Globus

Vladimir i Miljana Kecmanović, roditelji dječaka K. K. (14) koji je 3. maja 2023. počinio masakr u &scaron;koli "Vladislav Ribnikar", progla&scaron;eni su krivim i osuđeni danas u Vi&scaron;em sudu u Beogradu.
Ocu dječaka izrečena je jedinstvena kazna od 14 godina i &scaron;est mjeseci zatvora, dok je Miljana osuđena na tri godine zatvora.
Takođe, optuženi instruktor streljane u kojoj je dječak pucao, Nemanja M, osuđen je na godinu i tri mjeseca zatvora.
Podsjećanja radi, Vladimira Kecmanovića&nbsp; terete da nije na odgovarajuć način držao oružje u legalnom posjedu u svom stanu, zbog čega je njihov sin K. K. uspio da dođe do njega, odnese ga u &scaron;kolu i počini nezapamćen zločin ubiv&scaron;i devetoro učenika i radnika obezbijeđenja &scaron;kole. Njemu se na teret stavlja da je počinio krivično djelo izazivanje op&scaron;te opasnosti, dok Miljanu tereti za nezakonito držanje oružja i eksplozivnih naprava jer je njen biolo&scaron;ki trag pronađen na jednoj od čaura tokom policijskog uviđaja u &scaron;koli.
Iako na samom početku nijesu bili optuženi za krivično djelo zlostavljanje i zanemarivanje maloljetnog djeteta, Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Beogradu je u oktobru pro&scaron;irilo optužnicu.
Prema navodima optužnog akta, okrivljeni su zanemarili psihičko i emocionalno stanje svog djeteta tako da nijesu adekvatno reagovali na osjećanje koje se kod djeteta razvilo &ndash; da je odbačeno i neprihvaćeno u odjeljenju koje je pohađao do sedmog razreda u O&Scaron; &bdquo;Vladislav Ribnikar&ldquo;.
Pro&scaron;irenje optužnice uslijedilo je nakon &scaron;to je dječak prvi put od 3. maja 2023. kada je počinio masovno ubistvo, iza&scaron;ao iz bolnice u kojoj se nalazi, te je u pratnji policije, sanitetom Hitne pomoći prevezen u zgradu Specijalnog suda u Beogradu gdje je svjedočio u krivičnom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja.
Tužila&scaron;tvo je za Vladimira Kecmanovića zatražilo 14 godina i 11 mjeseci zatvora, jedinstvenu kazna za krivična djela izazivanje op&scaron;te bezbjednosti i zanemarivanje i zapu&scaron;tanje djeteta. Tužilac je Kecmanovića tražio 12 godina zatvora za Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti i tri za Zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnog lica, odnosno jedinstvena kazna od 14 godina i 11 mjeseci.
Za Miljanu je tužila&scaron;tvo zatražilo jedinstvenu kaznu od pet godina i pet mjeseci zatvora (dvije i po godine za krivično djelo Nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet oružja i eksplozivnih materija i tri ta Zapu&scaron;tanja zlostavljanja maloljetnog lica), kao i novčanu kaznu od 500.000 dinara, dok je za instruktora u streljani Nemanju Marinkovića zatražena kazna od tri godine zbog davanja lažnog iskaza.

Masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar": Osuđeni roditelji dječaka, kao i instruktor streljaštva

VIŠI SUD U BEOGRADU

Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 osoba, uključujući biv&scaron;eg ministra saobraćaja Srbije Gorana Vesića i biv&scaron;u direktorku Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković, zbog pada nadstre&scaron;nice na ulazu u Željezničku stanicu Novi Sad, u kom je poginulo 15 osoba.
"Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu obavje&scaron;tava javnost da je dana 30.12.2024. podiglo Optužnicu protiv trinaest okrivljenih i to: J.T. biv&scaron;eg v.d. generalnog direktora &rdquo;Infrastruktura željeznice Srbije&rdquo; a.d., G.V. biv&scaron;eg ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, A.D. biv&scaron;eg v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i N.&Scaron;. biv&scaron;eg generalnog direktora &rdquo;Ifrastruktura željeznice Srbije&rdquo; a.d., zbog opravdane sumnje da su izvr&scaron;ili krivično djelo Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje op&scaron;te opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika, kao i okrivljenih: S.N. odgovornog projektanta građevinske konstrukcije, M.J. glavnog projektanta idejnog projekta, Lj.M.M. glavnog projektanta projekta za građevinsku dozvolu, M.S. izvjestioca za konstrukcije Republičke revizione komisije, J.S.M. lica odgovornog za tehničku kontrolu, Z.S.M. i D.J. lica odgovornih za izvođenje građevinskih radova, M.G. i D.T. lica odgovornih za stručni nadzor, zbog opravdane sumnje da su izvr&scaron;ili krivično djelo Te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim delom Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika. Optužnica je podignuta nakon &scaron;to je okončana istražna faza krivičnog postupka dono&scaron;enjem Naredbe o zavr&scaron;etku istrage.
Optužnica je podnijeta Vi&scaron;em sudu u Novom Sadu, uz nju je dostavljena cjelokupna dokumentacija prikupljena tokom predistražnog i istražnog postupka, kao i svi ostali dokazi koji potkrepljuju postojanje opravdane sumnje za podizanje optužnice.
Optužnicom je predloženo da se prema svim okrivljenima koji se nalaze u pritvoru produži pritvor, i to prema: N.&Scaron;. biv&scaron;em generalnom direktoru &rdquo;Ifrastruktura železnice Srbije&rdquo; a.d., S.N. odgovornom projektantu građevinske konstrukcije, M.J. glavnom projektantu idejnog projekta, Lj.M.M. glavnom projektantu projekta za građevinsku dozvolu, M.S. izvjestiocu za konstrukcije Republičke revizione komisije, J.S.M. licu odgovornom za tehničku kontrolu, Z.S.M. i D.J. licima odgovornim za izvođenje građevinskih radova i M.G. i D.T. licima odgovornim za stručni nadzor. Određivanje pritvora je predloženo prema svim okrivljenima koji se ne nalaze u pritvoru, i to prema: J.T. biv&scaron;em v.d. generalnom direktoru &rdquo;Infrastruktura željeznice Srbije&rdquo; a.d., G.V. biv&scaron;em ministru u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i A.D. biv&scaron;em v.d. pomoćniku ministra u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
U cilju za&scaron;tite interesa svih o&scaron;tećenih, optužnicom je predloženo da sud u ovla&scaron;ćenim licima dosudi imovinskopravne zahtjeve. Osim toga, predloženo je da se svim okrivljenima izrekne mera bezbjednosti Zabrana vr&scaron;enja poziva, djelatnosti i dužnosti iz člana 85 Krivičnog zakonika, kao i da se svi okrivljeni obavežu da u cjelini naknade tro&scaron;kove krivičnog postupka.
S obzirom na tragične posljedice događaja od 1.11.2024. godine, Vi&scaron;e javno tužila&scaron;tvo u Novom Sadu očekuje da će veće Vi&scaron;eg suda u Novom Sadu, radi daljeg hitnog i efikasnog postupanja u ovom krivičnom postupku, u skladu sa zakonom, u kratkom roku potvrditi optužnicu, na koji način će se stvoriti uslovi za zakazivanje glavnog pretresa i utvrđivanja krivične odgovornosti svih okrivljenih.

Podignuta optužnica protiv Vesića i još 12 osoba

ZBOG PADA NADSTREŠNICE

Vi&scaron;i sud u Beogradu danas će izreći presude Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dječaka koji je 3. maja 2023. godine u O&Scaron; "Vladislav Ribnikar" pucajući iz pi&scaron;tolja usmrtio devetoro đaka i radnika obezbjeđenja te &scaron;kole i ranio jo&scaron; petoro učenika i nastavnicu istorije.
Zavr&scaron;ne riječi su prije deset dana iznijeli tužilac, punomoćnici o&scaron;tećenih, o&scaron;tećeni i odbrana. Ovo suđenje je od samog početka zatvoreno za javnost, međutim presuda će biti javna.
Glavi javni tužilac Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Beogradu Nenad Stefanović je od suda zatražio maksimalne kazne zatvora za Kecmanoviće.
Stefanović je u zavr&scaron;noj riječi sudu predložio da Vladimira Kecmanovića osudi na jedinstvenu kaznu zatvora od 14 godina i 11 mjeseci za krivična djela te&scaron;ko djelo protiv op&scaron;te sigurnosti i zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnog lica.
Za Miljanu Kecmanović predložio je jedinstvenu kaznu zatvora od pet godina i pet mjeseci za krivična djela nedozvoljena proizvodnja, držanje, no&scaron;enje i promet oružja i eksplozivnih materija i zapu&scaron;tanje i zlostavljanje maloljetnog lica.
Tužilac je za instruktora strelja&scaron;tva Nemanju Marinkovića predložio maksimalnu kaznu od tri godine zatvora zbog krivičnog djela davanje lažnog iskaza.
Stefanović smatra da nema olak&scaron;avajućih okolnosti za Kecmanoviće, već samo otežavajućih jer nijesu izrazili ni kajanje, niti empatiju prema žrtvama.
On je rekao i da je Miljana Kecmanović sebe predstavljala kao besprekornu majku, dok se prema o&scaron;tećenima odnosila sa distancom i ravnodu&scaron;no&scaron;ću.
Podsjetio je i na lažno svjedočenje Nemanje Marinkovića u istrazi kojim je poku&scaron;ao da skrene istragu u drugom pravcu.
Dječak K.K, koji u vrijrme izvr&scaron;enja ovog zločina nije imao navr&scaron;enih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je 3. maja u &scaron;koli iz dva očeva pi&scaron;tolja koja je uzeo 1. maja pro&scaron;le godine.
On ih je kobnog dana stavio u svoj ranac, oti&scaron;ao u &scaron;kolu i tokom prvog časa ubio 10 osoba i ranio jo&scaron; petoro djece i nastavnicu istorije.

Javno izricanje presude Kecmnovićima zbog masovnog ubistva u "Ribnikaru"

SUĐENJE JE BILO ZATVORENO ZA JAVNOST

Aktuelni predsjednik i predsjednički kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović izjavio je sinoć u Zagrebu da će boriti za Hrvatsku sa stavom koja vodi računa o svojim interesima.
&bdquo;Boriću se za pravnu državu, protiv uzurpacije i nasilja vlasti protiv ljudske prirode, imovine i ljudskog dostojanstva. Te vrste nasilja u Hrvatskoj je bilo previ&scaron;e posljednjih godina. Ko bude i približno tako razmi&scaron;ljao biće moj prijatelj, a nastojaću da mi niko ne bude neprijatelj&ldquo;, rekao je Milanović u izbornom po&scaron;to mu je zamalo uzmakla pobjeda u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Prema nepotpunim rezultatima izbora na osnovu 99,88 odsto obrađenih biračkih mesta, Milanović je osvojio 49,10 odsto glasova, &scaron;to je bilo nedovoljno za pobjedu u prvom krugu za koju mu je trebalo podr&scaron;ka najmanje 50 odsto glasova iza&scaron;lih.
Tako će se u drugom krugu izbora, 12. januara, suočiti s kandidatom vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Draganom Primorcem koji je kao drugoplasirani osvojio svega 19, 35 odsto glasova.

Milanović: Boriću se za Hrvatsku sa stavom

POSLIJE PRVOG KRUGA PREDSJEDNIČKIH IZBORA

Biv&scaron;i predsjednik SAD Džimi Karter preminuo je u 100. godini, navodi se u saop&scaron;tenju Karter centra.
Karter je bio 39. predsjednik SAD, koji je služio jedan mandat.
Biv&scaron;i predsjednik SAD započeo je kućnu njegu u februaru 2023. nakon niza kratkih boravaka u bolnici.
Umro je u nedjelju u svom domu u Plainsu, u američkoj saveznoj državi Džordžiji, potvrdio je njegov sin Džejms E. Karter III, prenio je Va&scaron;ington post.
Džimi Karter je u oktobru napunio 100 godina i bio je najstariji živi predsjednik SAD-a svih vremena.

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

U 1OO. GODINI

Zoran Milanović vodi u prvom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Izlazne ankete pokazale su da Milanović ima vi&scaron;e od 50 posto glasova i da će dobiti novi predsjednički mandat u prvom krugu izbora. Objavom na Fejsbuku, Milanović je zahvalio biračima.
Hrvatske televizije objavile su rezultate prvih izlaznih anketa Ipsosa.
Poredak prema izlaznim anketama:
1. Zoran Milanović 51,5 odsto
2. Dragan Primorac 19,29 odsto
3. Marija Selak Raspudić 8,84 odsto
4. Ivana Kekin 8,33 odsto
5. Miro Bulj 3,48 odsto
6. Tomislav Jonjić 3,99 odsto
7. Branka Lozo 2,56 odsto
8. Niko Tokić Kartelo 0,80 odsto
Izlaznost na izborima u Hrvatskoj konstantno je bila niža u odnosu na prethodne.
Prema podacima Izborne komisije, do 11.30 na birali&scaron;ta je iza&scaron;lo gotovo 460.000 birača, odnosno 14 odsto. U istom preriodu na prethodnim predsjedničkim izborima izlaznost je bila 15,75 odsto, a prije deset godina 13,19 procenata.
U drugom presjeku, u 16.30, saop&scaron;teno je da je na birali&scaron;ta iza&scaron;lo 1.195.377 glasača, odnosno 36,09 odsto glasača.
Izbori za predsjednika Hrvatske bili su osmi od sticanja nezavisnosti, a građani Hrvatske su ove godine već dva puta izlazili na birali&scaron;ta &ndash; u aprilu na parlamentarne izbore, a u junu na izbore za Evropski parlament.

Prve ankete: Milanović vodi na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj

U PRVOM KRUGU

U avionskoj nesreći na južnokorejskom aerodromu Muan, poginulo je 179 osoba, od 181, koliko ih je bilo u avionu, konačan je bilans koji je objavila vatrogasna služba.&nbsp;
Samo dvije osobe su preživjele, saop&scaron;tila je Vatrogasna služba Južne Džele.
Avion Jeju Aira koji je jutros sletio s piste pri slijetanju, zabio se u zid i zapalio, uputio je poziv ubrzo nakon &scaron;to je kontrolni toranj izdao upozorenje na ptice u području aerodroma Muan u Južnoj Koreji.&nbsp;
Prvi izvje&scaron;taji ukazuju da su uzrok nesreće ptice.
&nbsp;
<blockquote class="twitter-tweet">
Footage of the Airplane crash in South Korea. 181 people on board <a href="https://t.co/h4LXd9cghx">pic.twitter.com/h4LXd9cghx</a>
&mdash; non aesthetic things (@PicturesFoIder) <a href="https://twitter.com/PicturesFoIder/status/1873176898970226849?ref_src=twsrc%5Etfw">December 29, 2024</a></blockquote>
Poziv kontrolnom tornju
Avion je prvo poku&scaron;ao da sleti na pistu br. 01, kada je kontrolni toranj upozorio da su ptice u tom području i da je moguć &ldquo;napad&rdquo;. Otprilike minut kasnije, pilot je uputio poziv u toranj.
Kontrolni toranj je uputio pilota da sleti u suprotnom smjeru na pistu br. 19. Pilot je slijedio upute, ali je avion je udario u navigacijsku opremu o tlo prije nego &scaron;to se zabio u zid.
Poku&scaron;aj slijetanja dogodio se otprilike dva minuta nakon &scaron;to je pilot uputio poziv, navodi ministarstvo. Vlasti nastavljaju istragu.
Komitet za istragu nesreće prona&scaron;ao je crnu kutiju za snimanje podataka o letu, dok uređaj za snimanje glasa jo&scaron; nije pronađen, rekli su zvaničnici ministarstva na brifingu.
Reuters je zabilježio scene unutar međunarodnog aerodroma Muan ovog popodneva gdje porodice putnika iza aviona čekaju vijesti &ndash; slomljeni i prestra&scaron;eni.
Samo dvije osobe su izvučene žive iz olupine, a spasioci su upozorili da su male &scaron;anse da se pronađe jo&scaron; preživjelih.
&nbsp;

U avionskoj nesreći u Južnoj Koreji poginulo 179 osoba, preživjelo dvoje članova posade

IZ AVIONA UPUĆEN POZIV DVA MINUTA PRIJE TRAGEDIJE

Predsjednički izbori u Hrvatskoj, na kojima učestvuje osam kandidata, a pravo glasa ima vi&scaron;e od 3,7 miliona birača, počeli su jutros.
U izbornoj trci učestvuju aktuelni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, Mostov kandidat Miro Bulj, nezavisni Tomislav Jonjić, Ivana Kekin iz stranke Možemo, Branka Lozo kandidatkinja stranke DOMINO, Dragan Primorac kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i partnera, kao i nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo.
Pravo glasa na predsjedničkim izborima ima 3.762.224 birača u Hrvatskoj i inostranstvu, u 38 država, prenosi Hina.
U slučaju da nijedan od kandidata u prvom krugu izbora ne dobije većinu glasova iza&scaron;lih birača, za 14 dana biće organizovan drugi krug, u kojem će biti dva kandidata sa najvi&scaron;e osvojenih glasova u prvom krugu.
Biračka mjesta otvorena su u sedam, a zatvaraju se u 19 sati.

Osmoro kandidata: Hrvatska bira predsjednika

PRAVO GLASA IMA VIŠE OD 3,7 MILIONA BIRAČA

Najmanje 120 ljudi poginulo je kada se putnički avion zapalio nakon &scaron;to je skliznuo s piste aerodroma u južnokorejskom gradu Muanu, objavila je Državna vatrogasna agencija te zemlje.
Nesreća se dogodila u nedjelju, kada je let Jeju Air-a, koji je prevozio 175 putnika i &scaron;est članova posade iz Bangkoka slijetao na međunarodni aerodrom u Muanu, na jugozapadu zemlje.
Avion se otklizao pri slijetanju sa piste, udario u žičanu ogradu i zid i zapalio se, prenosi Al Džazira.
Vatrogasna služba upozorila je da bi broj žrtava mogao biti veći budući da je avion te&scaron;ko o&scaron;tećen, a na fotografijama južnokorejskih medija vidi se olupina aviona u plamenu i dim.
<blockquote class="twitter-tweet">
A plane carrying 181 passengers crashed at an airport in South Korea, killing at least 47 people, the country's fire service said on Sunday.<a href="https://t.co/zgpaxBtv8U">https://t.co/zgpaxBtv8U</a> via <a href="https://twitter.com/colombogazette?ref_src=twsrc%5Etfw">@colombogazette</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/SouthKorea?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SouthKorea</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/planecrash?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#planecrash</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/jejuair?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#jejuair</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Southkoreaplanecrash?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Southkoreaplanecrash</a> <a href="https://t.co/Do4H9yxLwg">pic.twitter.com/Do4H9yxLwg</a>
&mdash; Colombo Gazette (@colombogazette) <a href="https://twitter.com/colombogazette/status/1873206552108347734?ref_src=twsrc%5Etfw">December 29, 2024</a></blockquote>
Portparol Jeju Air-a rekao je da jo&scaron; prikupljaju podatke o nesreći, a Boeing nije odmah odgovorio na upit da komentiri&scaron;e nesreću.

U avionskoj nesreći u Južnoj Koreji najmanje 120 poginulih

PUTNIČKI AVION ZAPALIO SE NAKON ŠTO JE SKLIZNUO S PISTE AERODROMA

Od početka rata u Ukrajini, ruska ekonomija je ili bila označena kao da je na putu ka potpunom kolapsu ili hvaljena zbog svoje stabilnosti i otpornosti. Dok su mnogi ekonomisti govorili o velikoj sigurnosnoj margini na početku 2024. godine, pesimistični glasovi postaju sve glasniji kako se godina bliži kraju.
Ruska ekonomija se održala uprkos brojnim predviđanjima njenog neizbježnog pada otkako je zemlja pokrenula invaziju na Ukrajinu prije gotovo tri godine. U 2022. godini stručnjaci su prognozirali ekonomski pad od 10 posto do 15 posto i izolaciju Rusije od globalne ekonomije. U 2023. godini, glavni ekonomski problem bio je veliki deficit državnog budžeta izazvan embargom Zapada i cjenovnim plafonom na rusku naftu.
Nijedno, međutim, od tih negativnih predviđanja nije se obistinilo: ekonomski pad u prvoj godini rata bio je marginalan, a budžet je ostvario čak i veće prihode od nafte nego &scaron;to se očekivalo zbog visokih cijena i ruske "sjenovite flote" tankera.
Za narednu godinu, pesimistički ekonomisti predviđaju osiroma&scaron;enje i rast cijena. Rat sve vi&scaron;e pogađa najsiroma&scaron;nije slojeve u Rusiji, rekao je ekonomista Igor Lipsits u intervjuu za Novaya Gazeta Europe, jer će mjere Centralne banke za borbu protiv galopirajuće inflacije - koje uključuju podizanje ključne kamatne stope na rekordnih 21 posto - neizbježno dovesti do manje robe i usluga, vi&scaron;ih maloprodajnih cijena i pada realnih prihoda.
Spekulacije o tome koliko duboko je ekonomija zaglibila u problemima koji će "učiniti 2025. katastrofalnom" obično uključuju nabrajanje brojnih simptoma, uključujući rekordno visoku ključnu kamatnu stopu, inflaciju i pregrijavanje ekonomije.
Stvari će vjerovatno postati mnogo teže za Kremlj 2025. godine, predviđa Aleks Isakov, ekonomista Bloomberga za Rusiju i Srednju i Istočnu Evropu, jer Putin "vi&scaron;e ne može garantirati i oružje i hranu".
Spekulacije o tome koliko duboko je ekonomija zaglibila u problemima koji će "učiniti 2025. katastrofalnom" obično uključuju nabrajanje brojnih simptoma, uključujući rekordno visoku ključnu kamatnu stopu, inflaciju i pregrijavanje ekonomije. Zanimljivo je da ove probleme priznaju i stručnjaci lojalni ruskim vlastima i nezavisni ekonomisti.
Simptomi su samo to, i borba protiv njih je besmislena ukoliko se osnovna bolest ne identificira i iskorijeni. Inflacija, pregrijavanje i neizbježno visoka kamatna stopa su samo posljedice trenutnih politika. Oni se ne bi pojavili da nije bilo masovne državne potro&scaron;nje, strukturalne orijentacije na vojno-industrijski kompleks, gubitka većine izvoznih trži&scaron;ta i postepenog odsijecanja Rusije čak i od trgovine s "prijateljskim" zemljama.
Novaya Gazeta Europe je identifikovala četiri osnovna rizika koja će prijetiti ruskoj ekonomiji u narednoj godini i dalje: mogućnost pada cijena nafte i gasa, nove sankcije, militarizacija ekonomije i stalna tehnolo&scaron;ka degradacija.
"Bu&scaron;i, samo bu&scaron;i"
Prihodi od nafte i gasa čine skoro četvrtinu ruskog federalnog budžeta za 2025. Nafta je sada skupa - &scaron;to ukazuje da cijene imaju "mnogo prostora za pad", rekao je Richard Konoli, direktor Eastern Advisory Group i saradnik Royal United Services Institute u Londonu, za Novaya Gazeta Europe, dodajući da bi pad cijena "mogla ubrzati odluka Saudijske Arabije da poveća proizvodnju". Dodatni rizik od nižih cijena dolazi od predizbornog obećanja Donalda Trumpa o politici "bu&scaron;i, samo bu&scaron;i", koja bi trebala povećati američku proizvodnju nafte.
Prema proračunima Sofije Donets, glavne ekonomistkinje ruske brokerske kuće T-Investments, ako ruska nafta ko&scaron;ta manje od 50 dolara (48 eura) po barelu - u jesen 2024. trgovala se za 63,6 dolara (61 euro) - likvidna sredstva Nacionalnog fonda bogatstva biće iscrpljena za godinu dana. Ako se to dogodi, vlasti imaju tri moguća načina za povećanje prihoda: smanjenje tro&scaron;kova, povećanje poreza ili - &scaron;to je najgore - &scaron;tampanje novca.
Mjere koje smanjuju sposobnost Rusije da izvozi naftu i gas, uvozi robu i obavlja prekogranične finansijske transakcije najteže će pogoditi ekonomiju.
&Scaron;to se tiče sankcija, mjere koje ograničavaju ruski izvoz nafte i gasa, uvoz robe i finansijske transakcije imaju najjači učinak, rekao je ekonomista iz EU-a za Novaya Gazeta Europe.
Mjere koje smanjuju sposobnost Rusije da izvozi naftu i gas, uvozi robu i obavlja prekogranične finansijske transakcije najteže će pogoditi ekonomiju, rekao je ekonomista iz EU-a koji je želio ostati anoniman za Novaya Europe. Ova godina je pokazala efikasnost ciljanog smanjenja ruskog uvoza i stranih banaka koje to omogućavaju: isporuke opadaju, a tro&scaron;kovi transakcija rastu.
Nasuprot tome, mjere protiv energetskog izvoza imale su manji uticaj. Iako je rublja u novembru pala na najniži nivo od početka rata, nakon &scaron;to je Gazprombanka, ruska banka koja je posredovala u izvoznim plaćanjima, pogođena sankcijama, ubrzo se oporavila na svoje prethodne vrijednosti. Oporavljanje su pomogli izvoznici koji su razvili nove lance plaćanja i prona&scaron;li načine da taj prihod vrate u Rusiju.
Jo&scaron; jedan set sankcija Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a odobren u novembru čini se da je zadao novi udarac ruskoj "sjenovitoj floti", mreži brodova kori&scaron;tenih za izvoz ruske nafte kako bi se zaobi&scaron;la međunarodna ograničenja. Međutim, iako ukupni prihodi od izvoza nafte zaista opadaju -za 5 posto na sedmičnom nivou na 1,36 milijardi dolara (1,3 milijarde eura) u sedmici od 9. do 15. decembra - Bloomberg vjeruje da je ovo smanjenje podjednako uzrokovano tekućim radovima na održavanju jednog od glavnih izvoznih terminala i rastućim pritiskom na pridržavanje ciljeva proizvodnje OPEC+ grupe, koliko i sankcijama sjenovitoj floti.
Ruska ekonomija bi mogla, međutim, biti dodatno izolovana od eksternih finansijskih transakcija 2025. godine kada Tramp započne svoj novi mandat, s obzirom na to da su SAD uvele najstrožije sankcije protiv Rusije prije rata upravo tokom Trampove administracije.
Vrtlog degradacije
Strukturna neravnoteža i tehnolo&scaron;ka inferiornost dva su druga dugoročna rizika koja će nastaviti trovati rusku ekonomiju sve dok vojna potro&scaron;nja zauzima trećinu budžeta, a "željezna zavjesa" koja je odvaja od ostatka svijeta postaje sve teža.
Strukturna neravnoteža nastaje kada se ogromne sume novca ubrizgavaju u vojno-industrijski kompleks, uskraćujući civilnoj ekonomiji radnu snagu i jeftine kredite. Kao rezultat toga, Rusija ponavlja put kojim je i&scaron;ao Sovjetski Savez, koji je efikasno proizvodio tenkove i rakete - iako čak i njima sada trebaju kineski ili čak zapadni elektronski dijelovi - ali nije mogao proizvoditi automobile ili računare.
"Ne postoji ni pobolj&scaron;anje u kvantitetu ni u kvalitetu samih proizvoda, a kamoli u kvalitetu života Rusa", rekao je Oleg Buklemi&scaron;ev, direktor Centra za istraživanje ekonomske politike na Moskovskom državnom univerzitetu, za RTVi, medij koji je blizak državi.
Ako rat traje godinama, kvantitativna &scaron;teta će se manifestovati naglim padom investicija, rekao je ekonomista Dmitrij Nekrasov za Novaya Europe. Potro&scaron;nja domaćinstava, takođe, će opasti, ali sporije.
Kvalitativna &scaron;teta, obja&scaron;njava Buklemi&scaron;ev, nastaje kada zemlja bude uvučena u vrtlog pada produktivnosti rada i kvaliteta robe i usluga. Ovo predstavlja mnogo veću prijetnju nego "trenutni" ekonomski kolaps poput onog iz ruske krize valute 1998. godine, jer se nakon naglih kriza poput one 1998. ili 2008. obično de&scaron;ava brz oporavak. Dana&scaron;nja kriza, međutim, biće mnogo gora zbog tehnolo&scaron;ke inferiornosti uzrokovane time &scaron;to vojno-industrijski kompleks usisava sve investicije.
Ovaj problem datira jo&scaron; od prije rata, kada je Rusija uvozila mnogo tehnologije i opreme, ne uspijevajući uspostaviti vlastitu proizvodnju automobila, aviona i kompjuterskih čipova.
U intervjuu za Novaya Europe, ekonomista Vladislav Inozemcev opisao je takvu perspektivu kao "rast bez razvoja", nagla&scaron;avajući da ruska ekonomija "nema budućnost. Sve &scaron;to može raditi jeste ponovno kori&scaron;tenje sovjetskih tehnologija".
Bez sutra&scaron;njice
Po&scaron;to ekonomija jo&scaron; uvijek ima značajnu sigurnosnu marginu, degradacija će biti spor i postepen proces. Čak ni nagli pad cijena nafte i strože sankcije neće uni&scaron;titi ekonomiju. Nacionalni fond bogatstva jo&scaron; uvijek ima rezerve, a vlada ima priliku da posuđuje novac na domaćem trži&scaron;tu, iako uz visoke kamatne stope, ili da ponovo poveća poreze. Stoga, brojni optimističniji ekonomisti insistiraju na tome da ruska ekonomija ima dovoljno "jastuka" da izbjegne ekonomsku krizu u narednim godinama.
Inozemcev procjenjuje da će sigurnosna margina održati Rusiju na povr&scaron;ini do ranih 2030-ih. Njegov kolega Dmitrij Nekrasov je saglasan.
"U narednih tri do pet godina, ruski režim neće se suočiti s katastrofalnim ekonomskim problemima poput nemogućnosti finansiranja vojnih operacija ili državnog aparata, niti plaćanja ključnih uvoza", rekao je za Novaya Europe. Međutim, dodao je da će ova prognoza biti tačna samo ako se ne dogode nepredvidivi događaji tipa "crnog labuda".
Dok Rusija masovno proizvodi tenkove i pretražuje svijet za rezervnim dijelovima za avione, rizikuje da propusti jo&scaron; jedan tehnolo&scaron;ki skok, &scaron;to će je dodatno udaljiti od razvijenih zemalja.
Ovo je tačno ono &scaron;to se dogodilo tokom kompjuterske revolucije krajem 20. vijeka: Rusija jo&scaron; uvijek ne može proizvoditi osnovne komponente za elektroniku. Sličan trend sada će uticati na jedno od najperspektivnijih područja razvoja, umjetnu inteligenciju, objasnio je ekonomista Ruben Jenikolopov za Novaya Europe.
"Nemoguće je raditi u izolaciji. Ovo su upravo one tehnologije koje zahtijevaju potpuno uključivanje u globalne procese", rekao je.
Dok Rusija masovno proizvodi tenkove i pretražuje svijet za rezervne dijelove za avione, rizikuje da propusti jo&scaron; jedan tehnolo&scaron;ki skok.
Te&scaron;ko je predvidjeti koje područje ljudske aktivnosti će donijeti sljedeći veliki proboj, ali je malo vjerovatno da će Rusija, koja vi&scaron;e ne može voditi svoj rat bez pomoći najnazadnijih režima biti dio tog proboja. Vremenom, Rusi će imati sve manje pristupa tehnolo&scaron;kim dostignućima koja razvijene zemlje već imaju i nastavit će uživati u njima.
Kvalitet života, takođe, će patiti jer Kremlj vjerovatno neće moći bez smanjenja nevojne potro&scaron;nje i povećanja poreza. Čini se da se ekonomska sigurnosna margina može održati samo uz te žrtve.

Hoće li Putin u 2025. biti primoran da zaustavi pohod na Ukrajinu

DA LI EKONOMSKI KOLAPS RUŠI KREMLJ IZNUTRA?

Premijeri Mađarske i &Scaron;vedske zaključili su u Budimpe&scaron;ti sporazum o odbrambenoj industriji koji će povećati broj borbenih aviona &scaron;vedske proizvodnje u Mađarskoj, prenose agencije.
Premijeri Viktor Orban i Ulf Kristerson sastali su se poslije vi&scaron;emjesečnih trvenja zbog odbijanja Mađarske da podrži ulazak &Scaron;vedske u NATO.
Kristerson je u Mađarsku do&scaron;ao poslije nekoliko poziva mađarske vlade da dođe &scaron;to je bio Orbanov nagovije&scaron;teni preduslov da njegova vlada podrži ulazak &Scaron;vedske u NATO.
Dana&scaron;nji sporazum izgleda kao pomirenje dvije vlade.
Orban je nagovijestio da je njegova vladajuća stranka Fides spremna da u ponedjeljak odobri stupanje &Scaron;vedske u NATO.
Kristerson je rekao nopvinarima da će &Scaron;vedska Mađarskoj prodati četiri borbena aviona svoje proizvodnje &bdquo;JAS 39 Gripen&ldquo; kojih Mađarska sada ima 14.
Orban je rekao da će to ojačati ulogu Mađarske i da povećati njenu sposobnost da učestvuje u zajedničkim operacijama NATO.

Mađarska i Švedska dogovorile sporazum o odbrani