Globus

Protesti &scaron;irom Irana traju već gotovo dve sedmice. Mediji javljaju da je internet u cijeloj zemlji potpuno blokiran. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei poručio je da Iran "neće popustiti pred neprijateljem". Osim u Teheranu, demonstranti se okupljaju i u Ma&scaron;hadu, Isfahanu i drugim gradovima. Organizacije koje se bave ljudskim pravima tvrde da je tokom protest&acirc; poginulo najmanje 48 ljudi, a da je na hiljade uhap&scaron;enih.
Iranska vlada potvrdila je da je odobrila ga&scaron;enje interneta zbog protesta koji se održavaju &scaron;irom zemlje, javlja BBC.
Ministarstvo komunikacija Irana saop&scaron;tilo je da su odluku donijele bezbjednosne vlasti zbog "preovlađujućih uslova u zemlji".
Zbog čega su počeli protesti u Iranu
Protesti, koji u Iranu traju već 13 dana, počeli su zbog rasta cijena i smanjenja kupovne moći. Demonstracije, koje su počele 28. decembra u Teheranu, posljednjih dana održavaju se i u drugim gradovima.
Trgovci tvrde da sve teže posluju po&scaron;to se smanjuje kupovna moć građana. Demonstranti traže od vlasti da poslu&scaron;aju njihove zahtjeve i pronađu rje&scaron;enje za novonastalu ekonomsku krizu.
Organizacije koje se bave ljudskim pravima saop&scaron;tili se najprije da je tokom protest&acirc; poginulo najmanje 40 osoba. Sada je taj broj povećan.
 Reza Pahlavi Trampu: Budite spremni da interveni&scaron;ete kako biste pomogli iranskom narodu
Sin pokojnog biv&scaron;eg iranskog &scaron;aha u egzilu Reza Pahlavi pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da "bude spreman da interveni&scaron;e kako bi pomogao iranskom narodu".
Pahlavi, koji živi u Va&scaron;ingtonu u objavi na mreži Iks zamolio je Trampa za pomoć.
"Gospodine predsjedniče, ovo je hitan i neposredan poziv za va&scaron;u pažnju, podr&scaron;ku i djelovanje. Ljudi će ponovo da budu na ulicama za sat vremena. Molim vas za pomoć", napisao je on.
Dodao je i da je pozvao ljude na ulice da se bore za svoju slobodu i da "nadjačaju bezbjednosne snage samom brojno&scaron;ću"
Talas protesta u Iranu u&scaron;ao je u 13. dan. Demonstranti &scaron;irom zemlje traže smjenu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Hamnei je reagovao zakletvom da Iran "neće popustiti pred neprijateljem", dok američki predsjednik Donald Tramp najavljuje moguću podr&scaron;ku demonstrantima ukoliko bezbjednosne snage nasilno reaguju.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pohvalio je proteste, nazivajući ih "presudnim trenutkom u kojem iranski narod uzima svoju budućnost u svoje ruke".

Iran odsječen od svijeta: Vlasti blokirale intertnet u cijeloj državi; Porastao broj mrtvih

TALAS PROTESTA UŠAO U 13. DAN

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pozvao je stanovnike da privremeno napuste glavni grad Ukrajine, rekav&scaron;i da je veliki ruski napad o&scaron;tetio kritičnu infrastrukturu, ostavljajući gotovo polovinu stambenih zgrada bez grijanja.
Gotovo 6.000 stambenih zgrada u Kijevu trenutno je bez grijanja zbog &scaron;tete uzrokovane noćnim napadom, rekao je Kličko u izjavi na Telegramu.
Kličko je rekao da su mobilni bojleri isporučeni socijalnim ustanovama, uključujući bolnice i porodili&scaron;ta, dodajući da komunalne službe i energetski radnici rade na obnavljanju grijanja i električne energije.
&bdquo;Činimo sve da &scaron;to prije obnovimo grijanje i struju. Ali kombinovani napad na Kijev sinoć bio je najbolniji za kritičnu infrastrukturu glavnog grada&ldquo;, rekao je, upozoravajući da se očekuje da će hladno vrijeme potrajati i u narednim danima.
Gradonačelnik je pozvao stanovnike da privremeno napuste grad, ako je moguće, i odu na mjesta gde su dostupni alternativni izvori grijanja i električne energije.
Ukrajinske vlasti su saop&scaron;tile da je glavni grad tokom noći napadnut dronovima i raketama, uključujući balističke rakete, a udari su zabilježeni u nekoliko okruga. Četiri osobe su poginule, a najmanje 25 je povrijeđeno, prema zvaničnicima.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su, kao odgovor na navodni poku&scaron;aj Kijeva da napadne rezidenciju predsjednika Vladimira Putina, njegove snage pokrenule masovni napad, uključujući i raketu Ore&scaron;nik, na kritične ukrajinske ciljeve.

Kličko pozvao stanovnike da privremeno napuste Kijev: U napadu pola grada ostalo bez grijanja

"KOMBINOVANI NAPAD SINOĆ BIO JE NAJBOLNIJI ZA KRITIČNU INFRASTRUKTURU GLAVNOG GRADA UKRAJINE“

U ruskom napadu na Kijev tokom noći poginule su četiri osobe, a 19 je povrijđeno, saop&scaron;tio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.
"Rusi su napali Kijev dronovima. Pogođene su stambene zgrade, četiri osobe su poginule, a 19 je povrijeđeno. U Darnickom okrugu, bespilotna letjelica se sru&scaron;ila u dvori&scaron;tu stambene zgrade. Prodavnica pored zgrade je djelimično o&scaron;tećena", objavio je Kličko na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Kličko je naveo da je požar izbio u nestambenoj zgradi u Dnjeparskom okrugu i u stambenoj zgradi u Pečerskom okrugu, a zapaljeno je i nekoliko automobila, kao rezultat pada ostataka bespilotne letelice.
Moskva: Ruske oružane snage pogodile kritične ukrajinske ciljeve raketom "ore&scaron;nik"
Ruske snage su upotrebile rakete "ore&scaron;nik" u masovnom napadu na ključne ciljeve u Ukrajini, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
"Izveden je masovan udar upotrebom preciznog oružja dugog dometa, sa kopna i mora, uključujući mobilni raketni sistem srednjeg dometa 'ore&scaron;nik', kao i udarne dronove, protiv ključnih ciljeva na teritoriji Ukrajine", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija RIA Novosti.
Ruske snage su uni&scaron;tile postrojenja za proizvodnju dronova koje su ukrajinske oružane snage koristile za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina.
Kako se navodi, pogodile su energetsku infrastrukturu koja podržava ukrajinski vojno-industrijski kompleks.
"Svi ciljevi napada su postignuti. Sve terorističke akcije zločinačkog ukrajinskog režima nastavljaće da se susreću sa odgovorom", zaključuje se u saop&scaron;tenju ruskog Ministarstva odbrane.
Vlasti Krivog Roga navode da je 10 osoba povrijeđeno u raketnom udaru na taj grad u centralnoj Ukrajini koji pripada Dnjepropetrovskom regionu.
Kao posljedica napada od srijede, prema podacima privatnog operatora DTEK, skoro 500.000 domaćinstava u toj oblasti, i dalje je bez struje, jo&scaron; 250.000 potro&scaron;ača je bez grijejanja, a oko 20.000 bez vode.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je da će sve trupe koje zapadne vlade po&scaron;alju u Ukrajinu biti "legitimne borbene mete", nakon &scaron;to su Velika Britanija i Francuska, kao članice "koalicije voljnih", najavile, nakon samita u Parizu, da bi tamo rasporedile multinacionalne snage u slučaju prekida vatre.
Kako se ocjenjuje u saop&scaron;tenju, "militarističke deklaracije" koalicije proukrajinskih evropskih vlada postaju sve opasnije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je bilateralni dokument o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu su&scaron;tinski spreman za finalizaciju na najvi&scaron;em nivou sa predsjednikom SAD.
Dodao je da očekuje da će ruska i američka strana razgovarati, nakon čega će se, kako je ocijenio, dobiti informacija da li je Rusija spremna da okonča rat.
Njemački kancelar Fridrih Merc kaže da Evropa mora da ''podigne cijenu rata'' u Ukrajini kako bi Rusiju primorala na prekid vatre.
<div id="story-text">
&Scaron;panski premijer Pedro Sančez istakao je da je vlada u Madridu odlučna da rasporedi mirovne trupe ne samo u Ukrajinu već i u Palestinu, "kada se ukaže prilika".
</div>
<div id="sharer">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="social-icons">&nbsp;</div>
</div>
</div>

Napad na Kijev, ima poginulih; Rusija tvrdi da je ispalila raketu "Orešnik" na Ukrajinu

RAT U UKRAJINI

Masovni protesti protiv vlade održani su u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci sa terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina.
<blockquote class="twitter-tweet">
A clearer-angle view of protesters setting fire to this government&ndash;military building in Tehran, accompanied by chants of &ldquo;Long live the Shah.&rdquo; <a href="https://t.co/qzZHAYRnEM">pic.twitter.com/qzZHAYRnEM</a>
&mdash; Amirhossein Miresmaeili (@AmirMiresmaeili) <a href="https://twitter.com/AmirMiresmaeili/status/2009452875865538661?ref_src=twsrc%5Etfw">January 9, 2026</a></blockquote>
Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, izazvani su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i pro&scaron;irili su se na vi&scaron;e od 100 gradova &scaron;irom zemlje, prenosi Index.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Va&scaron;ingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979.&nbsp;
On je pozvao Irance da &bdquo;izađu na ulice i, kao ujedinjeni front, uzvikuju svoje zahtjeve&ldquo;.
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica.
Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o &bdquo;nacionalnom prekidu interneta&ldquo; kako bi se omela komunikacija demonstranata. Situaciju u Iranu pažljivo prati i međunarodna zajednica.
Ovo su najveći protesti od onih izazvanih smrću mlade Kurdkinje u zatvoru
U korijenu protesta, koji su počeli 28. decembra demonstracijama trgovaca u Teheranu, nalazi se duboka ekonomska kriza. Iranska valuta rijal pala je na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar, a inflacija je skočila na 40 odsto. Privreda je pritisnuta američkim sankcijama, ali i lo&scaron;im upravljanjem i korupcijom.
Očaj koji je izveo ljude na ulice najbolje opisuju poruke poslate BBC-ju.
&bdquo;Živimo u limbu&ldquo;, rekla je jedna žena iz Teherana.
&bdquo;Osjećam se kao da visim u vazduhu, bez krila za odlazak niti nade da ovdje ostvarim svoje ciljeve. Život ovdje je postao nepodno&scaron;ljiv&ldquo;, kazala je.
Aktuelni talas protesta najra&scaron;ireniji je od ustanka 2022. godine, izazvanog smrću Mahse Amini, mlade Kurdkinje koja je preminula u pritvoru moralne policije. U gu&scaron;enju tih protesta ubijeno je vi&scaron;e od 550 ljudi, a 20.000 je pritvoreno.
Ipak, najveći protesti od Islamske revolucije dogodili su se 2009. godine, kada su milioni Iranaca iza&scaron;li na ulice nakon spornih predsjedničkih izbora, &scaron;to je rezultiralo smrću desetina pristalica opozicije i hiljadama uhap&scaron;enih.
Tramp: Ako počnu da ubijaju ljude, udarićemo ih veoma snažno
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.
&bdquo;Dao sam im do znanja da ako počnu da ubijaju ljude, &scaron;to obično rade tokom svojih nereda, a imaju mnogo nereda, ako to urade, udarićemo ih veoma snažno&ldquo;, izjavio je Tramp.
Njegov ministar finansija Skot Besent dodao je da je iranska privreda &bdquo;na koljenima&ldquo; i da je ovo &bdquo;napet trenutak&ldquo;.
S druge strane, iranski predsjednik Masud Peze&scaron;kijan pozvao je snage bezbjednosti na &bdquo;krajnju uzdržanost&ldquo; u postupanju tokom mirnih protesta.
Međutim, vrhovni vođa Hamenei rekao je da sa demonstrantima treba razgovarati, ali da &bdquo;izgrednicima treba pokazati gdje im je mjesto&ldquo;.
IHR: Ubijeno najmanje 45 demonstranata
Kako protesti eskaliraju, raste i broj žrtava. Izvje&scaron;taji organizacija za ljudska prava znatno se razlikuju od zvaničnih podataka. Američka novinska agencija za aktiviste za ljudska prava (HRANA) izvijestila je o najmanje 34 ubijena demonstranta, među kojima je petoro djece i osam pripadnika snaga bezbjednosti. Prema njihovim podacima, uhap&scaron;eno je vi&scaron;e od 2.270 ljudi.
Organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedi&scaron;tem u Norve&scaron;koj navodi da su snage bezbjednosti ubile najmanje 45 demonstranata, uključujući osmoro djece. S druge strane, iranske vlasti priznaju smrt &scaron;est pripadnika snaga bezbjednosti, dok je BBC potvrdio identitet 22 preminule osobe.
Demonstranti pozivaju na svrgavanje vrhovnog vođe
Na snimcima se vide mirne demonstracije u glavnom gradu Teheranu i drugom po veličini gradu Ma&scaron;hadu. Demonstranti uzvikuju parole kojima pozivaju na svrgavanje vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, i povratak Reze Pahlavija, sina prognanog &scaron;aha.

Masovni protesti u Iranu, stradale najmanje 34 osobe; Tramp: Ako počnu da ubijaju ljude, udarićemo ih

PROTIV VLADE

SAD će se povući iz desetina međunarodnih organizacija, uključujući Fond Ujedinjenih nacija za populaciju (United Nations Population Fund - UNFPA) i sporazum UN kojim se uspostavljaju međunarodni pregovori o klimi (UNFCCC - osnova Pariskog sporazuma iz 2015).
PredsJednik Donald Tramp je u srijedu potpisao izvr&scaron;nu naredbu kojom se obustavlja podr&scaron;ka SAD za 66 organizacija, agencija i komisija. Dao je svojoj administraciji zadatak da preispita uče&scaron;će i finansiranje svih međunarodnih organizacija, uključujući i one povezane sa Ujedinjenim nacijama, navodi se u saop&scaron;tenju Bijele kuće na dru&scaron;tvenim mrežama.
Većina meta su agencije, komisije i savjetodavni paneli povezani sa UN koji se fokusiraju na klimu, rad i druga pitanja koja je Trampova administracija kategorisala kao pitanja usmjerena na raznolikost stanovni&scaron;tva (diversity) i inicijative koje se tiču buđenja svijesti o raznim vrstama diskriminacije, prema djelimičnom spisku koji je dobio AP.
"Trampova administracija je utvrdila da su te institucije suvi&scaron;ne u svom obimu, lo&scaron;e upravljane, nepotrebne, rasipne, lo&scaron;e vođene, zarobljene interesima aktera koji promovi&scaron;u sopstvene agende suprotne na&scaron;im, ili predstavljaju prijetnju suverenitetu, slobodama i op&scaron;tem prosperitetu na&scaron;e nacije", navodi se u saop&scaron;tenju Stejt departmenta.
Trampova odluka da SAD napuste organizacije koje podstiču saradnju među zemljama u rje&scaron;avanju globalnih izazova dolazi u trenutku kada je njegova administracija pokrenula vojne napore ili izdala prijetnje koje su uznemirile i saveznike i protivnike, uključujući zarobljavanje autokratskog lidera Venecuele Nikolasa Madura i nagovje&scaron;tavanje namjere da Danskoj uzme Grenland.
Administracija je prethodno obustavila podr&scaron;ku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Agenciji UN za palestinske izbjeglice (UNRWA), Savjetu UN za ljudska prava i agenciji UN za kulturu UNESKO jer je Va&scaron;ington usvojio &scaron;iri, "a la kart" pristup plaćanju svojih obaveza svjetskoj organizaciji, birajući koje operacije i agencije smatraju da su u skladu sa Trampovom agendom i one koje vi&scaron;e ne služe interesima SAD.
"Mislim da je to kristalizacija američkog pristupa multilateralizmu, koji je 'ili će biti kako ja hoću ili vi put pod noge' ", rekao je Danijel Forti, &scaron;ef za poslove UN u Međunarodnoj kriznoj grupi.
"To je veoma jasna vizija želje za međunarodnom saradnjom pod uslovima samog Va&scaron;ingtona", objasnio je on.
To je velika promjena u odnosu na način na koji su prethodne administracije &ndash; i republikanske i demokratske &ndash; postupale sa UN, i to je primoralo svjetsku organizaciju koja već prolazi kroz sopstveno unutra&scaron;nje presipitivanje, da odgovori nizom smanjenja broja zaposlenih i programa.
Mnoge nezavisne nevladine agencije &ndash; neke koje rade sa Ujedinjenim nacijama &ndash; navele su zatvaranje mnogih projekata zbog odluke američke administracije pro&scaron;le godine da smanji stranu pomoć preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Uprkos velikoj promjeni, američki zvaničnici, uključujući i samog Trampa, kažu da žele da novac poreskih obveznika usmjere na pro&scaron;irenje američkog uticaja u mnogim inicijativama UN koje postavljaju standarde, gdje postoji konkurencija sa Kinom, poput Međunarodne unije za telekomunikacije, Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada.
Povlačenje iz Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC), najnoviji je poku&scaron;aj Trampa i njegovih saveznika da distanciraju SAD od međunarodnih organizacija fokusiranih na klimu i rje&scaron;avanje klimatskih promjena.
UNFCCC, sporazum iz 1992. godine 198 zemalja o finansijskoj podr&scaron;ci aktivnostima u vezi sa klimatskim promjenama u zemljama u razvoju, osnovni je ugovor za značajan Pariski sporazum o klimi. Tramp koji klimatske promjene naziva prevarom, povukao je SAD iz tog sporazuma ubrzo po povratku u Bijelu kuću.
Međutim, naučnici kažu da su klimatske promjene iza sve većeg broja smrtonosnih i skupih ekstremnih vremenskih uslova, uključujući poplave, su&scaron;e, &scaron;umske požare, intenzivne padavine i opasne vrućine.
Povlačenje SAD moglo bi da omete svjetske napore za suzbijanje "gasova staklene ba&scaron;te" koji zagrijavaju planetu jer "daje drugim zemljama izgovor da odgode svoje akcije i obaveze", rekao je klimatolog Univerziteta Stanford, Rob Džekson, koji predsjedava Globalnim karbonskim projektom, grupom naučnika koji prate emisije ugljen-dioksida.
Takođe će biti te&scaron;ko postići značajan napredak u pogledu klimatskih promjena bez saradnje SAD, jednog od najvećih svjetskih emitera zagađenja i jedne od najvećih privreda svijeta, rekli su stručnjaci.
Ostale organizacije i agencije koje će SAD napustiti, su Sporazum o energiji bez ugljenika, Univerzitet Ujedinjenih nacija, Međunarodni savjetodavni komitet za pamuk, Međunarodna organizacija za tropsko drvo, Partnerstvo za atlantsku saradnju, Panamerički institut za geografiju i istoriju, Međunarodna federacija umetničkih savjeta i agencija kulture i Međunarodna grupa za proučavanje olova i cinka.
Stejt department je saop&scaron;tio da su u toku dodatne revizije agencija i organizacija iz kojih bi se SAD mogle povući.

SAD se povlače iz globalnih institucija, uključujući ključne agencije UN

TRAMPOVA ADMINISTRACIJA NAPUŠTA DESETINE MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

Zvaničnici iz vi&scaron;e od 35 zemalja "koalicija voljnih" podržali su danas Parisku deklaraciju u kojoj se detaljno navode snažne bezbjednosne garancije za čvrst i trajan mir u Ukrajini, između ostalog i raspoređivanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, objavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.
Lideri Francuske, Britanije i Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjeri koja se odnosi na buduće raspoređivanje multinacionalnih snaga kao bezbjednosne garancije za Ukrajinu, nakon &scaron;to bude postignut prekid vatre.
Učesnici sastanka "Koalicije voljnih" koji je danas održan u Parizu razgovarali su sa predstavnicima Ukrajine o nizu bezbjednosnih i ekonomskih pitanja.
U nacrtu saop&scaron;tenja sa sastanka navodi se da SAD pružaju obavje&scaron;tajnu i logističku pomoć prekidu vatre u Ukrajini.
"Sprovedeno je koordinirano vojno planiranje radi pripreme mjera za očuvanje bezbjednosti u vazduhu, na moru i na kopnu, kao i obnavljanje Oružanih snaga Ukrajine. Potvrdili smo da ove mjere za garantovanje bezbjednosti moraju biti strogo sprovedene na zahtjev Ukrajine nakon pouzdanog prekida neprijateljstava", ističe se u nacrtu dokumenta, koji je podložan izmjenama.
Sastanku su prisustvovali britanski premijer Kir Starmer, poljski premijer Donald Tusk, generalni sekretar NATO Mark Rute i če&scaron;ki premijer Andrej Babi&scaron;, a sastanak je organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron.
Jelisejska palata je prethodno saop&scaron;tila da učesnici sastanka planiraju da se dogovore o pet tačaka.
"Prvo, to su uslovi prekida vatre, kako se on može posmatrati, pratiti i verifikovati bez raspoređivanja vojnika, budući da govorimo o kontaktnoj liniji dugoj 1.400 kilometara", rekao je izvor iz francuskog predsjedni&scaron;tva.
On je naglasio da prisustvo vojnika na ovoj liniji nema smisla ni sa taktičke ni sa strate&scaron;ke tačke gledi&scaron;ta.
"Ali prije svega, važno je da mi kolektivno, Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci, jasno razumijemo &scaron;ta tačno treba da uradimo u slučaju kr&scaron;enja primirja", precizirao je izvor.&nbsp;
Jelisejska palata dodaje da, uz bezbjednosne garancije, dugoročna podr&scaron;ka Oružanim snagama Ukrajine i raspoređivanje multinacionalnih snaga radi za&scaron;tite Ukrajine u vazduhu, na moru i na kopnu, kao i za obuku i obnovu vojske, "ostaju ključni".
Dana&scaron;nji rad se nastavlja na tehničkom i vojnom nivou u sjedi&scaron;tu Koalicije. Sastanak ima za cilj da demonstrira obnovljeno jedinstvo Evrope, Sjedinjenih Država i Ukrajine u pogledu dugoročnog mira i bezbjednosti.
&nbsp;
&nbsp;

Velika Britanija i Francuska saglasne da rasporede snage u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma

LIDERI FRANCUSKE, BRITANIJE I UKRAJINE POTPISALI SU U PARIZU DEKLARACIJU

Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i preduzetnik Džared Ku&scaron;ner predstavljaće Sjedinjene Američke Države na pregovorima o Ukrajini u Parizu. Blumberg saznaje da će se razgovarati i o prisustvu američkih trupa u Ukrajini.
Blumberg: Američke trupe u Ukrajini tema skupa u Parizu
Evropski lideri i američki zvaničnici nastoje da finalizuju bezbjednosti sporazum koji uključuje mogućnost prisustva američkih trupa na ukrajinskom tlu kako bi se osigurala održivost bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Prema Blumberu izvori kažu da će se razgovori u Parizu u utorak fokusirati na to kako integrisati opcije koje je nedavno predložio Va&scaron;ington sa planovima koje je razvila Koalicija voljnih.
Domaćin sastanka biće francuski predsjednik Emanuel Makron. Sjedinjene Države će predstavljati izaslanici predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Ku&scaron;ner. Prisustvovaće i britanski premijer Kir Starmer, drugi evropski lideri, generalni sekretar NATO-a Mark Rute i vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi Aleksus Grinkevič.
Jo&scaron;&nbsp; nije jasno kakvu će ulogu igrati američke trupe i gdje će biti raspoređene u slučaju mirovnog sporazuma sa Rusijom. Evropske zemlje su razgovarale o raspoređivanju multinacionalnih &bdquo;snaga podr&scaron;ke&ldquo; u kojima će ukrajinska vojska predvoditi odbranu na prvoj liniji fronta.
&ldquo;SAD su takođe spremne da pomognu u praćenju primirja, uključujući i pružanje obavje&scaron;tajnih informacija, rekli su izvori. Dronovi i sateliti će biti kori&scaron;ćeni za otkrivanje kr&scaron;enja.&rdquo;
Ruski napadi na tri regiona, ubijene tri osobe, ranjeno sedam
U proteklih 24 sata, tri osobe su poginule, a sedam je povrijeđeno u ruskom granatiranju u Hersonskoj, Zaporo&scaron;koj i Donjeckoj oblasti, saop&scaron;tile su lokalne vlasti.
U Hersonskoj oblasti jedna osoba je poginula, a sedam drugih, uključujući dijete, je povrijeđeno usljed napada dronova, iz vazduha i artiljerije.
Vi&scaron;e od dvadeset naselja je bilo pod vatrom, uključujući Antonivku, Sadovo, Molodižnje, Pridnjeprovske, Bilozerku i Herson.
Ruske snage su o&scaron;tetili tri solitera, dvije privatne kuće, benzinsku pumpu i upravnu zgradu. Dvanaest ljudi je takođe evakuisano iz oslobođenih zajednica u regionu.
U Zaporožju, ruske trupe su izvele 856 udara na 29 naselja. U napadu na Zaporožje je poginuo mu&scaron;karac. Rusi su koristili avione, dronove, vi&scaron;ecjevne raketne sisteme i artiljeriju.
Bilo je 30 izvje&scaron;taja o &scaron;teti na kućama i automobilima, navele su vlasti tih oblasti.
Ukrajina neutralisala većinu ruskih dronova
Snage protivvazdu&scaron;ne odbrane neutralisale su 53 od 61 drona koje su Rusi lansirali na Ukrajinu, saop&scaron;tilo je Vazduhoplovstvo te države.
Vitkof i Ku&scaron;ner na pregovorima u Parizu
Specijalni izaslanik predsednika Donalda Trampa Stiva Vitkofa i Trampovzet i preduzetnik Džared Ku&scaron;ner predstavlja Sjedinjene Američke Države na pregovorima o Ukrajini u Parizu koji su zakazani za danas, rekao je predstavnik Bijele kuće za Rojters.
Kijev će, zajedno sa partnerima iz &ldquo;koalicije voljnih&rdquo;, finalizovati dokument o bezbjednosnim garancijama tokom sastanka u Parizu koji se održava na poziv francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Taj dokument će postati osnova za dalje pregovore sa Trampom.
Na sastanku u Parizu učestvovaće generalni sekretar NATO-a Mark Rute i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ruske snage oborile 129 ukrajinskih dronova, dvije osobe povrijeđene
Ruski sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tili su tokom noći 129 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
&ldquo;Između 23 sata po moskovskom vremenu 5. januara i 7 časova po moskovskom vremenu 6. januara, sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane presreli su i uni&scaron;tili 129 ukrajinskih bespilotnih letjelica&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U međuvremenu, načelnik Brjanske oblasti Aleksandar Bogomaz izjavio je da su dva vozača poljoprivrednog preduzeća ranjena u napadu drona samoubice na automobil i kamion za prevoz stočne hrane u Sevskom okrugu Brjanske oblasti.
Kako je naveo, oni su hospitalizovani.
Djelovi ukrajinskog drona izazvali su požar u industrijskom objektu u Lipeckoj oblasti Rusije, a zasad izvje&scaron;taja o žrtvama nema, objavio je tamo&scaron;nji načelnik Igor Artamonov na Telegramu.
Artamonov je naveo da je požar izbio u Usmanskom okrugu i da službe za hitne slučajeve rade na licu mjesta.

Ruski napadi na tri regiona, ubijene tri osobe; Blumberg: Koalicija voljnih o američkim trupama u Ukrajini

Suđenje predsjedniku Venecuele Nikolasu Maduru i njegovoj supruzi Siliji Flores počelo je pred federalnim sudom u Njujorku po američkim optužbama za krijumčarenje droge i oružja, a oboje su se izjasnili da nijesu krivi.
Nakon izja&scaron;njavanja sudija je novo roči&scaron;te zakazano tek za 17. mart.
Delsi Rodrigez postala je vr&scaron;ilac dužnosti predsjednika Venecuele.
Sa druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp nagovje&scaron;tava da bi moglo doći do intervencije u Kolumbiji, poziva Meksiko "da se sabere" i navodi da je Americi potreban Grenland "sa stanovi&scaron;ta nacionalne bezbjednosti".
Maduro pred američkim sudom: Nijesam kriv, jo&scaron; sam predsjednik
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro se pred sudom u Njujorku izjasnio da nije kriv ni po jednoj od optužbi koje mu se stavljaju na teret, javljaju američki mediji.
"Jo&scaron; sam predsjednik", rekao je Maduro nakon &scaron;to se izjasnio da nije kriv za trgovinu drogom i druge optužbe u svom prvom pojavljivanju pred sudom u Njujorku.
On je obraćajući se sudiji rekao da je "zarobljen u svojoj kući u Karakasu u Venecueli".
U optužnici su navedene četiri tačke, uključujući zavjeru za narko-terorizam i posjedovanje razornog oružja.
Rodrigez položila zakletvu
Dosada&scaron;nja potpredsjednica Venecuele Delsi Rodriges danas je u Nacionalnoj skup&scaron;tini položila zakletvu, čime je i formalno preuzela funkciju privremene predsjednice Venecuele.
Zakletvu je položila pred svojim bratom Horheom Rodrigesom, koji je na dana&scaron;njem zasijedanju velikom većinom glasova izabran za predsjednika tamo&scaron;nje Skup&scaron;tine.
Sjednica SB UN o Venecueli, Rusija i Kina traži hitno oslobađanje Madura
U Njujorku je počela hitna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Venecueli nakon vojne operacije SAD tokom koje su iz te zemlje oteti predsjednik Nikola Maduro i njegova supruga.
Sjednica je sazvana na zahtev Kolumbije i Venecuele, a njihov zahtjev su podržale Kina i Rusija.
Na početku sjednice ruski izaslanik Vasilij Nebenzja rekao je da nema opravdanje za počinjeni "zločin u Venecueli" osudiv&scaron;i "oružanu agresiju" SAD, i zatražio da se predsjednik Venecuele Nikolas Maduro i njegova supruga odmah puste.
Izaslanik SAD pri UN je rekao da Amerika neće posustati u akcijama za&scaron;tite svojih građana od narko-terorizma, istovremeno tražeći mir, slobodu i pravdu za narod Venecuele.
Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za politička pitanja i pitanja izgradnje mira Rozmari Dikarlo pročitala je izjavu generalnog sekretara UN Antonija Guteresa.
Guteres je ponovio da je "duboko zabrinut &scaron;to pravila međunarodnog prava nijesu po&scaron;tovana".
Dodao je da bi akcija SAD mogla da postavi presedan za to kako će se voditi budući odnosi između država.
"Međunarodno pravo sadrži alate za rje&scaron;avanje pitanja kao &scaron;to su ilegalna trgovina narkoticima i sporovi oko resursa i zabrinutost za ljudska prava. I to je put kojim moramo ići", naveo je u izjavi generalni sekretar UN.
Kineska stalna misija pri UN najo&scaron;trije je osudila hap&scaron;enje Madura, navodeći da su SAD prekr&scaron;ile princip nemije&scaron;anja u poslove drugih zemalja i zabranu upotrebe sile.
"Kao stalna članica Savjeta, SAD su ignorisale ozbiljne zabrinutosti međunarodne zajednice, bezobzirno gazile suverenitet, bezbjednost i legitimna prava i interese Venecuele i ozbiljno kr&scaron;ile principe suverene jednakosti. Nijedna zemlja ne smije djelovati kao svjetska policija, niti kao međunarodni sudija", rekao je predstavnik Kine u UN Fu Cong.
Kina je pozvala SAD da oslobode Madura i Floresovu.
Venecuela na sjednici SB UN optužila SAD za "nelegitiman oružani napad"
Ambasador Venecuele pri UN Samjuel Monkada optužio je Sjedinjene Države za izvođenje nelegalnog oružanog napada na Venecuelu &scaron;to, kako je naveo, predstavlja flagrantno kr&scaron;enje međunarodnog prava.
Monkada je u obraćanju na sjednici SB UN rekao da je Venecuela 3. januara bila izložena bombardovanju, uni&scaron;tavanju civilne i osnovne infrastrukture, gubitku civilnih i vojnih života i "otmici" predsjednika te zemlje Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores.
On je rekao da američki napad nije imao nikakvo pravno opravdanje i da je prekr&scaron;io zabranu upotrebe sile iz Povelje UN, kao i princip suverene jednakosti država.&nbsp;

Maduro pred sudom u Njujorku: Nijesam kriv, još sam predsjednik Venecuele

NOVO ROČIŠTE ZAKAZANO TEK ZA 17. MART

Delsi Rodrigez formalno je postala vr&scaron;ilac dužnosti predsjednice Venecuele. U svom prvom obraćanju, nakon preuzimanja dužnosti, zauzela je blaži stav prema Va&scaron;ingtonu pozivajući na saradnju.
"Na&scaron;i narodi i na&scaron; region zaslužuju mir i dijalog, a ne rat, poručila je Rodrigezova Trampu. Sa druge strane, &scaron;ef Bijele kuće nagovje&scaron;tava da bi moglo doći do intervencije u Kolumbiji, ali i poziva Meksiko "da se sabere".
Nikolas Maduro i njegova supruga danas će se pojaviti pred sudom.
<div class="wallThumbHolder">
Protesti &scaron;irom svijeta zbog američkog napada na Venecuelu
Hiljade ljudi protestovalo je &scaron;irom svijeta zbog američkog napada na Venecuelu i hap&scaron;enja predsjednika Nikolasa Madura, a demonstracije su održane u blizini američkih ambasada u Manili i Seulu, dok su u &Scaron;paniji zabilježeni i protesti i proslave.
Protesti su održani i u SAD, gdje ljudi iza&scaron;le na ulice velikih gradova uključujući Čikago, Dalas, Njujork, Filadelfiju, Pitsburg, San Francisko i Sijetl, prenosi Gardijan.
U Manili su demonstranti nosili transparente sa sloganima protiv američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Al Džazira.
Slično je bilo i u Seulu, gde su demonstranti pozvali na prekid američke intervencije u Venecueli.
U &nbsp;Madridu su se okupile stotine ljudi, uglavnom levičarskih aktivista, u znak osude "invazije" i "kolonijalizma" SAD.
Protesti u &scaron;panskoj prestonici, gde živi veliki broj Venecuelanaca, uključujući i opozicionog lidera Edmunda Gonzalesa, održani su ispred Ambasade SAD.
Istovremeno, mnogi venecuelanski iseljenici u &Scaron;paniji, među kojima je i najveća venecuelanska zajednica u Evropi od gotovo 400.000 ljudi, izrazili su nadu da će se vratiti u zemlju i ocijenili da otmica Madura može biti prvi korak ka promjenama.
Desetine hiljada ljudi okupilo se i u glavnom gradu Kube, Havani. Kubanska vlada je podržala Madura i osudila američku operaciju. Protesti su održani i u Bogoti, glavnom gradu Kolumbije. Članovi i pristalice ljevičarskih političkih partija u Indiji okupili su se u Nju Delhiju kako bi izrazili solidarnost sa Venecuelom, a demonstranti su u turskim gradovima Ankari i Istanbulu razvili transparente kojima su osudili "imperijalizam" i zatražili od SAD da "sklone ruke sa Venecuele".
Tramp: Imamo kontrolu nad Venecuelom, Rodrigezova sarađuje
Američki predsjednik&nbsp;Donald Tramp&nbsp;istakao je da su SAD &ldquo;zadužene&rdquo; za Venecuelu i da se &ldquo;bave ljudima koji su upravo položili zakletvu&rdquo;, očigledno misleći na Delsi Rodrigez koja je postala vr&scaron;ilac dužnosti predsjednika Venecuele.
&ldquo;Ne pitajte me ko je glavni, jer ću vam dati odgovor, a to će biti veoma kontroverzno&rdquo;, rekao je Tramp novinarima.
Na pitanje &scaron;ta to znači, Tramp je rekao: &ldquo;To znači da mi imamo kontrolu. Mi imamo kontrolu&rdquo;.
Istakao je i da jo&scaron; nije lično razgovarao sa Rodrigezovom, ali da su drugi razgovarali, dodajući da će razgovarati sa njom &ldquo;kad bude pravo vrijeme&rdquo;.
Dodao je i da Va&scaron;ington nije ni&scaron;ta ponudio Rodrigezovoj, ali je napomenuo da &ldquo;ona sarađuje&rdquo;.
&ldquo;Venecuela je trenutno mrtva zemlja. Moramo je vratiti u normalu i moraćemo da imamo velike investicije naftnih kompanija kako bismo vratili infrastrukturu spremnu za rad&rdquo;, rekao je Tramp.
Tramp&nbsp; je nagovijestio je da bi moglo doći do vojne akcije u Kolumbiji i rekao da &ldquo;Meksiko mora da se sabere&rdquo;, djelujući ohrabreno nakon napada na Venecuelu i hap&scaron;enja Nikolasa Madura, prenosi CNN.
&ldquo;Kolumbija je takođe veoma bolesna, njome upravlja bolestan čovjek koji voli da pravi kokain i prodaje ga SAD. Neće to dugo raditi&ldquo;, rekao je Tramp novinarima.
&ldquo;Na&scaron; posao je da imamo zemlje oko sebe koje su održive i uspje&scaron;ne i gde je nafta dozvoljena da slobodno izlazi&rdquo;, rekao je Tramp, dodajući: &ldquo;To snižava cijene. To je dobro za na&scaron;u zemlju&rdquo;.
Kada ga je novinar pitao da li ti komentari znače da bi u budućnosti moglo doći do &ldquo;operacije&rdquo; u Kolumbiji, Tramp je odgovorio: &ldquo;Zvuči mi dobro&rdquo;.
Takođe je usmjerio pažnju i na južnog susjeda SAD, rekav&scaron;i: &ldquo;Meksiko mora da se sabere, jer oni prodiru kroz Meksiko i moraćemo ne&scaron;to da preduzmemo&rdquo;.
Tramp je rekao da je vi&scaron;e puta ponudio pomoć američkih trupa meksičkoj predsjednici&nbsp;Klaudiji &Scaron;ejnbaum, ali da se &ldquo;ona malo pla&scaron;i&rdquo;.
U međuvremenu, ponovio je izjave u kojima je rekao da će &ldquo;Kuba pasti sama od sebe&rdquo;.
&ldquo;Mislim da će sama pasti. Ne mislim da nam je potrebna bilo kakva akcija&rdquo;, rekao je Tramp.
Havana: Tokom američke operacije u Venecueli ubijeno 32 državljana Kube
Kubanska vlada je saop&scaron;tila da je 32 njenih državljana ubijeno tokom američkih udara na Venecuelu i akcije hap&scaron;enja predsjednika Nikolasa Madura.
&ldquo;Kao rezultat kriminalnog napada koji je počinila vlada SAD, 32 Kubanca su izgubila živote u borbenim dejstvima, izvr&scaron;avajući misije u ime Revolucionarnih oružanih snaga i Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, na zahtjev kolega iz te južnoameričke zemlje&rdquo;, saop&scaron;tila je kubanska vlada na svojoj zvaničnoj Facebook stranici.
Havana je proglasila dvodnevnu žalost 5. i 6. januara u čast poginulih.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel&nbsp;osudio je akcije SAD nazivajući ih &ldquo;državnim terorizmom protiv hrabrog venecuelanskog naroda&rdquo;.
</div>

Rodrigez pozvala Vašington na saradnju; Maduro i njegova supruga danas pred sudom

PROTESTI ŠIROM SVIJETA ZBOG AMERIČKOG NAPADA NA VENECUELU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ne želi da isključi mogućnost američke okupacije Venecuele ili slanja trupa u tu zemlju, kazao je državni sekretar SAD-a Marko Rubio.
&bdquo;On (Tramp) ne smatra da treba javno da isključi opcije koje su SAD-u na raspolaganju, iako trupa na terenu trenutno nema. To nije ono &scaron;to vidimo sada. Ono &scaron;to sada vidimo jeste naftni karantin koji nam omogućava da izvr&scaron;imo ogroman uticaj na to &scaron;ta će se dalje dogoditi&ldquo;, rekao je Rubio u emisiji CBS-a.
Rubio je, kako prenosi N1, kazao da Tramp želi da zadrži &bdquo;mogućnost izbora&ldquo; kada je riječ o slanju trupa u Venecuelu.
Rubio je ukazao i na &bdquo;raspored snaga&ldquo; SAD-a u regionu, za koji je rekao da će administracija zadržati tako &scaron;to će nastaviti napade na navodne brodove koji prevoze drogu i održavati blokade sankcionisanih plovila koja ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje.
On je dodao da takve mjere mogu da parali&scaron;u način na koji režim ostvaruje prihode.
&bdquo;Nastavljamo sa karantinom i očekujemo da će doći do promjena, ne samo u načinu na koji se vodi naftna industrija, da bi radila u korist naroda, već i da se zaustavi trgovina drogom, kako vi&scaron;e ne bismo imali ove probleme sa bandama&ldquo;, rekao je Rubio.
Na konferenciji za medije u nedjelju, Tramp je rekao da se SAD &bdquo;ne pla&scaron;e slanja trupa na teren ako bude trebalo&ldquo;.
Na pitanje da li zami&scaron;lja američke trupe na terenu dok SAD u su&scaron;tini vode venecuelansku vladu u prelaznom periodu, Tramp je odgovorio odrično.
&ldquo;Pa, ne, imaćemo prisustvo u Venecueli kada je riječ o nafti&ldquo;, kazao je Tramp.
Rubio je rekao i da će SAD suditi o venecuelanskoj potpredsjednici Delsi Rodrigez na osnovu onoga &scaron;to bude radila ubuduće, nakon &scaron;to je Tramp u nedjelju tvrdio da je ona &bdquo;u su&scaron;tini spremna da uradi ono &scaron;to smatramo da je potrebno kako bi Venecuelu ponovo učinili velikom&ldquo;.
Rodrigez je juče o&scaron;tro kritikovala američku operaciju u svojoj zemlji, zahtjevajući hitno oslobađanje zarobljenog Madura i njegove supruge Silije Flores, nazvav&scaron;i Madura &bdquo;jedinim predsjednikom Venecuele&ldquo;.
Međutim, Rubio je danas u emisiji NBC-a &bdquo;Meet the Press&ldquo; rekao da SAD &bdquo;očekuju vi&scaron;e usklađenosti i saradnje nego &scaron;to su ranije dobijale&ldquo; od Venecuele ubuduće.
&bdquo;Procjenu ćemo donositi na osnovu toga &scaron;ta oni (trenutni ljudi na vlasti u Venecueli) urade, a ne na osnovu toga &scaron;ta javno govore u međuvremenu, niti na osnovu toga &scaron;ta znamo da su u pro&scaron;losti radili u mnogim slučajevima &ndash; već na osnovu onoga &scaron;to budu radili ubuduće&ldquo;, rekao je Rubio.

Rubio: Tramp ne isključuje slanje američkih trupa u Venecuelu

SAOPŠTIO DRŽAVNI SEKRETAR SAD

Predsjednik SAD Donald Tramp saop&scaron;tio je danas da je saradnja SAD i Venecuele dobra i da je zbog toga otkazao drugi talas napada na zemlju.
"SAD i Venecuela dobro sarađuju, posebno kada je u pitanju obnova naftne i gasne infrastrukture, u mnogo većem, boljem i modernijem obliku. Zbog ove saradnje, otkazao sam ranije očekivani drugi talas napada, koji izgleda da neće biti potreban", napisao je Donlad Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Trut sou&scaron;al.
On je dodao da će svi američki vojni brodovi, ipak ostati blizu Venecuele, iz "bezbednosnih razloga".
Tramp je, takođe, pohvalio nedavno oslobađanje političkih zatvorenika u Venecueli.
"Venecuela oslobađa veliki broj političkih zatvorenika kao znak 'traženja mira'. Ovo je veoma važan i pametan gest", naveo je Tramp.
Kako javlja agencija AP Venecuela je juče oslobodila brojne istaknute opozicione ličnosti, aktiviste i novinare.

Tramp: SAD i Venecuela dobro sarađuju, otkazao sam očekivani drugi talas napada