, rekla je jedna žena iz Teherana.
&bdquo;Osjećam se kao da visim u vazduhu, bez krila za odlazak niti nade da ovdje ostvarim svoje ciljeve. Život ovdje je postao nepodno&scaron;ljiv&ldquo;, kazala je.
Aktuelni talas protesta najra&scaron;ireniji je od ustanka 2022. godine, izazvanog smrću Mahse Amini, mlade Kurdkinje koja je preminula u pritvoru moralne policije. U gu&scaron;enju tih protesta ubijeno je vi&scaron;e od 550 ljudi, a 20.000 je pritvoreno.
Ipak, najveći protesti od Islamske revolucije dogodili su se 2009. godine, kada su milioni Iranaca iza&scaron;li na ulice nakon spornih predsjedničkih izbora, &scaron;to je rezultiralo smrću desetina pristalica opozicije i hiljadama uhap&scaron;enih.
Tramp: Ako počnu da ubijaju ljude, udarićemo ih veoma snažno
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.
&bdquo;Dao sam im do znanja da ako počnu da ubijaju ljude, &scaron;to obično rade tokom svojih nereda, a imaju mnogo nereda, ako to urade, udarićemo ih veoma snažno&ldquo;, izjavio je Tramp.
Njegov ministar finansija Skot Besent dodao je da je iranska privreda &bdquo;na koljenima&ldquo; i da je ovo &bdquo;napet trenutak&ldquo;.
S druge strane, iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan pozvao je snage bezbjednosti na &bdquo;krajnju uzdržanost&ldquo; u postupanju tokom mirnih protesta.
Međutim, vrhovni vođa Hamenei rekao je da sa demonstrantima treba razgovarati, ali da &bdquo;izgrednicima treba pokazati gdje im je mjesto&ldquo;.
IHR: Ubijeno najmanje 45 demonstranata
Kako protesti eskaliraju, raste i broj žrtava. Izvje&scaron;taji organizacija za ljudska prava znatno se razlikuju od zvaničnih podataka. Američka novinska agencija za aktiviste za ljudska prava (HRANA) izvijestila je o najmanje 34 ubijena demonstranta, među kojima je petoro djece i osam pripadnika snaga bezbjednosti. Prema njihovim podacima, uhap&scaron;eno je vi&scaron;e od 2.270 ljudi.
Organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedi&scaron;tem u Norve&scaron;koj navodi da su snage bezbjednosti ubile najmanje 45 demonstranata, uključujući osmoro djece. S druge strane, iranske vlasti priznaju smrt &scaron;est pripadnika snaga bezbjednosti, dok je BBC potvrdio identitet 22 preminule osobe.
Demonstranti pozivaju na svrgavanje vrhovnog vođe
Na snimcima se vide mirne demonstracije u glavnom gradu Teheranu i drugom po veličini gradu Ma&scaron;hadu. Demonstranti uzvikuju parole kojima pozivaju na svrgavanje vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, i povratak Reze Pahlavija, sina prognanog &scaron;aha.

Masovni protesti u Iranu, stradale najmanje 34 osobe; Tramp: Ako počnu da ubijaju ljude, udarićemo ih

PROTIV VLADE

Srbija i dalje pod snijegom. Vanredna situacija na snazi je u Valjevu, Loznici, Osečini, Krupnju, Malom Zvorniku, Vladimircima, Sjenici, Majdanpeku, dijelu Prijepolja, Lučana i u Ivanjici, prenosi je RTS.
Bez struje vi&scaron;e od 6.000 domaćinstava, pa se nastavlja sa radom na stabilizovanju snabdijevanja električnom energijom. Poslije veoma hladnog jutra, tokom dana se očekuje da temperatura u pojedinim mjestima pređe u plus.
Najhladnije je na Kopaoniku, gdje se temperatura ovog jutra spustila čak na -17 stepeni.
U ostatku Srbije, temperatura se kreće od minus pet do -11 stepeni.
Ledeni talas koji je obilježio prvih 10 dana nove godine uskoro se bliži kraju. Temperatura će se jo&scaron; danas kretati ispod nule tokom cijelog dana, a od sjutra će već ponegdje biti i preko pet stepeni.
Naglo topljenje snijega u narednim danima, zbog porasta temperatura, uzrokovaće vi&scaron;i vodostaj na manjim rijekama.

Srbija: Vanredna situacija u 11 opština