Globus

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je danas svom američkom kolegi Donaldu Trampu tokom telefonskog razgovora da Rusija "neće odustati od svojih ciljeva" u Ukrajini, i dodao da je otvoren za nastavak pregovora sa Kijevom.
"Na&scaron; predsjednik je, takođe, izjavio da će Rusija težiti svojim ciljevima, eliminaciji dobro poznatih osnovnih uzroka koji su doveli do sada&scaron;nje situacije", rekao je novinarima Putinov diplomatski savjetnik Jurij U&scaron;akov.
Putin je o Bliskom istoku rekao da se zalaže za diplomatsko rje&scaron;enje sukoba.
"Ruska strana je naglasila važnost rje&scaron;avanja svih spornih pitanja, razlika i konfliktnih situacija isključivo političkim i diplomatskim sredstvima", rekao je U&scaron;akov.

Putin rekao Trampu da Rusija neće odustati od svojih ciljeva u Ukrajini

RUSKI PREDSJEDNIK SAOPŠTIO I DA JE OTVOREN ZA NASTAVAK PREGOVORA SA KIJEVOM

U &Scaron;paniji su, od pro&scaron;le subote kada je u toj državi počeo prvi toplotni toplotni talas ovog ljeta, zabilježena 102 smrtna slučaja povezana s visokom temperaturom i vrućinama, saop&scaron;tio je Sistem za dnevno praćenje mortaliteta od svih uzroka (MoMo).
Ukupan broj smrtnih slučajeva u &Scaron;paniji tokom juna ove godine, koji je prema podacima Državne meteorolo&scaron;ke agencije (Aemet) ocijenjen kao najtopliji ikada zabilježen, dostigao je 380, prenosi Al Džazira.
Podaci MoMo-a ukazuju na to da je u prvoj polovini godine zabilježeno ukupno 2.168 smrtnih slučajeva povezanih s visokim i niskim temperaturama, &scaron;to čini 68 odsto od ukupnog broja smrtnih slučajeva izazvanih temperaturama tokom cijele pro&scaron;le godine, kada ih je prijavljeno 3.521.
Jun je bio mjesec s najvećim brojem smrtnih slučajeva usljed toplotnih udara, s 30. junom, kao danom s najvećim brojem smrtnih slučajeva &ndash; 46, dok su 28. juna zabilježena 32, isto kao u cijelom junu pro&scaron;le godine.
Najveći broj smrtnih slučajeva u junu zabilježen je među ženama &ndash; 237, dok je većina žrtava bila starija od 65 godina, a posebno su ugroženi građani stariji od 75 godina.
Prema podacima Aemeta, prosječna temperatura u junu ove godine iznosila je 23 stepena, &scaron;to je za 0,8 stepeni vi&scaron;e u odnosu na prethodni rekordni jun iz 2017. godine, dok je porast u odnosu na prosječnu temperaturu za period od 1991. do 2020.&nbsp; iznosio čak 3,5 stepeni.

U Španiji 102 smrtna slučaja povezana s visokom temperaturom

OD PROŠLE SUBOTE

Unija slobodnih sindikata (USSCG) upozorila je da bi mogla da napusti rad Socijalnog savjeta, jer socijalni partneri, kako tvrde, nijesu uvaženi kao nužni i nezaobilazni činioci svih procesa kroz koje dru&scaron;tvo prolazi.
U dopisu koji je USSCG uputila predsjedniku Vlade, Milojku Spajiću, kao i ministarstvima finansija, javne uprave i rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga na upoznavanje, navodi se da govoriti o važnosti socijalnog dijaloga pred evropskim zvaničnicama ne znači i stvarno postojanje istog.
&bdquo;Očekujemo da ćete, tragom ovog obraćanja, preduzeti neophodne aktivnosti ka ispravljanju faktičkog stanja, stvarajući uslove za punopravno uključivanje predstavnika socijalnih partnera u sve procese. Takođe, vjerujemo da ćete ubuduće sopstvenim primjerom uvažavanja socijalnog dijaloga uticati da ministarstva u sastavu Vlade u kreiranju politika iz svog resora informi&scaron;u, konslutuju i omoguće predstavnicima socijalnih partnera uče&scaron;će u radu tripartitnih i multipartitnih tijela i radnih grupa koje formiraju&ldquo;, navodi se u dopisu koji potpisuje generalni sekretar USSCG, Srđa Keković.
U suprotnom, kako su upozorili, biće prinuđeni da napuste rad Socijalnog savjeta i time ukažu evropskim i međunarodnim partnerima na fingirani socijalni dijalog u trenutku ključnih procesa za dru&scaron;tvo i zaposlene.
Keković je kazao da se USSCG od svog osnivanja do danas zalaže za unapređenje socijalnog dijaloga kao ključnog mehanizma za postizanje ciljeva od interesa, ne samo za svijet rada već za sve građane Crne Gore.
&bdquo;Uprkos na&scaron;im nastojanjima da uspostavimo kvalitetan i argumentovan socijalni dijalog na nacionalnom nivou, budući da smo Ustavom prepoznati kao socijalni partner Vladi, na&scaron;i napori najče&scaron;će ostaju bez uspjeha. Razlog tome jeste nepostojanje istinske volje na strani Vlade i donosioca odluka da u skladu sa dobrom praksom, ali i obavezama propisanim Ustavom i zakonima, uspostave dijalog sa onima koji predstavljaju jednu od najznačajnijih struktura svakog dru&scaron;tva, a to su predstavnici radno sposobnog stanovni&scaron;tva koji stvaraju novu vrijednost i grade na&scaron;e dru&scaron;tvo&ldquo;, naveo je Keković.
On je kazao da, u odnosu na to, izuzimaju vidljive napore ministarke rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, Naide Ni&scaron;ić, da podigne socijalni dijalog na veći nivo i koja sa dužnom pažnjom pristupa inicijativama socijalnih partnera i zalaže se za realizaciju zaključaka i predloga dogovorenih konsezusom na nivou Socijalnog savjeta.
&bdquo;Brojne su inicijative USSCG u prethodnom periodu ostale bez odgovora od Vlade, a na&scaron;a vi&scaron;egodi&scaron;nja stremljenja da Socijalni savjet učinimo efikasnim uzaludna, budući da su dogovori socijalnih partnera i predstavnika Vlade, koji učestvuju u radu ovog tijela, nerijetko mijenjani u Skup&scaron;tini i to od parlamentarne većine&ldquo;, dodao je Keković.
Kako je rekao, i pored nastojanja Vlade da, posebno na međunarodnim skupovima, predstave svoj odnos prema socijalnom dijalogu i socijalnim partnerima kao adekvatan i esencijalan u građenju demokratskog dru&scaron;tva i punopravnom pristupu zajednici razvijenih evropskih zemalja, praksa pokazuje suprotno.
Keković je Spajića podsjetio na neke primjere, između ostalog da je USSCG 30. aprila pro&scaron;le godine uputila zahtjev za razgovor na temu nužnosti reforme stambene politike, a nakon toga i urgenciju, napominjući da do danas nijesu dobili čak ni odgovor na ispostavljene zahtjeve.
&bdquo;Umjesto toga, iz sredstava javnog informisanja upoznati smo sa namjerom Vlade da počne realizaciju projekta Velje brdo, koja namjera je proiza&scaron;la bez inkluzivnog i transparetnog procesa koji je nužno zahtijevao uključivanje svih zainteresovanih subjekata, u prvom redu onih koji deceniju i vi&scaron;e zagovaraju reformu stambene politike, kao &scaron;to to čini USSCG&ldquo;, dodaje se u dopisu.
Keković je, takođe, podsjetio da je Ministarstvo rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga, rje&scaron;enjem od 29. januara ove godine, na inicijativu USSCG, formiralo tripartitnu radnu grupu za rad na kreiranju Nacrta izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada.
Na nivou radne grupe sačinjen je Nacrt koji je bio predmet javne rasprave, nakon čega je bilo za očekivati da ga Vlada stavi u dalju proceduru.
&bdquo;Ipak, na sjednici Skup&scaron;tine razmatran je Predlog izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada koji je podnijela grupa poslanika. Ono &scaron;to posebno zabrinjava u cjelokupnim de&scaron;avanjima vezanim za ovaj zakonski tekst jeste činjenica da je amandmanskim djelovanjem poslanika Slađane Kaluđerović i Bogdana Božovića iz Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanika Vasilija Čarapica iz Pokreta Evropa sad (PES), smanjen broj članova Upravnog odbora Fonda rada na &scaron;tetu socijalnih partnera, ne na &scaron;tetu predstavnika Vlade&ldquo;, kazao je Keković.
Sve to, kako je kazao, uprkos tome &scaron;to je na nivou radne grupe postignut kompromis da se važeći sastav Upravnog odbora ne mijenja.
&bdquo;Iako su predstavnici Vlade sa socijalnim partnerima na nivou Socijalnog savjeta tokom avgusta pro&scaron;le godine postigli stoprocentni konsenzus o izmjeni i dopuni Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na vraćanje u pređa&scaron;nje stanje odredbe koja se tiče prestanka radnog odnosa po sili zakona (sa 66 na 67 godina života), amandmanskim djelovanjem parlamentarne većine ovaj predlog, iako rezultat socijalnog dijaloga, izbrisan je iz Predloga izmjena i dopuna Zakona o radu, te se o njemu na plenumu nije raspravljalo&ldquo;, dodao je Keković.
On je kazao da su iz sredstava javnog informisanja upoznati da je Vlada preko resornih ministarstava formirala radne grupe za pripremu nekoliko nacrta zakona, u kojima ne učestvuju sindikati.
Keković je upozorio da posebno zabrinjava praksa kojom poslanici parlamentarne većine, bez prethodne transparentne procedure i uključivanja javnosti i socijalnih partnera, procesuiraju izmjene i dopune zakonskih rje&scaron;enja koja su od značaja za svijet rada, ali i za slobodu i prava svih građana Crne Gore.

USSCG bi mogla da napusti rad Socijalnog savjeta

TVRDE DA NIJESU UVAŽENI KAO NUŽNI I NEZAOBILAZNI ČINIOCI SVIH PROCESA

Srpska policija je tokom noći intervenisala na vi&scaron;e lokacija u Beogradu i Novom Sadu, privela 79 osoba i uklonila sve blokade koje su na ulicama postavljali okupljeni građani i studenti.
Iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) saop&scaron;tili su da su tokom prethodne noći provjerili identitet ukupno 1.297 osoba, dok je 79 dovedeno do službenih prostorija, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Od toga, 72 osobe su dovedene zbog izvr&scaron;enih prekr&scaron;aja, a sedam zbog postojanja osnova sumnje da su prekr&scaron;ile odredbe Krivičnog zakonika i svojim postupanjima izvr&scaron;ile krivična djela", naveli su iz MUP-a.
Iz policije su kazali da su sve blokade na teritoriji Srbije i Beograda uklonjene i da su sve saobraćajnice prohodne.
Navodi se da su na pojedinim mjestima zabilježeni sporadični incidenti, pri čemu je policija postupala u skladu sa zakonom.
"Incidenti su zabilježeni na sljedećim lokacijama: u Beogradu, Ni&scaron;u, Novom Pazaru i Novom Sadu, gdje je određeni broj osoba priveden zbog naru&scaron;avanja javnog reda i mira i počinjenih krivična djela", kaže se u saop&scaron;tenju.
MUP je objavio i da su od učesnika blokada povrijeđena četiri policijska službenika i da je o&scaron;tećeno jedno službeno vozilo MUP-a.
Oni su apelovali na građane "da se uzdrže od bilo kakvih nezakonitih aktivnosti i da ne blokiraju saobraćaj, naročito ne na način koji može ugroziti njihovu i bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju".

Srbija: Privedeno 79 osoba

TOKOM NOĆI

Fudbaler Liverpoola Diogo Jota poginuo je u &Scaron;paniji u saobraćajnoj nesreći, objavio je &scaron;panski sportski dnevnik Marca.
Kako je objavio dnevnik, Jota (28) je poginuo zajedno sa bratom, u saobraćajnoj nesreći u &scaron;panskom gradu Zamori.
Jo&scaron; nijesu poznati detalji tragedije.
Jota je za Liverpool odigrao 182 utakmice u svim takmičenjima u kojima je dao 65 golova.
U dresu &ldquo;crvenih&rdquo; osvojio je Premijer ligu, FA Kup i Liga Kup.
Prije Liverpoola igrao je za Wolverhampton, madridski Atletico, Porto i Pacos Ferreiru.
Jota je za reprezentaciju Portugala odigrao 49 utakmica u kojima je dao 14 golova.
Sa državnim timom osvojio je dvije Lige nacija, 2019. i 2025.

Poginuli Diogo Žota i njegov mlađi brat

TRAGEDIJA

&Scaron;umski požar u &Scaron;paniji i visoke temperature u drugim djelovima Evrope odnijeli su jo&scaron; osam života, dok temperatura na kontinentu prelazi 40 stepeni.
Dva farmera su poginula u požaru u blizini grada Kosko u Kataloniji, u Italiji su dva mu&scaron;karca preminula na plažama na Sardiniji, a mu&scaron;karac u osamdesetim godinama preminuo je od srčane insuficijencije u Đenovi.
Desetogodi&scaron;nja američka djevojčica se sru&scaron;ila i preminula tokom posjete Versajskoj palati u Parizu, prenosi BBC.
Francuska ministarka za ekolo&scaron;ku tranziciju Anjes Panije-Runa&scaron;e je izjavila da su u Francuskoj zabilježena jo&scaron; dva smrtna slučaja povezana sa vrućinom i da je vi&scaron;e od 300 ljudi tražilo hitnu pomoć.
U &Scaron;paniji i Engleskoj jun je bio najtopliji otkako se vode mjerenja. &Scaron;panska meteorolo&scaron;ka služba saop&scaron;tila je da je prosječna temperatura pro&scaron;log mjeseca od 23,6 stepeni oborila rekord, prema&scaron;iv&scaron;i normalan prosjek za jul i avgust.
Francuska je zabilježila drugi najtopliji jun od 1900. kada su počele da se vode evidencije. Topliji je bio jun 2023.
Toplotni talasi postaju sve če&scaron;ći zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, prema Međuvladinom panelu UN o klimatskim promjenama.
Ekstremno vruće vrijeme će se de&scaron;avati sve če&scaron;će i postaće jo&scaron; intenzivnije kako planeta nastavlja da se zagrijeva.

Visoke temperature u Evropi odnijele još osam života

TOPLOTNI TALASI

Ministar odbrane SAD, Pit Hegset, naredio je obustavu isporuka raketa i municije Ukrajini zbog zabrinutosti za vojne zalihe, &scaron;to je izazvalo o&scaron;tre reakcije Kijeva i pozive NATO-a da se pomoć nastavi. U međuvremenu, Mađarski premijer Viktor Orban najavljuje diplomatska rje&scaron;enja rata u Ukrajini, dok portparol Kremlja poručuje da smanjenje isporuka oružja približava kraj specijalne vojne operacije. U sjenci ovih događaja, američki predsjednik Donald Tramp navodno vodi intenzivne pregovore sa Vladimirom Putinom.&nbsp;
Iznad ruskih regiona uni&scaron;teno skoro 70 dronova
Snage protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tile su sinoć 69 ukrajinskih dronova iznad regiona Rusije, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Navodi se da je 27 bespilotnih letjelica uni&scaron;teno iznad teritorije Belgorodske oblasti, 22 drona iznad Voronje&scaron;ke oblasti, deset na nebu iznad Lipecke oblasti, a jo&scaron; osam je presretnuto iznad Kurske oblasti.
Dva drona su oborena iznad Krima.
Pentagon savjetuje Trampa &ndash; da li će Kijev dobiti oružje
Pentagon američkom predsjedniku Donaldu Trampu daje preporuke o vojnoj pomoći Ukrajini, naveo je sekretar za &scaron;tampu &Scaron;on Parnel, prenosti Suspilne.
&ldquo;Nećemo tačno reći koliko oružja ili koje vrste prebacujemo u Ukrajinu, niti kada se to tačno de&scaron;ava. Ali ministar odbrane će nastaviti da daje predsjedniku (Donaldu Trampu) preporuke za dono&scaron;enje odluka o daljoj vojnoj pomoći Ukrajini&rdquo;, rekao je Parnel.
Dodao je da Sjedinjene Države neće pružiti &ldquo;nikakve nove informacije o konkretnim količinama ili vrstama municije koja se isporučuje Ukrajini ili o vremenskim okvirima povezanim sa ovim isporukama&rdquo;.
Parnel je rekao da je cilj poteza bio procjena koja se municija &scaron;alje gdje, ali nije rekao koje oružje će pregled obuhvatiti, kada će biti zavr&scaron;en ili koje zemlje će biti pogođene.
Gardijan prenosi da Pentagon navodi da predsjednik Tramp i dalje ima &ldquo;kredibilne&rdquo; opcije za podr&scaron;ku Ukrajini.
Rusi pogodili stambenu zgradu u Odesi
Pet osoba, uključujući dvoje djece, povrijeđeno je u Odesi kada je ruski dron pogodio stambenu zgradu, izvijestio je &scaron;ef Odeske regionalne državne administracije, Oleg Kiper.
Prema njegovim riječima, o&scaron;tećena je vi&scaron;espratna stambena zgrada i drugi objekti civilne infrastrukture. &Scaron;est stanova je potpuno uni&scaron;teno, a jo&scaron; 36 je djelimično o&scaron;tećeno.
Ruska vojska je napala ukrajinski vojno-industrijski kompleks i skladi&scaron;ta municije. Kako se navodi, mete su bile radionice za sklapanje dronova, objekti za njihovo skladi&scaron;tenje i jedno od preduzeća ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa (VPK).
Sa druge strane, ukrajinska PVO oborila je 79 od 114 ruskih dronova.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset naredio je obustavu slanja raketa i municije Ukrajini na neodređeno vrijeme zbog zabrinutosti oko zaliha američke vojske. Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, pozvao je Va&scaron;ington da nastavi odbrambenu pomoć Kijevu. Bolna odluka, kažu u Kijevu.
Nakon najave obustave isporuka vojne pomoći, Ministarstvo odbrane Ukrajine zatražilo je telefonski razgovor sa predstavnicima SAD.
&ldquo;Odluka Pentagona da obustavi isporuke nekih vrsta oružja Ukrajini, uključujući rakete protivvazduhoplovne odbrane, bolna za napore Kijeva da se odbrani od ruskih vazdu&scaron;nih udara, rekao je visoki ukrajinski poslanik&rdquo;, saop&scaron;tio je Kijev.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentari&scaron;ući ovu odluku SAD, izjavio je da smanjenje isporuka oružja približava kraj specijalne vojne operacije (SVO).
Mađarski premijer Viktor Orban izazvao je burne reakcije &scaron;irom Evrope nakon &scaron;to je na dru&scaron;tvenoj mreži X otkrio detalje koji bi mogli promijeniti tok rata u Ukrajini. Prema njegovim riječima, rje&scaron;enje ne leži u oružju, već u diplomatiji &ndash; i, kako tvrdi, stvari se već de&scaron;avaju iza zatvorenih vrata.
U sjenci zvaničnih izjava, američki predsjednik Donald Tramp navodno vodi intenzivne razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Rusi pogodili stambenu zgradu u Odesi; Pentagon savjetuje Trampa — da li će Kijev dobiti oružje

RAT U UKRAJINI

Temperature &scaron;irom Evrope nastavljaju da rastu usljed snažnog toplotnog talasa.
U Bolonji, 47-godi&scaron;nji mu&scaron;karac preminuo je nakon &scaron;to mu je pozlilo na gradili&scaron;tu, dok se 70-godi&scaron;nji mu&scaron;karac utopio tokom iznenadnih poplava u turističkom mjestu zapadno od Torina.
Na drugim dijelovima kontinenta, desetine hiljada ljudi evakuisano je zbog &scaron;umskih požara u zapadnoj Turskoj, dok je vrh Ajfelove kule u Parizu zatvoren zbog rekordnih vrućina.
Dijelovi &Scaron;panije i Portugala zabilježili su najvi&scaron;e junske temperature ikada &ndash; u El Granadu na jugozapadu &Scaron;panije registrovano je čak 46&deg;C, dan nakon &scaron;to su rekordi oboreni u Mori, u centralnom Portugalu.
&Scaron;panska meteorolo&scaron;ka agencija Aemet saop&scaron;tila je da su temperature &scaron;irom Iberijskog poluostrva dostizale i preko 43&deg;C, ali da se očekuje blago zahlađenje od četvrtka.
Tokom noći sa ponedjeljka na utorak, temperatura u Sevilji iznosila je 28&deg;C, dok je u Barseloni zabilježeno 27&deg;C.
U Turskoj su spasilačke službe evakuisale vi&scaron;e od 50.000 ljudi &ndash; većinom iz zapadne provincije Izmir &ndash; dok su vatrogasci i dalje gasili stotine požara koji su buknuli prethodnih dana.
Požari su pogodili i provincije Bilecik, Hatay, Sakarya i Manisa. Ministar &scaron;umarstva Ibrahim Jumakli izjavio je da su u protekla tri dana hitne službe intervenisale u 263 požara &scaron;irom zemlje.
U Francuskoj, brojni gradovi doživjeli su najtopliji junski dan i noć otkad se vodi evidencija. Ministarka za klimatske promjene Anjes Panje-Rina&scaron;e opisala je situaciju kao &bdquo;neviđenu&ldquo;.
Prvi put u pet godina, region Pariza aktivirao je crveni alarm za toplotni udar, zajedno sa jo&scaron; 15 drugih francuskih regiona. Ministarstvo obrazovanja saop&scaron;tilo je da će 1.350 javnih &scaron;kola u utorak biti potpuno ili djelimično zatvoreno.
U Mori, Portugalu, zabilježena je temperatura od 46,6&deg;C &ndash; moguće novi junski rekord, koji portugalski meteorolozi trenutno poku&scaron;avaju da potvrde.
U Italiji je u regionu Toskane zabilježen porast bolničkih prijema 20%. Stanovnici 21 od ukupno 27 italijanskih gradova izloženi su najvi&scaron;em stepenu upozorenja na vrućinu. U 13 regiona, uključujući Lombardiju i Emiliju-Romanju, građanima je preporučeno da ne izlaze napolje tokom najtoplijeg dijela dana.
U Lombardiji je zabranjen rad na otvorenom od 12.30 do 16.00 časova na gradili&scaron;tima, putevima i poljoprivrednim povr&scaron;inama tokom vrućih dana &ndash; sve do septembra.
U Grčkoj su temperature danima blizu 40&deg;C, a požari su pogodili nekoliko obalskih gradova u blizini Atine, uni&scaron;tavajući kuće i primoravajući stanovnike na evakuaciju.
Dijelovi Velike Britanije bili su na ivici najtoplijeg junskog dana u istoriji u ponedjeljak. Najvi&scaron;a temperatura izmjerena je na aerodromu Hitrou u Londonu &ndash; 33,1&deg;C. U Vimbldonu je zabilježeno 32,9&deg;C, &scaron;to je najtopliji prvi dan turnira ikada.
U Njemačkoj, nacionalna meteorolo&scaron;ka služba upozorila je da bi temperature u srijedu mogle dostići skoro 38&deg;C &ndash; &scaron;to bi moglo predstavljati novi rekord. Toplotni talas snizio je nivo rijeke Rajne, važne trgovačke rute, ograničavajući količinu tereta koji brodovi mogu da prevoze i povećavajući tro&scaron;kove transporta.
Toplotni talasi postaju sve če&scaron;ći i intenzivniji zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, prema navodima Međuvladinog panela UN o klimatskim promjenama.
Profesor Ričard Alan, stručnjak za klimatske nauke sa Univerziteta u Redingu (UK), pojasnio je da rastući nivoi gasova staklene ba&scaron;te otežavaju planeti da se oslobodi vi&scaron;ka toplote.
&bdquo;Toplija, suvlja atmosfera efikasnije isu&scaron;uje tlo, &scaron;to znači da toplotni talasi postaju sve intenzivniji, a ono &scaron;to su nekada bili umjereni događaji sada prerasta u ekstremne.&ldquo;

Evropa gori: Smrtni slučajevi u Italiji, zabranjen rad na otvorenom, masovne evakuacije zbog požara u Turskoj

SNAŽAN TOPLOTNI TALAS

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je Izrael &bdquo;pristao na neophodne uslove&rdquo; za finalizaciju 60-dnevnog primirja u Gazi.
U objavi na platformi Truth Social, Tramp je naveo da će Katar i Egipat pomoći u finalizaciji pregovora.
&bdquo;Moji predstavnici su danas imali dug i produktivan sastanak sa Izraelcima o Gazi. Izrael je pristao na neophodne uslove za finalizaciju 60-dnevnog primirja, a za to vrijeme ćemo sarađivati sa svim stranama kako bismo okončali rat. Katarci i Egipćani, koji su veoma naporno radili na uspostavljanju mira, iznijeće ovaj konačni predlog. Nadam se, za dobrobit Bliskog istoka, da će Hamas prihvatiti ovaj sporazum, jer neće biti bolje - biće samo gore&rdquo;, napisao je Tramp na dru&scaron;tvenoj mreži.
Dva zvaničnika iz Trampove administracije potvrdila su da Hamas tek treba da pristane na sporazum, javlja Si-En-En, napominjući da nije jasno da li će Hamas prihvatiti uslove. Prema izvoru upoznatim sa situacijom, kako je Si-En-En ranije prenio, katarski zvaničnici su juče podneli i Hamasu i Izraelu novi predlog za 60-dnevno primirje, koji podržava Trampova administracija.
Predlog je finalizovan nakon vi&scaron;emesečnih napora koje je predvodio Trampov specijalni izaslanik, Stiv Vitkof, rekao je izvor. Predlog je podnijet istog dana kada je izraelski ministar za strate&scaron;ka pitanja Ron Dermer posjetio Va&scaron;ington radi sastanaka sa visokim zvaničnicima Trampove administracije.
Novi predlog pojavio se nekoliko dana nakon &scaron;to je Katar pomogao u posredovanju u primirju između Irana i Izraela poslije američkih i izraelskih napada na iranski nuklearni program, i mjesecima nakon &scaron;to je Hamas odbio početni predlog o primirju za Gazu koji je podržala Trampova administracija.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Tramp: Izrael pristao na prekid vatre u Gazi na 60 dana

SAOPŠTIO AMERIČKI PREDSJEDNIK

Ukrajinske oružane snage napale su komandni punkt Osme kombinovane armije ruske vojske na teritoriji Donjecke oblasti koja je pod ruskom kontrolom, saop&scaron;tio je General&scaron;tab ukrajinske vojske. Utvrđuju se posljedice, saop&scaron;tava Kijev. Francuski predsjednik Emanuel Makron je poslije razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pozvao ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, prenose ukrajinski mediji.
Ukrajinski sukob je direktna posljjedica politike zapadnih država, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa francuskim kolegom Makronom, prvom nakon skoro tri godine.
Putin je ukazao da je politički Zapad godinama ignorisao bezbjednosne interese Rusije i ponovio da rje&scaron;enje u Ukrajini treba da bude sveobuhvatno, da otkloni osnovne uzroke &ndash; i da se zasniva na realnosti na terenu &ndash; saop&scaron;tio je Kremlj.
Makron je pozvao na prekid vatre i početak pregovora kako bi se rat zaustavio.
Francuski predsjednik je, prema ukrajinskim medijima, pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali se detalji razgovora jo&scaron; ne znaju.
Predsejdnik Ukrajine Volodimir Zelenski je najavio početak istrage o ruskom raketnom napadu na Huljajpolj u Dnjepropetrovskoj oblasti, u kojem su poginuli vojnici.
U napadu dronovima na rusku Republiku Udmurtiju poginule su tri osobe, a 35 je povrijeđeno.

Napad na komandni punkt ruske vojske u Donjecku; Makron razgovarao sa Putinom i Zelenskim

Sjeverna Koreja je danas ispalila projektil prema moru u blizini istočne obale Korejskog poluostrtva, izvijestila je novinska agencija Yonhap pozivajući se na navode Udruženog &scaron;taba južnokorejskih strana (JCS). JCS nije dao pojedinosti o lansiranju.
Japanska obalna straža takođe je saop&scaron;tila da bi ono &scaron;to je ispalila Sjeverna Koreja mogao biti balistički projektil. Sjeverna Koreja je u četvrtak navodno ispalila balistički projektil u more između Korejskog poluostrva i Japana, nekoliko sati prije nego &scaron;to je južnokorejski predsjednik odletio u Tokio na sastanak na vrhu na kojem se raspravljalo o načinima na koji spriječiti nuklearno naoružani Sjever.&nbsp;
Južnokorejske i američke snage provode 11 dana duge zajedničke vojne vježbe pod nazivom "Freedom Shield 23".&nbsp;

Sjeverna Koreja lansirala još jedan projektil