Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit nametnuo je danas tehničke izmjene Izbornog zakona u toj zemlji i dao domaćim vlastima rok od tri sedmice da ih "poprave" ako smatraju da je potrebno.

"Od 2010. godine se razgovara o tome. Ne znam koliko, 10, 15 ili 18 različitih prijedloga je predstavljeno od strane relevantnih institucija. I nevladine organizacije su dale svoj doprinos. Ja ću danas učiniti ono što je trebalo biti urađeno prije mnogo godina i što se samo po sebi podrazumijeva u demokratiji. Garancija slobodnih i poštenih izbora.

Prema tome, ja želim objaviti moju odluku kojom donosim izmjene Izbornog zakona u skladu sa mojim mandatom, Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao podršku pristupanja ove zemlje u EU", poručio je Šmit.

Kazao je da se ne obraća političkim strankama nego građanima i biračima.

"Ponekad ja imam utisak da svi mi kad pričamo s ministrima i parlamentima - ko treba da izađe i glasa za parlament? To su građani, svi građani ove države. Prema tome, želim podvući ovdje da se obraćam ljudima u oba entiteta i distriktu. Ovdje nema nikakve diskriminacije. Ja sam garant postojanja i RS-a i FBiH i to je moja dužnost. Moramo raditi za sve njih i s toga mislim da možemo to uraditi".

Visoki predstavnik je zatim spomenuo član 260 Sporazuma o radu Evropske unije (EU) gdje piše da "ako vi na nacionalnom osnovu ne ispunite uslove koje postavljaju evropski standardi, Evropski sud u Luksemburgu će djelovati i izdati naloge".

"Ja vam mogu reći da se to odnosi na sve države članice uključujući i državu koju sam ja predstavljao. Međunarodne sudije će, dakle, ostati. To je dio naših zajedničkih napora", bio je jasan.

Istakao je da je bitno sprovesti izmjene na vrijeme, jer je ostalo svega šest mjeseci do izbora.

Kazao je da se ovom odlukom stvara određeni ugovor s građanima.
 
"Moram dati svoj doprinos tom ugovoru. To je moja dužnost, da pomognem da ovdje uspostavimo demokratski okvir."

On je kazao da se ovdje ne radi o izboru člana Predsjdništva BiH i izbornim jedinicama nego o tome da se osigura ispravno davanje i brojanje glasova.

"Dakle, tehnička unapređenja. Šta mislim pod tim? To su skeneri za glasačke listiće, identifikacija birača kako bismo osigurali da ljudi glasaju samo jednom i da osiguramo ispravnu identifikaciju birača. Prema tome, ovim uvodimo pilot projekat i nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima nego na određenom nivou".

Smatra i da će, na taj način doći do bolje situacije u smislu izbornog procesa.

"Imaćemo papirne listiće, a oni će biti elektronski skenirani i biće prebrojani. Onemogućićemo bilo kakvu mogućnost promjene listića ili da neki birački listići izađu iz kutije s drugačijim rezultatom. Postoje uslovi i za sankcionisanje. Imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Postoji i komplet pravila za izbornu kampanju", naveo je Šmit.

Današnjim izmjenama Izbornog zakona BiH, Šmit je zabranio kandidovanje na izborima svima koji su osuđeni za ratne zločine niti mogu obavljati bilo koju dužnost, piše Klix.ba.

"Nijedna osoba koju je bilo koji međunarodni ili domaći sud osudio za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obnašati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu dužnost."

Šmit je to obrazložio riječima da je potrebno osigurati minimalne standarde integriteta javnih službenika u zemlji u kojoj je povjerenje javnosti u institucije krhko i dodatno narušeno kada osobe osuđene za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine mogu biti naimenovane ili izabrane u te institucije 

To znači da se ne smije dopustiti da javne institucije zapošljavaju ili dopuštaju kandidovanje na dužnost osuđenim ili optuženim ratnim zločincima, navedeno je u odluci Šmita.