Globus

Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
To je potvrdio i sam Dodik, koji je kazao da je Interpol donio ispravnu odluku, te da su se "osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora se angažovale po tome".
-Nisu oni to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli da je tu politička motivisanost, moraću da zahvalim nekim u Sarajevu &scaron;to su internacionalizovali ovaj problem. Putin me pitao zbog čega sam osuđen, rekao sam da je to zato &scaron;to ne po&scaron;tujem odluke stranca, pitao me kako je moguće da je to Sud presudio. Rekao sam da je to moguće kada je Volgang Petrič napravio taj Sud - kazao je Dodik na RTRS.

Dodik tvrdi da je i Crna Gora lobirala da on ne bude na potjernici Interpola

GENERALNI SEKRETARIJAT INTERPOLA ODBIO JE ZAHTJEV BIH ZA RASPISIVANJE MEĐUNARODNE POTJERNICE

Američki senator Kori Buker oborio je rekord za najduži govor ikada održan u Senatu. Maratonsko obraćanje demokrate iz Nju Džersija, predstavljao je simbolični protest protiv predsjednika Donalda Trampa. Upozorio je na "ozbiljan i hitan" trenutak u američkoj istoriji, a izlaganje je zavr&scaron;io poslije 25 sati i četiri minuta.
Govor je započio u ponedjeljak uveče i zavr&scaron;io se u utorak uveče, čime je nadma&scaron;io prethodni rekord senatora Stroma Termonda iz 1957. godine, koji je govorio 24 sata i 18 minuta, pi&scaron;e "Si-Bi-Es njuz".
Buker je u svom obraćanju čitao pisma građana koji su pogođeni Trampovom politikom, kritikovao je administraciju zbog trgovinskih sukoba, otpu&scaron;tanja, deportacija i prijetnji zdravstvenim programima poput Medikejda.
Lider demokrata u Senatu Čak &Scaron;umer čestitao je Bukeru na dostignuću, istakav&scaron;i da je "Amerika ponosna na njega". Buker je u zavr&scaron;nici svog govora naglasio moć naroda u borbi za pravdu.
Buker, koji je Afroamerikanac, govorio je o svojim korenima kao potomku i robova i robovlasnika.
"Ovdje sam jer koliko god moćan bio, narod je moćniji&ldquo;, rekao je on.
Bukerov govor je ujedno i najduži u Senatu jo&scaron; od dvadesetjednočasovnog filibustera 2013. teksa&scaron;kog senatora Teda Kruza.
Filibuster predstavlja pravo na neograničenu raspravu o određenom pitanju. Koristeći ovo pravo može se odgoditi ili potpuno spriječiti dono&scaron;enje nekog zakona.

Senator Kori Buker govorio 25 sati u znak protesta protiv Trampa

OBORIO REKORD ZA NAJDUŽI GOVOR IKADA ODRŽAN U SENATU

Predsjednik BiH entiteta Republika Srpska, koji se sumnjiči za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik sastao se u Moskvi s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Dodik je poslije sastanka na mreži X naveo da mu je Putin rekao da će se Rusija zalagati da se zavr&scaron;i rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući visokog predstavnika Kristijana &Scaron;mita.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbednosti UN, ističući da je Rusija &bdquo;uvijek bila objektivna&ldquo;.
&bdquo;Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se zavr&scaron;i i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika&ldquo;, naveo je Dodik.
Jo&scaron; je rekao da &bdquo;Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se de&scaron;ava kod nas&ldquo;, dodav&scaron;i da se ruski predsjednik &bdquo;zanima za ne&scaron;to &scaron;to običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, &scaron;ta radimo i kako radimo&ldquo;, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsednika Јurij U&scaron;akov, ministar za naučno tehnolo&scaron;ki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i &scaron;ef Predstavni&scaron;tva RS u Rusiji Du&scaron;ko Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobede nad fa&scaron;izmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo &bdquo;napad na ustavni poredak BiH&ldquo;.
Ovaj zahtev je upućen nakon &scaron;to su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.

Dodik se sastao s Putinom u Moskvi

"RUSIJA ĆE SE ZALAGATI DA SE ZAVRŠI I PRESTANE RAD LAŽNOG VISOKOG PREDSTAVNIKA"

Vojna vlada Mjanmara, pogođenog katastrofalnim zemljotresom u kome je poginulo vi&scaron;e od 2.000 ljudi, proglasila je sedmodnevnu nacionalnu žalost, javlja BBC.
Vi&scaron;e od 2.000 ljudi u Mjanmaru poginulo je u zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je pro&scaron;log petka pogodio područja do Tajlanda i Kine.
U susjednom Tajland je, prema zvaničnim podacima, poginulo 20 ljudi, a hiljade ih je evakuisano iz napuklih zgrada u Bangkoku
Spasioci u obje zemlje i dalje nastavljaju potragu za preživjelima, iako je sve manje nade da će pod ru&scaron;evinama biti preživjelih nakon &scaron;to je pro&scaron;ao kritični period &ndash; prva 72 sata od zemljotresa.
Ujedinjene nacije ističu da je zemljotres izazvao &bdquo;već stra&scaron;nu krizu&ldquo; u Mjanmaru, koji je usred četvorogodi&scaron;njeg građanskog rata.
Uprkos razaranju, izvje&scaron;taji sugeri&scaron;u da vojni lideri zemlje i dalje izvode vazdu&scaron;ne napade na prodemokratske pobunjeničke grupe, navodi BBC.

Sedmodnevna žalost u Mjanmaru, više od 2.000 poginulih u zemljotresu

SPASIOCI DALJE NASTAVLJAJU POTRAGU

Francuski sud proglasio je Marin Le Pen krivom u slučaju pronevjere, ali nije odmah saop&scaron;tio kakva bi mogla biti njena kazna niti kako bi to moglo uticati na političku budućnost liderke krajnje desnice.
Le Pen i jo&scaron; 24 zvaničnika iz njene stranke Nacionalno okupljanje optuženi su da su koristili novac namijenjen parlamentarnim pomoćnicima Evropske unije za plaćanje osoblja koje je radilo za stranku između 2004. i 2016. godine, &scaron;to je protivno pravilima ovog 27-članog bloka, pi&scaron;e France24.
Le Pen i njeni saoptuženi negiraju bilo kakvu krivicu.
Međutim, tužioci su zatražili uslovnu kaznu zatvora od pet godina, novčanu kaznu od 300.000 eura (324.000 dolara) i petogodi&scaron;nju zabranu obavljanja javne funkcije.
Najveća zabrinutost za Le Pen jeste mogućnost da je sud proglasi nepodobnom za kandidaturu &bdquo;s trenutnim dejstvom&ldquo; &mdash; čak i ako uloži žalbu. To bi je moglo spriječiti da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine. Ona je takav scenario opisala kao &bdquo;političku smrt&ldquo;.

Le Pen proglašena krivom: Četiri godine zatvora i pet godina bez javne funkcije

SLUČAJ PRONEVJERE

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei obećao je danas "čvrst odgovor" u slučaju napada na njegovu zemlju, poslije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa u slučaju neuspjeha pregovora o iranskom nuklearnom programu.
&bdquo;Prijete da će prouzrokovati &scaron;tetu, ako je tako, sigurno će biti čvrstog odgovora iz Irana&ldquo;, rekao je ajatolah tokom govora povodom kraja muslimanskog posta Ramazana.
Ali Hamnei nije direktno pomenuo Trampa, koji je u nedelju zaprijetio bombardovanjem Irana ako ne uspiju pregovori o nuklearnom programu.
&bdquo;Ako oni (Iranci) ne potpi&scaron;u sporazum, biće bombardovanja&ldquo;, rekao je Tramp u intervjuu za američku televizijsku mrežu En Bi Si (NBC).
SAD i Iran nemaju diplomatske odnose od 1979. godine. Dvije zemlje imaju samo indirektnu razmjenu preko &scaron;vajcarske ambasade u Teheranu, koja zastupa američke interese u Iranu.
Američki predsjednik je 7. marta rekao da je uputio pismo iranskim vlastima predlažući pregovore u cilju sprečavanja Teherana da razvije nuklearno oružje, preteći vojnom intervencijom.
Iranske vlasti su potom odgovorile navodeći da su protiv direktnih pregovora pod &bdquo;maksimalnim pritiskom i prijetnjama&ldquo;, ali su otvorene za indirektne kontakte.
Iran je 2015. u Beču zaključio sporazum sa Francuskom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Kinom, Rusijom i SAD o nuklearnom programu. Zauzvrat, tekst je predviđao smanjenje međunarodnih sankcija Teheranu.
Međutim, 2018. godine, Tramp, tada predsjednik SAD u prvom mandatu (2017-2021), jednostrano je povukao svoju zemlju iz sporazuma i ponovo uveo te&scaron;ke sankcije Iranu. Teheran je kao odgovor povećao rezerve obogaćenog uranijuma do 60 odsto, dok je 90 odsto potrebno za izradu atomskog oružja.

Iranski vrhovni vođa obećao čvrst odgovor u slučaju napada na njegovu zemlju

NAKON PRIJETNJE AMERIČKOG PREDSJEDNIKA U SLUČAJU NEUSPJEHA PREGOVORA O IRANSKOM NUKLEARNOM PROGRAMU

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) upozorio je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da ne odbaci sporazum o mineralnim resursima jer može da bude "u velikoj nevolji".
&bdquo;Vidim da on (Zelenski) poku&scaron;ava da se povuče iz sporazuma o mineralnim resursima. A ako to uradi, biće u nevolji. Imaće velike, velike probleme&ldquo;, rekao je Tramp
Predsjednik SAD vr&scaron;i pritisak na Zelenskog da potpi&scaron;e sporazum kojim se dozvoljava američkim kompanijama da kopaju ukrajinske rude dok se pregovora o sporazumu o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.
&bdquo;Dogovorili smo o tome, a sada on (Zelenski) kaže da hoće ponovo da pregovara o tome. On hoće da Ukrajina postane članica NATO-a. Dakle, on neće nikada biti član Alijanse i on to shvata. Pa sad traži ponovne pregovore&ldquo;, rekao je Tramp.
Predsjednik Ukrajine je u petak veče rekao da je od SAD dobio novu verziju sporazuma o strate&scaron;koj eksploataciji ukrajinskih mineralnih resura, koja je, prema pisanju medija, veoma nepovoljna za Ukrajinu.
Poslije vi&scaron;e od tri godine rata u Ukrajini, Tramp želi da okonča sukob. U tom cilju je prekinuo diplomatsku izolaciju koju je Zapad nametnuo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Njegova administracija se zalaže za brzo okončanje rata i vodi indirektne razgovore sa ruskim i ukrajinskim zvaničnicima. Ti razgovori za sada nijesu doveli do bilo kakvog konkretnog prodora.
&nbsp;

Tramp upozorio Zelenskog da ne odbacuje sporazum o mineralnim resursima

"AKO TO URADI, BIĆE U NEVOLJI, IMAĆE VELIKE, VELIKE PROBLEME“

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se "veoma iznervirao" i da je "bijesan" na svog ruskog kolegu Vladimira Putina, zbog pitanja oko Ukrajine, a zaprijetio mu je da će uvesti nove carine na rusku naftu.
&bdquo;Ako Rusija i ja ne budemo u mogućnosti da postignemo dogovor o okončanju krvoprolića u Ukrajini, a vjerujem da je to ruska gre&scaron;ka, uve&scaron;ću sekundarne carine na svu naftu koja izlazi iz Rusije&ldquo;, rekao je Tramp u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC.
Tramp je dodao da narednih dana planira razgovor sa Putinom.

Tramp bijesan na Putina: Prijeti novim carinama za rusku naftu

AMERIČKI PREDSJEDNIK NAREDNIH DANA PLANIRA RAZGOVOR SA RUSKIM KOLEGOM

Ukrajinske trupe su povećale broj napada na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane. Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se Rusija &ldquo;ruga&rdquo; svjetskim mirovnim naporima jer jo&scaron; uvijek, kako kaže, &ldquo;ne osjeća pravi pritisak&rdquo;.&nbsp;
Ruski PVO sistemi oborili &scaron;est ukrajinskih dronova
Ruski PVO sistemi tokom noći oborili su &scaron;est ukrajinskih bespilotnih letjelica nad tri ruska regiona.
Tri drona oborena su iznad teritorije Belgorodske oblasti, dva iznad Brjanskog i jedan iznad teritorije Saratovskog regiona&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju ruskog Ministarstva odbrane, prenosi list Izvestija.
Zelenski: Tokom noći lansirano vi&scaron;e od 170 ruskih dronova
Rusija je samo noćas lansirala 172 drona &mdash; preko 100 od njih su bili &ldquo;&scaron;ahedi&rdquo;.
&ldquo;Ovi masovni napadi dronovima sada su postali skoro svakodnevna stvarnost. Povrh toga, postoje kontinuirane prijetnje raketama, uključujući balističke&rdquo;, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kako kaže ti udari nisu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore &mdash; na samu diplomatiju kojom se poku&scaron;ava okončanje rata.
&ldquo;Rusija udara po pozicijama svih koji žele da prekinu ovaj rat. Nemoguće je ignorisati stotine &lsquo;&scaron;aheda&rsquo; svake noći. Očekujemo odgovor. Radimo na odgovoru. Potreban je snažan odgovor &mdash; od SAD, iz Evrope, od svih u svijetu koji su se kladili na diplomatiju. Rusija mora biti prisiljena na mir&rdquo;, rekao je Zelenski.
Predugo je američki predlog o bezuslovnom prekidu vatre bio na stolu &mdash; bez odgovarajućeg odgovora Rusije. To govori mnogo. Prekid vatre je već mogao da dođe &mdash; da je bilo stvarnog pritiska na Rusiju.
Nastavljeni napadi dronovima
Nastavio se rat bespilotnim letjelicama između Ukrajine i Rusije. Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da je odbila veliku rusku ofanzivu, oboriv&scaron;i 94 drona, a ruska da je oborila tri ukrajinske letjelice iznad Belgoroda.
Ministarstvo odbrane Rusije, u međuvremenu, saop&scaron;tilo je da njihova vojska preuzela kontrolu nad naseljem Veselovka u Sumskoj oblasti. Rusko ministarstvo je, međutim, napomenulo da su ukrajinske trupe povećale broj napada na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti.
Napomenulo je, takođe, da je usljed napada u Belgorodu o&scaron;tećen objekat kompanije &ldquo;Belgorodenergo&rdquo;, zbog čega su hiljade civila ostale bez električne energije.
Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da se Rusija &ldquo;ruga svjetskim mirovnim naporima&rdquo; jer jo&scaron; uvijek, kako je ocijenio, &ldquo;ne osjeća pravi pritisak&rdquo;.
Briselski Politiko je u međuvremenu objavio da Zelenski neće prihvatiti sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o rijetkim mineralima.
Za to vrijeme, finski predsjednik Aleksander Stub izjavio je da bi Evropa trebalo da stvori pregovarački tim kao dio mirnog rje&scaron;avanja ukrajinskog sukoba, kao i da imenuje specijalnog izaslanika za Ukrajinu.

Zelenski: Tokom noći Rusija lansirala više od 170 dronova; Pojačani međusobni udari na energetske objekte

RAT U UKRAJINI

Obimne količine ki&scaron;e donijele su velike probleme u vi&scaron;e mjesta &scaron;irom Bosne i Hercegovine, a upravo takav snimak dolazi iz Novog Sela koje se nalazi na području op&scaron;tine Odžak.
Može se vidjeti kako rijeka Bosna &ldquo;nosi&rdquo; jednu od lokalnih vikendica.
<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fbhmeteo.ba%2Fvideos%2F1724770551410758%2F&amp;show_text=false&amp;width=339&amp;t=0" width="339" height="476" frameborder="0" scrolling="no" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Načelnik ove op&scaron;tine Anes Osmanović se oglasio danas te rekao kako, u ovom trenutku, podzemne vode prave problem na terenu.
Međutim, prema njegovim riječima, ekipe civilne za&scaron;tite i vatrogasaca poku&scaron;avaju ispumpavanjem zadržati nivo vode na nivou koja ne ugrožava domaćinstva.
Osmanović je obi&scaron;ao i terene Svilaja i Pruda te je poručio kako je stanje stabilno i da je klizi&scaron;te na nasipu u Svilaju pod kontrolom nadležne službe.
Lo&scaron;a situacija je i na području Prijedora gdje je poplavljeno vi&scaron;e od 600 objekata, te je do&scaron;lo i do evakuacija porodica.
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Јavor je izjavio da je pro&scaron;la noć bila jako te&scaron;ka te da najveće probleme pravi rijeka Gomjenica čiji nivo iznosi 6,20 metara.

BiH: Dramatično u Odžaku, rijeka “nosi” jednu od vikendica

OBIMNE PADAVINE DONIJELE SU VELIKE PROBLEME U VIŠE MJESTA ŠIROM BOSNE I HERCEGOVINE

Tri osobe su poginule, a četiri su povrijeđene u te&scaron;koj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila&nbsp;tokom noći kod Milanovca, saznaje RTS.
Kako im je potvrđeno u MUP-u, u lančanom sudaru učestvovala su tri vozila.
Saobraćajna nesreća dogodila se jutros oko pola dva na putu od Donjeg Milanovca ka Hidroelektrani Đerdap 1.

Srbija: U lančanom sudaru poginule tri osobe