Globus

Pre 46 godina preminuo je dugogodi&scaron;nji neprikosnoveni lider socijalističke Jugoslavije &ndash; Josip Broz Tito. Na čelu SFRJ nalazio se punih 35 godina.
Josip Broz Tito umro je u Ljubljani, uoči 88. rođendana, a već tada mnogi su njegovu smrt vidjeli kao početak kraja jugoslovenske države, pi&scaron;e RTS.
Tito je u januaru primljen u bolnicu zbog problema sa cirkulacijom, a prije smrti mu je amputirana noga, na &scaron;ta nije htio da pristane dok god je bio svjestan. Već od sredine februara, bio je u vje&scaron;tačkoj komi.
Vijest o Titovoj smrti Jugoslovenima je saop&scaron;tio spiker Televizije Beograd Miodrag Zdravković.
"Umro je drug Tito. To su večeras saop&scaron;tili Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i Predsjedni&scaron;tvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije", glasila je vijest koja je odjeknula u cijelom svijetu.
Danas, 46 godina kasnije, mnogi vrijeme njegove vladavine nerijetko pamte kao perioda mira, relativne stabilnosti i postepenog napretka za većinu.
Najveća sahrana 20. vijeka
Kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima stigao je sjutradan "Plavim vozom" iz Ljubljane, preko Zagreba, u Beograd.
Tri dana kasnije, na sahranu je do&scaron;lo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju po&scaron;tu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, &scaron;est prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata. Iz Hladnim ratom podijeljenog svijeta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.
Na sahrani su bili potpredsjednik SAD Volter Mondejl, Indira Gandi, Hosni Mubarak, Sadam Husein, Nikolaj Čau&scaron;esku, &scaron;vedski kralj Karl XVI Gustav.
Titu su se poklonili i Margaret Tačer i članovi kraljevske porodice, Leonid Brežnjev, Helmut &Scaron;mit, Jaser Arafat, Moamer el Gadafi, Robert Mugabe i mnogi drugi.
Koliko je skup bio važan, govori i podatak da je Džimi Karter, koji je izostao zbog bolesti, osim državne delegacije na Titovu sahranu poslao i svoju majku.
Tito je sahranjen u Kući cvijeća na Dedinju 8. maja 1980. godine, Jugoslavija je tog dana postala centar svijeta. Pored Broza od 2013. godine počiva i supruga Jovanka.
&nbsp;

Prije 46 godina preminuo Josip Broz Tito

NA ČELU SFRJ BIO 35 GODINA

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će SAD danas pokrenuti operaciju &ldquo;Sloboda&rdquo; &ndash; bezbjedno izvlačenje brodova iz Ormuskog moreuza. Iz Teherana upozoravaju da će se svako mije&scaron;anje Sjedinjenih Američkih Država u novi pomorski režim Ormuskog moreuza smatrati kr&scaron;enjem primirja. Za to vrijeme, Libanci &ndash; i pored progla&scaron;enog primirja &ndash; ginu u sukobima Izraela i Hezbolaha.&nbsp;
Centralna komanda: Projekat &ldquo;Sloboda&rdquo; uključuje razarače, 15.000 pripadnika vojske, letjelice
Snage američke Centralne komande saop&scaron;tile su da će danas započeti sprovođenje &ldquo;Projekta Sloboda&rdquo; s ciljem obnavljanja komercijalnih plovidbi kroz Ormuski moreuz, i to pod rukovodstvom američkog predsjednika Donalda Trampa.
U saop&scaron;tenju objavljenom na mreži X navodi se da &ldquo;Projekat Sloboda&rdquo; uključuje razarače sa navođenim raketama, vi&scaron;e od stotinu kopnenih i pomorskih letjelica, bespilotne platforme i oko 15.000 pripadnika vojnih snaga.
&ldquo;Na&scaron;a podr&scaron;ka ovoj odbrambenoj misiji je neophodna za regionalnu bezbjednost i globalnu ekonomiju, jer takođe održavamo pomorsku blokadu&rdquo;, poručio je komandant admiral Bred Kuper.
Cilj misije je pružanje podr&scaron;ke trgovačkim brodovima koji tranzitiraju Ormuskim moreuzom, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je američki Stejt department pro&scaron;le nedjelje najavio novu inicijativu za pobolj&scaron;anje koordinacije i razmjene informacija među međunarodnim partnerima u podr&scaron;ci pomorskoj bezbjednosti u moreuzu.
Pored toga, ističe se da će tokom izvođenja &ldquo;Projekta Sloboda&rdquo; pomorske vojne akcije biti kombinovane sa diplomatijom.
Azizi: Ormuskim moreuzom i Persijskim zalivom neće upravljati Trampove zablude
&Scaron;ef Komisije za nacionalnu bezbjednost parlamenta Irana Ebrahim Azizi objavio je upozorenje da će se svako mije&scaron;anje Sjedinjenih Američkih Država u novi pomorski režim Ormuskog moreuza smatrati kr&scaron;enjem primirja.
&ldquo;Ormuskim moreuzom i Persijskim zalivom neće upravljati Trampove zablude. Niko ne vjeruje u scenarije prebacivanja krivice&rdquo;, rekao je Azizi, prenosi Tasnim.
Iranska agencija navodi da je Azizijev komentar odgovor na sinoćnu najavu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da će Va&scaron;ington pokrenuti operaciju za bezbjedno izvlačenje brodova iz Ormuskog moreuza koja će početi danas, u ponedjeljak ujutru po bliskoistočnom vremenu.
Tramp za danas najavio projekat &ldquo;Sloboda&rdquo;
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć da će SAD pokrenuti operaciju za bezbjedno izvlačenje brodova iz Ormuskog moreuza koja će početi danas, u ponedjeljak ujutro po bliskoistočnom vremenu.
Proces je nazvao projekat "Sloboda&rdquo;.
On je, u objavi na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social, naveo da je riječ o humanitarnoj inicijativi za zemlje koje nisu uključene u sukob na Bliskom istoku.
Tramp je dodao da su brojne države zatražile pomoć SAD kako bi se njihovi brodovi, koji su blokirani u moreuzu, bezbjedno izvukli, iako, kako je istakao, nemaju nikakve veze sa aktuelnim sukobom.
&ldquo;Obavijestili smo te zemlje da ćemo njihove brodove bezbjedno sprovesti kroz ograničene vode kako bi mogli da nastave poslovanje&rdquo;, naveo je Tramp.
On je dodao da je naložio svojim predstavnicima da učine &ldquo;sve &scaron;to je moguće&rdquo; kako bi brodovi i njihove posade bezbjedno napustili moreuz, uz napomenu da se oni neće vraćati dok oblast ne bude bezbjedna za plovidbu.
Istakao je da je cilj operacije da se pomogne &ldquo;ljudima, kompanijama i državama koje nisu učinile ni&scaron;ta pogre&scaron;no, već su žrtve okolnosti&rdquo;.
&ldquo;Ovo je humanitarni gest Sjedinjenih Američkih Država, zemalja Bliskog istoka, a posebno Irana&rdquo;, rekao je Tramp.
On je upozorio da mnogi brodovi ostaju bez hrane i osnovnih potrep&scaron;tina za posade, dodajući da bi ova inicijativa mogla da doprinese izgradnji dobre volje među stranama u sukobu.
Tramp je, međutim, upozorio da će svaki poku&scaron;aj ometanja ove operacije biti &ldquo;odlučno spriječen&rdquo;.
Američki predsjednik je naveo i njegovi predstavnici vode &ldquo;veoma pozitivne razgovore&rdquo; sa Iranom, koji bi mogli da dovedu do &ldquo;pozitivnih rezultata za sve strane&rdquo;.
Iran razmatra odgovor Sjedinjenih Američkih Država na njihov predlog od 14 tačaka za okončanje rata u roku od 30 dana i rje&scaron;enje &ldquo;svih problema&rdquo;, poput blokada Ormuskog moreuza i Irana, obogaćivanja uranijuma i ukidanja sankcija.
Američki predsjednik Donald Tramp je najprije potvrdio da će razmisliti o planu Islamske Republike za zavr&scaron;etak konflikta, da bi naknadno poručio kako mu ponuda apsolutno nije prihvatljiva.
S druge strane, Va&scaron;ington je pojačao ekonomski pritisak na Iran kroz blokadu izvoza nafte i finansijske tokove, procjenjujući da vlast u Teheranu gubi stotine miliona dolara dnevno i ima pote&scaron;koća da finansira vojsku.
Dalje od Bliskog istoka, Njemačka zahtijeva od Islamske republike da &ndash; &scaron;to je prije moguće &ndash; otvori tjesnac i odustane od razvoja nuklearnog programa, napominjući da u svakom slučaju podržava pregovore o miru.
Za to vrijeme, Liban procjenjuje da je najmanje 350 ljudi poginulo u izraelskim napadima od 17. aprila, kada je postignuto primirje između Izraela i Hezbolaha. Vi&scaron;e od 2.650 osoba stradalo je od 2. marta i početka novih sukoba.

Tramp za danas najavio projekat “Sloboda”; Teheran: Ormuskim moreuzom neće upravljati Trampove zablude

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Intenzivni toplotni talasi zahvatili su Evropu pro&scaron;le godine, i na kopnu i na moru, dok su zemlje bilježile rekordne &scaron;umske požare, značajno smanjenje glečera i rasprostranjene su&scaron;e, naveli su Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija (SMO) i naučnici EU u svojoj godi&scaron;njoj procjeni klime kontinenta, čije detalje prenosi Politiko.
Kontinent je zabilježio najtopliju godinu otkako postoje podaci, prema SMO-u, koji u Evropu ubraja i Grenland i Kavkaz. Program za posmatranje Zemlje EU Kopernikus, koji ne uključuje te teritorije, svrstao je 2025. kao drugu ili treću najtopliju godinu ikada.
U zavisnosti od kori&scaron;ćenog skupa podataka, čak 99 odsto Evrope imalo je temperature iznad normale pro&scaron;le godine, pokazuje izvje&scaron;taj. To je bio &bdquo;prvi put da je gotovo cio kontinent imao godi&scaron;nje temperature iznad prosjeka&ldquo;, rekla je Samanta Berdžes, zamjenica direktora službe Kopernikusa za klimatske promjene.
El Ninjo će podići temperature &scaron;irom svijeta do 2027. godine Ovi nalazi dolaze u trenutku kada SMO i druge organizacije očekuju razvoj El Ninja &mdash; prirodnog klimatskog fenomena koji pojačava efekte globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem &mdash; kasnije tokom godine, &scaron;to će vjerovatno podići temperature &scaron;irom svijeta sve do 2027.
&bdquo;Ako se sjećate, 2024. je bila najtoplija godina otkako se vodi evidencija, i to zbog El Ninja&ldquo;, rekla je novinarima u ponedjeljak generalna sekretarka SMO-a Seleste Saulo, uz napomenu da &bdquo;želimo da sačekamo do maja kako bismo vidjeli da li će se ovaj El Ninjo razviti u snažniji događaj&ldquo;.
I SMO i britanska meteorolo&scaron;ka služba Met Office naveli su da očekuju da će ovaj El Ninjo biti neuobičajeno snažan, ponekad nazivan i &bdquo;super&ldquo; El Ninjo.
&bdquo;Naučnici nam kažu da bi ovo mogao biti najjači El Ninjo u ovom vijeku&ldquo;, rekao je ranije ovog mjeseca Grejem Madž, portparol Met Office-a.
Svaka godina sa El Ninjom ima specifične efekte, pojačavajući padavine ili su&scaron;e u različitim djelovima svijeta. Ali generalno podižu globalne temperature, pri čemu se najveći uticaj obično osjeća naredne godine.
Očekuje se da ova godina bude druga najtoplija u istoriji mjerenja
Već sada, prema nekim analizama, 2026. se oblikuje kao druga najtoplija godina u istoriji mjerenja.
Za Evropu, protekla zima bila je jedna od hladnijih u posljednjih nekoliko godina, ali temperature ponovo rastu. Pretpro&scaron;li mjesec bio je drugi najtopliji mart ikada zabilježen na kontinentu.
Izvje&scaron;taj objavljen u srijedu potvrdio je da je 2025. bila najgora sezona &scaron;umskih požara u Evropi otkako postoje podaci, i po povr&scaron;ini koja je izgorjela i po emisijama gasova sa efektom staklene ba&scaron;te koje su požari izazvali.
Temperature mora oko Evrope bile su rekordno visoke četvrtu godinu zaredom. Pro&scaron;la godina bila je i jedna od tri najsu&scaron;nije od početka 1990-ih. Glečeri &scaron;irom kontinenta gubili su masu, pri čemu se ledeni pokrivač Grenlanda smanjio za 139 gigatona &mdash; &scaron;to je ekvivalentno &bdquo;gubitku 100 bazena olimpijskih dimenzija svakog sata&ldquo;, prema riječima Berdžes.
Evropa se zagrijeva dvostruko brže od ostalih kontinenata
Ukupno, Evropa se zagrijala za oko 2,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, pri čemu se kontinent zagrijava znatno brže od globalnog projseka od 1,4&deg;C, zbog faktora poput geografije i promjena vremenskih obrazaca, ali i čistijeg vazduha i smanjenog sniježnog pokrivača koji reflektuje manje sunčevog zračenja nazad u svemir.
Izvje&scaron;taj je, takođe, pokazao da se povr&scaron;ina u Evropi koja tokom zime ima dane sa temperaturama ispod nule smanjuje usljed klimatskih promjena.
&bdquo;Činjenica da se Evropa zagrijava dvostruko brže od drugih kontinenata zabrinjava i moramo reagovati. Moramo pokrenuti transformativne promjene kako bismo Evropu učinili znatno spremnijom i otpornijom na klimatske uticaje&ldquo;, rekao je u ponedeljak novinarima Du&scaron;an Hrenek, visoki zvaničnik u odjeljenju Evropske komisije za klimu.

Evropa će "gorjeti" ovog ljeta: Očekuje se neuobičajeno snažan "super" El Ninjo

OČEKUJE SE DA OVA GODINA BUDE DRUGA NAJTOPLIJA U ISTORIJI MJERENJA

Iran tvrdi da se prostor za odluku SAD sužava, uz poruku da američki predsjednik Donald Tramp mora da bira između vojne operacije i nepovoljnog dogovora. Al Džazira pi&scaron;e da Teheran u predlogu Va&scaron;ingtonu traži da se rat i "svi problemi" okončaju u roku od 30 dana.&nbsp;
Tramp: Iranski predlog neprihvatljiv
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je upoznat sa novim iranskim predlogom i da ga smatra neprihvatljivim, uz tvrdnju da Izrael ne bi postojao da nije njega i premijera te zemlje Benjamina Netanjahua.
U izjavi za izraelski javni servis Kan, Tramp je rekao da je "razmotrio novi iranski predlog i da on nije prihvatljiv za njega", ističući da se "operacija odvija odlično".
Tramp je ponovio i poziv izraelskom predsjedniku Isaku Hercogu da pomiluje Benjamina Netanjahua, ističući da je, kako je naveo, "riječ o premijeru ratnog vremena".
"Izrael ne bi postojao bez mene i Bibija (nadimak) Netanjahua. Potreban vam je premijer koji može da se fokusira na rat, a ne na gluposti", zaključio je Tramp.
Naglasio je da bi Netanjahu trebalo da bude oslobođen optužbe za korupciju, rekav&scaron;i da izraelski premijer ne bi trebalo da ima ni&scaron;ta na umu, osim rata sa Iranom.
Iran traži kraj rata sa Amerikom za 30 dana, plan ima 14 tačaka
Iran je iznio prijedlog za okončanje sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama u roku od 30 dana, sa ciljem prelaska s krhkog primirja na trajnije rje&scaron;enje.
Najnoviji plan Teherana, koji sadrži 14 tačaka, predviđa sveobuhvatno rje&scaron;avanje spornih pitanja s Va&scaron;ingtonom, umjesto produženja postojećeg prekida vatre.
O tome izvje&scaron;tava agencija Nour News, bliska iranskim bezbjednosnim strukturama, navodeći da je riječ o odgovoru na raniji američki prijedlog u devet tačaka.
Prema tim navodima, Iran traži ukidanje američkih sankcija, prekid pomorske blokade, te povlačenje američkih snaga iz regiona.
Izrael kupuje F-35 i F-15 od SAD
Izrael je dao konačno odobrenje za plan kupovine dvije nove borbene eskadrile aviona F-35 i F-15Ia od kompanija Lokid Martin LMT.N i Boing BA.N u poslu vrijednom desetine milijardi &scaron;ekela, saop&scaron;tilo je u nedjelju Ministarstvo odbrane.
Tramp: Razmotriću plan Irana, ali Teheran mora da plati &ldquo;dovoljno visoku&rdquo; cijenu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će uskoro razmotriti plan o okončanju rata koji je Iran upravo poslao Sjedinjenim Američkim Državama, ali da ne može da zamisli da bi taj plan bio prihvatljiv, a da Teheran jo&scaron; nije platio &ldquo;dovoljno visoku cijenu za sve &scaron;to je uradio čovječanstvu i svijetu u posljednjih 47 godina&rdquo;.
Stav je Tramp objavio na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social nakon &scaron;to su agencije Tasnim i Fars prenijele, pozivajući se na izvore, da je Iran preko Pakistana dostavio odgovor od 14 tačaka na američki predlog za rje&scaron;avanje sukoba, koji uključuje garancije nenapadanja, povlačenje američkih snaga, ukidanje sankcija i pomorske blokade, kao i rje&scaron;avanje ključnih pitanja u roku od 30 dana.
Tramp je prethodno rekao da bi Va&scaron;ington mogao ponovo da započne vazdu&scaron;ne napade ako se Teheran bude &ldquo;lo&scaron;e pona&scaron;ao&rdquo;.
Upozorenje Izraela stanovnicima južnog Libana
Izraelska vojska uputila je hitno upozorenje stanovnicima južnog Libana, pozivajući ih da napuste svoje domove i udalje se najmanje 1.000 metara ka otvorenim područjima.
Vojska je saop&scaron;tila da sprovodi operacije protiv Hezbolaha, navodeći da je ta grupa prekr&scaron;ila sporazum o primirju, uz upozorenje da bi svako ko se nalazi u blizini boraca ili objekata Hezbolaha mogao biti u opasnosti.
SAD povlači vi&scaron;e od 5.000 vojnika iz Njemačke
Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da će Sjedinjene Američe Države povuči i vi&scaron;e od 5.000 američkih vojnika iz Njemačke.
Pentagon je ranije objavio da će SAD povući 5.000 vojnika iz Njemačke.
Portparol Pentagona &Scaron;on Parnel izjavio je da se očekuje da će povlačenje biti zavr&scaron;eno u narednih &scaron;est do dvanaest mjeseci.
Odluka je donijeta u trenutku sve većeg razdora između američkog predsjednika Donalda Trampa i Evrope kada je u pitanju rat u Iranu, navodi Rojters.
Tramp je ranije zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj nakon sukoba sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji je rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o okončanju rata.
Predsjednik SAD je potom izjavio da Pentagon razmatra mogućnost povlačenja dijela američkih vojnika od ukupno 40.000, koliko ih je stacionirano u Njemačkoj.
Ubrzano odobravanje isporuka naoružanja Izraelu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa ubrzala je odobravanje isporuka naoružanja Izraelu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu, vrijednih vi&scaron;e milijardi dolara, saop&scaron;tio je Stejt department.
Iranski predlog koji je američki predsjednik Donald Tramp do sada odbacivao prvo bi otvorio Ormuski moreuz za brodove i okončao američku blokadu Irana, dok bi pregovore o iranskom nuklearnom programu ostavio za kasnije, izjavio je visoki iranski zvaničnik, prenosi Rojters.
Libansko ministarstvo zdravlja objavilo je da je od početka izraelskih napada na Liban poginulo najmanje 2.659 ljudi.

Iran predlaže kraj rata sa SAD u roku od 30 dana, Tramp: Potpuno neprihvatljivo

Nastavak pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i dalje je neizvjestan. Iran je poslao pakistanskim posrednicima novi predlog za dalji pregovarački okvir, ali je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da njime nije zadovoljan. Bijela kuća nije željela da komentari&scaron;e iranski predlog, dok je Tramp izjavio da su iranske snage već uni&scaron;tene. 
SAD traže pomoć saveznika za otvaranje Ormuskog moreuza
Stejt department je pokrenuo nove napore da stvori novu koaliciju pod nazivom &ldquo;Konstrukcija pomorske slobode&rdquo; koja bi doprinijela otvaranju Ormuskog moreuza koji je blokirao Iran, pokazuju interni dokumenti u koje je uvid imao NBC.
Koalicija bi bila zajednička inicijativa sa Pentagonom, za razmjenu informacija među partnerima radi bezbjednog tranzita kroz moreuz i koordinaciju diplomatskih i ekonomskih akcija protiv Irana, navodi se u memorandumu koji je poslat svim američkim diplomatskim predstavni&scaron;tvima.
Ovaj napor je najnoviji poku&scaron;aj Trampove administracije da preuzme kontrolu nad moreuzom od Irana, dok globalne cijene energije rastu, diplomatski napori stagniraju, a sukob oko budućnosti moreuza se nastavlja bez predvidljivog kraja.
Pentagon: SAD će povući 5.000 vojnika iz Njemačke
Sjedinjene Američke Države će povući 5.000 vojnika iz Njemačke, objavio je Pentagon.
Glavni portparol Pentagona &Scaron;on Parnel rekao je da se očekuje da će povlačenje biti zavr&scaron;eno u narednih &scaron;est do dvanaest mjeseci, prenio je Rojters.
Taj potez dolazi usred sve većeg razdora između američkog predsjednika Donalda Trampa i Evrope kada je u pitanju rat u Iranu, navodi agencija.
Tramp je ranije ove sedmice zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj nakon sukoba sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom koji je u ponedjeljak rekao da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o okončanju rata.
Tramp je rekao u srijedu da Pentagon razmatra mogućnost povlačenja dijela američkih vojnika od ukupno 40.000 koliko je stacionirano u Njemačkoj.
On je naveo na dru&scaron;tvenim mrežama da se preispituje raspored američkih snaga u Njemačkoj, gdje se nalazi i sjedi&scaron;te Evropske komande SAD.
Tramp: Nijesam zadovoljan najnovijim predlogom Irana za rje&scaron;avanje sukoba
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da nije zadovoljan najnovijim predlogom Irana za rje&scaron;avanje sukoba, navodeći da se pregovori vode telefonskim putem.
On je rekao da Iran želi da postigne dogovor sa Va&scaron;ingtonom, ali je ocijenio da je njegova vojna moć znatno oslabila, prenosi Sky news.
&ldquo;Iran želi da napravi dogovor&rdquo;, rekao je Tramp obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, dodajući da se takvi pregovori pominju već nedjeljama, ali da konačni sporazum jo&scaron; nije na vidiku.
Kako je istakao, Iran u su&scaron;tini, vi&scaron;e nema vojsku.
&ldquo;Žele dogovor, ali ja nisam zadovoljan&rdquo;, naglasio je on.
Tramp je, takođe, upozorio da bi bilo kakvo prihvatanje nuklearnog naoružanja Irana bilo opasno.
&ldquo;Ko god smatra da je u redu da Iran ima nuklearno oružje, nije ba&scaron; pametan&rdquo;, rekao je on, ocjenjujući da bi to u budućnosti bilo užasno i dovelo do problema kakve svijet do sada nije vidio.
On je dodao da Iran vi&scaron;e nema mornaricu, ratno vazduhoplovstvo, niti sisteme protivvazdu&scaron;ne odbrane.
&ldquo;Njihove snage su uni&scaron;tene&rdquo;, istakao je Tramp i ustvrdio da je iransko rukovodstvo podijeljeno i da ne zna ko je zapravo lider.
Govoreći o mogućim opcijama SAD prema Iranu, Tramp je naveo da Va&scaron;ington ima izbor između vojne eskalacije i dogovora.
&ldquo;Da li želimo da ih potpuno uni&scaron;timo ili da poku&scaron;amo da postignemo sporazum?&rdquo;, upitao je on i dodao da lično ne želi vojni udar, ali da ta opcija postoji.
Komentari&scaron;ući zabrinutost oko američkih zaliha raketa, Tramp je rekao da SAD imaju dovoljne kapacitete.
&ldquo;Imamo vi&scaron;e nego ikada ranije&hellip; snabdjeveni smo i spremni&rdquo;, rekao je on.
Tramp je ponovio i svoju prognozu da će cijene nafte i gasa pasti nakon zavr&scaron;etka rata sa Iranom.
IRGC: Kontrolisaćemo Ormuski moreuz da bi postao područje bezbjednosti i prosperiteta
Komanda mornarice Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tila jejda će pretvoriti Ormuski moreuz u područje &ldquo;bezbjednosti i prosperiteta&rdquo; nakon &scaron;to će uvesti nova pravila kontrole tog plovnog puta.
U saop&scaron;tenju objavljenom u petak uveče navodi se da će mornarica IRGC sprovoditi &ldquo;nova pravila&rdquo; u vodama u blizini iranske obale u Arabijskom moru i Ormuskom moreuzu, prenijela je Al Džazira.
Precizira se da će mornarica IRGC vr&scaron;iti &ldquo;kontrolu nad gotovo 2.000 kilometara iranske obale&rdquo; u Arabijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, &scaron;to će, kako se navodi, dovesti do bezbjednosti i prosperiteta regiona.
&nbsp;

Tramp nezadovoljan predlogom Irana, neizvjestan nastavak pregovora o okončanju skukoba

PENTAGON SAOPŠTIO DA ĆE SAD POVUĆI 5.000 VOJNIKA IZ NJEMAČKE

Iran je zaprijetio Americi &ldquo;nezapamćenom&rdquo; vojnom akcijom ukoliko nastavi pomorsku blokadu. Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je da blokada neće biti ukinuta dok se ne postigne sporazum o nuklearnom naoružanju. Cijena nafte tipa &ldquo;brent&rdquo; na azijskom trži&scaron;tu ovog jutra je dostigla 124 dolara za barel.&nbsp;
Blumberg: SAD žele prvi put da rasporede hipersoničnu raketu protiv Irana
Centralna komanda SAD zatražila je da se dugo odgađanja hipersonična raketa &ldquo;Tamni orao&rdquo; američke vojske po&scaron;alje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana, zato &scaron;to se traži sistem dužeg dometa za pogađanje lansera balističkih raketa duboko unutar teritorije te zemlje.
Ukoliko bude odobreno, to bi bio prvi put da će SAD da rasporede svoju hipersoničnu raketu, prenosi Blumberg i dodaje da se sa tim veoma kasni, imajući u vidu da to oružje nije progla&scaron;eno potpuno operativnim čak ni nakon &scaron;to su Rusija i Kina rasporedile svoje verzije rakete.
&ldquo;U zahtjevu se kao razlog za raspoređivanje navodi to da je Iran pomjerio svoje lansirne sisteme van dometa rakete &lsquo;Precizni udar&rsquo;, oružja koje može da pogodi ciljeve na udaljenosti većoj od 480 kilometara&rdquo;, rekao je izvor direktno upoznat sa zahtjevom.
Izvor koji je tražio da ostane anoniman dodao je i da jo&scaron; uvek nije donijeta odluka o zahtjevu.
&ldquo;Tamni orao&rdquo;, poznat i kao hipersonično oružje dugog dometa, ima prijavljeni domet veći od 2.700 kilometara, iako su njegove precizne specifikacije tajna. Dizajniran je da ide do svog cilja brzinom većom od pet puta većom od brzine zvuka, a može i da manevri&scaron;e kako bi izbegao presrijetanje. Oružje je dizajnirano za borbu protiv kineske ili ruske napredne protivvazdu&scaron;ne odbrane. Svaka raketa kompanije &ldquo;Lokid Martin&rdquo; ko&scaron;ta oko 15 miliona dolara, a nema vi&scaron;e od osam raketa, rekao je Blumbergov izvor.
Vens: Pažljivo pratim stanje vojske SAD, moj posao je da budem zabrinut
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da pažljivo prati vojnu spremnost te zemlje, demantujući navode lista &ldquo;The Atlantic&rdquo; prema kojem je navodno bio zabrinut zbog smanjenja kapaciteta usljed rata SAD i Izraela protiv Irana.
On je rekao da su u tom izvje&scaron;taju navedeni komentari za koje je &ldquo;stopostotno siguran da ih nikad nije rekao&rdquo;, dodajući da se veliki dio izvje&scaron;taja oslanja na neimenovane izvore, prenosi Fox news.
&ldquo;Ono u &scaron;ta sam siguran jeste da niko ko zapravo zna &scaron;ta mislim, niko ko mi je blizak nije razgovarao sa tim novinarom&rdquo;, rekao je Vens, ocjenjujući da bi priča bila potpuno drugačija da se oslanjala na njegove bliske saradnike.
Na pitanje da li je zapravo zabrinut zbog stanja vojske SAD, Vens je rekao da je deio njegove uloge da ostane oprezan.
&ldquo;Naravno da sam zabrinut zbog na&scaron;e spremnosti, jer je to moj posao&rdquo;, istakao je Vens.
Istovremeno, Vens je izrazio povjerenje u rukovodstvo administracije u oblasti nacionalne bezbjednosti, ukazujući na ministra odbrane Pita Hegseta i načelnika Združenog &scaron;taba generala Dena Kejna, rekav&scaron;i da rade &ldquo;nevjerovatan posao&rdquo;.
&ldquo;Imamo odličnu vojsku. Ne vjerujte svemu &scaron;to pročitate&rdquo;, naveo je Vens.
Cijena nafte skočila na azijskom trži&scaron;tu
Cijene nafte skočile su u četvrtak na azijskom trži&scaron;tu nakon izvje&scaron;taja da je američka vojska spremna da predsjedniku SAD Donaldu Trampu predstavi nove planove za moguću akciju u ratu sa Iranom.
Centralna komanda SAD pripremila je plan za seriju &ldquo;kratkih i snažnih&rdquo; udara na Iran, s ciljem da se prevaziđe zastoj u pregovorima sa Teheranom, objavio je portal Aksios.
Cijena nafte tipa brent porasla je za pet odsto, na 124 dolara po barelu, &scaron;to je najvi&scaron;i nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Energenti su poskupeli ove nedjelje po&scaron;to su mirovni pregovori zapali u ćorsokak, dok je ključni plovni put &ndash; Ormuski moreuz &ndash; i dalje praktično zatvoren.
Tramp: Ratovi u Iranu i Ukrajini mogli bi da se zavr&scaron;e &ldquo;po sličnom rasporedu&rdquo;
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da bi ratovi u Iranu i Ukrajini mogli da se zavr&scaron;e &ldquo;po sličnom rasporedu&rdquo;.
&ldquo;Koji bi se rat prvi zavr&scaron;io? Možda su oni po sličnom rasporedu. Mislim da je Ukrajina, vojno, poražena&rdquo;, rekao je Tramp za CNN u srijedu, očigledno misleći na Iran s obzirom na to da je uslijedila njegova izjava da je &ldquo;svaki brod trenutno pod vodom&rdquo;, &scaron;to se, prema njegovim ranijim navodima, odnosi na Iran.
&ldquo;To ne biste znali čitajući lažne vijesti, ali vojno, možda pogledajte, ima 159 brodova &ndash; svaki brod je trenutno pod vodom, obično, to je prilično dobro&hellip; bilo bi im te&scaron;ko da se sada pomorski oporave. Mislite li da im ide dobro, s obzirom na to da nemaju mornaricu, vazduhoplovstvo, protivvazdu&scaron;nu odbranu&rdquo;, kazao je Tramp.
Tramp je naveo da se pregovori o okončanju rata sa Iranom vode telefonski.
&ldquo;Vodimo razgovore, sada razgovaramo. Vi&scaron;e ne letimo 18-časovnim letovima svaki put samo da bismo vidjeli neki papir. Pregovaramo telefonski i to je lepo. Ja pozovem, ili moji ljudi pozovu, i znate odgovor za 15 sati, ali uvijek volim razgovor &lsquo;licem u lice&rsquo;, znate, smatram da je to bolje. Ali kada morate da letite 18 sati svaki put kada želite sastanak, i znate o čemu se radi na sastanku, i znate da će vam dati papir koji vam se ne sviđa čak i prije nego &scaron;to krenete, to je smje&scaron;no&rdquo;, rekao je Tramp.
Ponovio je tvrdnje da neće biti nikakvog sporazuma ako se Iran ne složi da odustane od svog nuklearnog programa.
Tramp je ranije rekao da je sa ruskim predsjednikom razgovarao &ldquo;malo o Iranu&rdquo;, ali da je posljednji razgovor uglavnom bio &ldquo;o Ukrajini&rdquo;.
&ldquo;Mislim da ćemo relativno brzo pronaći rje&scaron;enje. Nadam se, mislim, da bismo voljeli da vidimo dobro rje&scaron;enje&rdquo;, kazao je Tramp.

Blumberg: SAD šalju hipersoničnu raketu “tamni orao” na Bliski istok; Cijena nafte tipa “brent” 124 dolara

IRAN ZAPRIJETIO AMERICI “NEZAPAMĆENOM” VOJNOM AKCIJOM UKOLIKO NASTAVI POMORSKU BLOKADU

Biv&scaron;i direktor FBI Džejms Komi optužen je u utorak zbog fotografije &scaron;koljki za koju su zvaničnici rekli da predstavlja prijetnju predsjedniku Donaldu Trampu, &scaron;to predstavlja drugi poku&scaron;aj administracije da krivično goni jednog od njegovih najvećih političkih protivnika, rekla su tri izvora za CNN.
Optužbe, koje je odobrila velika porota u Istočnom okrugu Sjeverne Karoline, gdje je Komi navodno napravio fotografiju, uključuju upućivanje prijetnje predsjedniku i preno&scaron;enje prijetnje putem komunikacionih kanala, pokazuju sudski dokumenti, navodi CNN.
Komi je reagovao na optužnicu u utorak u video-snimku objavljenom na svom Substack nalogu.
&bdquo;I dalje sam nevin. I dalje se ne pla&scaron;im&ldquo;, rekao je Komi. &bdquo;I dalje verujem u nezavisno federalno pravosuđe, pa hajde da vidimo.&ldquo;
Novi slučaj predstavlja obnovljeni poku&scaron;aj da se ispune Trampovi zahtjevi za istragama protiv njegovih protivnika, uključujući Komija, koga smatra ključnim akterom u navodnom &bdquo;zloupotrebljavanju&ldquo; pravosudnog sistema protiv njega.
Ovo dolazi manje od mesec nakon &scaron;to je predsjednik smijenio državnu tužiteljku Pam Bondi. Tramp se nedeljama žalio da Bondi nije dovoljno agresivna u sprovođenju njegove agende.
Fotografija, sada obrisana sa Instagrama, prikazivala je &scaron;koljke koje formiraju broj &bdquo;86 47&ldquo;. Broj 86 u slengu često znači &bdquo;otarasiti se nečega&ldquo;, dok se 47 odnosi na Trampov trenutni mandat kao 47. predsjednika. Republikanci su tvrdili da je to prijwtnja Trampu, dok je Komi rekao da &bdquo;nije znao da neki ljudi povezuju te brojeve sa nasiljem&ldquo;.

Bivši šef FBI na optuženičkoj klupi: Terete ga da je uputio Trampu prijetnju životom

SPORNA FOTOGRAFIJA ŠKOLJKI

Tenzije između Teherana i Va&scaron;ingtona ponovo rastu nakon &scaron;to je Iran optužio SAD za zapljenu svojih brodova, nazvav&scaron;i te akcije "piraterijom" i najaviv&scaron;i mogući vojni odgovor mornarice IRGC. Pozvao je Savjet bezbjednosti UN da primora Izrael da obustavi napade na Liban.
Iran optužuje SAD za "pirateriju" i najavljuje odgovor mornarice IRGC
Iran je optužio Sjedinjene Američke Države za "pirateriju" i nezakonitu zapljenu iranskih komercijalnih brodova, tvrdeći da Teheran ima pravo da se suprotstavi takvim akcijama, navedeno je u pismu iranskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama, Amira Saedija Iravanija.
U pismu predsjedniku Savjeta bezbjednosti i generalnom sekretaru UN, Iravani je saop&scaron;tio da SAD presreću i zapljenjuju iranske brodove na otvorenom moru, uključujući tankere "Madžestik" i "Tifani", kao i velike količine nafte, prenio je iranski Press TV.
Takve akcije opisao je kao kr&scaron;enje Povelje UN i međunarodnog prava, navodeći da predstavljaju "čin agresije" i "državno sponzorisanu pirateriju i terorizam".
U pismu se poziva Savjet bezbjednosti da osudi zapljene i zahtjeva oslobađanje brodova i imovine, uz tvrdnju da Sjedinjene Američke Države snose punu odgovornost za posledice.
"Takvo pona&scaron;anje nije ni&scaron;ta drugo do jo&scaron; jedan jasan primjer američke zavisnosti od bezakonja i predstavlja flagrantno kr&scaron;enje Povelje Ujedinjenih nacija", naveo je Iravani.
Iranski zvaničnici su najavili i vojni odgovor u slučaju novih akcija.
Zamjenik u mornarici IRGC poručio je da će pomorske snage koristiti "nove kapacitete" i "iznenađujuće taktike" protiv američkih ciljeva ako dođe do dalje eskalacije.
Prema navodima, Iran je već ranije izveo vi&scaron;e uzvratnih napada na američke i izraelske ciljeve u regionu, dok američki zvaničnici procenjuju da su značajni delovi iranskih vojnih kapaciteta i dalje operativni uprkos sukobima.
Teheran je dodatno odbacio mogućnost povratka pregovorima sa Va&scaron;ingtonom dok, kako navodi, traju zaplene i blokade.
U zoru nastavljeni udari IDF na jugu Libana
<div class="wallThumbHolder">
Dva vojnika Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) ranjena su u napadu dvojice boraca u selu Silvad na jugu Libana, saop&scaron;tio je IDF, navodeći da je jedan napadač ubijen, a drugi uhap&scaron;en.
Ranjeni vojnici su evakuisani radi pružanja medicinske pomoći, prenijela je Al Džazira.
Prema navodima libanske nacionalne novinske agencije, vazdu&scaron;ni udari izvedeni su u zoru na grad Hanin, gdje je uni&scaron;teno vi&scaron;e kuća.
Napadi su uslijedili nakon noćnih eksplozija u Nakuri, kao i vazdu&scaron;nih i artiljerijskih dejstava u gradu Kjam.
EU pozvala da se postigne rje&scaron;enje o dvije države na Bliskom istoku
Evropska unija pozvala je tokom debate o situaciji na Bliskom istoku u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija na puno po&scaron;tovanje primirja na Bliskom istoku i ponovila podr&scaron;ku rje&scaron;enju zasnovanom na dvije države,
U izjavi koju je iznio &scaron;ef Delegacije Evropske unije pri Ujedinjenim nacijama Stavros Lambrinidis, EU je pozdravila primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i sporazum između Izraela i Libana, uz apel svim stranama da obustave vojne operacije i po&scaron;tuju međunarodno pravo, navedeno je u saop&scaron;tenju EU.
Posebno je nagla&scaron;ena potreba za slobodom plovidbe kroz Ormuski moreuz i podržan plan Međunarodne pomorske organizacije za oslobađanje brodova i pomoraca zarobljenih u Persijskom zalivu.
EU je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog pogor&scaron;anja situacije u Gazi i na Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalim, ukazujući na te&scaron;ku humanitarnu krizu i pozivajući Izrael da omogući nesmetan pristup pomoći i rad humanitarnih organizacija, uključujući i Agenciju UN za pomoć i rad sa palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku.
U saop&scaron;tenju se osuđuju i jednostrane akcije Izraela na Zapadnoj obali, koje je Međunarodni sud pravde ocijenio nezakonitim, kao i nasilje doseljenika nad palestinskim civilima.
EU je, takođe, najavila nastavak rada na restriktivnim mjerama protiv odgovornih aktera.
Unija je ponovila i posvećenost postizanju trajnog mira kroz rje&scaron;enje o dvije države, u kojem bi Izrael i Palestina koegzistirali u sigurnim i priznatim granicama, uz podr&scaron;ku međunarodnih inicijativa i jačanje palestinskih institucija.
Takođe je istaknuta posvećenost EU podr&scaron;ci mirnoj i inkluzivnoj tranziciji u Siriji, uz po&scaron;tovanje prava svih građana bez diskriminacije.
Nebenzja: Rusija ne vidi rezultate rada Odbora za mir u Gazi
Stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je da Moskva ne vidi opipljive rezultate rada Odbora za mir u vezi sa Pojasom Gaze, kao i da se umjesto toga vide &ldquo;poku&scaron;aji da se Palestinci potkupe atraktivnim poslovnim projektima, umjesto da se rije&scaron;i složeno političko pitanje&rdquo;.
&ldquo;Ne vidimo nikakve opipljive rezultate rada Odbora za mir. Sprovođenje Rezolucije 2803 Savjeta bezbjednosti, usvojene prije pet mjeseci na inicijativu Va&scaron;ingtona, takođe je zastalo&rdquo;, rekao je Nebenzja tokom sastanka Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Bliskom istoku.
Podsjetio je i da ni međunarodne stabilizacione snage jo&scaron; nijesu raspoređene u Gazi, dodajući da je od prekida vatre između Izraela i palestinskog pokreta Hamas 10. oktobra pro&scaron;le godine, &ldquo;800 Palestinaca ubijeno&rdquo;.
&ldquo;Na&scaron;a surova predviđanja su se ostvarila. Svjedoci smo poku&scaron;aja da se Palestinci bukvalno potkupe atraktivnim poslovnim projektima u stilu &lsquo;Nove Gaze&rsquo;, umjesto da se pozabavimo složenim političkim pitanjem stvaranja sopstvene nezavisne palestinske države sa glavnim gradom u Istočnom Jerusalimu i na osnovu granica iz 1967. godine&rdquo;, rekao je Nebenzja.
Predstavnici 19 zemalja potpisali su 22. januara Povelju Odbora za mir, koji je na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa osnovan kao dio mirovnog rje&scaron;enja u Pojasu Gaze, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Tramp: Kralj Čarls ne želi da Iran ima nuklearno oružje
Predsjednik Donald Tramp je izjavio da britanski kralj Čarls Treći, koji je u posjeti Va&scaron;ingtonu, ne želi da Iran ima nuklearno oružje.
Na državnoj večeri u Bijeloj Kući za kralja Čarlsa, Tramp je izjavio da SAD &ldquo;trenutno rade malo na Bliskom istoku i ide im veoma dobro&rdquo;.
&ldquo;Vojno smo pobijedili protivnika i nikada mu nećemo dozvoliti, Čarls se slaže sa mnom čak i vi&scaron;e nego ja, da ima nuklearno oružje&rdquo;, rekao je Tramp.
</div>

Iran optužio SAD za zapljenu brodova, najavio vojni odgovor IRGC; Nastavljeni udari IDF na jugu Libana

TENZIJE IZMEĐU TEHERANA I VAŠINGTONA PONOVO RASTU

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da ponuda o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza pod striktnim uslovima Irana nije prihvatljiva za Sjedinjene Američke Države, niti druge zemlje. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu, ako budu dogovorene prihvatljive opcije.&nbsp;
Eskalacija na granici Libana i Izraela
Na jugu Libana i u pograničnom području sa Izraelom zabilježena je nova eskalacija sukoba, uključujući vazdu&scaron;ne napade, razmjenu vatre i napade dronovima.
Libanska državna novinska agencija NNA saop&scaron;tila je da su "neprijateljski ratni avioni" izveli tri vazdu&scaron;na udara na grad Zavtar el &Scaron;arkija od ranih jutarnjih sati, dok su te&scaron;ki mitraljezi kori&scaron;ćeni u napadima na naselje Al-Mahnija u gradu Bint Džbejl.&nbsp;
Takođe je navedeno da izraelski avioni i dronovi intenzivno nadlijeću područje Tira i druge gradove i sela na jugu zemlje.
Izraelska vojska saop&scaron;tila je da je jedan njen vojnik te&scaron;ko, a drugi lak&scaron;e ranjen u napadu dronom koji je izvela libanska grupa Hezbolah na jugu Libana, prenio je Tajms of Izrael.
Izraelska strana navodi da Hezbolah posljednjih sedmica sve če&scaron;će koristi male dronove u napadima na izraelske snage u pograničnom području.
Situacija na granici ostaje napeta, uz nastavak vojnih aktivnosti sa obje strane i pojačano prisustvo vazdu&scaron;nih i bespilotnih letjelica u regionu.
Najmanje 14 ljudi je stradalo, a 37 ih je ranjeno u napadima na jugu Libana, saop&scaron;tilo je juče libansko Ministarstvo zdravlja.
Lider libanske militantne grupe Hezbolah Naim Kasem odbacio je direktne pregovore sa Izraelom, ocjenjujući ih kao &ldquo;težak grijeh&rdquo; koji bi destabilizovao zemlju, dok je izraelski ministar odbrane Izrael Kac upozorio da će prkos te grupe imati katastrofalne posljedice po Liban.
Istovremeno, u Sankt Peterburgu iranski &scaron;ef diplomatije Abas Arakči razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o situaciji na Bliskom istoku, ocijeniv&scaron;i pritom da je američki predsjednik Donald Tramp zatražio pregovore sa Iranom jer SAD nijesu postigle nijedan od svojih ciljeva.
Iz Kremlja je, takođe, saop&scaron;teno da je Rusija spremna da posreduje u okončanju sukoba u Iranu ako budu dogovorene prihvatljive opcije, kao i da Moskva ostaje posvećena jačanju odnosa sa Teheranom.
Iz Bijele kuće je, u međuvremenu, saop&scaron;teno da je Tramp razgovarao sa najvi&scaron;im savjetnicima za nacionalnu bezbjednost o novom iranskom predlogu za rje&scaron;avanje sukoba, ali da su njegovi osnovni zahtjevi ostali nepromijenjeni, uključujući slobodan protok nafte kroz Ormuz i da Iran preda obogaćeni uranijum.
Američki državni sekretar Marko Rubio je, međutim, izjavio da ponuda Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza pod striktnim uslovima nije prihvatljiva za SAD, niti druge zemlje, jer bi tako tjesnac i dalje bio pod kontrolom Teherana.
Za to vrijeme, britanski ministar za Evropu i Sjevernu Ameriku Stiven Dauti poručio je da Velika Britanija ne podržava američku blokadu iranskih luka, ali se zalaže za zajedničke napore da se obezbijedi nesmetana plovidba kroz Ormuz.

Nastavljeni izraelski napadi na Liban; Kremlj: Spremni smo da posredujemo u okončanju sukoba

Na autoputu &Scaron;abac&ndash;Ruma dogodila se danas saobraćajna nesreća u kojoj su poginule četiri osobe.
Poginuli su vozač "forda", koji se kretao u suprotnom smjeru i udario u "golf" u kojem su se nalazile četiri osobe od kojih su dvije preminule na licu mjesta, dok je jedna osoba preminula u bolnici. Jo&scaron; jedna osoba prevezena je zbog težine povreda iz &scaron;abačke bolnice u Urgentni centar u Beogradu.
Mediji prenose da je vozač automobila marke "ford" vozio u kontrasmjeru brzinom 130 na sat.
Na dru&scaron;tvenim mrežama pojavile su se objave prije nesreće u kojima se drugi vozači upozoravaju da sivi "ford" vozi u suprotnom smjeru.
&nbsp;

Četiri osobe stradale na auto-putu u Srbiji

VOZIO U SUPROTNOM SMJERU

Tri osobe su preminule, a vi&scaron;e njih je oboljelo nakon sumnje na izbijanje hantavirusa na kruzeru koji plovi Atlantskim okeanom, saop&scaron;tila je&nbsp; Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
SZO je, pi&scaron;e Gardijan, navela da je potvrđen jedan slučaj infekcije hantavirusom, dok se jo&scaron; pet slučajeva smatra sumnjivim, pri čemu su od ukupno &scaron;est obolelih tri osobe preminule, a jedna se nalazi na intenzivnoj njezi u Južnoj Africi.
Među preminulima su supružnici starosti 70 i 69 godina, dok je pacijent na intenzivnoj njezi 69-godi&scaron;nji državljanin Velike Britanije.
Zaraza je prijavljena na brodu "MV Hondijus", koji je plovio na relaciji između Argentine i Zelenortskih Ostrva, a njime upravlja holandska turistička kompanija.
Hantavirus se najče&scaron;će prenosi kontaktom sa urinom ili izmetom zaraženih glodara, ali se rijetkim slučajevima može da se prenose i među ljudima.

Tri osobe preminule na kruzeru: Sumnja na opasni hantavirus