Globus

Američki tehnolo&scaron;ki gigant Meta i kineska platforma TikTok su prema preliminarnim nalazima Evropske komisije prekr&scaron;ili svoje obaveze da istraživačima omoguće adekvatan pristup javnim podacima u skladu s Zakonom o digitalnim uslugama, dok korisnicima Instagrama i Fejsbuka nije omogućen jednostavan mehanizam za prijavljivanje nelegalnog sadržaja.
Komisija je danas saop&scaron;tila da preliminarni nalazi pokazuju da su Meta, Instagram i TikTok možda uspostavili procedure i alate koje istraživačima otežavaju pristup javnim podacima.
&ldquo;To im često ostavlja djelimične ili nepouzdane podatke, &scaron;to utiče na njihovu mogućnost sprovođenja istraživanja, kao na primjer da li su korisnici, uključujući maloljetnike, izloženi nezakonitom ili &scaron;tetnom sadržaju&rdquo;, saop&scaron;tila je EK.
Komisija je navela da je omogućavanje istraživačima da pristupe podacima platformi ključna obaveza transparentnosti u skladu s Zakonom o digitalnim uslugama (DSA) jer se njime osigurava javni nadzor nad mogućim uticajem platformi na fizičko i mentalno zdravlje.
&ldquo;Kad je riječ o Meti, čini se da ni Fejsbuk ni Instagram ne pružaju jednostavan i lako dostupan mehanizam kako bi korisnici mogli da označe nezakoniti sadržaj, kao &scaron;to su materijal koji sadrži seksualno zlostavljanje djece i teroristički sadržaj&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da mehanizmi koje Meta trenutno primjenjuje nameću nekoliko nepotrebnih koraka i dodatne zahtjeve korisnicima i koristi &ldquo;obmanjujući dizajn interfejsa&rdquo;.
&ldquo;Takve prakse mogu biti zbunjujuće i odvraćajuće. Mehanizmi kompanije Meta za označavanje i uklanjanje nezakonitog sadržaja stoga mogu biti neefikasni&rdquo;, ocenila je EK.
Takođe, prema Zakonu o digitalnim uslugama korisnici u Evropskoj uniji imaju pravo da osporavaju odluke o moderiranju sadržaja kada platforme uklanjaju njihov sadržaj ili suspenduju njihove naloge, a izgleda da ni Fejsbuk ni Instagram ne daju mogućnost korisnicima da pruže obja&scaron;njenja ili dokaze za svoje žalbe.
&ldquo;To korisnicima u EU otežava da dodatno objasne za&scaron;to se ne slažu s odlukom Mete o sadržaju, čime se ograničava efikasnost mehanizma za podno&scaron;enje žalbi&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Fejsbuk, Instagram i TikTok sada imaju mogućnost da odgovore na preliminarne nalaze Komisije i mogu da preduzmu mjere da isprave ove povrede zakona.
Ukoliko ovi nalazi na kraju budu potvrđeni, Komisija može da donese odluku o neusklađenosti, &scaron;to predviđa mogućnost novčane u iznosu do &scaron;est odsto ukupnog globalnog godi&scaron;njeg prometa kompanija, a može izreći i periodične novčane kazne kako bi primorala platformu da se uskladi.
Portparol kompanije Meta Ben Volters odbacio je ocjene da su prekr&scaron;ili DSA i dodao da će nastaviti pregovore s Komisijom, prenosi Politiko.
&ldquo;Meta je uvela izmjene u na&scaron;e opcije za prijavljivanje sadržaja, proces žalbi i alate za pristup podacima otkako je DSA stupio na snagu i uvjereni smo da ova rje&scaron;enja odgovaraju onome &scaron;to je propisano zakonom u EU&rdquo;, rekao je.
Portparol TikToka Paolo Ganino rekao je da firma pregleda nalaze Evropske komisije, ocjeniv&scaron;i da zahtjevi za ublažavanje mjera za&scaron;tite podataka stavljaju DSA i Op&scaron;tu uredbu o za&scaron;titi podataka u direktan sukob.
Ganino je dodao da je TikTok &ldquo;uložio značajna sredstva u dijeljenje podataka i da je gotovo 1.000 istraživačkih timova do sada dobilo pristup podacima putem istraživačkih alata&rdquo;.

Evropska komisija utvrdila da Meta i TikTok krše obaveze o transparentnosti

PRELIMINARNI NALAZI

Hrvatski sabor izglasao je&nbsp; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odbrani i Zakona o službi u Oružanim snagama, kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje, prenosi HRT.
Nakon stupanja usvojenih zakona na snagu, Ministarstvo odbrane Hrvatske će donijeti podzakonske akte koji će omogućiti sprovođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.
Iz hrvatskog Ministarstva odbrane su kazali da je cilj programa da osposobe mlade osobe temeljnim vojnim vje&scaron;tinama, kako bi stekli znanja i sposobnosti potrebne u kriznim situacijama i na taj način doprinijeli nacionalnoj sigurnosti.
"Osposobljene osobe postaju važan dio rezervnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske i jačaju odbrambenu spremnost države", navelo je Ministarstvo odbrane.
Na temeljno vojno osposobljavanje naredne godine trebalo bi da budu pozvani mu&scaron;karci rođeni 2007.&nbsp;
Žene ne podliježu obavezi, ali mogu dobrovoljno pristupiti temeljnom vojnom osposobljavanju.
Prvi pozivi na zdravstvene preglede očekuju se do početka decembra, a &scaron;alju ih područne kancelarije za poslove odbrane prema mjestu prebivali&scaron;ta.
Temeljna vojna obuka (TVO) trajaće dva mjeseca, a prvi regruti u kasarnama u Kninu, Slunju i Požegi očekuju se početkom naredne godine. Kako je saop&scaron;tilo Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske (MORH), na godi&scaron;njem nivou planira se pozivanje oko 4.000 regruta raspoređenih u pet klasa.
Kazna u slučaju neodazivanja
Obaveze vojne obuke mogu biti oslobođeni mladići koji su ocijenjeni kao nesposobni, koji su se najmanje dvije godine &scaron;kolovali za kadeta na osnovu ugovora s Ministarstvom odbrane Republike Hrvatske (MORH), oni koji pored hrvatskog imaju i strano državljanstvo i koji su regulisali obavezu vojne obuke u inostranstvu, polaznici policijske &scaron;kole Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP), službenici pravosudne policije ili zaređeni sve&scaron;tenici, đakoni i redovnici. U slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji, a predviđena je i kazna.
Novčanom kaznom od 250 do 1320 eura kazniće se za prekr&scaron;aj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za sudjelovanje u vojnoj obavezi, pozivu za sudjelovanje u TVO-u ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti.

Hrvatski sabor izglasao uvođenje vojnog roka

NA GODIŠNJEM NIVOU PLANIRA SE POZIVANJE OKO ČETIRI HILJADE OSOBA

Video snimak pljačka&scaron;a, koji su u nedelju, 19. oktobra opljačkali Luvr, a na kome se vidi kako se nakon pljačke spu&scaron;taju dizalicom i sjedaju na skuter, objavljen je na dru&scaron;tvenim mrežama.
<blockquote class="twitter-tweet">
🚨 The moment the thieves fled the Louvre was caught on camera! The robbers left the museum using a lift and then escaped on scooters. 🛵💨 <a href="https://t.co/D3xVW8maHe">pic.twitter.com/D3xVW8maHe</a>
&mdash; NEXTA (@nexta_tv) <a href="https://twitter.com/nexta_tv/status/1981365367260811276?ref_src=twsrc%5Etfw">October 23, 2025</a></blockquote>
Snimak su zabilježile kamere na susjednoj zgradi, pi&scaron;e Parizjen.
Na snimku se vidi kako se korpa sa dvojicom pljačka&scaron;a spu&scaron;ta i kako jedan nosi žuti prsluk, koji obično nose radnici, drugi kacigu.
Kako se navodi, ono &scaron;to je upečatljivo jeste &scaron;to su pljačka&scaron;i smireni.
Nekoliko sekundi nakon spu&scaron;tanja, poku&scaron;ali su da zapale gondolu, ali nijesu uspjeli.

Objavljen snimak pljačkaša kako se spuštaju dizalicom nakon krađe u Luvru

ONO ŠTO JE UPEČATLJIVO JESTE ŠTO SU PLJAČKAŠI SMIRENI

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je da prekine trgovinske pregovore sa Kanadom, optužujući kanadske vlasti da su iskrivile reči njegovog prethodnika Ronalda Regana u reklamnoj kampanji protiv povećanja carina između dvije zemlje.
&ldquo;S obzirom na njihovo skandalozno pona&scaron;anje, svi trgovinski pregovori sa Kanadom se ovim prekidaju&rdquo;, objavio je Tramp na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Tramp je naveo da je Fondacija Ronalda Regana objavila da je Kanada &ldquo;prevarantski koristila lažnu reklamu&rdquo; u kojoj Ronald Regan negativno govori o carinama.
On tu misli na reklamnu kampanju koju je finansirala kanadska provincija Ontario, oko 75 miliona dolara, a koji je bila usmjerena na republikanske glasače.
Fondacija Ronald Regan je na mreži X saop&scaron;tila da je kanadska reklamna kampanja selektivno koristila audio materijal iz radio obraćanja biv&scaron;eg republikanskog predsjednika, iz aprila 1987.&nbsp;

Tramp odlučio da prekine trgovinske pregovore sa Kanadom

“S OBZIROM NA NJIHOVO SKANDALOZNO PONAŠANJE"

Predsjednik Ukrajine&nbsp;Volodimir Zelenski&nbsp;pozvao je učesnike samita EU da daju Ukrajini priliku da brže dobije sisteme &ldquo;patriot&rdquo;.
&ldquo;Razgovarao sam sa predstavnicima vlade SAD i odbrambenim kompanijama o sistemima &lsquo;patriot&rsquo;. Čak i kada mi i Evropa platimo za ove sisteme i rakete za njih, i dalje postoji red čekanja za isporuke, neke zemlje su ispred nas. Pored toga, neke zemlje već imaju sisteme patriot, ali, srećom, ne moraju da ih koriste onako kako mi to radimo. Predlažemo da promijenimo redosljed&rdquo;, rekao je Zelenski u obraćanju učesnicima sastanka Evropskog savjeta koji se održava u Briselu, prenosi Ukrinform.
Prema njegovim riječima, ako Ukrajina sada dobije sisteme &ldquo;patriot&rdquo;, biće spremna da ih vrati ili zamijeni &ldquo;kada dođe red na nas&rdquo;.
&ldquo;Molimo vas da budete fleksibilni sa na&scaron;im potrebama protivvazdu&scaron;ne odbrane. U ratno vrijeme, očuvanje života mora da bude glavni prioritet&rdquo;, upozorio je Zelenski.
Zelenski je ranije rekao novinarima da Ukrajina i SAD pripremaju ugovor za isporuku 25 sistema &ldquo;patriot&rdquo;.

Zelenski Evropskom savjetu: Dajte nam šansu da dobijemo sisteme “patriot”

PORUKA UKRAJINSKOG PREDSJEDNIKA

Ruski predsJednik Vladimir Putin pozvao je na nastavak "dijaloga" nakon &scaron;to je njegov američki kolega Donald Tramp odgodio sastanak u Budimpe&scaron;ti.
"Dijalog je uvijek bolji od konfrontacije, sporova, a jo&scaron; vi&scaron;e od rata", rekao je Putin, prenose ruske novinske agencije.
Putin je zaprijetio "veoma jakim" odgovorom u slučaju napada na rusku teritoriju američkim raketama Tomahavk, &scaron;to Ukrajina zahtjeva od Va&scaron;ingtona.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije uspio tokom svoje posete Va&scaron;ingtonu pro&scaron;le sedmice da ubijedi Trampa da isporuči Tomahavke Kijevu.
Ruski predsjednik je rekao da su sankcije koje je juče usvojio Va&scaron;ington protiv ruskog naftnog sektora "ozbiljne", ali da neće imati "značajan uticaj" na ekonomiju zemlje.
"One su ozbiljne i mogu imati određene posljedice, ali neće imati značajan uticaj na na&scaron;e ekonomsko zdravlje", rekao je Putim.
SAD ciljaju ovim mjerama dva ruska naftna giganta, Rosnjeft i Lukoil. To su prve veće sankcije koje je Tramp uveo protiv Rusije od svog povratka na vlast.

Putin pozvao na dijalog poslije odgađanja sastanka sa Trampom

NAKON ŠTO JE AMERIČKI PREDSJEDNIK ODGODIO SASTANAK U BUDIMPEŠTI

Biv&scaron;i francuski predsjednik Nikola Sarkozi dobio je prijetnje smrću od drugog zatvorenika u pariskom zatvoru La Sante, gdje je ove sedmice počeo da izdržava kaznu, saop&scaron;tila je Kancelarija javnog tužioca u Parizu, dodajući da je otvorena istraga.
"Direktor zatvora La Sante je 22. oktobra 2025. obavijestio Kancelariju tužioca u Parizu o videu koji se dijeli dru&scaron;tvenim mrežama, a nedvosmisleno ga je snimio zatvorenik, u kojem je izrekao prijetnje nakon dolaska Nikolasa Sarkozija u objekat", navedeno je u saop&scaron;tenju Kancelarije tužioca.
Trojica zatvorenika su ispitana u sklopu istrage, a tokom pretresa su zaplijenjena dva mobilna telefona, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Sarkozi je u utorak stigao u pariski zatvor La Sante gde će odslužiti petogodi&scaron;nju kaznu zbog zavjere za finansiranje svoje izborne kampanje 2007. sredstvima iz Libije, &scaron;to je iznenađujuć neuspjeh za čoveka koji je zemlju vodio između 2007. i 2012. godine.
Biv&scaron;em predsjedniku su dodeljena dva naoružana policijska službenika radi njegove za&scaron;tite tokom izdržavanja zatvorske kazne, &scaron;to je mjera koja je izazvala pritužbe sindikata zatvorskih čuvara.
&nbsp;

Tužilac: Sarkozi u zatvoru dobio prijetnje smrću

BIVŠI FRANCUSKI PREDSJEDNIK OVE SEDMICE POČEO DA IZDRŽAVA KAZNU

Američki predsjednik Donald Tramp uveo je sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, prvi put u svom drugom mandatu, koje su usmjerene na naftne kompanije "Lukoil" i "Rosnjeft", prenosi Rojters.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država, koje je izdalo sankcije, saop&scaron;tilo je da je spremno da preduzme dalje akcije i pozvalo je Moskvu da odmah pristane na prekid vatre u ratu u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine.&nbsp;
"S obzirom na odbijanje ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča ovaj besmisleni rat, Ministarstvo finansija uvodi sankcije za dvije najveće ruske naftne kompanije koje finansiraju ratnu ma&scaron;ineriju Kremlja", rekao je američki ministar finansija Skot Besent u saop&scaron;tenju.&nbsp;
On je naveo da SAD podstiču svoje saveznike da im se u tome pridruže "i da se pridržavaju ovih sankcija".
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je "otkazao" očekivani sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je trebalo da se održi u Budimpe&scaron;ti.
"Jednostavno mi se nije činilo ispravnim. Nijesam imao osjećaj da ćemo stići tamo gdje moramo &ndash; pa sam otkazao, ali ćemo to uraditi u budućnosti", rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu, prenosi Si-En-En.
Evropska unija (EU) odobrila je 19. paket sankcija protiv Rusije. Novi paket sankcija stupiti na snagu ako ga odobri Savjet EU, a pisani postupak je već pokrenut.
Kijev saop&scaron;tava da su ruski napadi na Ukrajinu ubili &scaron;est ljudi, uključujući dvoje djece. Udari su doveli do nestanka struje &scaron;irom zemlje, a Ukrajina optužuje Moskvu da sprovodi ciljanu kampanju uni&scaron;tavanja ukrajinskog energetskog sistema.
Francuska vojska mora biti spremna na činjenicu da za tri do četiri godine Rusija može nastaviti rat u Evropi, izjavio je načelnik General&scaron;taba francuskih oružanih snaga general Fabijen Mandon.
Bespilotna letjelica pogodila pogodila je vrtić u Harkovu, saop&scaron;tava regionalno tužila&scaron;tvo. Pedesetoro djece je evakuisano iz vrtića.
Ruske vojne snage uspostavile su kontrolu nad dva sela u Dnjepropetrovskoj i Zaporo&scaron;koj oblasti, saop&scaron;tava Moskva. Sa druge strane, Kijev tvrdi da su vazdu&scaron;no-desantne trupe Ukrajine oslobodile su naselje Kučeriv Jar u Dobropiljskom pravcu.
General&scaron;tab Ukrajine potvrdio je da su pogođene fabrike u ruskim Republikama Dagestan i Mordovija.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute sastaje se sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom u Bijeloj kući. Tema razgovora je rat u Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin predvodio je vježbu strate&scaron;kih nuklearnih snaga zemlje, saop&scaron;tio je Kremlj.

SAD uvele nove sankcije za dvije najveće ruske naftne kompanije

RAT U UKRAJINI

Laurence des Cars, direktorica muzeja Luvr govoreći prvi put nakon krađe francuskih krunskih dragulja vrijednih 88 miliona eura kazala je francuskim senatorima da je video-nadzor u muzeju nedovoljan.
&bdquo;Jedina kamera koja je nadzirala vanjski zid Luvra, kroz koji su provalili, bila je usmjerena dalje od balkona na prvom spratu koji vodi do Apolonove galerije, gdje se nalaze dragulji&ldquo;, rekla je direktorica.
&bdquo;Iznevjerili smo ove dragulje&ldquo;, dodala je, nagla&scaron;avajući da niko nije imun na brutalne kriminalce, čak ni Luvr.
Potraga za četvoročlanom kriminalnom bandom, koja je pro&scaron;le nedjelje ujutru, za manje od 10 minuta, provalila u jedan od najpoznatijih muzeja svijeta, i dalje traje.
Pljačka&scaron;i su pobjegli s osam vrijednih komada nakita, uključujući ogrlicu s dijamantima i smaragdima koju je car Napoleon poklonio svojoj supruzi. Dok su bježali, ispustili su krunu iz 19. vijeka optočenu dijamantima, koja je pripadala carici Eugeniji.
Des Cars je pohvalila za&scaron;titare koji su, kako je navela, brzo reagovali i evakuisali zgradu čim su uočili upad.
Des Cars je rekla da je nakon pljačke podnijela ostavku ministarstvu kulture, ali da je ista odbijena. Senatorima je dodala da već neko vrijeme izražava zabrinutost zbog stanja Luvra.
Tužioci smatraju da su pljačka&scaron;i djelovali po naredbama organizovane kriminalne grupe.
Muzej je ponovo otvoren u srijedu, iako je galerija ostala zatvorena.

Direktorica Luvra: Kamera nije pokrivala zid kroz koji su lopovi provalili

"IZNEVJERILI SMO DRAGULJE“

Napadač koji je jutros pobjegao nakon &scaron;to je ranio čovjeka u Novom Zagrebu, uhap&scaron;en je nakon sat i po potrage.
Kako prenose Vijesti.ba, počinilac je Leon Lučić. On je pucao u svog poznanika, državljanina BiH Denisa Mustafčića.
Lučić je biv&scaron;i policajac i glumac poznat po ulozi u seriji Krim tim 2.
Do pucnjave je do&scaron;lo u zagrebačkom naselju Sredi&scaron;će.
&nbsp;

Uhapšen bivši policajac i glumac, na ulici pucao u poznanika

U ZAGREBU

Vi&scaron;e od milion ljudi je i dalje primorano da živi na malom komadu zemlje, a njihovo zdravlje je ozbiljno ugroženo lo&scaron;im uslovima života u južnoj Gazi, saop&scaron;tili su Ljekari bez granica.
Organizacija je u saop&scaron;tenju navela da raseljavanje, zajedno sa masovnim uni&scaron;tavanjem civilne infrastrukture i zdravstvenog sistema od izraelskih snaga, stvara savr&scaron;ene uslove za &scaron;irenje bolesti na tom prostoru, prenosi Al Džazira.
"Izraelske vlasti bi trebalo odmah da dozvole masovan protok povećane humanitarne pomoći u Gazu", navodi se u saop&scaron;tenju.
Ljekari bez granica su naveli da je izraelska "dvogodi&scaron;nja genocidna kampanja" ostavila ljude u Gazi "traumatizovanim, povrijeđenim i opasno izloženim" različitim opasnostima kako se zima približava.
"Bez trenutnih pobolj&scaron;anja u vezi vode, higijene, skloni&scaron;ta i ishrane, vi&scaron;e ljudi će umrijeti od uzroka koji se u potpunosti mogu spriječiti", navodi se u saop&scaron;tenju.

Ljekari bez granica: Zdravlje 1,5 miliona ljudi u južnoj Gazi ozbiljno ugroženo