Masovni protesti protiv vlade održani su u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci sa terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina.

A clearer-angle view of protesters setting fire to this government–military building in Tehran, accompanied by chants of “Long live the Shah.” pic.twitter.com/qzZHAYRnEM

— Amirhossein Miresmaeili (@AmirMiresmaeili) January 9, 2026

Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, izazvani su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje, prenosi Index.

Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. 

On je pozvao Irance da „izađu na ulice i, kao ujedinjeni front, uzvikuju svoje zahtjeve“.

Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica.

Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o „nacionalnom prekidu interneta“ kako bi se omela komunikacija demonstranata. Situaciju u Iranu pažljivo prati i međunarodna zajednica.

Ovo su najveći protesti od onih izazvanih smrću mlade Kurdkinje u zatvoru

U korijenu protesta, koji su počeli 28. decembra demonstracijama trgovaca u Teheranu, nalazi se duboka ekonomska kriza. Iranska valuta rijal pala je na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar, a inflacija je skočila na 40 odsto. Privreda je pritisnuta američkim sankcijama, ali i lošim upravljanjem i korupcijom.

Očaj koji je izveo ljude na ulice najbolje opisuju poruke poslate BBC-ju.

„Živimo u limbu“, rekla je jedna žena iz Teherana.

„Osjećam se kao da visim u vazduhu, bez krila za odlazak niti nade da ovdje ostvarim svoje ciljeve. Život ovdje je postao nepodnošljiv“, kazala je.

Aktuelni talas protesta najrašireniji je od ustanka 2022. godine, izazvanog smrću Mahse Amini, mlade Kurdkinje koja je preminula u pritvoru moralne policije. U gušenju tih protesta ubijeno je više od 550 ljudi, a 20.000 je pritvoreno.

Ipak, najveći protesti od Islamske revolucije dogodili su se 2009. godine, kada su milioni Iranaca izašli na ulice nakon spornih predsjedničkih izbora, što je rezultiralo smrću desetina pristalica opozicije i hiljadama uhapšenih.

Tramp: Ako počnu da ubijaju ljude, udarićemo ih veoma snažno

Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.

„Dao sam im do znanja da ako počnu da ubijaju ljude, što obično rade tokom svojih nereda, a imaju mnogo nereda, ako to urade, udarićemo ih veoma snažno“, izjavio je Tramp.

Njegov ministar finansija Skot Besent dodao je da je iranska privreda „na koljenima“ i da je ovo „napet trenutak“.

S druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je snage bezbjednosti na „krajnju uzdržanost“ u postupanju tokom mirnih protesta.

Međutim, vrhovni vođa Hamenei rekao je da sa demonstrantima treba razgovarati, ali da „izgrednicima treba pokazati gdje im je mjesto“.

IHR: Ubijeno najmanje 45 demonstranata

Kako protesti eskaliraju, raste i broj žrtava. Izvještaji organizacija za ljudska prava znatno se razlikuju od zvaničnih podataka. Američka novinska agencija za aktiviste za ljudska prava (HRANA) izvijestila je o najmanje 34 ubijena demonstranta, među kojima je petoro djece i osam pripadnika snaga bezbjednosti. Prema njihovim podacima, uhapšeno je više od 2.270 ljudi.

Organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Norveškoj navodi da su snage bezbjednosti ubile najmanje 45 demonstranata, uključujući osmoro djece. S druge strane, iranske vlasti priznaju smrt šest pripadnika snaga bezbjednosti, dok je BBC potvrdio identitet 22 preminule osobe.

Demonstranti pozivaju na svrgavanje vrhovnog vođe

Na snimcima se vide mirne demonstracije u glavnom gradu Teheranu i drugom po veličini gradu Mašhadu. Demonstranti uzvikuju parole kojima pozivaju na svrgavanje vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, i povratak Reze Pahlavija, sina prognanog šaha.